Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • mwbr20 Oketopeli p. 1-8
  • Tafitoʼaga ʼo Te Kaupepa Ako Te Maʼuli Fakakilisitiano Mo Te Faifakamafola

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Tafitoʼaga ʼo Te Kaupepa Ako Te Maʼuli Fakakilisitiano Mo Te Faifakamafola
  • Tafitoʼaga ʼo Te Kaupepa Ako Te Maʼuli Fakakilisitiano Mo Te Faifakamafola—2020
  • Manatu Tafito
  • VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 5-11 ʼO OKETOPELI
  • TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | EKESOTE 31-32
  • “Tou Feholaki Mai Te Tauhi Taula ʼAtua”
  • w09 1/5 14 ¶11
  • Tou Hiki Atu Ki Te Kātoa ʼo Te ʼUhigaʼi Tagata—“Ko Te ʼAho Lahi ʼo Sehova Kua Ovi Mai”
  • w12 1/10 26 ¶12
  • Kotou Fakalogo Ki Te ʼAtua Pea Mo Kotou Maʼu Te ʼu Lelei ʼo ʼAna Fakapapau
  • w18.07 19 ¶14
  • “Ko Ai ʼAe ʼe Kau Mo Sehova?”
  • Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu
  • w19.12 3 ¶4
  • ʼE ʼi Ai He Temi Ki Te Gaue Mo He Temi Ki Te Malolo
  • w18.07 23 ¶8, 9
  • Ko Tatou ʼe ʼa Sehova
  • Lau ʼo Te Tohi-Tapu
  • VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 12-18 ʼO OKETOPELI
  • TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | EKESOTE 33-34
  • “Te ʼu Kalitate Matalelei ʼa Sehova”
  • it-2-F 412 ¶4
  • Nom
  • w09-F 1/5 18 ¶3-5
  • Quand Jéhovah s’est décrit aux humains
  • w09-F 1/5 18 ¶6
  • Quand Jéhovah s’est décrit aux humains
  • Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu
  • w04 15/3 27 ¶5
  • Ko He ʼu Puani Maʼuhiga ʼi Te Tohi ʼo Ekesote
  • w98 1/9 20 ¶5
  • Koutou Fakamuʼamuʼa Te ʼu Meʼa ʼAē ʼe Maʼuhiga Tāfito!
  • Lau ʼo Te Tohi-Tapu
  • VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 19-25 ʼO OKETOPELI
  • TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | EKESOTE 35-36
  • “ ʼE Tokoni Mai Ia Sehova Ke Tou Fai Tana Gaue”
  • w14-F 15/12 4 ¶4
  • Jéhovah bénit abondamment les esprits bien disposés
  • w11 1/12 21 ¶6
  • Neʼe Takitaki Te Kau Agatonu ʼo Te Temi Muʼa e Te Laumalie ʼo Te ʼAtua
  • w11 1/12 21 ¶7
  • Neʼe Takitaki Te Kau Agatonu ʼo Te Temi Muʼa e Te Laumalie ʼo Te ʼAtua
  • Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu
  • w05 15/5 23 ¶14
  • Tou Ako Ke Tou ʼIloʼi Te ʼu Ala ʼa Sehova
  • w00 1/11 29 ¶2
  • Te Foaki Lahi ʼe Fakatupu Fiafia
  • Lau ʼo Te Tohi-Tapu
  • VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 26 ʼO OKETOPELI–1 ʼO NOVEPELI
  • TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU
  • “Te ʼu ʼAletale ʼo Te Tapenakulo Pea Mo Tonatou Fakaʼaogaʼi”
  • it-1-F 230 ¶1
  • Autel
  • it-1-F 756 ¶7
  • Encens
  • it-1-F 229 ¶6
  • Autel
  • Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu
  • it-1-F 34 ¶5
  • Acacia
  • w15 1/7 9 ¶4
  • Kua Kotou Iloʼi Koa?
  • Lau ʼo Te Tohi-Tapu
Tafitoʼaga ʼo Te Kaupepa Ako Te Maʼuli Fakakilisitiano Mo Te Faifakamafola—2020
mwbr20 Oketopeli p. 1-8

Tafitoʼaga ʼo Te Kaupepa Ako Te Maʼuli Fakakilisitiano Mo Te Faifakamafola

He ʼu Faipalalau

ʼAʼAHI

Sop 26:7 E ina folahi te potu noleto o te lagi i oluga o te aele noa, pea e ina tautau te kele i oluga o te aele noa.

VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 5-11 ʼO OKETOPELI

TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | EKESOTE 31-32

“Tou Feholaki Mai Te Tauhi Taula ʼAtua”

Ekesote 32:​1, 4-6, 9, 10 1 I te sio a te hahai kua tuai te hifo mai a Moisese mai te mouga, nee natou fakatahi leva kia Alone, o ui kia ia: Tuu ki oluga o fai he atua ke haele i omatou mua, koteuhi ko Moisese, te tagata ae nee ina fakamavae matou mai te fenua o Esipito, e mole matou iloi tona aluaga. 4 Nee too leva e Alone te u mea aia mai onatou nima, o laku natou ki he kulo, pea nee ina fai leva he fakatata ko he uhii pipi aki te aulo ae nee haka. Pea nee ui leva e te hahai: Iselaele! Koeni tou atua, ae nee ina fakamavae koe mai te fenua o Esipito. 5 I te sio a Alone ki te mea aia, nee ina fakatuu leva he aletale i ona mua, pea nee kalaga leva ia ia: I apogipogi, e fai anai he aho lahi fakafiafia ki te Eteleno! 6 I te aho ake ae, nee natou aala leva i te uhu pea nee natou momoli leva ni failaulau mo ni sakilifisio fakafetai. Pea nee felalai leva te hahai ki lalo o kakai mo iinu; pea nee natou tutuu ake leva ki oluga o fakafiafia. 9 Pea nee ui leva e te Eteleno kia Moisese: E au sio ko te hahai aena ko he hahai kia fefeka. 10 I te lakaga nei, aua naa ke taofi au; e mu anai toku hauhau kia natou, pea e au pulihi anai natou; kae e au fakaliliu anai ia koe ko he puleaga lahi.

(Ekesote 32:1) I te sio a te hahai kua tuai te hifo mai a Moisese mai te mouga, nee natou fakatahi leva kia Alone, o ui kia ia: Tuu ki oluga o fai he atua ke haele i omatou mua, koteuhi ko Moisese, te tagata ae nee ina fakamavae matou mai te fenua o Esipito, e mole matou iloi tona aluaga.

w09 1/5 14 ¶11

Tou Hiki Atu Ki Te Kātoa ʼo Te ʼUhigaʼi Tagata—“Ko Te ʼAho Lahi ʼo Sehova Kua Ovi Mai”

11 Ko te maʼuliʼi ʼo te meʼa ʼaē neʼe tou ako ʼi te Tohi-Tapu ʼe feala ke faigataʼa, tāfito lā mokā hoko ni ʼu fihifihia. Ohagē lā, neʼe mole heʼeki faʼa fualoa te fakaʼāteaina e Sehova ia te ʼu foha ʼo Iselaele mai tanatou nonofo pōpula ʼi Esipito, neʼe natou “fihi mo Moisese” pea neʼe natou haga “ ʼahiʼahiʼi ia Sehova.” He koʼē neʼe fakafifihi e te kau Iselaele ia Moisese? Koteʼuhi neʼe mole kei ʼi ai hanatou meʼa ʼinu. (Eke. 17:1-4) Neʼe mole heʼeki hili māhina ʼe lua ki tanatou fai te fuakava mo te ʼAtua pea mo tali ke natou fakalogo ki “te ʼu folafola fuli pē ʼaē neʼe ʼui e Sehova,” neʼe natou maumauʼi tana lao ʼo ʼuhiga mo te tauhi taulāʼatua. (Eke. 24:3, 12-18; 32:1, 2, 7-9) Neʼe tupu koa tanatou maumauʼi te lao ʼuhi neʼe natou mātataku ʼi te puli fualoa ʼaē ʼa Moisese ʼi tana ʼalu ki te Moʼuga ʼo Holepe ʼo ʼaumai te ʼu fakatotonu? Neʼe natou manatu koa ʼe toe ʼohofiʼi anai nātou e te kau Amalekite pea ʼi te puli ʼa Moisese, ʼe mole he puipuiʼaga ʼo Iselaele, heʼe ki muʼa atu, neʼe natou mālo he neʼe hiki e Moisese tona ʼu nima? (Eke. 17:8-16) Neʼe feala ke natou manatu fēia, kae tatau aipē pe koteā tona tupuʼaga, kae ko te kau Iselaele “neʼe mole fia fakalogo.” (Gāue 7:39-41) Neʼe fakalotomālohiʼi e Paulo ia te kau Kilisitiano ke natou “faigaʼi” ke ʼaua naʼa natou ‘tō ki te talagataʼa ʼaia’ neʼe fai e te kau Iselaele, ʼi tanatou mātataku ʼi te hū ki te Kele ʼo Te Fakapapau.—Hep. 4:3, 11.

(Ekesote 32:4-6) Nee too leva e Alone te u mea aia mai onatou nima, o laku natou ki he kulo, pea nee ina fai leva he fakatata ko he uhii pipi aki te aulo ae nee haka. Pea nee ui leva e te hahai: Iselaele! Koeni tou atua, ae nee ina fakamavae koe mai te fenua o Esipito. 5 I te sio a Alone ki te mea aia, nee ina fakatuu leva he aletale i ona mua, pea nee kalaga leva ia ia: I apogipogi, e fai anai he aho lahi fakafiafia ki te Eteleno! 6 I te aho ake ae, nee natou aala leva i te uhu pea nee natou momoli leva ni failaulau mo ni sakilifisio fakafetai. Pea nee felalai leva te hahai ki lalo o kakai mo iinu; pea nee natou tutuu ake leva ki oluga o fakafiafia.

w12 1/10 26 ¶12

Kotou Fakalogo Ki Te ʼAtua Pea Mo Kotou Maʼu Te ʼu Lelei ʼo ʼAna Fakapapau

12 Neʼe kamata fakahoko atu aipē e Sehova ia te meʼa ʼaē neʼe ina fakapapauʼi ʼi tana fuakava mo Iselaele. Neʼe ina filifili ia he kau pelepitelō ke natou gāue ʼi tona tapenakulo. ʼE tokoni anai ia te gāue fakapelepitelō ki te hahaʼi heʼe haohaoa ke natou maʼu he ʼu felōgoi lelei mo te ʼAtua. Tatau aipē pe neʼe kua foaki e te kau Iselaele ia tonatou maʼuli ki te ʼAtua, kae neʼe natou talagataʼa atu aipē kiā te ia. Neʼe mole natou fakahoko ia te meʼa ʼaē neʼe natou fakapapau kiai pea mo natou “fakatupu te hauhau o te Sagato o Iselaele.” (Pes. 78:41) Ohagē lā, ʼi te temi ʼaē neʼe tuʼu ai ia Moisese ʼi te Moʼuga ʼo Sinai pea neʼe foaki age ai e Sehova ʼAtua ia te tahi ʼu fakatotonu, neʼe natou pipiko ʼi te fakaʼatalitali pea neʼe mole kei natou tui ki te ʼAtua. Neʼe natou manatu neʼe liʼaki nātou e Moisese. Koia, neʼe natou fai ai ia te fakatātā ʼo te pipi ʼaulo pea mo natou ʼui ki te hahaʼi: “Iselaele! Koeni tou atua, ae nee ina fakamavae koe mai te fenua o Esipito.” (Eke. 32:1, 4) Pea neʼe natou kamata tulolo pea mo natou fai sākilifisio ki te fakatātā ʼaē neʼe natou faʼu ʼo natou ʼui ʼe natou ʼatolasio kiā Sehova. ʼI te sio ʼaē ʼa Sehova neʼe natou tauhi ki te fakatātā, neʼe ina ʼui fēnei age kiā Moisese: “Kua natou maliu fakavilivili mai te ala ae nee au fakaha kia natou.” (Eke. 32:5, 6, 8) ʼI te ʼu taʼu ʼaē neʼe hoa mai kiai, neʼe fai e Iselaele ia te tahi ʼu fakapapau, kae neʼe mole natou fakahoko tuʼumaʼu.—Num. 30:2.

(Ekesote 32:9, 10) Pea nee ui leva e te Eteleno kia Moisese: E au sio ko te hahai aena ko he hahai kia fefeka. 10 I te lakaga nei, aua naa ke taofi au; e mu anai toku hauhau kia natou, pea e au pulihi anai natou; kae e au fakaliliu anai ia koe ko he puleaga lahi.

w18.07 19 ¶14

“Ko Ai ʼAe ʼe Kau Mo Sehova?”

14 Neʼe iloʼi e te kau Iselaele ʼe mole lelei te atolasio ki te ʼu taula ʼatua. (Ekesote 20:3-5) Kae neʼe vave pe tanatou maliu ʼo atolasio ki te ʼuhiʼi pipi aulo. Logo la neʼe natou talagataʼa ki te ʼu fakatotonu ʼa Sehova, kae neʼe natou faihala ʼaupito ʼi tanatou manatu ʼae kei natou kau pe mo Sehova. Neʼe fakahigoaʼi foki e Alone ia tanatou tauhi ʼaia ki te ʼuhiʼi pipi, ko “he aho lahi fakafiafia [kia Sehova].” Kotea te ui ʼa Sehova? Neʼe ina ui kia Moisese ko te hahaʼi “kua natou fai ni mea fakalialia” pea kua natou mavae ʼi te ala ʼae neʼe Ina “fakaha kia natou.” Neʼe ita lahi ai Sehova ʼo manatu ai ke ina molehi te puleʼaga katoa ʼo Iselaele.—Ekesote 32:5-10.

Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu

(Ekesote 31:17) E liliu anai te aho aia ko he fakailoga ia au mo te u fanau a Iselaele, o heegata: koteuhi nee fakatupu e te Eteleno te atu lagi mo te kele i te u aho e ono, kae nee ina tuku leva tana gaue i te fitu aho, pea nee malolo leva ia ia.

w19.12 3 ¶4

ʼE ʼi Ai He Temi Ki Te Gaue Mo He Temi Ki Te Malolo

4 Kapau ko Sehova mo Sesu ʼe nā gaue tuʼumaʼu, ko tona fakaʼuhiga koa ʼe mole ʼaoga te malolo? Kailoa ia. Ko Sehova ʼe mole gaʼegaʼe ʼi he temi, pea ʼe mole ʼaoga kia te ia he malolo. Kae ʼe ui ʼi te Tohi-Tapu ʼi tana ʼosi fakatupu te kele mo te lagi, “nee ina tuku leva tana gaue . . . , pea nee malolo leva ia.” (Eke. 31:17) Ko tona fakaʼuhiga neʼe ina toʼo he temi ke fakafiafia ai ʼi te ʼu meʼa ʼae neʼe ina fakatupu. Pea maʼia pe la mo Sesu neʼe gaue kinakina ʼi te kele. Kae neʼe ina toʼo he temi ke malolo ai pea mo fakafiafia ʼi te kakai fakatahi mo ʼona kaumeʼa.—Mat. 14:13; Luka 7:34.

(Ekesote 32:32, 33) Fakamolemole i te aho nei tanatou agahala! Pea kapau e kailoa, holoi au i tau tohi ae kua ke tohi. 33 Nee ui leva e te Eteleno kia Moisese: Ko te tagata ae nee agahala kia au, ko ia ae e au holoi anai i taku tohi.

w18.07 23 ¶8, 9

Ko Tatou ʼe ʼa Sehova

Kapau ʼe tou loto ke mole pulihi totatou higoa ʼi te “tohi fakamanatu” ʼa Sehova, ʼe ʼi ai te ʼu faʼahi ʼe tonu ke tou fai. Neʼe ui e Malakia ʼe tonu ke tou manavasiʼi kia Sehova mo tou metitasio ki tona huafa. Pea kapau ʼe tou atolasio ki he tahi kehe peʼe ki he meʼa, ʼe molehi anai totatou higoa ʼi te tohi ʼa Sehova.—Ekesote 32:33; Pesalemo 69:29.

Koia, ʼe mole gata pe ke tou fakapapau ke tou fai te finegalo ʼo Sehova pea mo papitema. Ko te ʼu faʼahi ʼaia ʼe tou fakahoko tuʼa tahi pe, kae ʼe tou atolasio kia Sehova ʼi totatou maʼuli katoa. ʼI te ʼaho fuli, ʼe tonu ke tou fakaha ʼaki tatatou aga ʼe tou fakalogo kia Sehova.—1 Petelo 4:1, 2.

Lau ʼo Te Tohi-Tapu

(Ekesote 32:15-35) Nee toe liliu leva ia Moisese, pea nee hifo leva mai te mouga, mo te u maka e lua o te fakamooni ae nee ina too i tona nima; nee tohi te u maka i ona fahai e lua, io, nee tohi naua i te fahai ae mo te fahai ae. 16 Nee fai te u maka e te Atua, mo te faitohi ko te faitohi totonu a te Atua, ae nee togi ki te maka. 17 Nee logo leva ia Sosue ki te logoaa a te hahai ae nee taukalaga, pea nee ina ui leva kia Moisese: E i ai he kalaga tau i te nofoaga. 18 Nee tali leva e Moisese: E mole ko he kalaga o te malo, pee ko he kalaga o te to; ko te mea ae e au logo ki ai, ko te logoaa a he hahai ae e hiva. 19 I tana kaku leva ki te nofoaga, nee na sio leva ki te uhii pipi mo te u mako. Nee mu leva te hauhau o Moisese, pea nee ina siaki leva te u maka mai ona nima, o foa liki i lalo o te mouga. 20 Pea nee too leva e Moisese te uhii pipi ae nee natou fai, o li ki te afi; pea nee ina fakaliliu leva ia ke lefulefu; pea nee ina laku leva te lefulefu aia ki te vai, pea nee ina fakainu leva te vai aia ki te u fanau a Iselaele. 21 Nee ui leva e Moisese kia Alone: Kotea nee fai e te hahai aeni kia koe, ke ke tuku ai ke natou fai he agahala lahi fenei? 22 Nee tali leva e Alone: Ke aua naa ita toku aliki! E ke iloi lelei e koe totonu, e higa vave te hahai aeni ki te kovi. 23 Nee natou ui mai kia au: Fai mai kia matou he atua ae e haele i omatou mua; koteuhi ko Moisese, te tagata ae nee ina fakamavae matou mai te fenua o Esipito, e mole matou iloi tona aluaga. 24 Nee au ui leva kia natou: Ko natou ae e natou mau he aulo, ke natou too o aumai kia au! Pea nee natou aumai leva ia kia au; pea nee au li leva te aulo ki te afi, pea nee mau leva mai ai te uhii pipi aeni. 25 Nee sio leva ia Moisese kua telefua te hahai, pea nee tuku leva natou e Alone i te telefua aena, ke katai natou e onatou fili. 26 Nee alu leva ia Moisese o tuu i te matapa o te nofoaga, o ui: Kia au natou ae e kau ki te Eteleno! Pea ko te u fanau fuli o Levi nee fakatahi age leva kia ia. 27 Pea nee ina ui leva kia natou: Koeni te folafola a te Eteleno, te Atua o Iselaele: Kotou tahi too tana heleta i tona fahai; kotou folii katoa te nofoaga mai ae matapa ki ae matapa, pea kotou tahi tamatei tona tehina, tona kaiga. 28 Nee fai leva e te u fanau o Levi te mea ae nee fakatotonu e Moisese; pea nee mamate leva ni toko tolu afe o te hahai i te aho aia. 29 Nee ui leva e Moisese: Kotou fakatapui koutou i te aho nei ki te Eteleno, o tahi momoli e te tagata pee ko tona foha, pee ko tona tehina, o tupu ke foaki atu e te Eteleno kia koutou i te aho nei he tapuaki. 30 I te aho ake ae nee ui leva e Moisese ki te hahai: Kua kotou fai he agahala lahi. E au hake i te lakaga nei ki te Eteleno: E lagi au mau anai te fakamolemole o takotou agahala. 31 Nee toe liliu leva ia Moisese ki te Eteleno, o ui: Kua fai e te hahai aeni he agahala lahi. Nee natou fai he atua aulo kia natou. 32 Fakamolemole i te aho nei tanatou agahala! Pea kapau e kailoa, holoi au i tau tohi ae kua ke tohi. 33 Nee ui leva e te Eteleno kia Moisese: Ko te tagata ae nee agahala kia au, ko ia ae e au holoi anai i taku tohi. 34 Alu, taki te hahai ki te kogamea ae nee au ui atu ki ai. Koeni, e haele anai taku aselo i ou mua, kae i te aho o toku lagavaka, e au tautea anai natou i tanatou agahala. 35 Nee tautea leva e te Eteleno te hahai, koteuhi nee natou fai te uhii pipi aulo, ae nee fau e Alone.

Puipui ʼAu Felogoi Mo Sehova

Pesalemo 34:16 E sio te u mata o te Eteleno ki te kau agatonu, pea e logo ona taliga ki anatou tagi.

Ekesote 32:​7, 8 Nee ui leva e te Eteleno kia Moisese: Alu, hifo vave ki lalo, koteuhi ko tau hahai ae nee ke fakamavae mai te fenua o Esipito, kua natou fai ni mea fakalialia. 8 Kua natou maliu fakavilivili mai te ala ae nee au fakaha kia natou; pea kua natou fai he uhii pipi aki te aulo haka, pea kua natou punou i ona mua, o momoli ki ai ni sakilifisio, pea kua natou ui: Iselaele! Koeni tou atua, ae nee ina fakamavae ia koe mai te fenua o Esipito.

Pesalemo 97:10 Koutou ae e oofa ki te Eteleno, koutou fehihia ki te kovi! E ina taupau te u laumalie o tana kau agatonu, pea e ina haofaki natou mai te nima o te kau agakovi.

VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 12-18 ʼO OKETOPELI

TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | EKESOTE 33-34

“Te ʼu Kalitate Matalelei ʼa Sehova”

Ekesote 34:​5-7 Nee hifo age leva te Eteleno i he ao, o tuu i ona tafa i te mouga, pea nee ina fakaha leva te huafa o te Eteleno. 6 Pea nee alu leva te Eteleno i ona mua, o kalaga: Eteleno, Eteleno, Atua manavaofa mo lotoofa, mo kataki fualoa, mo mau koloa i te agalelei mo te agatonu, 7 ae e ina taupau tona ofa o kaku ki te u taitupu e afe, ae e ina fakamolemole te agakovi, mo te logogataa, pea mo te agahala, kae e mole ina tukunoa ae e agahala, pea e ina fakatua te agakovi a te u tamai ki te u fanau mo te u mokopuna o kaku ki te tolu mo te fa taitupu.

(Ekesote 34:5) Nee hifo age leva te Eteleno i he ao, o tuu i ona tafa i te mouga, pea nee ina fakaha leva te huafa o te Eteleno.

it-2-F 412 ¶4

Nom

La création atteste l’existence de Dieu, mais ne révèle pas son nom (Ps 19:1; Rm 1:20). Connaître le nom divin implique beaucoup plus que de savoir quel est ce nom (2Ch 6:33). En fait, cela signifie connaître la Personne qu’est Dieu: ses desseins, ses actions et ses qualités, que révèle sa Parole (voir 1R 8:41-43; 9:3, 7; Ne 9:10). C’est ce que montre le cas de Moïse, un homme que Jéhovah ‘connaissait de nom’, autrement dit qu’il connaissait intimement (Ex 33:12). Moïse eut l’honneur de voir une manifestation de la gloire de Dieu et d’entendre ‘proclamer le nom de Jéhovah’ (Ex 34:5). Par proclamation il ne s’agissait pas simplement de la répétition du nom «Jéhovah», mais de l’énoncé des attributs et des actions de Dieu. «Jéhovah, Jéhovah, Dieu miséricordieux et compatissant, lent à la colère et abondant en bonté de cœur et en vérité, conservant la bonté de cœur à des milliers, pardonnant la faute et la transgression et le péché, mais en aucun cas il n’accordera l’exemption de punition, faisant venir la punition pour la faute des pères sur les fils et sur les petits-fils, sur la troisième génération et sur la quatrième génération» (Ex 34:6, 7). De même, le chant de Moïse, qui contient ces paroles: «Car je proclamerai le nom de Jéhovah», parle des relations que Dieu entretenait avec Israël et décrit sa personnalité (Dt 32:3-44).

(Ekesote 34:6) Pea nee alu leva te Eteleno i ona mua, o kalaga: Eteleno, Eteleno, Atua manavaofa mo lotoofa, mo kataki fualoa, mo mau koloa i te agalelei mo te agatonu,

w09-F 1/5 18 ¶3-5

Quand Jéhovah s’est décrit aux humains

Tout d’abord, Jéhovah déclare qu’il est un «Dieu miséricordieux et compatissant» (verset 6). Selon un bibliste, le terme hébreu traduit par «miséricordieux» indique chez Dieu «une tendre compassion, semblable à celle d’un père envers ses enfants». Le mot rendu par «compatissant» est apparenté à un verbe qui exprime «la réaction, venant du cœur, de quelqu’un qui a quelque chose à donner à une personne ayant un besoin». Manifestement, Jéhovah veut que nous sachions qu’il prend soin de ses adorateurs comme des parents prennent soin de leurs enfants: avec tendresse et un réel souci de leurs besoins (Psaume 103:8, 13).

Jéhovah dit ensuite qu’il est « lent à la colère » (verset 6). Il ne se met pas facilement en colère contre ses serviteurs terrestres. Au contraire, il est patient avec eux. Il tolère leurs manquements tout en leur laissant le temps de changer leur conduite pécheresse (2 Pierre 3:9).

Dieu poursuit en affirmant qu’il est « abondant en bonté de cœur et en vérité » (verset 6). La bonté de cœur, ou amour fidèle, est une qualité précieuse grâce à laquelle il tisse avec ses serviteurs un lien solide, indéfectible (Deutéronome 7:9). Jéhovah est également une source intarissable de vérité. Il ne peut ni tromper ni être trompé. Puisqu’il est « le Dieu de vérité », nous pouvons avoir une confiance totale en tout ce qu’il dit, notamment en ses promesses pour l’avenir (Psaume 31:5).

(Ekesote 34:7) ae e ina taupau tona ofa o kaku ki te u taitupu e afe, ae e ina fakamolemole te agakovi, mo te logogataa, pea mo te agahala, kae e mole ina tukunoa ae e agahala, pea e ina fakatua te agakovi a te u tamai ki te u fanau mo te u mokopuna o kaku ki te tolu mo te fa taitupu.

w09-F 1/5 18 ¶6

Quand Jéhovah s’est décrit aux humains

Jéhovah nous fait connaître une autre vérité remarquable à son sujet : il pardonne «la faute et la transgression et le péché» (verset 7). Il est «prêt à pardonner» aux pécheurs repentants (Psaume 86:5). Toutefois, il ne ferme jamais les yeux sur la méchanceté. «En aucun cas il n’accordera l’exemption de punition», explique-t-il (verset 7). Le Dieu saint et juste ne laissera pas impunis les pécheurs volontaires. Tôt ou tard, ils subiront les conséquences de leur mauvaise conduite.

Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu

(Ekesote 33:11) Nee palalau leva te Eteleno mo Moisese o fehagaaki te u mata ki te u mata, o hage ko he tagata ae nee palalau mo tona kaumea. Pea osi, nee toe liliu leva ia Moisese ki te nofoaga; kae ko tana tagata faifekau tupulaga ko Sosue, foha o Nune, nee mole mavae leva ia mai loto o te falela.

(Ekesote 33:20) Nee ui leva e te Eteleno: E mole feala ke ke sio ki oku mata, koteuhi e mole feala ke sio te tagata kia au pea mauli.

w04 15/3 27 ¶5

Ko He ʼu Puani Maʼuhiga ʼi Te Tohi ʼo Ekesote

33:11, 20—Neʼe feafeaʼi te “fehagaʼaki” ʼa Sehova ʼo palalau mo Moisese? ʼE hā ʼaki mai te ʼu palalau ʼaia neʼe nā kaumeʼa lelei. Neʼe palalau ia Moisese mo te ʼaselo fakafofoga ʼa Sehova, pea ʼaki te ʼaselo ʼaia neʼe tala age e Sehova te ʼu meʼa ʼaē neʼe tonu ke ina fai. Kae neʼe mole sio ia Moisese kia Sehova, koteʼuhi ‘ ʼe mole he tagata ʼe feala hana sio ki te ʼAtua pea ke maʼuli.’ Ei, neʼe mole palalau fakahagatonu ia Sehova kia Moisese, heʼe ʼui ia Kalate 3:19 ko te Lao “neʼe tuku mai ʼaki te ʼu ʼaselo, ʼaki te nima ʼo te tagata faka felogoi.”

(Ekesote 34:23, 24) E tua tolu i te tau, e fakatahi anai te u tagata fuli ia mua o te Aliki, te Eteleno, ko te Atua o Iselaele. 24 Koteuhi e au kapu anai te u puleaga i ou mua, pea e au fakalahi anai tou fenua; pea e mole manumanu anai he tahi ki tou fenua, i te temi ae e ke hake ai anai kia mua o te Eteleno, tou Atua, o tua tolu i te tau.

w98 1/9 20 ¶5

Koutou Fakamuʼamuʼa Te ʼu Meʼa ʼAē ʼe Maʼuhiga Tāfito!

Tuʼa tolu ʼi te taʼu fuli neʼe fakatotonu ki te hahaʼi tagata Iselaelite pea mo poloselite, ke nātou tutuʼu fuli ia muʼa ʼo Sehova. ʼI tanatou mahino ʼaē ko te ʼu lakaga ʼaia ʼe fua lelei anai ki tonatou famili ʼi te faʼahi fakalaumālie, koia neʼe tokolahi te ʼu pule famili neʼe nātou fakatuʼutuʼu ke nātou kaugā ʼolo mo tonatou famili. Kae ko ai ʼaē ka ina leʼoleʼo tonatou ʼu ʼapi pea mo tonatou ʼu gāueʼaga naʼa kaihaʼa e tonatou ʼu fili, ʼi tanatou lolotoga pupuli? Neʼe fakapapauʼi fēnei e Sehova: “ ʼE mole he tahi ʼe holi anai ki tou fenua lolotoga tau hake ake ke ke sio ki te fofoga ʼo Sehova tou ʼAtua, tuʼa tolu ʼi te taʼu.” (Ekesote 34:24) Neʼe tonu ke tui mālohi te kau Iselaelite, ʼe mole kaihaʼa anai tonatou ʼu koloā mo kapau ʼe nātou fakamuʼamuʼa te ʼu meʼa fakalaumālie. Neʼe fakahoko koa e Sehova tana fakapapau? Ei!

Lau ʼo Te Tohi-Tapu

(Ekesote 33:1-16) Nee ui leva e te Eteleno kia Moisese: Alu, mavae i heni, ia koe mo te hahai ae nee ke fakamavae mai te fenua o Esipito; hake ki te fenua ae nee au fakapapau ke foaki kia Apalahamo, mo Isaake, mo Sakopo, o ui: E au foaki anai te fenua ki tou hakoga. 2 E au fekaui anai i ou mua he aselo, pea e au kapu anai te kau Kanaane, mo te kau Amole, mo te kau Eti, mo te kau Felesi, mo te kau Evi, mo te kau Sepusi. 3 Hake ki te fenua aena ae e tafe ai te hua manu mo te meli. Kae e mole au hake anai i te lotomalie o ou, koteuhi ke aua naa au pulihi anai ia koe i te ala, koteuhi ko he hahai kia fefeka ia koe. 4 I te logo leva a te hahai ki te u palalau fakamatakutaku aia, nee natou fetagihi leva; pea nee mole tui leva e he tahi ona mea fakateuteu. 5 Pea nee ui leva e te Eteleno kia Moisese: Tala ki te u fanau a Iselaele: Ko he hahai kia fefeka koutou, kapau e au alu i he kii temi siisii pe i lotomalie o koutou, e au pulihi anai koutou. Koia ke kotou hui okotou mea fakateuteu, pea e au sio anai pe kotea te mea ae e au fai anai kia koutou. 6 Nee vete leva e te u fanau a Iselaele onatou mea fakateuteu, pea nee natou fakamamao leva mai te mouga o Olepe. 7 Nee hiki leva e Moisese te falela, o fakatuu ia tua o te nofoaga, o mamao i te nofoaga. Nee ina fakahigoa leva ia ko te falela o te felavei; pea ko natou fuli ae nee natou fia felavei mo te Eteleno nee olo leva ki te falela o te felavei ia tua o te nofoaga. 8 Ka alu ia Moisese ki te falela, nee tutuu leva te hahai katoa ki oluga; nee tahi tuu te tagata ia mua o tona falela o sio kia Moisese, o kaku ki tana ulu ki te falela. 9 Ka ulu ia Moisese ki te falela, nee hifo leva te pou ao, o tuu i te uluaga o te falela, pea nee palalau leva te Eteleno mo Moisese. 10 Nee sisio te hahai katoa ki te pou ao ae nee tuu i te matapa o te falela, pea nee tutuu te hahai katoa ki oluga, o hu ia mua o onatou falela. 11 Nee palalau leva te Eteleno mo Moisese o fehagaaki te u mata ki te u mata, o hage ko he tagata ae nee palalau mo tona kaumea. Pea osi, nee toe liliu leva ia Moisese ki te nofoaga; kae ko tana tagata faifekau tupulaga ko Sosue, foha o Nune, nee mole mavae leva ia mai loto o te falela. 12 Nee ui leva e Moisese ki te Eteleno: Koeni, e ke ui mai kia au: Taki te hahai aeni! Pea e mole ke fakaha mai kia au pe ko ai ae e ke fekaui anai mo au. Kae kua ke ui: E au iloi ia koe i tou higoa totonu, pea kua ke ofa kia au. 13 I te temi nei, kapau kua au mau tou ofa, fakaha mai kia au ou ala; pea e au iloi mooni anai ia koe, pea e au toe mau anai tou ofa. Ke aua naa galo kia koe ko te hahai aeni ko tau hahai totonu. 14 Nee tali leva e te Eteleno: E au alu anai mo koe, pea e au foaki anai kia koe he maloloaga. 15 Nee tali leva e Moisese: Kapau e mole ke haele ia koe totonu mo matou, pea ke aua naa ke fakamavae matou i heni. 16 Kapau e mole ke haele ia koe totonu mo matou, pe e matou iloi feafeai anai kua ke ofa kia au mo tau hahai? Pe e mole ko te temi anai ae e ke haele ai anai ia koe totonu mo matou, pea e ke fakakehei ai anai au mo tau hahai i te u hahai fuli i oluga o te kele?

VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 19-25 ʼO OKETOPELI

TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | EKESOTE 35-36

“ ʼE Tokoni Mai Ia Sehova Ke Tou Fai Tana Gaue”

Ekesote 35:​25, 26, 30-35 Ko te u fafine fuli ae nee poto tuitui aki onatou nima, nee natou ave leva te fua o anatou gaue, ko ni filo uui, mo kula lelei, mo kula fakapouli, mo hina. 26 Ko te u fafine fuli ae nee lotolelei mo poto i te fi nee natou fi leva te fului tao. 30 Nee ui leva e Moisese ki te u fanau a Iselaele: Ke kotou iloi kua filifili e te Eteleno ia Petesaleele, foha o Uli, foha o Ulu, mai te fahaiga o Suta. 31 Pea kua ina fakafonu ia Petesaleele aki te Laumalie o te Atua, mo te poto, mo te atamai, pea mo te poto i te fai o te u faahiga gaue fuli. 32 Pea kua ina tuku kia ia te poto i te fai o ni mea foou, mo te u gaue aki te aulo, mo te siliva, pea mo te sila, 33 mo te togi o te u maka ke fakapipiki ki te u kofu, mo te gaue o te papa, pea mo te fai o te u mea fakateuteu kehekehe. 34 Pea kua ina foaki foki kia ia te poto i te faiako, pea e toe tatau mo Oholiape, foha o Ahisamake, mai te faahiga o Tane. 35 Kua ina fakafonu naua aki te atamai, ke na fai te u gaue tuki mo te u gaue fakatufuga fuli, pea ke na tui te u mea fakateuteu, mo te u mea lalaga aki te u kie uui, mo kula lelei, mo kula fakapouli, mo hina, pea ke na fai te u gaue fuli mo te u mea foou fuli.

Ekesote 36:1, 2 Ko Petesaleele, mo Oholiape, pea mo te u tagata poto tufuga fuli ae nee tuku ki ai e te Eteleno te poto mo te atamai ki te fai o te u gaue, nee natou fai leva te u gaue ki te sagatualio, o mulimuli ki te u mea fuli ae nee fakatotonu e te Eteleno. 2 Nee paui leva e Moisese ia Petesaleele mo Oholiape, pea mo te u tagata poto tufuga fuli ae kua tuku ki ai e te Eteleno te atamai, mo natou fuli ae kua lotolelei ke tokaga ki te gaue ae e tonu ke fai.

(Ekesote 35:25, 26) Ko te u fafine fuli ae nee poto tuitui aki onatou nima, nee natou ave leva te fua o anatou gaue, ko ni filo uui, mo kula lelei, mo kula fakapouli, mo hina. 26 Ko te u fafine fuli ae nee lotolelei mo poto i te fi nee natou fi leva te fului tao.

w14-F 15/12 4 ¶4

Jéhovah bénit abondamment les esprits bien disposés

Ce qui a le plus réjoui Jéhovah, ce ne sont pas les offrandes matérielles mais la disposition d’esprit de ceux qui ont soutenu le culte pur. Ils se sont par ailleurs sentis poussés à donner de leur temps et de leurs forces. « Toutes les femmes qui étaient sages de cœur filèrent de leurs mains », dit le récit. En effet, « toutes les femmes dont le cœur les y poussait avec sagesse filèrent le poil de chèvre ». De plus, Jéhovah a donné à Betsalel « sagesse », « intelligence », « connaissance » et « tout genre de savoir-faire ». En fait, Dieu a doté Betsalel et Oholiab des compétences nécessaires pour faire le travail demandé (Ex. 35:25, 26, 30-35).

(Ekesote 35:30-35) Nee ui leva e Moisese ki te u fanau a Iselaele: Ke kotou iloi kua filifili e te Eteleno ia Petesaleele, foha o Uli, foha o Ulu, mai te fahaiga o Suta. 31 Pea kua ina fakafonu ia Petesaleele aki te Laumalie o te Atua, mo te poto, mo te atamai, pea mo te poto i te fai o te u faahiga gaue fuli. 32 Pea kua ina tuku kia ia te poto i te fai o ni mea foou, mo te u gaue aki te aulo, mo te siliva, pea mo te sila, 33 mo te togi o te u maka ke fakapipiki ki te u kofu, mo te gaue o te papa, pea mo te fai o te u mea fakateuteu kehekehe. 34 Pea kua ina foaki foki kia ia te poto i te faiako, pea e toe tatau mo Oholiape, foha o Ahisamake, mai te faahiga o Tane. 35 Kua ina fakafonu naua aki te atamai, ke na fai te u gaue tuki mo te u gaue fakatufuga fuli, pea ke na tui te u mea fakateuteu, mo te u mea lalaga aki te u kie uui, mo kula lelei, mo kula fakapouli, mo hina, pea ke na fai te u gaue fuli mo te u mea foou fuli.

w11 1/12 21 ¶6

Neʼe Takitaki Te Kau Agatonu ʼo Te Temi Muʼa e Te Laumalie ʼo Te ʼAtua

6 Ko te meʼa ʼaē neʼe hoko kiā Petesaleele ʼaē neʼe maʼuli ʼi te temi ʼo Moisese, ʼe ina fakahā lelei mai te gāue ʼaē ʼe feala ke fakahoko e te laumālie ʼo te ʼAtua. (Lau ia Ekesote 35:30-35.) Neʼe hinoʼi Petesaleele ke ina takitaki ia te faʼu ʼo te ʼu meʼa ʼaē neʼe ʼaoga ki te tapenakulo. Neʼe poto koa ia Petesaleele ʼi te gāue tufuga ʼi muʼa atu ʼo te fai ʼo te fakatuʼutuʼu lahi ʼaia? Neʼe lagi poto ia, kae ʼe hā mai ko te gāue ʼaē neʼe ina fai ʼi muʼa atu neʼe ko te faʼu ʼo he ʼu piliki maʼa te kau Esipito. (Eke. 1:13, 14) ʼE fakahoko feafeaʼi anai koa e Petesaleele ia tana gāue faigataʼa ʼaia? Ko Sehova neʼe ina “fakafonu ia Petesaleele aki te Laumalie o te Atua, mo te poto, mo te atamai, pea mo te poto i te fai o te u faahiga gaue fuli. Pea . . . ina tuku kia ia te poto i te fai o ni mea foou, . . . pea mo te fai o te u mea fakateuteu kehekehe.” Neʼe lagi kua maʼu e Petesaleele te poto, kae neʼe toe laka age ia ʼaki te laumālie māʼoniʼoni. ʼE toe tatau te faʼahi ʼaia ʼo ʼuhiga mo Oholiape. Neʼe tonu ke akoako lelei ia Petesaleele pea mo Oholiape, koteʼuhi neʼe mole tonu pē ke nā fai tanā ʼu gāue kae neʼe toe maʼua foki ke nā akoʼi ki ʼihi peʼe feafeaʼi tona fai. ʼEī, neʼe fakafealagia e te ʼAtua ke nā popoto ʼi te akoʼi ʼo ʼihi atu.

(Ekesote 36:1, 2) Ko Petesaleele, mo Oholiape, pea mo te u tagata poto tufuga fuli ae nee tuku ki ai e te Eteleno te poto mo te atamai ki te fai o te u gaue, nee natou fai leva te u gaue ki te sagatualio, o mulimuli ki te u mea fuli ae nee fakatotonu e te Eteleno. 2 Nee paui leva e Moisese ia Petesaleele mo Oholiape, pea mo te u tagata poto tufuga fuli ae kua tuku ki ai e te Eteleno te atamai, mo natou fuli ae kua lotolelei ke tokaga ki te gaue ae e tonu ke fai.

w11 1/12 21 ¶7

Neʼe Takitaki Te Kau Agatonu ʼo Te Temi Muʼa e Te Laumalie ʼo Te ʼAtua

7 Ko te tahi fakamoʼoni ʼe fakahā ai neʼe takitaki ia Petesaleele pea mo Oholiape e te laumālie ʼo te ʼAtua, ʼe ko te tologa ʼo te ʼu meʼa ʼaē neʼe nā faʼu. Ko te ʼu meʼa ʼaia neʼe fakaʼaogaʼi lolotoga taʼu e 500 ki muli age. (2 Klk. 1:2-6) ʼO mole hagē ko te ʼu tagata tufuga iā ʼaho nei, ko Petesaleele pea mo Oholiape neʼe mole nā loto ke ʼui ko tanā ʼu gāue ʼaia. Neʼe nā fakakolōliaʼi tuʼumaʼu pē ia Sehova ʼo ʼuhiga mo te ʼu gāue ʼaē neʼe nā lava fai.—Eke. 36:1, 2.

Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu

(Ekesote 35:1-3) Nee fakatahii leva e Moisese te hahai katoa o te u fanau o Iselaele, o ui kia natou: Koeni te u mea ae e fakatotonu e te Eteleno: 2 E gaue anai i te u aho e ono; kae ki te fitu aho ko he mea tapu anai ia kia koutou; ko te sapato ia, ko te aho malolo, ae nee fakatapu ki te Eteleno. Ko te tagata ae e ina fai anai he gaue i te aho aia, e tautea anai ia ki te mate. 3 E mole kotou tafu anai he afi, i he nofoaga i okotou nofoaga, i te aho o te sapato.

w05 15/5 23 ¶14

Tou Ako Ke Tou ʼIloʼi Te ʼu Ala ʼa Sehova

14 Ke tou fakamuʼamuʼa te ʼu meʼa fakalaumālie. Neʼe mole tonu ki te puleʼaga ʼo Iselaele ke nātou tōkakaga tāfito ki te ʼu gāue fakasino kae nātou meʼa noaʼi te ʼu gāue fakalaumālie. Neʼe mole tonu pe ke kumi e te kau Iselaele te ʼu koloā. Neʼe fakatuʼutuʼu e Sehova ʼi te vāhaʼa fuli he temi taputapu, neʼe fakaʼaogaʼi tāfito moʼo fakahoko ia te ʼu gāue ʼo ʼuhiga mo te tauhi ki te ʼAtua moʼoni. (Ekesote 35:1-3; Faka au 15:32-36) ʼI te taʼu fuli, neʼe fakatuʼutuʼu te tahi temi ki te ʼu fakatahi taputapu. (Levitike 23:4-44) ʼI te ʼu lakaga ʼaia neʼe feala ke fakamatala ai te ʼu gāue mālohi ʼa Sehova, mo fakamanatuʼi tona ʼu ala, pea mo fakafetaʼi kiā te ia ʼo ʼuhiga mo tana agalelei. ʼI te temi ʼaē neʼe fakahā ai e te kau Iselaele tanatou fia tauhi kiā Sehova, neʼe tuputupu ai tanatou manavasiʼi pea mo tonatou ʼofa kiā te ia, pea neʼe tokoni ai te ʼu faʼahi ʼaia kiā nātou ke nātou haʼele ʼi tona ʼu ala. (Teutalonome 10:12, 13) Ko te ʼu pelesepeto lelei ʼaē ʼe maʼu ʼi te ʼu fakatotonu ʼaia, ʼe ʼaoga lelei ki te ʼu kaugana ʼa Sehova ia ʼaho nei.—Hepeleo 10:24, 25.

(Ekesote 35:21) Nee olo leva ia natou fuli ae nee lotoofa mo lotolelei, o ave anatou molaga ki te Eteleno ki te gaue o te falela tapu, mo tona tauhi, pea mo te u kofu tapu.

w00 1/11 29 ¶2

Te Foaki Lahi ʼe Fakatupu Fiafia

Pea koutou fakakaukauʼi age la pe neʼe koteā te manatu ʼa te kau Iselaele. Ko he ʼu taʼiake neʼe nātou maʼuli mamahi ʼuhi ko te maʼuli popūla pea mo masiva. ʼI te temi nei kua nātou ʼāteaina pea mo maʼu koloā. Koteā anai tanatou manatu ki te vaevae ʼo tonatou ʼu koloā ʼaia? Neʼe feala ke nātou ʼui neʼe nātou maʼu te ʼu koloā ʼaia pea ʼe mole maʼua ke nātou foaki. Kae ʼi te temi ʼaē neʼe fakaafe ai nātou ke nātou lagolago ki te tauhi maʼa ʼo foaki he ʼu koloā, neʼe nātou fai te faʼahi ʼaia—ʼo mole nātou fai fakakinau peʼe nātou fulupipiki! Neʼe mahino kia nātou neʼe ko Sehova ʼaē neʼe ina faka fealagia ke nātou maʼu te ʼu koloā ʼaia. Koia, neʼe lahi tanatou foaki ʼo tanatou ʼu siliva pea mo te aulo, pea mo tanatou ʼu manu. Neʼe nātou “lotolelei.” ‘Neʼe uga nātou e ʼonatou ʼu loto.’ Neʼe ‘uga nātou e tonatou ʼatamai.’ Neʼe ko he ʼu “meʼa ʼofa [moʼoni] kia Sehova.”—Ekesote 25:1-9; 35:4-9, 20-29; 36:3-7.

Lau ʼo Te Tohi-Tapu

(Ekesote 35:1-24) Nee fakatahii leva e Moisese te hahai katoa o te u fanau o Iselaele, o ui kia natou: Koeni te u mea ae e fakatotonu e te Eteleno: 2 E gaue anai i te u aho e ono; kae ki te fitu aho ko he mea tapu anai ia kia koutou; ko te sapato ia, ko te aho malolo, ae nee fakatapu ki te Eteleno. Ko te tagata ae e ina fai anai he gaue i te aho aia, e tautea anai ia ki te mate. 3 E mole kotou tafu anai he afi, i he nofoaga i okotou nofoaga, i te aho o te sapato. 4 Nee palalau leva ia Moisese ki te hahai katoa o te u fanau o Iselaele, o ui: Koeni te mea ae nee fakatotonu e te Eteleno. 5 Kotou too i okotou koloa he molaga ki te Eteleno. Ko te u tagata fuli e lotolelei, e natou aumai anai he molaga ki te Eteleno: ko he aulo, mo he siliva, mo he sila; 6 mo ni kie uui, mo ni kie kula fakapouli, mo ni kie kula lelei, mo ni kie hina malohi, mo ni fului tao; 7 mo ni kilii ovi tagata lanu kula, mo ni kilii tutuu, mo ni papa akasia; 8 mo he lolo ki te u malama, mo ni mea fakamagoni ki te lolo tapu mo te kaloni fakamagoni; 9 mo ni maka ko te onise pea mo ni ihi age maka ki te teuteui o te efote mo te peketolale. 10 Ko natou fuli ae e poto tufuga ia koutou, ke natou omai o fai te u mea fuli ae nee fakatotonu e te Eteleno: 11 te tapenakulo, mo ona puipui, mo tona ato, mo ona fakamau, mo ona papa, mo ona papa fakalava, mo ona pou mo ona tuuaga; 12 te aleka mo ona amo, mo tona tapunu, pea mo te kie ke uufi ai te aleka; 13 te laupapa mo ona amo, mo ona mea gaue fuli, pea mo te u pane tapu; 14 te tuuaga malama mo ona mea gaue, mo ona malama, pea mo te lolo ki te u malama; 15 te aletale o te u kaloni mo ona amo, mo te lolo tapu, pea mo te kaloni fakamagoni, mo te lito o te matapa ulu ki te tapenakulo; 16 te aletale o te u failaulau, mo tona ukamea pupu sila, mo ona amo, pea mo ona mea gaue fuli; te tanoa mo tona tafito; 17 mo te u puipui tautau o te lotoa, mo ona pou, mo ona tuuaga, pea mo te lito o te uluaga o te lotoa; 18 mo te u pike o te tapenakulo, mo te u pike o te lotoa, pea mo onatou maea; mo te u kofu gaue ki te gaue o te sagatualio, 19 mo te u kofu tapu ki te tagata faisakilifisio ko Alone, pea mo te u kofu o ona foha ki te gaue fakapelepitelo. 20 Nee mavae leva te hahai katoa o te u fanau a Iselaele ia mua o Moisese. 21 Nee olo leva ia natou fuli ae nee lotoofa mo lotolelei, o ave anatou molaga ki te Eteleno ki te gaue o te falela tapu, mo tona tauhi, pea mo te u kofu tapu. 22 Ko te u tagata mo te u fafine, natou ae nee lotolelei, nee olo leva o ave anatou molaga; ko te u hoai hau, mo te u mama, mo te u vesa, mo te u mea fakateuteu aulo kehekehe; nee natou tahi momoli leva tana molaga aulo ae nee fakatapui ki te Eteleno. 23 Ko natou fuli ae nee natou mau ni kie lanu uui, mo ni kie kula lelei, mo ni kie kula fakapouli, mo ni kie hihina, mo he fului tao, mo ni kilii ovi tagata lanu kula, pea mo ni kilii tutuu, nee natou ave leva natou. 24 Ko natou fuli ae nee natou fai leva ni molaga aki he siliva mo he sila, nee natou ave leva natou ki te Eteleno. Pea ko natou fuli ae nee natou mau leva ni papa akasia ki te gaue, nee natou ave leva ia.

VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 26 ʼO OKETOPELI–1 ʼO NOVEPELI

TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU

“Te ʼu ʼAletale ʼo Te Tapenakulo Pea Mo Tonatou Fakaʼaogaʼi”

Ekesote 37:​25, 29, NWT 25 Neʼe ina faʼu leva te ʼaletale ʼo te iseso ʼaki te akasia. Neʼe tapa fa tatau: ko tona fasiga nima ʼe tahi tona loa, pea ko fasiga nima ʼe tahi tona laulahi, pea neʼe ko fasiga nima ʼe lua tona maʼoluga. ʼAki ʼona tala, neʼe ko he meʼa pe ʼe tahi. 29 Neʼe ina toe fai leva mo te lolo taputapu moʼo fakanofo he tahi, pea mo te iseso magoni mo maʼa, ohage ko tona fai e he tagata failolo.

Ekesote 38:​1, NWT Neʼe ina faʼu leva te ʼaletale ʼo te ʼu holokoseta ʼaki te akasia. Neʼe tapa fa tatau: ko tona fasiga nima ʼe nima tona loa, pea ko fasiga nima ʼe nima tona laulahi, pea neʼe ko fasiga nima ʼe tolu tona maʼoluga.

Pesalemo 141:2 Ke hage taku kole i ou mua ko te iseso, pea ke hage oku nima ae e falo atu kia koe ko te molaga o te afiafi!

(Ekesote 37:25, NWT) Neʼe ina faʼu leva te ʼaletale ʼo te iseso ʼaki te akasia. Neʼe tapa fa tatau: ko tona fasiga nima ʼe tahi tona loa, pea ko fasiga nima ʼe tahi tona laulahi, pea neʼe ko fasiga nima ʼe lua tona maʼoluga. ʼAki ʼona tala, neʼe ko he meʼa pe ʼe tahi.

it-1-F 230 ¶1

Autel

L’autel de l’encens. L’autel de l’encens (également appelé «l’autel d’or» [Ex 39:38]) était lui aussi en acacia. La partie supérieure, recouverte d’or comme les côtés, était entourée d’une bordure d’or. Cet autel, qui mesurait 44,50 cm de côté et 89 cm de hauteur, comportait également des «cornes» faisant saillie aux quatre coins. Quatre anneaux d’or, deux de chaque côté, étaient fixés au-dessous de la bordure. On y introduisait les barres d’acacia recouvertes d’or qui servaient à porter l’autel (Ex 30:1-5; 37:25-28). Un encens spécial était brûlé deux fois par jour sur cet autel, le matin et le soir (Ex 30:7-9, 34-38). Comme en d’autres occasions il est question d’un encensoir ou d’un récipient à feu pour brûler de l’encens, on devait probablement utiliser aussi ces instruments dans le cadre du service à l’autel de l’encens (Lv 16:12, 13; Hé 9:4; Ré 8:5; voir aussi 2Ch 26:16, 19). Dans le tabernacle, l’autel de l’encens se trouvait juste devant le rideau du Très-Saint; aussi est-il dit qu’il était «devant l’arche du témoignage» (Ex 30:1, 6; 40:5, 26, 27).

(Ekesote 37:29, NWT) Neʼe ina toe fai leva mo te lolo taputapu moʼo fakanofo he tahi, pea mo te iseso magoni mo maʼa, ohage ko tona fai e he tagata failolo.

it-1-F 756 ¶7

Encens

L’encens sacré prescrit à l’usage du tabernacle dans le désert se composait de produits coûteux offerts par la congrégation (Ex 25:1, 2, 6; 35:4, 5, 8, 27-29). La formule de ce mélange composé de quatre ingrédients fut donnée par Jéhovah, qui déclara à Moïse: «Procure-toi des parfums: des gouttes de stacté et de l’ongle odorant, du galbanum parfumé et de l’oliban pur. Il y aura la même portion de chaque. Tu devras en faire un encens, un mélange d’aromates, œuvre de confectionneur d’onguents, salé, pur, chose sainte. Tu devras en broyer une partie en poudre fine et en mettre un peu devant le Témoignage dans la tente de réunion, là où je me présenterai à toi. Pour vous, il sera très saint.» Puis, pour marquer dans l’esprit des Israélites le caractère exclusif et saint de cet encens, Jéhovah ajouta: «Quiconque en fera de semblable pour en savourer l’odeur devra être retranché de son peuple» (Ex 30:34-38; 37:29).

(Ekesote 38:1, NWT) Neʼe ina faʼu leva te ʼaletale ʼo te ʼu holokoseta ʼaki te akasia. Neʼe tapa fa tatau: ko tona fasiga nima ʼe nima tona loa, pea ko fasiga nima ʼe nima tona laulahi, pea neʼe ko fasiga nima ʼe tolu tona maʼoluga.

it-1-F 229 ¶6

Autel

Les autels du tabernacle. Lorsqu’on dressa le tabernacle, on construisit deux autels d’après le modèle fourni par Dieu. L’autel de l’holocauste (appelé également « l’autel de cuivre » [Ex 39:39]) était en acacia et avait la forme d’une caisse creuse, probablement sans fond ni couvercle. Il mesurait 2,20 m de côté et 1,30 m de haut et avait quatre « cornes » proéminentes aux quatre angles supérieurs. Il était entièrement recouvert de cuivre, et sous son rebord était placé un grillage de cuivre, ouvrage en filet, « par en bas, à l’intérieur », « vers le milieu ». Aux quatre extrémités, près du filet, étaient fixés quatre anneaux, ceux apparemment dans lesquels on introduisait les deux barres en acacia recouvertes de cuivre qui servaient à porter l’autel. Cela peut signifier qu’on avait découpé une fente sur deux faces opposées de l’autel, afin d’y glisser un grillage horizontal, les anneaux faisant saillie de chaque côté. Les opinions des biblistes sont très divergentes à ce sujet. Beaucoup sont d’avis qu’il y avait deux séries d’anneaux et que ceux de la deuxième série, dans lesquels on introduisait les barres servant à porter l’autel, étaient directement fixés à l’extérieur de l’autel. On avait aussi fabriqué des ustensiles de cuivre : des récipients et des pelles pour les cendres, des bols pour recueillir le sang des animaux, des fourchettes pour la viande et des récipients à feu (Ex 27:1-8 ; 38:1-7, 30 ; Nb 4:14).

Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu

(Ekesote 37:1) Nee fai leva e Petesaleele te aleka aki te akasia; ko tona loa ko te meta e tahi mo te u satimeta e uafulu ma nima, ko tona laulahi ko te u satimeta e fitugofulu ma nima, pea nee fitugofulu ma nima tona maoluga.

(Ekesote 37:10) Nee ina fai leva te laupapa aki te akasia, nee meta tahi tona loa, pea nimagofulu satimeta tona laulahi, pea hogofulu ma nima tona maoluga.

(Ekesote 37:25) Nee ina fai leva te aletale o te u kaloni aki te akasia; ko tona loa ko te u satimeta e nimagofulu pea ko tona laulahi ko te u satimeta e nimagofulu; nee tatau fuli ona fahai e fa, pea ko tona maoluga nee meta tahi. Nee tuu i ona tuliki e fa ni tala e fa.

it-1-F 34 ¶5

Acacia

Les branches de l’acacia, qui se déploient largement, sont couvertes de longues épines. Elles sont généralement enchevêtrées avec celles des acacias voisins, si bien que ceux-ci forment d’épais bosquets, d’où sans aucun doute l’utilisation dans presque tous les cas du pluriel shittim dans le récit biblique. L’acacia peut atteindre 6 à 8 m de haut, mais on ne le trouve bien souvent qu’à l’état d’arbrisseau. Son feuillage plumeux est doux au toucher. Il porte des fleurs jaunes et odorantes, et ses fruits sont enfermés dans des gousses incurvées et effilées. Son écorce noire et rugueuse entoure un bois très dur et compact, à la texture serrée, qui ne craint pas les ravages des insectes. Ces caractéristiques ajoutées à sa présence dans le désert faisaient de l’acacia un matériau idéal pour la construction du tabernacle et la fabrication de son mobilier. Il servit à la fabrication de l’arche de l’alliance (Ex 25:10; 37:1), de la table des pains de proposition (Ex 25:23; 37:10), des autels (Ex 27:1; 37:25; 38:1), des barres servant à porter ce mobilier (Ex 25:13, 28; 27:6; 30:5; 37:4, 15, 28; 38:6), des colonnes pour le rideau et le voile (Ex 26:32, 37; 36:36), ainsi que des cadres (Ex 26:15; 36:20) et de leurs traverses (Ex 26:26; 36:31).

(Ekesote 38:8) Nee ina fai leva te tanoa sila mo tona tuuaga sila, o fakaaoga ki ai te u sioata o te u fafine ae nee fakatahi i te matapa o te falela tapu.

w15 1/7 9 ¶4

Kua Kotou Iloʼi Koa?

Ko te ʼu sio ʼata ʼo te temi nei neʼe mole tatau ia mo te ʼu sio ʼata ʼo te temi muʼa, koteʼuhi ʼi te agamahani neʼe faʼu ʼaki te kapa, peʼe ko te siliva, peʼe ko te aulo. Pea neʼe tonu ke kilisi lelei te ʼu ukamea ʼaia. Neʼe ʼuluaki talanoa ʼi te Tohi-Tapu ki te ʼu sio ʼata ʼi te temi ʼae neʼe fakatuʼu ai te tapenakulo, neʼe ko te ʼuluaki koga meʼa ʼae neʼe fai ai te tauhi ʼa te kau Iselaele. Neʼe foaki e te hahaʼi fafine ia he ʼu sio ʼata ki te faʼu ʼo te pesini kapa taputapu pea mo tona hiliʼaga. (Ekesote 38:8) ʼE lagi neʼe haka te ukamea moʼo faʼu ʼaki te ʼu sio ʼata.

Lau ʼo Te Tohi-Tapu

(Ekesote 37:1-24) Nee fai leva e Petesaleele te aleka aki te akasia; ko tona loa ko te meta e tahi mo te u satimeta e uafulu ma nima, ko tona laulahi ko te u satimeta e fitugofulu ma nima, pea nee fitugofulu ma nima tona maoluga. 2 Nee ina aofi leva te aleka aki te aulo maa i loto mo tua, pea nee ina fai leva he tapatapa aulo i tona takafoli katoa. 3 Nee ina fai leva ona kavei e fa aki te aulo haka, o ina fakapipiki leva ki ona tuliki e fa, ko te u kavei e lua i te tahi fahai, pea lua i te tahi fahai. 4 Nee ina fai leva ona amo akasia e lua, pea nee ina aofi leva naua aki te aulo. 5 Nee ina fakaulu leva te u amo ki te u kavei i te u fahai e lua o te aleka, ke amo ai te aleka. 6 Nee ina fai leva te nofoaga o te manavaofa aki te aulo maa; ko tona loa ko te meta tahi mo te uafulu ma nima satimeta, pea e fitugofulu ma nima tona laulahi. 7 Nee ina fai leva ni selupino aulo e lua; pea nee ina fai leva naua aki te aulo ae nee tuki i he koga aulo e tahi, o fakatuu i te u potupotu e lua o te nofoaga o te manavaofa. 8 Nee tuu te tahi selupino i te tahi potupotu, pea nee tuu te tahi selupino i te tahi potupotu; nee ina fai leva te u selupino ke na ulu ake mai te nofoaga o te manavaofa i ona potupotu e lua. 9 Nee folahi leva e te u selupino ona pakakau i oluga, o malui aki ona pakakau te nofoaga o te manavaofa, pea nee na fehagaaki leva. Nee sisio te u mata o te u selupino ki te nofoaga o te manavaofa. 10 Nee ina fai leva te laupapa aki te akasia, nee meta tahi tona loa, pea nimagofulu satimeta tona laulahi, pea hogofulu ma nima tona maoluga. 11 Nee ina aofi leva ia aki te aulo maa, pea nee ina teuteui leva te takafoli katoa. 12 Nee ina fai leva i tona takafoli he tapatapa, ko tona laulahi ko te alofinima e tahi, pea nee ina teuteui leva ia aki te aulo i te takafoli katoa. 13 Nee ina fai leva ki te laupapa ni foi kavei e fa aki te aulo haka, pea nee ina fakapipiki leva natou ki te u tuliki e fa, i ona vae e fa. 14 Nee ovi leva te u kavei ki te tapatapa, pea nee fakaulu leva ki ai te u amo ke amo ai te laupapa. 15 Nee ina fai leva te u amo aki te akasia, ke amo ai te laupapa, pea nee ina aofi leva naua aki te aulo. 16 Nee ina fai leva te u mea gaue o te laupapa, mo ona pa, mo ona ipu, mo ona kalise, mo ona ipu liliki ki te u molaga vino; nee ina fai leva te u mea aia aki te aulo maa. 17 Nee ina fai leva te tuuaga malama aki te aulo maa; nee ina fai leva te tuuaga malama aki te aulo tuki; nee ina tuki leva tona foi tafito, mo tona sino, mo ona mulii matala, mo ona pome, pea mo ona matala, aki te potu aulo e tahi. 18 Nee mavae mai ona fahai ni maga e ono, ko te u maga e tolu i te tahi fahai, pea ko te u maga e tolu i te fahai ake ae. 19 I te maga e tahi nee tuu ai ni mulii matala e tolu o hage ko ni fuai amatie, mo ona pome mo ona matala, pea nee tuu i te maga ake ae te u mulii matala e tolu o hage ko ni fuai amatie, mo ona pome, pea mo ona matala; nee fenai te u maga e ono ae nee mavae mai te tuuaga malama. 20 I te sino o te tuuaga malama nee tuu ai ni mulii matala e fa o hage ko ni foi amatie, mo ona pome, pea mo ona matala. 21 Nee tuu i lalo o te u maga e lua ae nee mavae mai te sino o te tuuaga malama he pome e tahi, mo he tahi pome i lalo o te u maga ake ae e lua, pea mo he tahi foi pome i lalo o te u maga ake ae e lua. Nee fenai fuli ki te u maga e ono ae nee mavae mai te sino o te tuuaga malama. 22 Nee fai te u pome mo te u maga o te tuuaga malama aki te potu aulo e tahi ae nee tuki; ko te potu aulo e tahi nee tuki, pea ko he aulo maa ia. 23 Nee ina fai leva ona malama liliki e fitu, mo ona kosi vavae, pea mo ona tanakiaga lefulefu aki te aulo maa. 24 Nee ina fakaaoga leva ni kilo aulo maa e tolugofulu, ki te fai o te tuuaga malama mo ona mea gaue fuli.

Tufa Makehe ʼi Novepeli Moʼo Tala Te Puleʼaga ʼo Te ʼAtua

Taniela 2:44 I te temi o te u hau aia, e fakatupu anai e te Atua o te atu lagi he puleaga ae e mole toe maumaui anai i he aho, pea e mole toe tuku anai ki te pule a he tahi age puleaga; e ina fasifasii anai, pea e ina maumaui anai te puleaga fuli ake ae, kae e tuu anai ia ia totonu, o heegata.

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae