Tafitoʼaga ʼo Te Kaupepa Ako Te Maʼuli Fakakilisitiano Mo Te Faifakamafola
He ʼu Faipalalau
ʼULUAKI FAIPALALAU
Esaia 9:5, 6 Koteuhi kua tupu kia matou he toe, kua foaki mai kia matou he foha, pea e hili anai te pule i tona fugauma; e fakahigoa anai ia ia ko Matalelei, Tokoni, Atua mafimafi, Tamai heegata, Aliki o te tokalelei. 6 E ina fakamafola anai tana pule ki te atu puleaga, e ina tuku anai te tokalelei heegata ki te hekaaga fakahau o Tavite, mo tona puleaga, pea e ina fakamalohii anai ia ia pea mo poupou ia ia ki te lao mo te faitotonu, i te temi nei o heegata: Koena te mea ae e fai anai e te Eteleno o te atu fua tau i tona ofa lahi.
ʼAʼAHI
Pesalemo 72:16 E lahi anai te fulumeto i te fenua, i te tumutumu o te u mouga, pea e gaugaue anai onatou toulu fulumeto o hage ko te u akau o Lipane, e matala anai te u tagata i te u kolo o hage ko te luna o te fenua.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 2-8 ʼO NOVEPELI
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | EKESOTE 39-40
“Neʼe Mulimuli Lelei Ia Moisese Ki Te ʼu Fakatotonu”
39:32, 43; 40:1, 2, 16
39:32, 43 32 Pea nee osi leva te u gaue fuli o te tapenakulo, o te falela tapu. Nee fai leva e te u fanau a Iselaele te u mea fuli ae nee fakatotonu e te Eteleno kia Moisese; nee natou fai leva o feiai. 43 Nee sioi leva e Moisese te u gaue fuli; pea koeni, kua natou fai te u mea fuli o mulimuli totonu ki te u mea ae nee fakatotonu e te Eteleno, nee natou fai fenai leva. Pea nee tapuaki leva ia Moisese kia natou.
40:1, 2, 16 1 Nee palalau leva te Eteleno kia Moisese, o ui: 2 I te uluaki aho o te uluaki mahina, e ke fakatuu anai te tapenakulo, te falela tapu. 16 Nee fai leva e Moisese te u mea fuli ae nee fakatotonu age e te Eteleno kia ia, pea nee fai leva ia ia ki ai.
(Ekesote 39:32) Pea nee osi leva te u gaue fuli o te tapenakulo, o te falela tapu. Nee fai leva e te u fanau a Iselaele te u mea fuli ae nee fakatotonu e te Eteleno kia Moisese; nee natou fai leva o feiai.
ʼE ʼIloʼi Koa Koutou e Sehova?
13 Kae ko Moisese “neʼe lahi tokotahi tana agavaivai ʼi te ʼu tagata fuli ʼaē neʼe māʼuʼuli ʼi te fuga kele.” (Fkau. 12:3) Neʼe ina fakahā ia tana agamalū pea mo tana agavaivai ʼaki tana lotomālohi ʼaē ke ina muliʼi te takitaki ʼa Sehova. (Eke. 7:6; 40:16) ʼE mole he vaega ʼi te Tohi-Tapu ʼe fakahā mai neʼe fakafihiʼi tuʼumaʼu pē e Moisese te faʼahiga fai ʼaē e Sehova ia te ʼu gāue, peʼe ʼita ʼi tana maʼua ʼaē ke mulimuli ki te ʼu fakatotonu ʼaē neʼe foaki age e Sehova. Ohagē lā, neʼe foaki age e Sehova he ʼu fakatotonu ʼo ʼuhiga mo te faʼu ʼo te tapenakulo, māʼia mo te ʼu kiʼi faʼahi liliki ohagē lā ko te lanu ʼo te filo mo te lahi ʼo te ʼu fakamaʼu ʼaē neʼe tonu ke fakaʼaogaʼi moʼo faʼu te ʼu lā ʼaē neʼe ʼaofi ʼaki te tapenakulo. (Eke. 26:1-6) Kapau lā ko he tagata taupau ʼi te kautahi ʼa te ʼAtua ʼe ina foaki atu he ʼu fakatotonu ʼe hagē ia ʼe fakaʼuhiga ki he ʼu kiʼi faʼahi ʼe liliki, pea ʼi ʼihi temi ʼe lagi kotou lotovaivai ai. Kae ko Sehova ʼe ko he taupau ʼe haohaoa ia, ʼe ina foaki lahi ki tana ʼu kaugana he ʼu gāue pea mo falala kiā nātou. Mokā ina foaki mai he ʼu fakatotonu ʼo ʼuhiga mo he ʼu faʼahi ʼe liliki, ʼe ina fai ia heʼe ʼi ai tona ʼaoga kiā tātou. Kae kotou tokagaʼi neʼe mole ʼita ia Moisese kiā Sehova ʼi tana foaki age he ʼu tuʼuga fakatotonu ʼo ʼuhiga mo he ʼu faʼahi ʼe liliki. Neʼe mole manatu ia neʼe mole tuku age e Sehova ke faʼifaʼitaliha ʼi tana fakahoko tana ʼu gāue. Kailoa ia, kae ko Moisese neʼe ina fakalotomālohiʼi te kau gāue ke natou “fai ʼo mulimuli pē” ki te ʼu fakatotonu ʼa te ʼAtua. (Eke. 39:32) ʼI tagata agavaivai leva! Neʼe ʼiloʼi e Moisese neʼe ko te gāue ʼaia ʼa Sehova pea neʼe fakaʼaogaʼi pē ia ia e Sehova moʼo fai te gāue ʼaia.
(Ekesote 39:43) Nee sioi leva e Moisese te u gaue fuli; pea koeni, kua natou fai te u mea fuli o mulimuli totonu ki te u mea ae nee fakatotonu e te Eteleno, nee natou fai fenai leva. Pea nee tapuaki leva ia Moisese kia natou.
(Ekesote 40:1, 2) Nee palalau leva te Eteleno kia Moisese, o ui: 2 I te uluaki aho o te uluaki mahina, e ke fakatuu anai te tapenakulo, te falela tapu.
(Ekesote 40:16) Nee fai leva e Moisese te u mea fuli ae nee fakatotonu age e te Eteleno kia ia, pea nee fai leva ia ia ki ai.
ʼE Koutou Agatonu Koa Ia Meʼa Fuli?
3 ʼE ʼui fēnei iā Hepeleo 3:5: ‘Ko Moisese neʼe ko he kaugana agatonu.’ He koʼe ʼe ʼui ko Moisese neʼe ko he polofeta agatonu? ʼI te laga pea mo te faʼahiga faʼu ʼo te tapenakulo, “neʼe mulimuli ia Moisese ki te ʼu meʼa fuli ʼaē neʼe fakatotonu age e Sehova. Neʼe ina fai ʼo mulimuli pe kiai.” (Ekesote 40:16) ʼI tatatou atolasio kiā Sehova, ʼe tou fakahā tatatou agatonu ʼi tatatou tauhi kiā te ia ʼaki he loto fia fakalogo. ʼE mahino ia ʼe kau ai tatatou nofo agatonu kiā Sehova ʼi te ʼu ʼahiʼahi, peʼe ko te ʼu faigataʼaʼia lahi. Kae ʼe mole tou agatonu pe mokā tou lava tauʼi he ʼahiʼahi lahi. Neʼe ʼui fēnei e Sesu: “Ko ʼaē ʼe agatonu ʼi te ʼu meʼa liliki ʼe toe agatonu pe foki ʼi te ʼu meʼa lalahi, pea ko ʼaē ʼe heʼe faitotonu ʼi te ʼu meʼa liliki ʼe toe heʼe faitotonu pe foki ʼi te ʼu meʼa lalahi.” (Luka 16:10, MN) Koia ʼe tonu ke tou nonofo agatonu māʼia mo te ʼu faʼahi ʼaē ʼe hage ʼe liliki.
Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu
(Ekesote 39:34) mo te la kilii ovi kula, mo te la [“ ʼo te ʼu kili ʼo te ʼu manu ʼo te tai,” NWT], pea mo te lito ae e ina vaeluai te potu tapu mo te potu taputapu;
it-2-F 510 ¶4
Kili ’o te manu ’o te tai
Ne’e ma’u e te kau Iselaele ’ifea? ’E ha ’i te Tohi-Tapu te kupu taḥash pea ’e lagi faka’uhiga ki he fa’ahiga manu ’e ma’uli ’i te tai ’e higoa ’i te fakafalani ko te phoque. Kae ne’e ma’u ape ’ifea e te kau Iselaele te kili’i manu ’aia? ’E tou tau sisio ki te manu ’aia ’i te ’u fenua momoko kae ’e ’i ai pe te ’u manu feia ’e ma’uli ’i te ’u fenua ’ae ’e mole fa’a momoko. ’E kei ma’u pe la ia aho nei te fa’ahiga manu feia ’i te ’u tai vela mo te Metitelanea. ’E mahino ia, ne’e lahi te ’u manu ’aia ’i te temi mu’a ’i te Tai Kula mo te Metitelanea. Kae ’e mole kei tatau mo te temi ’aeni he ne’e lahi tonatou matematehi e te tagata. Ne’e tohi fenei ’i te tikisionalio ’i te ta’u 1832: “’E tapuke te ’u manu ’aia ’i te ’u ki’i motu ’o te Tai Kula, ’e ovi ki te Sinai.”—Vaka’i mo The Tabernacle’s Typical Teaching, A. Pollock, Londres, p. 47.
(Ekesote 40:34) Pea nee uufi leva e te ao te falela tapu, pea nee fakafonu leva e te kololia o te Eteleno te tapenakulo.
Ko Te ʼu Fakamanatu ʼa Sehova ʼe Tuha Mo Te Falala
9 ʼI te kamata e te kau Iselaele tanatou fagona ʼi te toafa fakamatakutaku, ʼae ka loaloaga ia taʼu ʼe 40, neʼe mole fakaha fakatomuʼa age e Sehova pe feafeaʼi anai tana takitaki, mo puipui pea mo tokaga kia natou. Kaʼe neʼe ina fai tuʼumaʼu pe he ʼu meʼa ke natou falala ai kia te ia mo ʼana fakatotonu. ʼAki te ʼao ʼi te uhu mo te pou afi ʼi te poʼuli, neʼe fakamanatuʼi e Sehova ki te kau Iselaele ʼe tokoni kia natou ʼi tanatou fakalaka ʼi te toafa lahi mo fakamatakutaku ʼaia. (Tet. 1:19; Eke. 40:36-38) Neʼe ina toe foaki te ʼu meʼa ʼae neʼe ʼaoga kia natou. “Nee mole pe la popo onatou kofu, pea nee mole pe la kovi onatou vae.” ʼEi, “nee mole pe la puli he mea kia natou.”—Nee. 9:19-21.
Lau ʼo Te Tohi-Tapu
(Ekesote 39:1-21) Nee fai leva aki ni kie uui, mo kula lelei, mo kula fakapouli, pea mo hina, te u kofu gaue ki te u gaue i te sagatualio, pea mo te u kofu tapu o Alone, o mulimuli ki te mea ae nee fakatotonu e te Eteleno kia Moisese. 2 Nee fai leva te efote aki te aulo, mo te filo uui, mo kula lelei, mo kula fakapouli, pea mo te filo hina malohi 3 Nee tuki leva ni laui aulo ke maninifi, pea nee sipi leva i ai ni filo o lalaga fakatahi mo ni filo uui, mo ni filo kula lelei, mo ni filo kula fakapouli, pea mo ni filo hina malohi. Nee fai fakateuteu leva te gaue aia. 4 Nee fai leva i ai ni fugauma e lua ae nee ina fakapipiki; pea nee fakatahi ia i ona kapa e lua. 5 Nee fai te kilii pipi o hage ko te fai o te efote, pea nee fakamau ia ki ai; nee fai ia aki te aulo maa, mo te filo uui, mo kula lelei, mo kula fakapouli, pea mo te filo hina malohi, o mulimuli ki te mea ae nee fakatotonu e te Eteleno kia Moisese. 6 Nee takatakai leva aki ni fakamau aulo ni maka ko te onise, ae nee togi ai leva te u higoa o te u foha o Iselaele, o hage ko te togi o te u mama fakamooni. 7 Nee fakapipiki leva natou ki te u fugauma fakateuteu o te efote, ke fakamanatu ai te u foha o Iselaele, o mulimuli ki te mea ae nee fakatotonu e te Eteleno kia Moisese. 8 Nee fai leva te peketolale, o fakateuteu, o hage ko te gauei o te efote, aki te aulo, mo te filo kula lelei, mo kula fakapouli, pea mo te filo hina malohi. 9 Nee tapa fa tatau ia, pea nee fai ia ke lolua; ko tona loa ko te alofinima e tahi, pea ko tona laulahi ko te alofinima e tahi. Nee lolua ia. 10 Nee teuteui leva ia ia aki ni atu maka e fa: ko te uluaki atu ko te saletuane, mo te topasi, mo te emelote; 11 ko te lua atu: ko te kelenate, mo te safile, mo te taimane; 12 ko te tolu atu: ko te opale, mo te akate, mo te ametisite; 13 ko te fa atu: ko te kilisolite, ko te onise, mo te sasepe. Nee fakapipiki te u maka aena ki onatou fakamau aulo. 14 Nee i ai ni maka e hogofulu ma lua, o mulimuli ki te u higoa o te u foha o Iselaele; pea nee togi natou o hage ko ni mama, pea nee natou tahi mo ia te higoa o te u famili e hogofulu ma lua o Iselaele. 15 Nee fai leva i te peketolale ni kii seini aulo maa, kua fi o hage ko ni kii maea. 16 Nee fai leva ni takafi aulo e lua mo ni kavei aulo e lua, pea nee fakapipiki leva te u kavei e lua ki te u potupotu e lua o te peketolale. 17 Pea nee fakaulu leva ni seini aulo e lua i loto o te u kavei e lua ae i te u potupotu e lua o te peketolale; 18 pea nee fakagata leva i mua te u potupotu o te u seini e lua aki te u fakamau e lua ae i oluga o te u fugauma fakateuteu o te efote. 19 Nee toe fai leva ni kavei aulo e lua, o fakapipiki ki te u potupotu e lua o te peketolale, i te tapa loto ae e pipiki ki te efote. 20 Nee toe fai foki ni ihi kavei aulo e lua, o fakapipiki ki te u tapatapa lalo o te u fugauma fakateuteu e lua o te efote i mua, ia tafa o te hokoga, i oluga o te kilii pipi o te efote. 21 Nee nonoo leva te peketolale i ona kavei i te u kavei o te efote, aki he kii maea uui, o tupu ke nofo te peketolale i oluga o te kilii pipi o te efote, pea ke aua naa feala ke to kehe ia ia mai te efote, o mulimuli ki te mea ae nee fakatotonu e te Eteleno kia Moisese.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 9-15 ʼO NOVEPELI
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | LEVITIKO 1-3
“Te Tupuʼaga ʼo Te ʼu Sakilifisio Pea Mo Te ʼu Molaga”
1:3; 2:1, 12; 3:1
1:3 Kapau ko tana molaga ki te failaulau ko he manu lahi, e ina momoli anai he manu tagata hee mele; e ina momoli anai te manu i te uluaga o te falela tapu, ke tali lelei ia ia ia mua o te Eteleno.
2:1, 12 1 Kapau leva e fai e he tagata hana molaga meakai ki te Eteleno, e ina fai anai tana molaga aki te falaoa hihina; pea e ina liligi anai he lolo ki oluga pea e ina toe tuku anai ki ai he iseso. 12 E feala anai ke kotou fai he molaga ae e mau ai he fakatupu mo he meli i te aho ae e kotou momoli ai te u uluaki fua, kae aua naa ke momoli anai ia i te aletale o hage ko he molaga ae e magoni lelei ki te Eteleno.
3:1 Ka momoli anai e he tagata he sakilifisio fakafetai ki te Eteleno : Pea kapau e ina momoli he manu lahi, tagata pee fafine, e ina momoli anai he manu hee mele ki te Eteleno.
(Levitiko 1:3) Kapau ko tana molaga ki te failaulau ko he manu lahi, e ina momoli anai he manu tagata hee mele; e ina momoli anai te manu i te uluaga o te falela tapu, ke tali lelei ia ia ia mua o te Eteleno.
(Levitiko 2:1) Kapau leva e fai e he tagata hana molaga meakai ki te Eteleno, e ina fai anai tana molaga aki te falaoa hihina; pea e ina liligi anai he lolo ki oluga pea e ina toe tuku anai ki ai he iseso.
(Levitiko 2:12) E feala anai ke kotou fai he molaga ae e [mole] mau ai he fakatupu mo he meli i te aho ae e kotou momoli ai te u uluaki fua, kae aua naa ke momoli anai ia i te aletale o hage ko he molaga ae e magoni lelei ki te Eteleno.
it-2-F 847 ¶1
Molaga
Holokoseta. Ko te ’u holokoseta ne’e ko te ’u sakilifisio ne’e tutu katoa, pea ne’e tonu ke katoa te ’u manu ’aia ’ae ne’e aumai e te haha’i. (Vaka’i Tfm 11:30, 31, 39, 40) Ne’e fakata te holokoseta ki he kole ’e fai kia Sehova ke ina tali te sakilifisio ki te agahala ’ae ne’e toe ave ’i te mo’i temi pe ’aia. Ne’e hage ia Sesu ko he “holokoseta” kote’uhi ne’e ina foaki katoa tona ma’uli.
it-2-F 849 ¶7
Molaga
Molaga me’a kai. Ne’e fai fakatahi te ’u sakilifisio me’a kai mo te ’u sakilifisio ’o te komunio, te ’u holokoseta, mo te ’u salikifisio ki te agahala pe’e momoli ko he ’u ’uluaki fua. Kae ’i ’ihi temi ne’e fai ateaina pe te ’u sakilifisio me’a kai. (Ek 29:40-42 ; Lev 23:10-13, 15-18 ; Num 15:8, 9, 22-24 ; 28:9, 10, 20, 26-28 ; kapite 29) Ne’e ko he fakafeta’i ’aia ’a te haha’i ’a te ’Atua ki tona manava’ofa lahi mo tana tapuakina’i natou. Ne’e ave ’aki te ’u sakilifisio ’aia te lolo mo te olipane. Ne’e mahani ko te falena, pe’e ko ni fua ne’e ta’o, pe’e ko ni fo’i keke ne’e fakamoho ’i te fakapaku pe’e ko te kulo. Ne’e ave he koga ’o te sakilifisio ki te aletale ’o te ’u holokoseta, pea ne’e kai te tahi koga e te ’u pelepitelo. Kapau ne’e fai e he kilisitiano he sakilifisio ’o te komunio, ne’e toe kau mo ia ki tona kai. (Lev 6:14-23 ; 7:11-13 ; Num 18:8-11) Ne’e mole tonu ke ’i ai he meli ’i loto (’e lagi ko te hu’a fiku pe’e ko he tahi fua’i akau ’ae ne’e fakata ki ai te kupu “meli”) pe’e ko he me’a fakatupu na’a faifai pea kovi te ’u sakilisifio me’a kai ’aia.—Lev 2:1-16.
(Levitiko 3:1) Ka momoli anai e he tagata he sakilifisio fakafetai ki te Eteleno : Pea kapau e ina momoli he manu lahi, tagata pee fafine, e ina momoli anai he manu hee mele ki te Eteleno.
Tou Ako Mai Te ‘Lekula o Te Mooni’
11 Ko te ʼu mōlaga fakafetaʼi ʼe ko te tahi ʼu sākilifisio neʼe fakamaʼua e te Lao ʼa Moisese. Neʼe fakaʼuhiga te ʼu mōlaga ʼaia ki te tokalelei ʼaē mo Sehova. Neʼe feala kiā ia ʼaē ʼe ina foaki te mōlaga ʼaia pea mo tona fāmili ke natou kai te kanoʼi manu ʼaē neʼe sākilifisioʼi, lagi ʼi he koga fale ʼo te fale lotu. Neʼe toe maʼu e te pelepitelō fai sākilifisio he koga ʼo te kanoʼi manu, ʼo fēia mo te ʼu pelepitelō ʼaē neʼe natou gāue ʼi te fale lotu. (Lev. 3:1; 7:31-33) Neʼe fai e te tagata ʼatolasio ʼaia ia te sākilifisio ʼuhi ko tana loto ʼaē ke ina maʼu he ʼu felōgoi lelei mo te ʼAtua. Neʼe hagē pē, neʼe kakai fakatahi ʼi te fiafia mo te tokalelei ia te tagata ʼaia mo tona fāmili, mo te ʼu pelepitelō, pea mo Sehova.
Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu
(Levitiko 2:13) E ke huai anai he masima ki au molaga meakai fuli; e mole ke tuku anai tau molaga ke hala masima, koteuhi ko te masima ko te fakailoga ia o te hai ae kua fai e te Atua mo koutou. Koia e tonu ai ke ke tuku he masima i oluga o au molaga fuli.
(Esekiele 43:24) E ke momoli anai te u manu aia i mua o te Eteleno; e laku anai e te u tagata faisakilifisio he masima ki te u manu aia, pea e natou momoli anai natou ko he failaulau ki te Eteleno.
Ko He ʼu Puani Maʼuhiga ʼi Te Tohi ʼo Levitike
2:13—He koʼe neʼe tonu ke māsimaʼi “te ʼu mōlaga fuli pe”? Neʼe mole fai moʼo fakakonakonaʼi te ʼu sakilifisio. ʼI te malamanei katoa, ʼe fakaʼaogaʼi te māsima moʼo taupau te kanoʼi manu ke tologa. Neʼe māsimaʼi te ʼu mōlaga heʼe ina fakatātā te heʼe mele peʼe ko te mole popo.
(Levitiko 3:17) Ko he lao heegata aeni ki okotou hakoga, i te u kogamea fuli ae e kotou nonofo anai i ai. E mole kotou kai ki he gako pee ko he toto.
Ko He ʼu Puani Maʼuhiga ʼi Te Tohi ʼo Levitike
3:17. Mai tona ʼaluʼaga ʼaē ko te gako neʼe ko te koga lelei ʼaia pea mo maʼuhiga ʼo te manu, koia ko te tapuʼi ʼo tona kai neʼe ko he fakamanatu ki te kau Iselaele ko te vahe ʼaē ʼe lelei neʼe tonu ke foaki kia Sehova. (Senesi 45:18) ʼE fakamanatuʼi mai kia tatou e te faʼahi ʼaia ʼe tonu ke tou foaki kia Sehova te meʼa lelei ʼaē ʼe tou maʼu.—Tāʼaga Lea 3:9, 10; Kolose 3:23, 24.
Lau ʼo Te Tohi-Tapu
(Levitiko 1:1-17) Nee paui leva e te Eteleno ia Moisese, o palalau kia ia mai loto o te falela tapu, o ui: 2 Palalau ki te u fanau a Iselaele, o ui kia natou: Kapau e fia fai e he tagata ia koutou hana molaga ki te Eteleno, e ina momoli anai he manu lahi, pee ko he manu veliveli. 3 Kapau ko tana molaga ki te failaulau ko he manu lahi, e ina momoli anai he manu tagata hee mele; e ina momoli anai te manu i te uluaga o te falela tapu, ke tali lelei ia ia ia mua o te Eteleno. 4 E ina hili anai tona nima ki te ulu o te failaulau tutu ae e tali lelei anai e te Eteleno ki te fakamolemole o ana agahala. 5 E ina tamatei anai te pipi tagata mui ia mua o te Eteleno; pea e momoli anai e te u tagata faisakilifisio, foha o Alone, te toto, o natou huhua ia i te takatakai katoa o te aletale ae e tuu i te uluaga o te falela tapu. 6 E ina too anai te u tootooga o te manu o te failaulau, pea e ina tafa anai o fakainasi. 7 E tafu anai e te u foha o te tagata faisakilifisio ko Alone he afi i oluga o te aletale, pea e natou tanaki ni fafie ki oluga o te afi. 8 E hili anai e te u tagata faisakilifisio, foha o Alone te u inasi, mo te foi ulu, pea mo te gako loto ki oluga o te fafie ae kua tanaki i te afi i oluga o te aletale. 9 E ina fufulu anai aki he vai te u tootooga mo te u vae, pea e tutu anai e te tagata faisakilifisio te u mea fuli aia i te fuga aletale. Ko te failaulau tutu aia, ko he failaulau kua tutu e te afi, pea ko he mea magoni lelei ki te Eteleno. 10 Pea kapau ko tana molaga ki te failaulau ko he manu veliveli, ko he akeno tagata mui pee ko he tao tagata mui e ina momoli anai he manu tagata hee mele. 11 E ina tamatei anai te manu i te potu noleto o te aletale, ia mua o te Eteleno; pea e huhua anai e te tagata faisakilifisio, foha o Alone, te toto o te manu i te takafoli katoa o te aletale. 12 E ina tafa inasi anai te manu; pea e hili anai e te tagata faisakilifisio te u inasi, o fakatahi mo te foi ulu mo te gako loto ki oluga o te fafie ae kua tanaki i te afi i oluga o te aletale. 13 E ina fufulu anai te gakau aki he vai pea mo te u vae; pea e tutu anai e te tagata faisakilifisio te u mea fuli i oluga o te aletale. Ko he failaulau tutu ia, ko he failaulau ia kua tutu e te afi, pea ko he mea magoni lelei ia ki te Eteleno. 14 Pea kapau ko tana molaga ki te Eteleno, ko he manulele ki te failaulau, e ina momoli ni kulukulu pee ko ni lupe kei mui. 15 E momoli anai e te tagata faisakilifisio te manulele i oluga o te aletale; e ina motuhi anai te foi ulu aki tona paninia, pea e ina tutu anai ia ia i oluga o te aletale; pea e ina fakahali anai te toto ki he fahai o te aletale. 16 Pea e ina too anai tona kete mo tona otaota o li ki te aletale, ki te potu esite, ki te kogamea ae e laku ki ai te u lefulefu. 17 E ina haei anai te manulele i te lotomalie o te u pakakau, kae e mole ina motuhi osi anai ia. Pea e tutu anai e te tagata faisakilifisio te manulele i te fuga aletale, i oluga ake o te fafie ae kua tanaki i te afi. Ko he molaga ia o te failaulau, ko he sakilifisio ia kua tutu e te afi, ko he mea magoni lelei ia ki te Eteleno.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 16-22 ʼO NOVEPELI
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | LEVITIKO 4-5
“Foaki Te Meʼa ʼAe ʼe Lelei Kia Sehova”
5:5-7, 11 Ko te tagata ae kua maua i te agahala i te u agahala aena, e tonu ke ina kofesioi te mea ae nee tupu ai tana agahala, 6 pea e ina momoli anai ki te Eteleno, o uhiga mo tana agahala, he manu fafine veliveli, he ovi fafine pee ko he tao fafine, ke fai ai he sakilifisio ki te agahala. Pea e fai leva e te tagata faisakilifisio kia ia te fakamolemole o tana agahala. 7 Pea kapau leva e mole mau e te tagata te mea ae ke totogi ai he manu veliveli, pee ko he ovi fafine pee ko he tao fafine, pea e ina momoli anai ki te Eteleno ki tana agahala he sakilifisio o te lakahala ni kulukulu e lua pee ko ni lupe mui e lua; e ina momoli anai te tahi manu ki te agahala, pea ko te tahi manu ki te failaulau. 11 Pea kapau e mole ina mau anai he mea ke totogi ai ni kulukulu e lua pee ko ni lupe mui e lua, e ina momoli anai ki tana agahala ni kilo falaoa hihina e fa. Kae e mole ina huhua anai he lolo i aluga, pee ina hili he iseso i aluga, koteuhi ko he sakilifisio ia ki te agahala.
Senesi 18:6 Nee fakavilivili leva ia Apalahamo o lele ki tona falela kia Sala, o ui : Vave, o too ni fua falaoa e tolu, pea ke haga o natu, o fai ni foi keke.
(Levitiko 5:5, 6) Ko te tagata ae kua maua i te agahala i te u agahala aena, e tonu ke ina kofesioi te mea ae nee tupu ai tana agahala, 6 pea e ina momoli anai ki te Eteleno, o uhiga mo tana agahala, he manu fafine veliveli, he ovi fafine pee ko he tao fafine, ke fai ai he sakilifisio ki te agahala. Pea e fai leva e te tagata faisakilifisio kia ia te fakamolemole o tana agahala.
it-2-F 848 ¶12
Sakilifisio, molaga
Sakilifisio ki te agahala. Ne’e ma’ua ke fai mo kapau ne’e ko he hala mamafa ne’e tautea ai te loto ’o ’ae ne’e agahala. Ne’e makehe te sakilifisio aia mai te ’u sakilifisio fuli he ne’e ko he agahala ne’e ina maumau’i ai te ’u ma’ua ’o he tahi pe’e ko he tu’ulaga ne’e mole fakagafua ki ai. Ne’e fakatokatoka e te sakilifisio ki te agahala ia te ’u ma’ua ’ae ne’e maumau’i pea ’e toe tokalelei ai te kilisitiano ’ae ne’e fakahemala mo Sehova mo ateaina mai tona tautea.—Vaka’i ia Esa. 53:10.
(Levitiko 5:7) Pea kapau leva e mole mau e te tagata te mea ae ke totogi ai he manu veliveli, pee ko he ovi fafine pee ko he tao fafine, pea e ina momoli anai ki te Eteleno ki tana agahala he sakilifisio o te lakahala ni kulukulu e lua pee ko ni lupe mui e lua; e ina momoli anai te tahi manu ki te agahala, pea ko te tahi manu ki te failaulau.
ʼE Ina Tokagaʼi Totatou ʼu Tuʼakoi
ʼI te ʼiloga ʼo te loto tokaga fakalelei ʼa Sehova, neʼe ʼui fēnei ʼi te Lao: “Kae kapau ʼe mole ina lavaʼi ia he ʼakeno tagata, pea ʼe tonu anai ke ina ʼaumai kiā Sehova, ʼo ʼuhiga mo tana sākilifisio ʼo te lakahala ʼo ʼuhiga mo te agahala ʼaē neʼe ina fakahoko, ia he taluaʼi kulukulu peʼe ko he taluaʼi lupe kei mui.” (Vaega 7) Kapau ko he tagata Iselaele neʼe masiva ʼaupitō ʼo mole feala ke ina foaki ia he ʼakeno tagata, ʼi te temi leva ʼaia, neʼe tali fakafiafia aipē e te ʼAtua ia te meʼa ʼaē neʼe fealagia e ia ʼaē neʼe tonu ke ina foaki tana mōlaga—peʼe ko he taluaʼi kulukulu peʼe ko he taluaʼi lupe kei mui.
(Levitiko 5:11) Pea kapau e mole ina mau anai he mea ke totogi ai ni kulukulu e lua pee ko ni lupe mui e lua, e ina momoli anai ki tana agahala ni kilo falaoa hihina e fa. Kae e mole ina huhua anai he lolo i aluga, pee ina hili he iseso i aluga, koteuhi ko he sakilifisio ia ki te agahala.
ʼE Ina Tokagaʼi Totatou ʼu Tuʼakoi
ʼE feafeaʼi age mo kapau ko he tahi ʼe mole feala pē lā hana foaki māʼiapē lā mo te ʼu manulele ʼaia e lua? Neʼe fakatotonu fēnei ʼi te Lao: “Pea ʼe tonu anai ke ina ʼaumai ia, ʼo ʼuhiga mo tona mōlaga ki te agahala ʼaē neʼe ina fakahoko, ia te vaega hogofulu efa falena [ko ʼipu e valu peʼe hiva] maʼa te sākilifisio ki te agahala.” (Vaega 11) Kiā ia ʼaē ʼe masiva ʼaupitō, neʼe filifili e Sehova ke ina fakafīmālie pea mo ina fakafealagia ke foaki ia he mōlaga ʼo ʼuhiga mo te agahala, ʼe mole ʼi ai he toto.* ʼI Iselaele, ko te maʼuli masiva ʼo he tahi neʼe mole ina tāʼofi ia te fakamolemole peʼe ko te fealagia ʼaē ke fakatokatoka mo te ʼAtua.
Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu
(Levitiko 5:1) E hoko anai ki he aho, e logo he tagata ki he kumi o natou ae nee sio mata ki te mea ae nee hoko; pea kapau e mole alu ia o fakaha te mea ae nee sio ki ai mo logo ki ai, e agahala anai te tagata aena, pea e ina amo anai tona kovi.
Tou Ako Mai Te ʼu Kaugana Agatonu ʼa Sehova
14 ʼE feala pe mo koe ke ke ʼuluaki agatonu kia Sehova pea mo ke agatonu ki ʼihi ʼaki tau agalelei. Ohage la, ʼe ke maʼu he ʼu fakamoʼoni ko he tehina neʼe ina fai he agahala mamafa. Pea ʼe lagi ke fia nofo agatonu kia ia, tafitō la mo kapau ko hou kaumeʼa lelei peʼe ko he tahi ʼo tou famili. Kaʼe ʼe ke iloʼi foki ʼe maʼuhiga age tau nofo agatonu kia Sehova. Koia ohage pe ko Natane, fakalogo kia Sehova pea mo palalau ki tou tehina ʼaki he agalelei. Ui age ki ai ʼe tonu ke alu ʼo kumi tokoni ki te kau tagata ʼafeā pea ke mole fakatuatuai ʼi tona fakaha. Pea kapau ʼe mole ina fai te faʼahi ʼaia, pea ʼe tonu anai ke ke alu tonu ʼo fakaha ki te kau tagata ʼafeā. ʼI tau fai feia, ʼe ke fakaha ai tau agatonu kia Sehova. ʼE ke agalelei ai foki ki tou tehina koteʼuhi ʼe feala ke tokoni te kau tagata ʼafeā kia ia ke ina toe maʼu he ʼu felogoʼi lelei mo Sehova. ʼE natou fakatonutonuʼi anai ia ia ʼaki he agamalu.—Lau ia Levitiko 5:1; Kalate 6:1.
(Levitiko 5:15, 16) Kapau e fai e he tagata, i tona lotonoa, he hala ki te u molaga ae kua fakatapui ki te Eteleno, e tonu ia ke ina fai te mea aeni: e ina momoli anai ki te Eteleno, ki te totogi o tana agahala, he ovi tagata hee mele, ae kua totogi aki he paaga, o mulimuli ki te totogi ae e fakaaoga i te sagatualio. E fakaaoga anai te manu aia ki te sakilifisio o te faihala. 16 E tonu foki ke toe totogi e te tagata aia te puli o te sagatualio, o ina toe tuku ki te totogi aia te vaega nima o te totogi, pea e ina tuku leva te u mea fuli aia ki te tagata faisakilifisio. Pea e momoli anai e te tagata faisakilifisio kia ia te ovi tagata ae ke fai ai te sakilifisio o te fakamolemole o tana agahala, pea e fakamolemole anai kia ia.
it-2-F 861 ¶8
Te ’u mea taputapu
Te fua ’o te ’u gaue’aga mo te ’u manu. Ne’e taputapu kia Sehova te ’u ’uluaki uhi tagata ’o te ’u ovi mo te ’u tao. Koia ’ae ne’e mole tonu ai ke fakatau te ’u manu ’aia. Ne’e tonu ia ke sakilifisio’i natou pea ne’e ’i ai te vahe ’o te kau pelepitelo. (Num 18:17-19) Ne’e taputapu te ’u ’uluaki tupu mo te vahe hogofulu ’o toe feia mo te ’u sakilifisio mo te ’u me’a ’ofa fuli. Ne’e fakamaoni’oni’i uhi ko te tauhi ki te sanetualio. (Ek 28:38) Ne’e ma’oni’oni te ’u me’a taputapu fuli kia Sehova. Koia ne’e tonu ai ke faka’ete’ete na’a faka’aoga’i te u me’a ’aia ki ni ’u alu’aga fakamalama. ’E ha te alu’aga ’aia i te fa’ahiga faka’aoga ’o te vahe hogofulu. Kapau ne’e kua vahe’i e he tagata te vahe hogofulu ’o tana gaue’aga kae ne’e faihala ’o ina faka’aoga he koga ki tona lotofale, pea kua hala ia. Kua ina maumau’i te lao ’a te Atua ’o uhiga mo te ’u mea taputapu. Ne’e fakama’ua leva e te lao ke ina hu’i te vahe ’aia ki te sanetualio ’o tupu ki te vahe uafulu ki te teau pea ina toe momoli he sakilifisio ’aki he manu ’e he’e mele mai tana fagamanu. Ne’e ko he fa’ahiga uga ’aia ke faka’apa’apa’i te ’u mea taputapu ’a Sehova.—Lev 5:14-16.
Lau ʼo Te Tohi-Tapu
(Levitiko 4:27–5:4) Pea kapau ko he tagata o te hahai ae nee agahala fakafuanoa, o ina fai he mea nee tapui e he lao a te Eteleno, o tupu ai leva tana agahala. 28 Kapau e ina iloi anai te agahala ae nee ina fai, e tonu leva ia ke ina momoli he tao fafine hee mele, ki te agahala ae nee ina fai. 29 E ina hili anai tona nima ki te foi ulu o te vikitima ae e momoli ki tana agahala; pea e ina matehi leva te vikitima ki te agahala i te kogamea ae e matematehi ai te u failaulau. 30 E tooi anai e te tagata faisakilifisio tona tuhi ki te toto o te vikitima, pea e ina vali toto leva te u tala o te aletale o failaulau, pea e ina huhua te toto katoa ki te vae o te aletale. 31 E ina talai anai te gako fuli; o hage ko tana talai te gako o te sakilifisio fakafetai, pea e ina tutu anai te gako aia i te fuga aletale, pea ko he mea magoni lelei foki aia ki te Eteleno. Koena te mea ae e tonu ke fai e te tagata faisakilifisio o uhiga mo te fakamolemole o te agahala a te tagata aena, pea e fakamolemole anai ia e te Eteleno kia ia. 32 Pea kapau e ina momoli ki te Eteleno he ovi fafine ki te fakamolemole o tana agahala, e tonu ke ina ave he ovi fafine hee mele. 33 E ina hili anai tona nima ki te foi ulu o te vikitima ae e momoli ki te agahala pea e ina tamatei leva te vikitima o te sakilifisio ki te agahala i te kogamea ae e matematehi ai te u failaulau. 34 Pea e tooi leva e te tagata faisakilifisio tona tuhi ki te toto o te vikitima ki te agahala, pea e ina vali toto te u tala o te aletale o te u failaulau, pea e ina huhua fuli te toto ki te vae o te aletale. 35 Pea e ina talai fuli anai te gako, o hage ko te talai o te gako o te akeno i te sakilifisio fakafetai, pea e ina tutu leva ia i te fuga aletale, o hage he sakilifisio nee tutu ia mua o te Eteleno. Koena te mea ae e tonu ke fai e te tagata faisakilifisio ki te tagata aia, o tupu ke fakamolemole ai tana agahala nee ina fai, pea e fakamolemole anai tana agahala kia ia e te Eteleno.
5 E hoko anai ki he aho, e logo he tagata ki he kumi o natou ae nee sio mata ki te mea ae nee hoko; pea kapau e mole alu ia o fakaha te mea ae nee sio ki ai mo logo ki ai, e agahala anai te tagata aena, pea e ina amo anai tona kovi. 2 Kapau e lave anai he tagata ki he mea uli, pee ko he manu mate, o hage ko he manu vao, pee ko he manu lalata, pee ko he manu totolo, e liliu anai te tagata aena o uli pea e agahala anai ia. 3 Kapau nee lave he tagata ki he tahi ae e nofo mo he mahaki e uli ae e pikisia kae nee mole ina iloi i te temi aia; pea kapau e hoki ina iloi mai ki muli, e agahala anai ia i te mea aia. 4 Kapau nee mole fakakaukau he tagata, o ina fai he fakapapau lelei pee kovi ki he tahi tagata, pea kapau e hoki malama ia ia ki muli mai ki te mea aia, pea e lakahala anai ia i ai.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 23-29 ʼO NOVEPELI
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | LEVITIKO 6-7
“Ko Te Fakaha ʼo Te Lotofakafetaʼi”
7:11-15, 20 Koeni te lao ki te sakilifisio fakafetai ae e tonu ke momoli ki te Eteleno. 12 Kapau e momoli e he tagata he sakilifisio fakafetai mo he katiko fakafetai, e ina ave fakatahi anai mo te sakilifisio fakafetai, ni keke hala fakatupu ae nee natu aki te lolo, mo ni pane maninifi ae nee vali aki te lolo, pea mo ni keke ae nee fai aki te falaoa hihina pea nee natu aki te lolo. 13 E ina toe ave anai he molaga ko ni pane fakatupu, o fakatahi mo te molaga fakafetai. 14 E ina too anai i te u molaga aia he mea e tahi i te u mea fuli aia ki te Eteleno; kae e mau anai te toe e te tagata faisakilifisio ae nee ina liligi te toto o te vikitima o te komunio. 15 E kai anai te kakano o te sakilifisio fakafetai i te aho ae nee momoli ai ia ia; e mole toe tuku anai he mea ke kaku ki te uhu. 20 E tonu ke maa te tagata ae e kai anai ki te sino o te sakilifisio; pea kapau e kai anai he tagata agahala ki te sakilifisio komunio, ae nee momoli ki te Eteleno, e motuhi anai te tagata aia mai tana hahai.
(Levitiko 7:11, 12) Koeni te lao ki te sakilifisio fakafetai ae e tonu ke momoli ki te Eteleno. 12 Kapau e momoli e he tagata he sakilifisio fakafetai mo he katiko fakafetai, e ina ave fakatahi anai mo te sakilifisio fakafetai, ni keke hala fakatupu ae nee natu aki te lolo, mo ni pane maninifi ae nee vali aki te lolo, pea mo ni keke ae nee fai aki te falaoa hihina pea nee natu aki te lolo.
Te ʼu Ako Mai Te Tohi ʼo Levitiko
9 Ako lua: ʼE tou tauhi kia Sehova koteʼuhi ʼe tou lotofakafetaʼi kia te ia. ʼE tou ako anai te manatu ʼaia ʼaki tatatou vakaʼi te ʼu sakilifisio fakafetaʼi peʼe ʼo te tokalelei ʼae neʼe fai e te kau Iselaele. ʼI te tohi ʼo Levitiko, ʼe tou mahino ai neʼe feala ke momoli e he tagata Iselaele he sakilifisio ʼo te tokalelei moʼo fakaha tana lotofakafetaʼi. (Lev. 7:11-13, 16-18) Neʼe mole ina fai te molaga ʼaia ʼuhi pe he neʼe ko tona maʼua, kae neʼe lotolelei ki ai. Neʼe ko he molaga neʼe ina momoli ʼi tona lotolelei, koteʼuhi neʼe ʼofa ʼi tona ʼAtua ʼae ko Sehova. Pea ko te kanoʼi manu ʼo te manu ʼae neʼe sakilifisioʼi, neʼe kai e te kau pelepitelo, mo ia ʼae neʼe ina fai te sakilifisio pea mo tona famili. Kae ko ʼihi koga ʼo te manu ʼae neʼe sakilifisioʼi, neʼe momoli ʼateaina pe kia Sehova. Kotea te ʼu koga ʼaia?
(Levitiko 7:13-15) E ina toe ave anai he molaga ko ni pane fakatupu, o fakatahi mo te molaga fakafetai. 14 E ina too anai i te u molaga aia he mea e tahi i te u mea fuli aia ki te Eteleno; kae e mau anai te toe e te tagata faisakilifisio ae nee ina liligi te toto o te vikitima o te komunio. 15 E kai anai te kakano o te sakilifisio fakafetai i te aho ae nee momoli ai ia ia; e mole toe tuku anai he mea ke kaku ki te uhu.
Te ʼu Sakilifisio ʼAē ʼe Tali e Te ʼAtua
15 Ko te tahi mōlaga neʼe fai ʼaki he lotolelei neʼe ko te sakilifisio ʼo te logo tahi, ʼaē ʼe fakamatala ia Levitike kapite 3. ʼE feala ke tou toe fakaliliu fēnei, “ko he sakilifisio ʼo he ʼu mōlaga ʼo te tokalelei.” ʼI te faka Hepeleo, ko te kupu “tokalelei” ʼe mole faka ʼuhiga pe ki he ʼaluʼaga ʼe mole hoko ai he tau peʼe ko he maveuveu. ʼE ʼui fēnei e te tohi Studies in the Mosaic Institutions: “ ʼI te Tohi-Tapu, ʼe faka ʼuhiga ki te faʼahi ʼaia pea ʼe toe faka ʼuhiga foki ki he ʼu felogoi tokalelei mo te ʼAtua, mo te maʼu koloā, pea mo te fiafia.” Koia, neʼe momoli te ʼu sakilifisio ʼo te logo tahi, mole ʼuhi ke maʼu he tokalelei mo te ʼAtua, ohage ko he fakafimālieʼi ia ia, kae ʼe ko he fakahā ʼaia ʼo te loto fakafetaʼi peʼe ko te fiafia ʼo ʼuhiga mo te ʼu ʼaluʼaga tokalelei pea mo tapuakina mo te ʼAtua, ʼaē neʼe maʼu e te hahaʼi ʼaē ʼe ina leleiʼia. Ko te kau pelepitelo pea mo ia ʼaē neʼe ina foaki te mōlaga, neʼe nātou vahevahe te sakilifisio ʼi te ʼosi momoli ʼaē kia Sehova ʼo te toto pea mo te gako. (Levitike 3:17; 7:16-21; 19:5-8) ʼI hona ʼaluʼaga matalelei pea mo fakatātā, ko ia ʼaē ʼe ina foaki te mōlaga, mo te kau pelepitelo pea mo Sehova ʼAtua neʼe nātou kakai fakatahi, ko tona faka ʼuhiga neʼe nātou maʼu he ʼu felogoi tokalelei.
(Levitiko 7:20) E tonu ke maa te tagata ae e kai anai ki te sino o te sakilifisio; pea kapau e kai anai he tagata agahala ki te sakilifisio komunio, ae nee momoli ki te Eteleno, e motuhi anai te tagata aia mai tana hahai.
Te ʼu Sakilifisio ʼo Te Fakavikiviki ʼAē ʼe Tali e Sehova
8 E feafeaʼi ʼo ʼuhiga mo ia ʼaē ʼe ina foaki te mōlaga? Neʼe ʼui e te Lao ko ia ʼaē neʼe haʼu kia muʼa ʼo Sehova, neʼe tonu ke maʼa pea mo heʼe mele. Ko he tahi neʼe agahala, neʼe tonu muʼa ke ina fai he sakilifisio ʼo ʼuhiga mo te agahala peʼe ʼo te lākahala, ke feala hana toe maʼa ia muʼa ʼo Sehova, pea neʼe feala ai ke Ina tali tana holokoseta peʼe ko tana sakilifisio ʼo te logo tahi. (Levitike 5:1-6, 15, 17) Koia, ʼe tou mahino ai koa ki te maʼuhiga ʼaē ke tou nonofo maʼa tuʼumaʼu ia muʼa ʼo Sehova? Kapau ʼe tou loto ke tali e te ʼAtua tatatou tauhi, pea ʼe tonu ke tou fai fakavilivili he fakatokatoka mo kapau neʼe tou talagataʼa ki te ʼu lao ʼa te ʼAtua. ʼE tonu ke tou foimo fakaʼaogaʼi fakalelei te fakatuʼutuʼu ʼaē neʼe foaki mai e te ʼAtua moʼo tokoni kia tatou—“te ʼu tagata ʼāfea ʼo te kokelekasio” pea mo te “sakilifisio faifakalelei ʼo ʼuhiga mo ʼatatou ʼu agahala,” ia Sesu Kilisito.—Sakopo 5:14; 1 Soane 2:1, 2, MN.
Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu
(Levitiko 6:6) E tonu ke kakaha tuumau te afi i oluga o te aletale, e mole toe mate anai ia.
it-1-F 889 ¶2
Afi
’I te tapenakulo mo te fale lotu. Ne’e ’i ai te ’aoga ’o te afi ’i te tauhi ’ae ne’e fai ’i te tapenakulo pea mo te falelotu. ’I te uhu mo te afiafi fuli, ne’e tonu ke tutu te iseso e te pelepitelo lahi ’i te fuga aletale. (Ek 30:7, 8) Ne’e fakama’ua e te lao ’a te ’Atua ke fakakakaha tu’uma’u te afi ’i te aletale fai holokoseta. (Lev 6:12, 13) Logola te mafola ’o te talatisio fakasutea ’ae ’e ui ai ne’e ko he afi fakamilakulo ’ae ne’e ’uluaki fakamu e te ’Atua ’i te aletale, kae ne’e mole fakamo’oni ki ai te Tohi-Tapu. Ohage pe ko tona fakatotonu e Sehova kia Moisese, ne’e tonu ke tafu he afi e te ’u foha ’o Alone ’i te fuga aletale mo tanaki ki ai ni fafie pea hoki hili ki ai te sakilifisio. (Lev 1:7, 8). Ne’e hoki ’osi te fakanofo pelepitelo ’o Alone mo ’ona foha pea mo te momoli ’o tonatou sakilifisio fakanofo pea hoki tutu e te afi ’o Sehova ia te molaga ’ae ne’e hili ’i te aletale. Ne’e hifo te afi mai te fo’i ao ne’e tu’u ’i te fuga tapenakulo. ’I te temi ’aia, ne’e iloga te afi fakamilakulo ’aia ’i te osi’osi ’o te holokoseta mo te ’u koga gako ’i te fuga aletale kae mole ko te ulo’ulo ’o te ’u fafie. ’E mahino ia ne’e mole ateaina pe te kakaha ’o te afi ki te milakulo ’aia kae ne’e toe tupu foki ’uhi kote afi ’ae ne’e ’uluaki tafu. (Lev 8:14–9:24) Ne’e toe feia pe mo te afi fakamilakulo ’ae ne’e ina tutu te ’u sakilifisio ’ae ne’e momoli ’i te temi ’ae ne’e fakatapu’i ai te falelotu ’i te ’osi faikole ’a Salomone.—2Klk 7:1 ; vaka’i mo Tfm 6:21 ; 1Hau 18:21-39 ; 1Klk 21:26 mo te tahi ’u alu’aga ne’e fakaha ai e Sehova, ’aki he afi fakamilakulo, ’e ina tali te ’u molaga ’o ’ana kaugana.
(Levitiko 6:18) Palalau kia Alone mo ona foha o ke ui kia natou: Koeni te lao o te sakilifisio ki te agahala. E tamatei anai te vikitima ia mua o te Eteleno, i te kogamea ae e matematehi ai te u manu o te u failaulau. Ko he mea maonioni lahi ia.
si-F 27 ¶15
Tohi numelo 3 ʼo te Tohi-Tapu—Levitiko
15 (3) ’E ’aoga te sakilifisio ’o te agahala ki he tahi ne’e agahala kae ne’e mole ko hana hala pe’e ne’e agahala he ne’e faihala. ’E tonu ke fuafua te manu ’ae ka momoli ki te ’uhiga ’o te kilisitiano ’ae ne’e agahala: ko he pelepitelo, te haha’i, he tahi ’e takitaki pe’e ko he tahi pe ’o te haha’i mahani. ’E fakama’ua te sakilifisio ’o te agahala. ’E mole hage ia ko te holokoseta mo te sakilifisio ’o te komunio ’ae ’e momoli pe ’o mulimuli ki te lotolelei ’o te tagata.—Lev 4:1-35 ; 6:24-30.
Lau ʼo Te Tohi-Tapu
(Levitiko 5:20–6:11) Nee palalau leva te Eteleno kia Moisese o ui: 21 Kapau leva e fai e he tagata he agakovi ki te Eteleno, o loi ki tona oloi o uhiga mo he mea nee tuku age ki ai, pee nee ina kole fakatemi, pee nee ina kaihaa, pee nee ina fufu, 22 pea nee loi leva ia nee mole ina mau he mea, pee nee fakapapau loi ia ke fufu ai tana agakovi ae nee fai i ana agakovi fuli aia; 23 e agahala anai te tagata aia nee ina fai te agakovi fena; e tonu leva ia ke ina liufaki te mea ae nee ina kaihaa, pee nee ina fufu, pee nee ina mau, pee nee ina taofi, 24 pee ko te mea ae nee tupu ai tana fakapapau loi. E mole gata pe i tana liufaki katoa te mea, kae e tonu foki ke ina toe hilifaki ki ai te vaega nima o te totogi o te mea aia. E ina tuku leva te u mea aena ki te tagata ae a ana te u mea aia i te temi pe ae e ina fakamooni ai ki tana agahala. 25 Pea e ina ave leva ki te tagata faisakilifisio, he ovi tagata hee mele, ae nee totogi ki te totogi mahani o te sagatualio, ke fai ai he sakilifisio ki te Eteleno o uhiga mo te fakamolemole o tana agahala. 26 Pea e fai leva e te tagata faisakilifisio kia ia he sakilifisio o te fakamolemole o te agahala ia mua o te Eteleno, pea e fakamolemole anai te agahala kia ia e te Eteleno.
6 Nee palalau leva te Eteleno kia Moisese, o ui: 2 Tuku te fakatotonu aeni kia Alone mo ona foha o ke ui: Koeni te lao ki te failaulau. E tuku anai te failaulau i te fuga aletale i te po katoa o kaku ki te uhu, pea e kakaha leva te afi i te aletale. 3 E tui anai e te tagata faisakilifisio tona kofu hina mo ona vavae loto hina ki tona sino. Pea e ina too anai i te aletale te lefulefu o te sakilifisio tutu, pea e ina tanaki anai ia ia tafa o te aletale. 4 Pea e ina hui leva ona kofu, kae e ina toe tui ni ihi age kofu ke ave ai te lefulefu ki tua o te nofoaga, ki he kogamea maa. 5 E kakaha anai te afi i te aletale, e mole toe mate anai ia. I te uhu fuli, e tutu anai e te tagata faisakilifisio he fafie i ai, pea e ina hili leva te failaulau ki te fuga fafie ia mua o te tutu o te gako o te u sakilifisio fakafetai. 6 E tonu ke kakaha tuumau te afi i oluga o te aletale, e mole toe mate anai ia. 7 Koeni te lao ki te molaga meakai. E momoli anai ia e te u foha o Alone ki te Eteleno, i te mua aletale. 8 E too anai e te kau faisakilifisio i te molaga meakai he moi falaoa ae nee kelii aki te alofi nima pea kua fio mo te lolo, mo te iseso katoa, pea, e ina tutu anai te vaega aia, ae e higoa ko te fakamanatu, i te fuga aletale. E magoni lelei tona ahu ki te Eteleno. 9 E kai anai e Alone mo ona foha te mea ae e toe anai i te molaga, e natou kai anai ia hala fakatupu. E natou kai anai ia i he kogamea tapu, i te lotoa o te falela tapu. 10 E mole fakamoho fakatahi anai ia mo te fakatupu. Koteuhi, ko he vaega ia ae kua au tuku kia natou i aku molaga tutu. Ko he mea maonioni lahi ia, o hage ko te sakilifisio ki te agahala mo te sakilifisio ki te faihala. 11 E kai anai ki ai te u tagata fuli o te u fanau a Alone. Ko he lao heegata ia ki okotou hakoga, o uhiga mo te u molaga tutu ki te Eteleno: Ko ae e lave anai ki ai, e maonioni anai ia.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 30 ʼO NOVEPELI–6 ʼO TESEPELI
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | LEVITIKO 8-9
“Ko Te Fakamoʼoni ʼo Te Tapuakina ʼa Sehova”
8:6-9, 12; 9:1-5, 23, 24
8:6-9, 12 Nee too leva e Moisese ia Alone mo ona foha, o fakamaa natou aki he vai. 7 Pea nee ina fakatui leva kia Alone te kofu loto hina, pea nee ina nonoo leva ia ia aki te kie nonoo, pea nee ina toe tui leva te kofu uui mo te efote i oluga, pea nee ina nonoo i te tua te u kavei o te efote. 8 Pea nee ina hili leva kia ia te peketolale pea nee ina tuku leva ki te peketolale te ulimi mo te tumimi. 9 Pea nee ina hili te tiale ki tona ulu, pea nee ina fakapipiki ki ai te fakailoga tapu, te pale aulo, kia mua o te tiale, o mulimuli ki te fakatotonu a te Eteleno. 12 Pea nee ina huai leva te lolo tapu ki te foi ulu o Alone, ke fakatapui ai ia ia.
9:1-5, 23, 24 I te valu aho, nee paui leva e Moisese ia Alone mo ona foha, pea mo te kau fakamatuatua o Iselaele. 2 Nee ina ui leva kia Alone: Too he pipi tagata mui ki te sakilifisio o te fakamolemole, pea mo he ovi tagata ki te failaulau, ko ni manu hee mele, pea ke ave leva naua kia mua o te Eteleno. 3 E ke palalau leva ki te u fanau a Iselaele, o ke ui kia natou: Kotou too he tao tagata ki te failaulau, mo he pipi tagata mui mo he akeno, ae e taki tau tahi mo hee mele, ki te sakilifisio fakamolemole; 4 pea mo he pipi tagata mo he ovi tagata, ki te sakilifisio o te komunio, pea ke momoli leva natou ia mua o te Eteleno. Koteuhi e ha anai kia kotou te Eteleno i te aho nei. 5 Pea nee natou ave leva ki mua o te falela tapu te mea ae nee fakatotonu e Moisese, pea nee fehohofi ake leva te hahai katoa, o tutuu ia mua o te Eteleno. 23 Pea nee feulufi leva ia Moisese mo Alone ki te falela tapu. I tana mavae leva mai ai, nee na tapuaki leva ki te hahai. Pea nee ha leva te kololia o te Eteleno ki te hahai katoa. 24 Nee mavae leva he afi maia mua o te Eteleno, o tutu te failaulau mo te u gako i oluga o te aletale. Nee sisio leva te hahai katoa ki te mea aia; pea nee natou kalaga leva i te fiafia, pea nee natou punonou leva o fakatuu onatou mata ki te kele.
(Levitiko 8:6-9) Nee too leva e Moisese ia Alone mo ona foha, o fakamaa natou aki he vai. 7 Pea nee ina fakatui leva kia Alone te kofu loto hina, pea nee ina nonoo leva ia ia aki te kie nonoo, pea nee ina toe tui leva te kofu uui mo te efote i oluga, pea nee ina nonoo i te tua te u kavei o te efote. 8 Pea nee ina hili leva kia ia te peketolale pea nee ina tuku leva ki te peketolale te ulimi mo te tumimi. 9 Pea nee ina hili te tiale ki tona ulu, pea nee ina fakapipiki ki ai te fakailoga tapu, te pale aulo, kia mua o te tiale, o mulimuli ki te fakatotonu a te Eteleno.
(Levitiko 8:12) Pea nee ina huai leva te lolo tapu ki te foi ulu o Alone, ke fakatapui ai ia ia.
it-1-F 1189 ¶2
Fakanofo
Ne’e fakama’a e Moisese ia Alone mo ’ona foha, ko Natape, Apiu, Eleasale mo Itamale (pe’e ne’e ina fakatotonu age ke natou fakama’a ia natou) ’i te fo’i pesini kapa ’i te loto mala’e. Hili ia, ne’e ina fakatui kia Alone tona teu fakapelepitelo matalelei. (Num 3:2, 3) Ne’e mole gata pe ki tona ’u teu taulekaleka ’aia, kae ne’e toe teuteu’i ia Alone ’aki ni me’a fakateuteu ke iloga ai te ma’uhiga ’o tana gaue. Hili ia, ne’e vali leva e Moisese te lolotapu ki te tapenakulo mo ’ona me’a gaue fuli ’o feia mo te aletale ’o te holokoseta ke taputapu ai tona faka’aoga’i ki te tauhi ki te Atua. Ne’e faka’osi leva e Moisese ’aki tana takailolo te ulu ’o Alone.—Lev 8:6-12; Ek 30:22-33; Pes 133:2.
(Levitiko 9:1-5) I te valu aho, nee paui leva e Moisese ia Alone mo ona foha, pea mo te kau fakamatuatua o Iselaele. 2 Nee ina ui leva kia Alone: Too he pipi tagata mui ki te sakilifisio o te fakamolemole, pea mo he ovi tagata ki te failaulau, ko ni manu hee mele, pea ke ave leva naua kia mua o te Eteleno. 3 E ke palalau leva ki te u fanau a Iselaele, o ke ui kia natou: Kotou too he tao tagata ki te failaulau, mo he pipi tagata mui mo he akeno, ae e taki tau tahi mo hee mele, ki te sakilifisio fakamolemole; 4 pea mo he pipi tagata mo he ovi tagata, ki te sakilifisio o te komunio, pea ke momoli leva natou ia mua o te Eteleno. Koteuhi e ha anai kia kotou te Eteleno i te aho nei. 5 Pea nee natou ave leva ki mua o te falela tapu te mea ae nee fakatotonu e Moisese, pea nee fehohofi ake leva te hahai katoa, o tutuu ia mua o te Eteleno.
it-1-F 1190 ¶3
Fakanofo
’Ite valu aho, kua tokalelei leva mo katoa te ’u mea fuli ke fakahoko ai e te ’u pelepitelo tanatou gaue. Ne’e kamata tanatou gaue ’aki he kole fakamolemole ’o ’uhiga mo te pule’aga ’o Iselaele. Ne’e ’aoga ke fakama’a natou ’uhi ko tonatou ’uhiga agahala kae tafito ko tanatou tauhi ki te pipi aulo ’ae ne’e tupu ai te to ’o te hauhau ’o Sehova kia natou. (Lev 9:1-7 ; Ek 32:1-10). ’I te ’osi ’o te ’uluaki to’oto’oga ’ae n’ee fakahoko e te ’u pelepitelo, ne’e fakaha e Sehova ’aki he afi fakamilakulo ’e fakamo’oni ki ’anatou gaue. Ne’e lagi ha’u te afi mai te pou ao ’i te fuga tapenakulo ’o ina tutu ai te sakilifisio ’ae ne’e kei toe ’i te aletale.—Lev 9:23, 24.
(Levitiko 9:23, 24) Pea nee feulufi leva ia Moisese mo Alone ki te falela tapu. I tana mavae leva mai ai, nee na tapuaki leva ki te hahai. Pea nee ha leva te kololia o te Eteleno ki te hahai katoa. 24 Nee mavae leva he afi maia mua o te Eteleno, o tutu te failaulau mo te u gako i oluga o te aletale. Nee sisio leva te hahai katoa ki te mea aia; pea nee natou kalaga leva i te fiafia, pea nee natou punonou leva o fakatuu onatou mata ki te kele.
Te ʼu Ako Mai Te Tohi ʼo Levitiko
13 Ako fa: ʼE tapuakinaʼi e Sehova te koga ʼo tana kautahi ʼae ʼi te kele. Tou vakaʼi pe ʼe kotea ʼae neʼe hoko ʼi te taʼu 1512 I.M.T.S. ʼi te temi ʼae neʼe fakatuʼu ai te tapenakulo ʼi te vaʼe Moʼuga ʼo Sinai. (Eke. 40:17) Neʼe takitaki e Moisese te toʼotoʼoga ʼae neʼe fakanofo ai ia Alone mo ʼona foha ko he kau pelepitelo. Neʼe fakatahitahi leva te puleʼaga ʼo Iselaele ke natou mamata ki te momoli e te kau pelepitelo ʼanatou ʼuluaki sakilifisio manu. (Lev. 9:1-5) Neʼe fakaha feafeaʼi e Sehova tana fiafia ki te kau pelepitelo foʼou ʼae neʼe hoki fakanofo? Lolotoga te tapuakiʼi ʼo te hahaʼi e Moisese pea mo Alone, neʼe tuku ifo e Sehova he afi mai te lagi ʼo ina tutu fuli ai te sakilifisio ʼi te fuga ʼaletale.—Lau ia Levitiko 9:23, 24.
Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu
(Levitiko 8:6) Nee too leva e Moisese ia Alone mo ona foha, o fakamaa natou aki he vai.
He Koʼe ʼe Tonu Ke Tou Maʼoniʼoni
6 Neʼe tonu ki te kau pelepitelo ʼo Iselaele ke natou maʼa ʼi te faʼahi fakasino. Kotea tona fakaʼuhiga kia tatou ia ʼaho nei? Tokolahi ia natou ʼae ʼe natou ako ia Tohi-Tapu ʼe natou fakatokagaʼi ʼe tou maʼa, pea ʼe tou taupau ʼatatou fale fono ke maʼa. Pea ko natou ʼae ʼe fia tauhi kia Sehova ʼe maʼua ‘ke maʼa tonatou loto.ʼ (Lau ia Pesalemo 24:3, 4; Esaia 2:2, 3) Ko te tupuʼaga ʼaia ʼo tatatou fia tauhi ʼae kia Sehova ʼaki he manatu ʼe lelei mo he loto ʼe maʼa ohage pe ko tatatou maʼa ʼi te faʼahi fakasino. Koia ʼe tonu ai ke tou vakavakaʼi tuʼumaʼu ia tatou totonu. ʼI ʼihi temi ʼe tou tokagaʼi ʼe maʼua ke tou fai he ʼu fetogi lahi ʼi totatou maʼuli ke feala hatatou maʼoniʼoni. (2 Kolinito 13:5) Ohage la, ko he Kilisitiano ʼe ina sioʼi ia te ʼu ʼata ʼae ʼe ha ai ia te ʼu felaveʼi fakasino heʼe ʼaoga, ʼe tonu ke ina lagaʼi ia te fehuʼi ʼaeni: “ ʼE au fakaha koa ʼe au maʼa pea mo maʼoniʼoni?” ʼE tonu anai ke kumi tokoni ke feala hana tuku ia te aga kovi ʼaia.—Sakopo 5:14.
(Levitiko 8:14-17) Pea nee ina avage leva te pipi tagata ki te agahala, o hili e Alone mo ona foha onatou nima ki te ulu o te pipi tagata ki te agahala. 15 Pea nee tamatei leva e Moisese te pipi tagata, pea nee ina too leva te toto, o vali aki tona tuhi te u tala o te aletale ke fakamaa ai ia ia. Pea nee ina huai leva te toe o te toto ki te vae o te aletale. Koena te mea ae nee ina fai ke fakatapui ai te aletale, o tupu ke feala ai tona fakaaoga ki te fai o te u sakilifisio fakamolemole o te u agahala. 16 Pea nee ina too leva te gako katoa ae nee kofu ai te u tootooga o te manu, mo te ate maka lahi, mo te u ifiifi e lua, mo te gako ae nee pipiki i ai, pea nee ina tutu leva te u mea fuli aia i oluga o te aletale. 17 Nee ina tutu leva te toe o te manu, mo tona kili, mo tona sino, mo ona otaota i te afi i tua o te nofoaga, o mulimuli ki te fakatotonu ae nee tuku e te Eteleno kia Moisese.
it-2-F 310 ¶5
Moïse
Ne’e fakaliliu e te ’Atua ia Moisese ko he tagata fakafelogoi ’o te fuakava ’o te lao pea mo Iselaele. Ko he alu’aga makehe he ’e ne’e mole ’i ai he tahi age tagata ne’e ina mau te tuulaga ’aia gata pe kia Sesu Kilisito, te tagata fakafelogoi ’o te fuakava fo’ou. Ne’e afuhi e Moisese te toto ’o te ’u manu ’ae ne’e sakilifisio’i ki te tohi ’o te fuakava pea ina toe afuhi te toto ’aia ki te ’u tagata ’afea ’o Iselaele. Nee fakafofoga e te tohi ia Sehova kae fakafofoga e te kau tagata ’afea ia te haha’i. Ne’e ina lau te tohi ’o te fuakava ki te haha’i. Ne’e natou tali fenei: ’E matou fakalogo anai mo fai ia mea fuli e ui e Sehova.’ (Ek 24:3-8 ; Hep 9:19) ’I tona ’uhiga tagata fakafelogoi, ne’e mau ai e Moisese ia he pilivilesio, ’i tana takitaki te fa’u ’o te tapenakulo mo ’ona me’a gaue fuli ’o mulimuli ki te ’u fakatotonu ’a te ’Atua. ’O toe feia mo tana takailolo ia Alone mo vali te tapenakulo mo ’ona me’a gaue fuli ’aki he lolo makehe. Ne’e ina toe takitaki foki mo te ’u ’uluaki to’oto’oga ’ae ne’e fakahoko e te ’u pelepitelo ’i tonatou ’osi fakanofo.—Ek kap. 25-29 ; Lev kap. 8, 9.
Lau ʼo Te Tohi-Tapu
(Levitiko 8:31–9:7) Nee ui leva e Moisese kia Alone mo ona foha: Kotou fakamoho te kanomate o te lua ovi tagata i te uluaga o te falela tapu, koteuhi ko te kogamea aia ae e tonu ke kotou kakai ai ia ia, mo te pane ae nee tuku i te kato ae nee teuteui ki te fakanofo, o mulimuli ki te mea ae nee au fakatotonu atu kia koutou, o ui: e kai anai ia e Alone mo ona foha. 32 E kotou tutu leva i te afi te mea ae e toe anai i te inasi mo te pane. 33 Ia aho e fitu e mole kotou mavae anai mai te uluaga o te falela tapu, o kaku ki te osi o te u aho o tokoutou fakanofo; koteuhi e fai anai tokotou fakanofo ia aho e fitu. 34 Ko te Eteleno totonu ae nee ina fakatotonu ke fai fenei te tootooga aeni i te u aho aeni, o tupu ke fakamolemole ai akotou agahala. 35 Pea e tonu leva ke kotou nonofo i te uluaga o te falela tapu i te aho mo te pouli, i te vahaa katoa aeni, o fai te gaue ae kua tuku atu e te Eteleno kia koutou, pea e mole anai kotou mamate ai. Ko te mea aia nee fakatotonu mai e te Eteleno kia au. 36 Nee fai leva e Alone mo ona foha te u mea fuli ae nee fakatotonu e te Eteleno kia natou ia Moisese.
9 I te valu aho, nee paui leva e Moisese ia Alone mo ona foha, pea mo te kau fakamatuatua o Iselaele. 2 Nee ina ui leva kia Alone: Too he pipi tagata mui ki te sakilifisio o te fakamolemole, pea mo he ovi tagata ki te failaulau, ko ni manu hee mele, pea ke ave leva naua kia mua o te Eteleno. 3 E ke palalau leva ki te u fanau a Iselaele, o ke ui kia natou: Kotou too he tao tagata ki te failaulau, mo he pipi tagata mui mo he akeno, ae e taki tau tahi mo hee mele, ki te sakilifisio fakamolemole; 4 pea mo he pipi tagata mo he ovi tagata, ki te sakilifisio o te komunio, pea ke momoli leva natou ia mua o te Eteleno. Koteuhi e ha anai kia kotou te Eteleno i te aho nei. 5 Pea nee natou ave leva ki mua o te falela tapu te mea ae nee fakatotonu e Moisese, pea nee fehohofi ake leva te hahai katoa, o tutuu ia mua o te Eteleno. 6 Nee ui leva e Moisese: Koeni te mea ae nee fakatotonu e te Eteleno ke kotou fai; pea e ha anai te kololia o te Eteleno kia koutou. 7 Nee ui leva e Moisese kia Alone: Ke ke fakaoviovi mai ki te aletale; momoli tau sakilifisio o te fakamolemole mo tau failaulau, pea ke fai te fakamolemole kia koe mo te hahai, pea ke momoli foki te sakilifisio a te hahai, pea ke fai te fakamolemole kia ia, o mulimuli ki te fakatotonu a te Eteleno.