Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w10 1/9 p. 24-28
  • “Ko Tokotou Takitaki, Ko Kilisito”

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • “Ko Tokotou Takitaki, Ko Kilisito”
  • Te Tule Leʼo—2010
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Te Tama ʼAliki Fakalaumālie ʼo Iselaele
  • ʼE Haʼu Te Tagata Takitaki ʼAē Neʼe Fakakikite
  • Ko Te Taupau ʼo Te Kōkelekāsio Fakakilisitiano
  • ʼE Fakatuʼu e Kilisito Te Gāue Fai Fakamafola
  • ʼE Takitaki e Sesu Tana Kōkelekāsio
  • He Takitaki Lelei—ʼE Tou Lava Maʼu ʼIfea?
    Te Tule Leʼo—2002
  • Ko Sehova ʼe Ina Takitaki Tana Hahaʼi
    Te Tule Leʼo—2017
  • ʼE Takitaki e Kilisito Tana Kokelekasio
    Te Tule Leʼo—2002
  • ʼE Gāue Mālohi Totatou Takitaki Iā ʼAho Nei
    Te Tule Leʼo—2010
Hoko Atu
Te Tule Leʼo—2010
w10 1/9 p. 24-28

“Ko Tokotou Takitaki, Ko Kilisito”

“ ʼAua naʼa fakahigoaʼi koutou ko he ‘kau takitaki,’ heʼe ko te tokotahi pē ʼe ko tokotou Takitaki, ko Kilisito.”—MAT. 23:9, 10.

1. Ko ai ʼaē ʼe fakamoʼoni ki ai te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ko tonatou Takitaki, pea koteā tona tupuʼaga?

ʼE MAʼU ʼi te Keletiate tanatou ʼu tagata takitaki, ohagē lā ko te tuʼi tapu ʼo Loma, te kau ʼēpikopō pea mo te kau ʼēpikopō lahi ʼo te Potu ʼEsitē ʼo te Lotu Orthodoxe, pea mo te ʼu pule takitaki ʼo ʼihi atu lotu. ʼE mole fakalogo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ki he tagata ohagē ko honatou pule. ʼE mole ko nātou ko he ʼu tisipulo ʼa he tagata pea ʼe mole natou muliʼi he tagata. Pea ʼe ʼalutahi mo te lea fakapolofetā ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo tona ʼAlo: “Koʼenī! Neʼe au foaki ia ia ko he fakamoʼoni ki te ʼu kūtuga fakapuleʼaga, ko te takitaki pea mo te pule ki te ʼu kūtuga fakapuleʼaga.” (Isa. 55:4) Ko te kōkelekāsio fakamālamanei ʼa te kau Kilisitiano fakanofo pea mo tonatou ʼu tehina te “tahi ʼu ovi,” ʼe mole natou loto ki he tahi age Takitaki ʼi tuʼa atu ʼo ia ʼaē neʼe foaki age kiā nātou e Sehova. (Soa. 10:16) ʼE natou mulimuli ki te ʼu palalau ʼaenī ʼa Sesu: “Ko tokotou Takitaki, ko Kilisito.”—Mat. 23:10.

Te Tama ʼAliki Fakalaumālie ʼo Iselaele

2, 3. Koteā te ʼu gāue maʼuhiga neʼe fai e te ʼAlo ʼo te ʼAtua maʼa Iselaele?

2 Ko te ʼu sēkulō ʼi muʼa ʼo te fakatuʼu ʼo te kōkelekāsio Fakakilisitiano, neʼe fakanofo e Sehova ia te ʼāselo ke ina takitaki tana hahaʼi ko Iselaele. ʼI tana ʼosi fakamavae ia te kau Iselaele mai Esipito, neʼe ʼui fēnei e Sehova kiā nātou: “Koʼenī ʼe au fekauʼi te ʼāselo ʼi ʼou muʼa moʼo puipui ʼo koe ʼi te ala pea mo fakahū koe ki te fenua ʼaē neʼe au teuteuʼi. Kae ke ke tokaga ʼuhi ko ia pea mo fakalogo ki tona leʼo. ʼAua naʼa ke agapauʼu kiā te ia, he mole ina fakamolemole anai takotou talagataʼa, heʼe nofo iā te ia toku huafa.” (Eke. 23:20, 21) ʼE matatonu te ʼui ʼaē ko te ʼāselo ʼaia, ʼaē neʼe nofo ‘iā te ia te huafa ʼo Sehova,’ neʼe ko te ʼAlo ʼulutokotahi ʼo te ʼAtua.

3 ʼI muʼa ʼo tana tupu tagata ʼi te kele, neʼe higoa te ʼAlo ʼo te ʼAtua ko Mikaele. ʼI te tohi ʼa Taniela, ʼe fakahigoaʼi ia Mikaele ko ‘te tama ʼaliki ʼo te hahaʼi ʼa Taniela,’ ia Iselaele. (Tan. 10:21) ʼE fakahā e te tisipulo ko Suta, fualoa ki muʼa atu ʼo te temi ʼo Taniela, neʼe fai e Mikaele te ʼu gāue maʼa Iselaele. ʼI te ʼosi mate ʼaē ʼa Moisese, neʼe lagi faigaʼi e Satana ke ina fakaʼaogaʼi te sino ʼaē ʼo Moisese moʼo fakahoko ia tana ʼu fakahala, lagi moʼo fakaneke ia Iselaele ke tauhi ki he taulāʼatua. Neʼe tāʼofi e Mikaele te faʼahi ʼaia. ʼE ʼui fēnei e Suta: “ ʼI te temi ʼaē neʼe fihi ai te ʼalekaselo ko Mikaele mo te Tēvolo pea mo nā feleaʼaki ai ki te sino ʼo Moisese, neʼe mole ina fia fai he lea manukinuki ki ai, kae neʼe ina ʼui fēnei age: ‘Ke tauteaʼi koe e Sehova.’ ” (Suta 9) Hili te kiʼi temi kiai, ʼi muʼa ʼo te ʼohofi ʼaē ʼo Seliko, ʼe mahino papau ia neʼe ko Mikaele ia te “tama ʼaliki ʼo te kautau ʼa Sehova,” ʼaē neʼe ʼasi age kiā Sosue moʼo fakafīmālieʼi ia ia, ʼe tokoni age anai ia te ʼAtua kiā ia. (Lau ia Sosue 5:13-15.) ʼI te temi ʼaē neʼe faiga ai ia te temonio ʼaliki ke ina tāʼofi ia te ʼāselo ke mole ina fakahā te logo maʼuhiga ki te polofetā ko Taniela, neʼe haʼu te ʼalekaselo ko Mikaele ʼo tokoni ki te ʼāselo ʼaia.—Tan. 10:5-7, 12-14.

ʼE Haʼu Te Tagata Takitaki ʼAē Neʼe Fakakikite

4. Ko te lea fakapolofetā fea ʼaē neʼe ina fakahā te haʼu ʼaē ʼa te Mēsia?

4 Kae ʼi muʼa atu ʼo te meʼa ʼaia, neʼe fekauʼi e Sehova ia tana ʼāselo ko Kapeliele ke ʼalu ki te polofetā ko Taniela ʼo fakahā ki ai ia te lea fakapolofetā ʼo ʼuhiga mo te haʼu ʼa te “Mēsia te Takitaki.” (Tan. 9:21-25)a ʼI te taʼu 29 ʼo totatou temi, ia te temi tonu ʼaē neʼe tonu ke fakahoko ai ia te fakakikite, neʼe papitemaʼi ai Sesu e Soane Patita. Neʼe hifohifo mai te laumālie māʼoniʼoni kiā Sesu, ʼo ina fakanofo ai ia ia ko Kilisito te Mēsia. (Mat. 3:13-17; Soa. 1:29-34; Kal. 4:4) ʼI tona ʼuhiga Mēsia, neʼe liliu ai leva ia ko he Tagata Takitaki ʼe mole hona fakatatau.

5. Neʼe fakahā feafeaʼi e Kilisito ʼi tana minisitelio ʼaē ʼi te kele ko ia ko te Takitaki?

5 Talu mai te kamata ʼo tana minisitelio ʼi te kele, neʼe fakahā e Sesu ko ia totonu ia te “Mēsia te Takitaki.” Hili pē ni ʼu kiʼi ʼaho ki te kamata ʼaē ʼo tana minisitelio, neʼe ina kamata fakamāʼopoʼopo ia tana ʼu tisipulo, pea neʼe ina fakahoko mo tana ʼuluaki milakulo. (Soa. 1:35–2:11) Neʼe mulimuli iā te ia tana ʼu tisipulo ʼi tana feʼaluʼaki ʼi te fenua, ʼo fakamafola ia te logo lelei ʼo te Puleʼaga. (Luka 8:1) Neʼe ina akoʼi age kiā nātou te faʼahiga fai ʼaē ʼo te gāue fai fakamafola pea mo takitaki te fai fakamafola pea mo te faiako, ʼo ina tuku age kiā nātou ia he faʼifaʼitaki lelei. (Luka 9:1-6) ʼE tonu ki te kau tagata ʼāfea ʼo te temi nei ke natou muliʼi tana faʼifaʼitaki ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia.

6. Neʼe fakahā feafeaʼi e Kilisito ko ia te Tauhi ovi pea mo te Takitaki?

6 Neʼe fakahā e Sesu te tahi faʼahi ʼo tana takitaki, ʼi tana fakatatau ʼaē ʼo ia totonu ki he tauhi ovi ʼofa. ʼI te ʼu fenua ʼo te Potu Hahake, ʼe ko te kau tauhi ovi ʼaē ʼe natou takitaki tāfito ia tanatou faga manu. ʼI te tohi (The Land and the Book), neʼe ʼui fēnei ai e W. M. Thomson: “Ko te tauhi ovi ʼe ʼalu ʼi muʼa ʼo te faga manu moʼo taki tonatou ala, kae ʼi tana ʼalu ʼaia ʼe ina toe vakavakaʼi te ala peʼe tokalelei ke mole hoko he tuʼutāmaki ki te ʼu ovi. . . . ʼAki tana ʼakau taki ʼe ina puleʼi pea mo takitaki te faga manu ki te ʼu koga meʼa lelei moʼo fafaga ai nātou, pea mo puipui nātou mai te ʼu manu ʼaē ʼe feala ke natou kai nātou.” Moʼo fakahā ko ia te Tauhi Ovi moʼoni pea mo te Takitaki, neʼe ʼui fēnei e Sesu: “Ko au te tauhi ovi lelei; ko te tauhi ovi lelei ʼe ina foaki tona nefesi maʼa tana faga ovi. ʼE fakalogo taku ʼu ovi ki toku leʼo, pea ʼe au ʼiloʼi ia nātou, pea ʼe natou mulimuli iā te au.” (Soa. 10:11, 27) ʼO mulimuli pē ki tana ʼu palalau ʼaia, neʼe mate fakasākilifisio ia Sesu maʼa tana ʼu ovi, kae ko Sehova neʼe ina “hiki ake [ia ia] . . . ko te Pule mo te Fakamauli.”—Gāue 5:31, Tauhi Foou; Hep. 13:20.

Ko Te Taupau ʼo Te Kōkelekāsio Fakakilisitiano

7. Koteā ʼaē ʼe fakaʼaogaʼi e Sesu moʼo taupau ʼo te kōkelekāsio Fakakilisitiano?

7 Hili te kiʼi temi ʼi muʼa ʼo tana hake ʼaē ki selō, ko Sesu ʼaē neʼe kua fakatuʼuake, neʼe ina ʼui fēnei ki tana ʼu tisipulo: “Kua tuku mai kiā te au te pule kātoa, ʼi te lagi pea mo te kele.” (Mat. 28:18) Neʼe foaki e Sehova tona laumālie māʼoniʼoni kiā Sesu moʼo fakalotomālohiʼi tana ʼu tisipulo ʼi te tauhi Fakakilisitiano. (Soa. 15:26) Neʼe tuku ifo e Sesu te laumālie māʼoniʼoni ʼaia ki te kau Kilisitiano ʼo te ʼuluaki sēkulō ʼi te Penikositē ʼo te taʼu 33 ʼo totatou temi. (Gāue 2:33) Ko te tuku ifo ʼaia ʼo te laumālie māʼoniʼoni neʼe ko he fakaʼiloga ʼaia ʼo te fakatuʼu ʼo te kōkelekāsio Fakakilisitiano. Neʼe foaki age e Sehova ki tona ʼAlo te mālohi ʼaē ke ina takitaki mai te lagi ia te kōkelekāsio kātoa ʼaē neʼe tuʼu ʼi te kele. (Lau ia Efesi 1:22; Kolose 1:13, 18.) ʼE taki e Sesu te kōkelekāsio ʼaki te laumālie māʼoniʼoni ʼo Sehova, pea ʼe ʼi ai tana kau ʼāselo ʼe “fakalogo kiā te ia.”—1 Pet. 3:22.

8. Koteā te meʼa gāue ʼi te kele ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi e Kilisito ʼi te ʼuluaki sēkulō moʼo taki tana ʼu tisipulo, pea ko ai ʼaē ʼe ina fakaʼaogaʼi ʼi te temi nei?

8 ʼAki te laumālie māʼoniʼoni, neʼe toe foaki foki e Kilisito te “ ʼu meʼa ʼofa ko he ʼu tagata,” ko ʼihi ʼe ko te “kau tauhi ovi pea mo te kau faiako” ʼi te kōkelekāsio. (Efe. 4:8, 11) Neʼe fakalotomālohiʼi fēnei e te ʼapositolo ko Paulo ia te ʼu tehina taupau: “Kotou tōkakaga kiā koutou totonu pea mo te faga ovi fuli, ʼaē kua fakanofo koutou ki ai e te laumālie māʼoniʼoni ko he kau taupau, moʼo fafaga te kōkelekāsio ʼa te ʼAtua.” (Gāue 20:28) ʼI te temi ʼaē neʼe kamata ai te kōkelekāsio Fakakilisitiano, ko te ʼu taupau fuli ʼaia neʼe ko te ʼu tagata neʼe fakanofo ʼaki te laumālie māʼoniʼoni. Ko te kau ʼapositolo pea mo te ʼu tagata ʼāfea ʼo te kōkelekāsio ʼo Selusalemi neʼe natou faʼufaʼu te kolesi pule. Neʼe fakaʼaogaʼi e Kilisito te meʼa gāue ʼaia moʼo taki tona “ ʼu tehina” fakanofo fuli ʼaē ʼi te kele. (Hep. 2:11; Gāue 16:4, 5) ʼI te temi fakaʼosi ʼaenī, neʼe tuku e Kilisito ‘tona ʼu koloa fuli,’ ia te ʼu gāue fuli ʼaē ʼi te kele ʼo ʼuhiga mo te Puleʼaga, ki tana “tagata kaugana agatonu mo poto” pea mo te Kolesi Pule ʼaē ʼe ina fakafofoga te tagata kaugana ʼaia, ko he kūtuga tagata Kilisitiano neʼe fakanofo ʼaki te laumālie māʼoniʼoni. (Mat. 24:45-47) Ko te kau fakanofo pea mo tonatou ʼu kaumeʼa te tahi ʼu ovi, ʼe natou fakamoʼoni ʼaki tanatou mulimuli ki te takitaki ʼa te Kolesi Pule ʼo te temi ʼaenī, ʼe natou mulimuli ki tonatou Takitaki ko Kilisito.

ʼE Fakatuʼu e Kilisito Te Gāue Fai Fakamafola

9, 10. Neʼe takitaki feafeaʼi e Kilisito te ʼu gāue ʼaē ʼo ʼuhiga mo te fakamafola ʼo te logo lelei ʼo te Puleʼaga?

9 Talu mai te kamata, neʼe ko Sesu totonu ʼaē neʼe ina taki te gāue fai fakamafola ʼaē ʼi te mālamanei pea mo te gāue faiako. Neʼe ina fai te fakatotonu ʼaē ke fakahā te logo ʼo te Puleʼaga ki te hahaʼi ʼo te kele. Lolotoga tana minisitelio, neʼe ina fakatotonu fēnei ki tana ʼu tisipulo: “ ʼAua naʼa kotou ʼolo ʼi te ala ʼo te ʼu puleʼaga pea ʼaua naʼa kotou hū ki he kolo Samalitana; kae ke kotou ʼolo tuʼumaʼu ki te faga ovi ʼaē kua hehē ʼo te ʼapi ʼo Iselaele. ʼI takotou ʼalu ʼi te ala, kotou fakamafola ʼo ʼui maʼa koutou: ‘Kua fakaovi mai te puleʼaga ʼo selō.’ ” (Mat. 10:5-7) Neʼe natou fai ʼaki he loto faʼafai te faʼahi ʼaia ʼi te lotolotoiga ʼo te kau Sutea pea mo te kau poloselite, tāfito lā ʼi te hili ʼo te Penikositē ʼo te taʼu 33 ʼo totatou temi.—Gāue 2:4, 5, 10, 11; 5:42; 6:7.

10 Ki muli age, ʼaki te laumālie māʼoniʼoni, neʼe fakaaʼu e Sesu te gāue fai fakamafola ki te kau Samalitana pea ki muli age ki te kau Senitile. (Gāue 8:5, 6, 14-17; 10:19-22, 44, 45) ʼAki te fakatuʼutuʼu ʼaē ke aʼu te logo lelei ki te hahaʼi ʼo te ʼu puleʼaga, neʼe ko Sesu totonu ʼaē neʼe ina uga ia Saulo ʼo Talesi ke liliu ko he Kilisitiano. Neʼe fakatotonu fēnei age e Sesu ki tana tisipulo ko Ananiasi: “Tuʼu ake ki ʼoluga, ʼalu ki te ala ʼaē ʼe higoa ko Hagatonu, pea ʼi te ʼapi ʼo Suta ke ke kumi ai te tagata ʼe higoa ko Saulo ʼo Talesi. . . . ʼAlu, koteʼuhi ko te tagata ʼaia ʼe ko he ʼipu kua au filifili ke ina ʼave toku huafa ki te ʼu puleʼaga, ʼo fēia ki te ʼu hau pea mo te ʼu foha ʼo Iselaele.” (Gāue 9:3-6, 10, 11, 15) Neʼe liliu te “tagata ʼaia” ko te ʼapositolo ko Paulo.—1 Tim. 2:7.

11. Neʼe fakaʼaogaʼi feafeaʼi e Kilisito te laumālie māʼoniʼoni moʼo fakamafola ia te logo lelei ʼo te puleʼaga?

11 ʼI te kua hoko mai te temi ʼaē ke fakamafola ai te logo lelei ʼo te Puleʼaga ki te hahaʼi ʼo te ʼu puleʼaga, mai te lagi neʼe takitaki ia Paulo ʼi tana ʼu folau fakamisionea ki Asia Veliveli pea mo te Eulopa. ʼE ʼui fēnei e Luka ʼi te tohi ʼo Gāue: “ ʼI tanatou tauhi fakatahi kiā Sehova pea mo sēsuniō [te ʼu polofetā Fakakilisitiano pea mo te kau faiako ʼo te kōkelekāsio ʼi Silia Atiokia], neʼe ʼui fēnei e te laumālie māʼoniʼoni: ‘Kotou vaheʼi keheʼi age ia Palenapasi mo Saulo ki te gāue ʼaē neʼe au pāuiʼi nāua kiai.’ Pea ʼi tanatou ʼosi sēsuniō pea mo faikole, neʼe natou hili ʼonatou nima kiā nāua pea mo tuku ai nāua ke nā mavae iā nātou.” (Gāue 13:2, 3) Neʼe pāuiʼi totonu e Sesu ia Saulo ʼo Talesi ke liliu ko Tona ‘ ʼipu kua ina fili’ moʼo ʼave Tona huafa ki te ʼu puleʼaga; koia neʼe ko Kilisito te Takitaki ʼo te kōkelekāsio ʼaē neʼe ina toe foaki te mālohi ʼaia ki te fai fakamafola. Neʼe hā lelei ʼi te lua folau fakamisionea ʼaē ʼa Paulo ia te fakaʼaogaʼi ʼaē e Sesu te laumālie māʼoniʼoni moʼo taki te gāue fai fakamafola. ʼE ʼui fēnei ʼi te fakamatala ʼaia ko “te laumālie ʼo Sesu,” ʼaē ko tona fakaʼuhiga ʼe ko te laumālie māʼoniʼoni ʼaē ʼe fakaʼaogaʼi e Sesu, neʼe ina taki ia Paulo pea mo tona ʼu kaugā fagona ʼi te fakaʼaluʼalu ʼaē ʼo tanatou gāue, pea ʼaki he ʼu meʼa neʼe sio kiai neʼe taki ai leva nātou ke natou ʼolo ki Eulopa.—Lau ia Gāue 16:6-10.

ʼE Takitaki e Sesu Tana Kōkelekāsio

12, 13. ʼE fakahā feafeaʼi ʼi te tohi ʼo Fakahā ko Kilisito ʼe tokaga fakalelei ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe hoko ʼi te ʼu kōkelekāsio takitahi?

12 Neʼe tokaga fakalelei ia Sesu ki te ʼu gāue ʼaē neʼe lolotoga hoko ʼi te kōkelekāsio ʼo tana ʼu tisipulo fakanofo ʼo te ʼuluaki sēkulō ʼo totatou temi. Neʼe ina ʼiloʼi lelei te ʼaluʼaga fakalaumālie ʼo te ʼu kōkelekāsio takitahi. ʼE hā lelei te faʼahi ʼaia mokā tou lau ia te kāpite 2 pea mo te kāpite 3 ʼo Fakahā. ʼE ina toʼo te ʼu higoa ʼo te ʼu kōkelekāsio e fitu, ʼaē ʼe tuʼu ʼi te Asia Veliveli. (Fakh. 1:11) ʼE tou maʼu te ʼu fakamoʼoni ke tou tui papau ai, ko Sesu neʼe ina ʼiloʼi lelei te ʼaluʼaga fakalaumālie ʼo te tahi ʼu kōkelekāsio ʼa tana ʼu tisipulo ʼaē ʼi te kele ʼi te temi ʼaia.—Lau ia Fakahā 2:23.

13 Neʼe vikiʼi e Sesu ʼihi kōkelekāsio ʼuhi ko tanatou faʼa kātaki, mo tanatou agatonu ʼi te ʼahiʼahi, mo tanatou agatonu ki tana folafola, pea mo tanatou fakafeagai ʼaē ki te kau ʼapositā. (Fakh. 2:2, 9, 13, 19; 3:8) Kae neʼe ina fai tokoni mālohi ki te ʼatu ʼu kōkelekāsio ʼuhi ko te kua vaivai ʼaē ʼo tonatou ʼofa kiā te ia, ʼi tanatou fakagafua te tauhi tamapua pea mo tanatou tali ia te fai folonikāsio, pea mo te ʼu magaʼi lotu. (Fakh. 2:4, 14, 15, 20; 3:15, 16) ʼI tona ʼuhiga taupau fakalaumālie ʼofa, māʼia mo nātou ʼaē neʼe fai tokoni mālohi ki ai, neʼe ʼui fēnei e Sesu: “Ko nātou fuli ʼaē ʼe au ʼofa ki ai, ʼe au fakatonutonuʼi pea mo akonakiʼi nātou. Koia, faʼafai pea mo fakahemala.” (Fakh. 3:19) Logolā tana kua ʼi selō, kae ʼaki te laumālie māʼoniʼoni neʼe taki e Sesu te ʼu kōkelekāsio ʼo tana ʼu tisipulo ʼaē ʼi te kele. ʼI te fakaʼosi ʼo te ʼu logo ʼaē ki te ʼu kōkelekāsio ʼaia, neʼe ina ʼui fēnei: “Ko ʼaē ʼe ʼi ai hona taliga ke logo ki te meʼa ʼaē ʼe ʼui e te laumālie ki te ʼu kōkelekāsio.”—Fakh. 3:22.

14-16. (a) Neʼe fakahā feafeaʼi e Sesu ʼe ko ia te Takitaki lototoʼa ʼo te hahaʼi ʼa Sehova ʼi te kele? (b) Koteā ʼaē neʼe hoko talu mai te kua “nofo” ʼa Sesu mo tana ʼu tisipulo ʼi te “ ʼaho fuli pē, ʼo kaku ki te fakaʼosi ʼo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaenī”? (c) Koteā ʼaē kā tou vakaʼi anai ʼi te ʼalatike kā hoa mai?

14 Neʼe tou vakaʼi ʼi te ʼalatike ʼaenī, ko Mikaele (Sesu) neʼe ko ia te ʼāselo lototoʼa ʼaē neʼe ina Takitaki ia Iselaele. Ki muli age, ko Sesu neʼe ko he Takitaki lototoʼa pea mo he Tauhi Ovi ʼofa ʼo tana ʼu ʼuluaki tisipulo. Lolotoga tana minisitelio ʼi te kele, neʼe ko ia ʼaē neʼe ina taki te gāue fai fakamafola, pea ʼi tona ʼosi fakatuʼuake, neʼe tokaga fakalelei ia ki te fakamafola ʼo te logo lelei ʼo te Puleʼaga.

15 ʼAki te laumālie māʼoniʼoni, ʼe haga anai Sesu ʼo fakaaʼu te gāue fai fakamafola ki te ʼu potu taupotu ʼo te kele. ʼI muʼa ʼo tana hake ki selō, neʼe ʼui fēnei e Sesu ki tana ʼu tisipulo: “ ʼE kotou maʼu anai te mālohi mokā hifo atu anai te laumālie māʼoniʼoni kiā koutou pea ʼe kotou liliu anai ko haku kau fakamoʼoni ʼi Selusalemi, mo Sutea kātoa pea mo Samalia ʼo kaku ki te potu taupotu ʼo te kele.” (Gāue 1:8; lau ia 1 Petelo 1:12.) ʼI te takitaki ʼa Kilisito, neʼe fai te toe fagonogono lahi ʼi te ʼuluaki sēkulō.—Kol. 1:23.

16 Kae neʼe fakahā e Sesu ko te gāue ʼaia ʼe fai anai ʼo aʼu ki te temi fakaʼosi. ʼI tana ʼosi fakatotonu ʼaē ki tana ʼu tisipulo ke natou fai fakamafola pea mo fai he ʼu tisipulo ʼi te ʼu puleʼaga fuli, neʼe fakapapau fēnei e Sesu kiā nātou: “ ʼE au nofo mo koutou ʼi te ʼaho fuli pē, ʼo kaku ki te fakaʼosi ʼo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaenī.” (Mat. 28:19, 20) Talu mai te taʼu 1914 ʼaē neʼe fakanofo hau ai Kilisito, kua “nofo” tāfito age ia mo tana ʼu tisipulo, pea mo gāue mālohi ʼo takitaki nātou. ʼE tou vakaʼi anai ʼi te ʼalatike kā hoa mai, ia tana gāue mālohi talu mai te taʼu 1914.

[Nota]

a ʼO ʼuhiga mo he ʼu fakamahino ki te lea fakapolofetā ʼaia ʼo Taniela, vakaʼi ʼi te kāpite 11 ʼo te tohi Koutou Tokagaʼi Te Lea Faka Polofeta ʼa Taniela!

Moʼo Fakamanatu

• Neʼe fakahā feafeaʼi e te ʼAlo ʼo te ʼAtua ʼe ko ia te Takitaki mālohi ʼo Iselaele?

• Koteā ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi e Kilisito moʼo taki ʼaki tana kōkelekāsio ʼaē ʼi te kele?

• Neʼe takitaki feafeaʼi e Kilisito te fakamafola ʼo te logo lelei?

• ʼE hā feafeaʼi ko Kilisito ʼe tokaga fakalelei ki te ʼaluʼaga fakalaumālie ʼo te ʼu kōkelekāsio fuli?

[Paki ʼo te pasina 25]

“ ʼE au fekauʼi te ʼāselo ʼi ʼou muʼa”

[Paki ʼo te pasina 26]

Ohagē ko te temi muʼa, ʼe fakaʼaogaʼi e Kilisito te “ ʼu meʼa ʼofa ko he ʼu tagata” moʼo fafaga tana faga ovi

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae