Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • mwbr20 Tesepeli p. 1-7
  • Tafitoʼaga ʼo Te Kaupepa Ako Te Maʼuli Fakakilisitiano Mo Te Faifakamafola

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Tafitoʼaga ʼo Te Kaupepa Ako Te Maʼuli Fakakilisitiano Mo Te Faifakamafola
  • Tafitoʼaga ʼo Te Kaupepa Ako Te Maʼuli Fakakilisitiano Mo Te Faifakamafola—2020
  • Manatu Tafito
  • VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 7-13 ʼO TESEPELI
  • TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | LEVITIKO 10-11
  • “ ʼE Malohi Age Totatou ʼOfa Ia Sehova ʼi ʼAe ʼo Totatou Famili”
  • it-1-F 1203 ¶4
  • Kehe
  • w11 1/7 31 ¶16
  • Kua Kotou Hū Koa Ki Te Mālōlō ʼa Te ʼAtua?
  • Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu
  • w14 15/11 20 ¶18
  • ʼE Tonu Ke Tou Maʼoniʼoni ʼi ʼAtatou Aga
  • it-1-F 124 ¶6
  • Manu
  • Lau ʼo Te Tohi-Tapu
  • VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 14-20 ʼO TESEPELI
  • TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | LEVITIKO 12-13
  • “Te ʼu Ako ʼAe ʼe Tou Maʼu Mai Te ʼu Lao ʼo Te Kilia”
  • wp18.1 7
  • Kua ʼAfeā Koa Peʼe Fakatomuʼa ʼi Tona Temi?
  • wp16.4 9 ¶1
  • Kua Kotou Iloʼi Koa?
  • it-2-F 128 ¶2
  • Kilia
  • Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu
  • w04 15/5 23 ¶2
  • Ko He ʼu Puani Maʼuhiga ʼi Te Tohi ʼo Levitike
  • wp18.1 7
  • Kua ʼAfeā Koa Peʼe Fakatomuʼa ʼi Tona Temi?
  • Lau ʼo Te Tohi-Tapu
  • VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 21-27 ʼO TESEPELI
  • TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | LEVITIKO 14-15
  • “ ʼE Tonu Ke Maʼa Te Kau Atolasio Moʼoni”
  • it-1-F 258 ¶1
  • Fakama’a
  • it-2-F 753 ¶7
  • Mahaki fakafafine
  • it-2-F 141 ¶8
  • Koga me’a taputapu
  • Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu
  • it-2-F 453 ¶5
  • Taliga
  • g-F 1/06 14, ’a takai
  • Te kama
  • ’E TALANOA KOA KI AI TE TOHI-TAPU?
  • Lau ʼo Te Tohi-Tapu
  • VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 28 ʼO TESEPELI– 3 ʼO SANUALIO
  • TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | LEVITIKO 16-17
  • “Tou Taʼofi He ʼu Ako Mai Te ʼAho ʼo Te ʼu Faifakalelei”
  • w19.11 21 ¶4
  • Te ʼu Ako Mai Te Tohi ʼo Levitiko
  • w19.11 21 ¶5
  • Te ʼu Ako Mai Te Tohi ʼo Levitiko
  • w19.11 21 ¶6
  • Te ʼu Ako Mai Te Tohi ʼo Levitiko
  • Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu
  • it-1-F 242 ¶3
  • Asasele
  • w14 15/11 12 ¶10
  • He Koʼe ʼe Tonu Ke Tou Maʼoniʼoni
  • Lau ʼo Te Tohi-Tapu
Tafitoʼaga ʼo Te Kaupepa Ako Te Maʼuli Fakakilisitiano Mo Te Faifakamafola—2020
mwbr20 Tesepeli p. 1-7

Tafitoʼaga ʼo Te Kaupepa Ako Te Maʼuli Fakakilisitiano Mo Te Faifakamafola

He ʼu Faipalalau

ʼULUAKI FAIPALALAU

Pesalemo 1:​1, 2 Manuia te tagata ae e mole haele o mulimuli ki te tokoni a te kau agakovi, ae e mole tuu i te ala o te kau agahala, pea e mole heka fakatahi mo te kau fakaagaaga, 2 Kae e mau tona fiafia i te lao a te Eteleno, pea e metitasio ki ai i te aho mo te pouli!

VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 7-13 ʼO TESEPELI

TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | LEVITIKO 10-11

“ ʼE Malohi Age Totatou ʼOfa Ia Sehova ʼi ʼAe ʼo Totatou Famili”

10:​1, 2, 4-7 Ko te u foha o Alone, ko Natape mo Apiu, nee na too leva o takitahi tana ipu tanaki mamala, o na tuku leva ki ai ni mamala kakaha, pea nee na liligi leva i oluga he kaloni fakamagoni. Pea nee na ave leva ki te Eteleno he afi kehe, kae nee mole fakatotonu te mea aia kia naua e te Eteleno. 2 Pea nee mavae leva te afi maia mua o te Eteleno o tutu naua: pea nee na mamate ai ia mua o te Eteleno. 4 Pea nee paui leva e Moisese ia Misaele mo Elesafani, ko te u foha o Usiele, tehina o te tamai a Alone, o ui kia naua: Kolua omai o ave okolua tehina ke mamao i te sagatualio, ki tua atu o te nofoaga. 5 Pea nee na olo leva o ave ona tehina mo ona kofu tapu, ki tua o te nofoaga, o mulimuli ki te u palalau a Moisese. 6 Pea nee ui leva e Moisese kia Alone, mo Eleasale, mo Itamale, foha o Alone: Aua naa kotou tuku fakatelatela okotou foi ulu; aua naa kotou hae okotou kofu, ke fakailoga ai te mate; koteuhi e kotou aumai anai te mate kia koutou pea mo te hauhau o te Eteleno ki te hahai o Iselaele. Kotou tuku okotou tehina fuli ko te u fanau a Iselaele ke fetagihi kia natou ae kua tamatei e te Eteleno aki te afi. 7 Kae ko koutou, ke aua naa kotou mavae i te falela tapu, moka e mole kotou loto ke kotou mamate; koteuhi e nofo ia koutou te lolo tapu o te Eteleno. Pea nee natou fai leva te mea ae nee fakaha e Moisese.

(Levitiko 10:1, 2) Ko te u foha o Alone, ko Natape mo Apiu, nee na too leva o takitahi tana ipu tanaki mamala, o na tuku leva ki ai ni mamala kakaha, pea nee na liligi leva i oluga he kaloni fakamagoni. Pea nee na ave leva ki te Eteleno he afi kehe, kae nee mole fakatotonu te mea aia kia naua e te Eteleno. 2 Pea nee mavae leva te afi maia mua o te Eteleno o tutu naua: pea nee na mamate ai ia mua o te Eteleno.

it-1-F 1203 ¶4

Kehe

Iseso pe’e afi kehe. Ia Levitiko 10:1, ’e faka’aoga te kupu fakahepeleo “zar” (pe’e matapule) “ki he afi kehe ne’e mole fakatotonu” kae ne’e momoli ia kia Sehova e te ’u foha ’o Alone, ia Natape mo Apiu. ’O tupu ai tana faka’auha naua ’aki te afi (Lev 10:2 ; Num 3:4 ; 26:61) Hili ia pea ne’e ui fenei e Sehova kia Alone: ?E mole pe ke inu anai he vino, pee ko he kava, e koe mo ou foha, ia mua o takotou hu ki te falela tapu, pea e mole kotou mamate anai. E kotou tauhi anai te lao aia, e koutou mo akotou fanau i te temi fuli—ke fakakehekehei ai te mea fakalotu pea mo te mea fakamalama, te mea uli pea mote mea maa. Pea e toe fena foki moka kotou ako ki te u fanau a Iselaele te u lao ae nee au tuku atu kia koutou aki ia Moisese.’ ’E ha ’i te alu’aga ’aia ne’e lagi konahihia ia Natape mo Apiu. Ko ia ’ae ne’e tupu ai tanā fai he afi ne’e mole fakatotonu. Ne’e mole fakagafua e te lao ia te afi ’aia kote’uhi ne’e momoli ia ’i he temi mo he koga me’a ne’e mole tuha pea lagi ne’e faka’aoga ki ai he me’a fakamagoni ne’e mole alu tahi tona fa’ahiga gaohi mo ’ae ’e tu’u ia Ekesote 30:34,35. Ne’e mole feala ke taku’aki te agahala ’a te ’u tagata ’aia ’aki tanā konahihia.

(Levitiko 10:4, 5) Pea nee paui leva e Moisese ia Misaele mo Elesafani, ko te u foha o Usiele, tehina o te tamai a Alone, o ui kia naua: Kolua omai o ave okolua tehina ke mamao i te sagatualio, ki tua atu o te nofoaga. 5 Pea nee na olo leva o ave ona tehina mo ona kofu tapu, ki tua o te nofoaga, o mulimuli ki te u palalau a Moisese.

(Levitiko 10:6, 7) Pea nee ui leva e Moisese kia Alone, mo Eleasale, mo Itamale, foha o Alone: Aua naa kotou tuku fakatelatela okotou foi ulu; aua naa kotou hae okotou kofu, ke fakailoga ai te mate; koteuhi e kotou aumai anai te mate kia koutou pea mo te hauhau o te Eteleno ki te hahai o Iselaele. Kotou tuku okotou tehina fuli ko te u fanau a Iselaele ke fetagihi kia natou ae kua tamatei e te Eteleno aki te afi. 7 Kae ko koutou, ke aua naa kotou mavae i te falela tapu, moka e mole kotou loto ke kotou mamate; koteuhi e nofo ia koutou te lolo tapu o te Eteleno. Pea nee natou fai leva te mea ae nee fakaha e Moisese.

w11 1/7 31 ¶16

Kua Kotou Hū Koa Ki Te Mālōlō ʼa Te ʼAtua?

16 Ko Alone, ia te tehina ʼo Moisese, neʼe tau mo te fihifihia ʼo ʼuhiga mo tona ʼu foha e lua. Kotou fakakaukauʼi age muʼa pe neʼe feafeaʼi ia tona loto ʼi te temi ʼaē neʼe momoli ai e tona ʼu foha ko Natape mo Apiu ia te afi kiā Sehova kae neʼe mole ina fakatotonu age, pea mo te haga ʼaē ʼa Sehova ʼo matehi ia nāua. ʼE moʼoni, neʼe mole kei feala ai leva hanatou toe felōgoi. Kae neʼe mole gata aipē. Neʼe fakatotonu fēnei e Sehova kiā Alone pea mo tona ʼu foha agatonu: “ ʼAua naʼa kotou tuku ke maveuveu tokotou ʼulu, pea ʼe mole tonu anai ke kotou hae tokotou ʼu mutuʼi meʼa [ʼi te temi putu], ke mole kotou mamate ai pea ke mole ʼita ai [ia Sehova] ki te hahaʼi fuli.” (Lev. 10:1-6) ʼE hā lelei mai ʼi te fakatotonu ʼaenī, ʼe tonu ke lahi age ia totatou ʼofa ʼaē kiā Sehova ʼi totatou ʼofa ʼaē ki totatou ʼu fāmili ʼaē ʼe mole agatonu kiā Sehova.

Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu

(Levitiko 10:8-11) Nee palalau leva te Eteleno kia Alone, o ui: 9 E mole pe ke inu anai he vino, pee ko he kava, e koe mo ou foha, i mua o takotou ulu ki te falela tapu, pea e mole anai kotou mamate: e kotou tauhi anai te lao aia, e koutou mo akotou fanau i te temi fuli. 10 Aua naa kotou inu foki he kava moka e tonu ke kotou too he tonu ki he mea fakalotu pee ko he mea fakamalama, ki he mea uli pee ki he mea maa. 11 Pea e toe fena foki moka kotou ako ki te u fanau a Iselaele te u lao ae nee au tuku atu kia koutou ia Moisese.

w14 15/11 20 ¶18

ʼE Tonu Ke Tou Maʼoniʼoni ʼi ʼAtatou Aga

18 Kapau ʼe tou fia maʼoniʼoni, ʼe tonu ke tou akoʼi fakalelei ia te Tohi-Tapu pea mo fai fakalelei ia te ʼu meʼa ʼae ʼe kole mai e te ʼAtua. Neʼe mamate te ʼu foha ʼo Alone, ia Natape mo Apiu, ʼuhi ʼae neʼe nā momoli “he afi kehe,” he neʼe nā konahihia. (Levitiko 10:1, 2) Kotou tokagaʼi te faʼahi ʼae neʼe ui e te ʼAtua kia Alone. (Lau ia Levitiko 10:8-11.) Ko tona fakaʼuhiga koa ʼe mole tonu ke tou inu hatatou moʼi kava ʼi muʼa ʼo tatatou olo ki te fono? Kotou fakakaukauʼi te ʼu puani ʼaeni: ʼE mole kei tou mulimuli ki te Lao ʼa Moisese. (Loma 10:4) ʼI ʼihi fenua, ko ʼotatou tehina ʼe natou inu fakapotopoto hanatou moʼi kava moka natou kakai, ʼi muʼa ʼo hanatou olo ki te fono. Ko ipu ʼe fa neʼe fakaʼaogaʼi ʼi te Pasikate. ʼI te fakatuʼu e Sesu ia te ʼAho Fakamanatu, neʼe ina ui age ki ʼana apositolo ke natou inu te vino he neʼe ina fakata ia tona taʼataʼa. (Mateo 26:27) ʼE tauteaʼi ʼi te Tohi-Tapu ia te inu kava fakavale pea mo te konahia. (1 Kolinito 6:10; 1 Timoteo 3:8) ʼUhi ko tonatou leʼo ʼo loto, tokolahi te kau Kilisitiano ʼe mole natou inu hanatou moʼi kava ʼi muʼa ʼo tanatou olo ki te ʼu fono peʼe ki te gaue faifakamafola. Pea ʼe kehekehe ia te ʼu aluʼaga ʼo te ʼu fenua. Kaʼe ko te faʼahi ʼae ʼe maʼuhiga, ko te kau Kilisitiano ʼe natou fakakehekeheʼi ia te “mea fakalotu” mai te “mea fakamalama.” ʼI tanatou fai ia te faʼahi ʼaia ʼe feala hanatou nonofo maʼa pea mo fakafiafiaʼi ia Sehova.

(Levitiko 11:8) Ke aua naa kotou kai onatou kakano, pea ke aua pe naa kotou lave ki onatou sino mate, e natou uli.

it-1-F 124 ¶6

Manu

Ne’e fakatuhatuha ki te kau Iselaele fuli ia te ’u tapu ’o ’uhiga mo te me’a kai he’e ui ia Levitiko 11:8: “Ke aua naa kotou kai onatou kakano, pea ke aua pe naa kotou lave ki onatou sino mate, e natou uli.” Ne’e molehi te ’u tapu ’aia e te mate fakasakilifisio ’o Sesu ’o feala ai leva ki te tagata ke ina faka’aoga’i te ’u fakatu’utu’u ’ae ne’e fai e te Atua kia Noe, ’i te ’osi ’o te Tulivio.​—Kol 2:​13-17 ; Sen 9:​3, 4.

Lau ʼo Te Tohi-Tapu

(Levitiko 10:1-15) Ko te u foha o Alone, ko Natape mo Apiu, nee na too leva o takitahi tana ipu tanaki mamala, o na tuku leva ki ai ni mamala kakaha, pea nee na liligi leva i oluga he kaloni fakamagoni. Pea nee na ave leva ki te Eteleno he afi kehe, kae nee mole fakatotonu te mea aia kia naua e te Eteleno. 2 Pea nee mavae leva te afi maia mua o te Eteleno o tutu naua: pea nee na mamate ai ia mua o te Eteleno. 3 Pea nee ui leva e Moisese kia Alone: ko te mea aia nee fakaha e te Eteleno i tana palalau: E au loto ke fakaapaapa ki toku Maonioni, natou ae e fakaovi mai kia au, pea ke natou fakaha toku kololia ia mua o te hahai katoa. Nee fakalologo leva ia Alone. 4 Pea nee paui leva e Moisese ia Misaele mo Elesafani, ko te u foha o Usiele, tehina o te tamai a Alone, o ui kia naua: Kolua omai o ave okolua tehina ke mamao i te sagatualio, ki tua atu o te nofoaga. 5 Pea nee na olo leva o ave ona tehina mo ona kofu tapu, ki tua o te nofoaga, o mulimuli ki te u palalau a Moisese. 6 Pea nee ui leva e Moisese kia Alone, mo Eleasale, mo Itamale, foha o Alone: Aua naa kotou tuku fakatelatela okotou foi ulu; aua naa kotou hae okotou kofu, ke fakailoga ai te mate; koteuhi e kotou aumai anai te mate kia koutou pea mo te hauhau o te Eteleno ki te hahai o Iselaele. Kotou tuku okotou tehina fuli ko te u fanau a Iselaele ke fetagihi kia natou ae kua tamatei e te Eteleno aki te afi. 7 Kae ko koutou, ke aua naa kotou mavae i te falela tapu, moka e mole kotou loto ke kotou mamate; koteuhi e nofo ia koutou te lolo tapu o te Eteleno. Pea nee natou fai leva te mea ae nee fakaha e Moisese. 8 Nee palalau leva te Eteleno kia Alone, o ui: 9 E mole pe ke inu anai he vino, pee ko he kava, e koe mo ou foha, i mua o takotou ulu ki te falela tapu, pea e mole anai kotou mamate: e kotou tauhi anai te lao aia, e koutou mo akotou fanau i te temi fuli. 10 Aua naa kotou inu foki he kava moka e tonu ke kotou too he tonu ki he mea fakalotu pee ko he mea fakamalama, ki he mea uli pee ki he mea maa. 11 Pea e toe fena foki moka kotou ako ki te u fanau a Iselaele te u lao ae nee au tuku atu kia koutou ia Moisese. 12 Nee ui leva e Moisese kia Alone, mo ona foha ko Eleasale, mo Itamale, ae kei mauuli: Kotou too te mea ae nee toe i te molaga falaoa moka kua osi i te vahei kehe te mea ae e tonu ke tutu e te afi ia mua o te Eteleno, pea kotou fai aki anai ni pane hala fakatupu, pea e kotou kai leva natou ovi i te aletale; koteuhi ko he meakai maonioni lahi ia. 13 E kotou kai anai i he kogamea tapu. Ko te vaega ae e tuku kia koe, Alone mo ou foha, i te u molaga ae kua fai ki te Eteleno, o mulimuli ki te fakatotonu ae nee tuku mai e te Eteleno kia au. 14 E kotou kai anai i he kogamea maa, e koe mo ou foha mo ou ofafine, te vakavaka ae nee feliaki ki potu mo potu, pea mo te alaga mua matau ae nee hiki ki oluga ia mua o te Eteleno; koteuhi kua foaki atu kia kotou te u inasi aia ko te totogi o te gaue fakapelepitelo, i te sakilifisio fakafetai fuli o te u fanau o Iselaele. 15 E aumai anai e te u fanau o Iselaele kia koutou, o fakatahi mo te gako ae e tonu ke tutu e te afi, te alaga mua matau ae e hiki ki oluga pea mo te vakavaka ae e feliaki ki potu mo potu: e ke mau anai te u mea aia, e koe mo ou foha, koteuhi ko te fakatotonu a te Eteleno ke tuku te vaega aia kia koutou o heegata.

“ ʼE Tou Fakaha Totatou ʼOfa ʼAki Tatatou Tali Te Akonakiʼi ʼa Sehova”

Selemia 30:11 Koteuhi e au nofo mo koe, e ui e te Eteleno, o haofaki koe; e au pulihi anai te u puleaga fuli ae nee au fakamavetevete ia koe i ai, kae ko koe, e mole au pulihi anai ia koe; e au tauteai anai ia koe i te faitotonu, koteuhi e mole feala ke au tuku ia koe hala tautea.

Esaia 1:​16-18 Koutou maanu, koutou fakamaa, koutou too ia mua o oku mata akotou gaue kovi; koutou tuku te fai o te mea ae e kovi. 17 Koutou ako ki te fai o te mea ae e lelei, koutou kumi te faitotonu, koutou puipui ia ia ae e gaohi kovii; koutou fai te mea ae e totonu ki te toe hala matua, koutou puipui te finetaka, 18 Koutou omai, pea ke tou talaga! E ui e te Eteleno. Kapau e kula akotou agahala o hage ko te toto, e natou liliu anai o hina o hage ko te nive; kapau e natou kula o hage ko te pulupe, e natou liliu anai o hina o hage ko te fului akeno hina.

Esaia 55:7 Ke siaki e te tagata agahala tona ala, pea mo te tagata agakovi ana manatu; ke toe liliu ia ia ki te Eteleno, ae e ofa anai kia ia, i totatou Atua ae e mole piko i te fakamolemole.

VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 14-20 ʼO TESEPELI

TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | LEVITIKO 12-13

“Te ʼu Ako ʼAe ʼe Tou Maʼu Mai Te ʼu Lao ʼo Te Kilia”

13:​4, 5, 45, 46, 52, 57 Pea kapau e ha i te kili he papala hina ae e mole hage e loloto ake i te kili, pea e mole hina te u fulu o te papala, e pupunu anai e te tagata faisakilifisio i he fale te tagata aia e nofo mo te papala ia aho e fitu. 5 I te fitu aho, e toe sioi anai ia ia e te tagata faisakilifisio: pea kapau e sio anai ia nee heeki fetogi te papala pee nee mole mafola i te kili, e toe pupunu anai ia e te tagata faisakilifisio i te fale i ni ihi ake aho e fitu. 45  E tui anai e te tagata aena kua mahaki kilia ni kofu afea, pea e ina tuku fakatelatela tona ulu, pea e ina hai anai aki he kie ke uufi ai ona lalo mata: pea e kalaga leva ia: Uli! Uli! 46 E uli anai ia i te temi katoa ae e nofo ai ia ia mo tona mahaki, e tonu leva ia ke nofo kehe, i tua o te nofoaga o te hahai. 52 Pea e tutu anai e te tagata faisakilifisio te kofu aia, pee ko te kie, pee ko te kofu loto, pee ko he mea nee gauei aki te fului ovi, pee aki te lino, pee aki te kilii manu. Pea e tutu anai te mea aia e te afi, koteuhi e mole toe feala ke puli te fulufulua. 57 Pea kapau e toe ha anai ki muli atu te pulepule i te kofu, pee i te kilii manu, pee i te kie, pee i te kofu loto, pea kua toe tupu te pulepule aia. E tonu leva ke ina tutu te mea aia ae e pulepule.

(Levitiko 13:4, 5) Pea kapau e ha i te kili he papala hina ae e mole hage e loloto ake i te kili, pea e mole hina te u fulu o te papala, e pupunu anai e te tagata faisakilifisio i he fale te tagata aia e nofo mo te papala ia aho e fitu. 5 I te fitu aho, e toe sioi anai ia ia e te tagata faisakilifisio: pea kapau e sio anai ia nee heeki fetogi te papala pee nee mole mafola i te kili, e toe pupunu anai ia e te tagata faisakilifisio i te fale i ni ihi ake aho e fitu.

wp18.1 7

Kua ʼAfeā Koa Peʼe Fakatomuʼa ʼi Tona Temi?

• Te fakamamaʼo kehe mai te hahaʼi mahahaki.

Neʼe fakatuʼutuʼu ʼi te Lao ʼa Moisese ke fakamamaʼo te hahaʼi mai ia natou ʼae ʼe kilia. ʼI te hoko ʼo te ʼu taʼi mahaki lalahi ʼi te Moyen-Âge, neʼe hoki mahino ai leva te ʼu toketa ki te maʼuhiga ʼae ʼo te muliʼi ʼo te lekula ʼaia. Pea ʼe kei ʼaoga pe te pelesepeto ʼaia ʼi totatou temi.—Levitiko, kapite 13 mo te 14.

(Levitiko 13:45, 46) E tui anai e te tagata aena kua mahaki kilia ni kofu afea, pea e ina tuku fakatelatela tona ulu, pea e ina hai anai aki he kie ke uufi ai ona lalo mata: pea e kalaga leva ia: Uli! Uli! 46 E uli anai ia i te temi katoa ae e nofo ai ia ia mo tona mahaki, e tonu leva ia ke nofo kehe, i tua o te nofoaga o te hahai.

wp16.4 9 ¶1

Kua Kotou Iloʼi Koa?

Ko te kau Sutea ʼo te temi muʼa, neʼe natou matataku ʼi te mahaki ʼae ko te kilia. Ko te mahaki fakamataku ʼaia ʼe ina kaina mamalie te ʼu faʼahi kehekehe ʼo te sino. Neʼe mole he faitoʼo neʼe maʼu ki te mahaki ʼaia ko te kilia. Kaʼe, ko natou ʼae neʼe kau ʼi te mahaki ʼaia neʼe mole nonofo fakatahi mo te hahaʼi pea neʼe tonu ke natou fakaha ki te hahaʼi ʼe natou kilia.—Levitiko 13:45, 46.

(Levitiko 13:52) Pea e tutu anai e te tagata faisakilifisio te kofu aia, pee ko te kie, pee ko te kofu loto, pee ko he mea nee gauei aki te fului ovi, pee aki te lino, pee aki te kilii manu. Pea e tutu anai te mea aia e te afi, koteuhi e mole toe feala ke puli te fulufulua.

(Levitiko 13:57) Pea kapau e toe ha anai ki muli atu te pulepule i te kofu, pee i te kilii manu, pee i te kie, pee i te kofu loto, pea kua toe tupu te pulepule aia. E tonu leva ke ina tutu te mea aia ae e pulepule.

it-2-F 128 ¶2

Kilia

’I te ’u mutu’i me’a mo te ’u api. Ne’e feala pe ke maumau’i e te kilia ia te ’u mutu’i me’a filo hina pe’e lino ’o toe feia pe mo he me’a ne’e gaohi ’aki te kili’i manu. Kapau ne’e pulepule he mutu’i me’a pea to moka ’osi fo pea ’e mole toe faka’aoga anai ia aho ’e 40. Kae kapau ’e mole to te pulepule fulu’ihega pe’e legalega pe’e kula momoho pea ’e kovi te kilia. ’E tonu leva ke tutu te mutu’i me’a pe’e ko te me’a ’ae ne’e pipiki ki te kilia. (Lev 13:47-59). Ka ha ni pulepule fulu’ihega mo legalega pe’e kula ’i te ’u kaupa ’o he api pea ’e fakama’ua e te pelepitelo ke ’aua na’a toe nofo’i ia ’aho ’e 40. ’I ’ihi lakaga, ne’e tonu ke to’o te ’u fo’i maka ’ae kua pikisia ai te mahaki pea mo tele te ’u kaupa mo te faliki ’o te loto fale. ’E ave anai te ’u maka mo te sima ’ae ne’e tele ’o li’aki ki he koga me’a ’i te tu’a kolo. Ka toe ha te ’u pulepule pea ’e tonu leva ke tala te he’ema’a ’o te api pea mo holo’i. ’E ave anai te ’u ota’ota ’o te api ki he kogame’a ’e uli. Kae kapau ’e tala he api kua ma’a pea ’e fai anai he ’u fakatu’utu’u ke fakama’a (Lev 14:33-57). ’E fakamahalo ’e hage te kilia ’ae ’e ina maumau’i he ’u mutu’i me’a pe’e ko he api ko he fa’ahiga pulepule ’e hage ko te kama kae ’e mole matou mahino papau.

Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu

(Levitiko 12:2) Palalau ki te u fanau o Iselaele, o ui kia natou: Ka faitama leva he fafine, pea ka ina fanaui leva he tama, e uli anai ia ia ia aho e fitu, e uli anai ia o hage ko tona temi menise.

(Levitiko 12:5) Pea kapau e ina fanaui anai he taahine, e uli anai ia ia ia vahaa e lua, o hage ko tona temi menise: pea e nofo anai ia o fakamaa tona toto ia aho e onogofulu ma ono.

w04 15/5 23 ¶2

Ko He ʼu Puani Maʼuhiga ʼi Te Tohi ʼo Levitike

12:2, 5—He koʼe neʼe liliu te fafine ʼaē neʼe fānau ʼo “heʼemaʼa”? Neʼe faʼu te sino tapu ʼo te tagata pea mo te fafine ke feala hanā fakatupu he maʼuli haohaoa. Kae ʼuhi ko te agahala, neʼe nā fakatupu he ʼu fānau agahala pea mo heʼe haohaoa. Ko te heʼemaʼa faka temi ʼaia ʼuhi ko te fai fānau, mo te toto ʼaē ʼe haʼu mai te fatu ʼo te fafine pea mo te vai, neʼe ina fakamanatuʼi te ʼuhiga agahala ʼo te tagata. (Levitike 15:16-24; Pesalemo 51:5; Loma 5:12) Ko te ʼu lao ʼo te fakamaʼa neʼe tokoni ai ki te kau Iselaele, ke nātou mahino ki te maʼua ʼo he sakilifisio faitotogi moʼo ʼaofi te agahala ʼo te malamanei pea mo toe foaki te ʼuhiga haohaoa ʼo te tagata. Koia neʼe liliu ai te Lao ko tonatou “faiʼako o kaku kia Kilisito.”—Kalate 3:24.

(Levitiko 12:3) I te valu aho, e silikosisioi anai te fanau.

wp18.1 7

Kua ʼAfeā Koa Peʼe Fakatomuʼa ʼi Tona Temi?

• Te temi ʼae ʼe tonu ke silikosisioʼi ai.

Ko te fakatuʼutuʼu ʼo te Lao ʼa te ʼAtua ke silikosisioʼi he toe tagata ʼi te ʼaho valu ʼo tana tupu. (Levitiko 12:3) Ka hili he vahaʼa katoa ki tana tupu, kua feala ke totoka te toto ʼo te ʼu kiʼi toe ʼae kei meamea. ʼI te ʼu temi ki muʼa, ʼae neʼe heʼeki maʼu ai he ʼu faitoʼo, neʼe ko he puipui te atali ke ʼosi he vahaʼa katoa pea hoki silikosisioʼi he kiʼi toe.

Lau ʼo Te Tohi-Tapu

(Levitiko 13:9-28) Kapau e mau e he tagata he kilia, e ave anai ia ki te tagata faisakilifisio: 10 Pea e sioi anai ia ia e te tagata faisakilifisio: kapau e hihina te mata o te fufula i te kili, pea kua hina te u fulu o te kogamea aena, pea kua ha te kakano mauli i te papala, 11 pea ko he kilia ia kua fualoa: e fakaha leva e te tagata faisakilifisio e uli te tagata aia. E mole aoga ke pupunu ia ia i he fale koteuhi kua ha lelei tona kilia. 12 Kae kapau e sio anai te tagata faisakilifisio kua mafuta te kili i te sino katoa o te tagata aia, mai te ulu ki te u vae, i te u kogamea fuli ae e sio anai ki ai te u mata o te tagata faisakilifisio, e sioi anai ia ia e te tagata faisakilifisio: 13 Pea ka sio anai kua mafola te kili i te sino katoa, pea e ina fakaha anai e maa ia ia ae e ina mau te kili aia: kua liliu ia o hina katoa, kua maa ia. 14 Kae i te aho ae e ha anai ia ia he kakano mauli, e uli anai te tagata aia. 15 E sioi anai e te tagata faisakilifisio te kogamea ae e ha ai te matai papala, pea e ina fakaha anai e uli te tagata aia. Koteuhi e uli te papala ae kua ha lelei ai te kakano mauli, ko te kilia aia. 16 Kae kapau e toe liliu anai o hina te kogasino ae e ha mata ai te kakano mauli, e toe sioi anai te tagata e te tagata faisakilifisio; 17 pea e toe sioi leva e te tagata faisakilifisio te papala, pea kapau e sio ia ia kua liliu ia o hina, pea e ina fakaha leva e mole uli te papala, pea e mole uli te tagata. 18 Kapau nee mau e he tagata he fufula kua puli, 19 pea kapau e toe ha anai i te kogasino aena nee tuu ai te fufula he matai fufula hina pee ko he ila gigila kula, e alu anai te tagata aia ki te tagata faisakilifisio. 20 Pea e sioi leva e te tagata faisakilifisio te koga mahaki. Pea kapau e ina mau he pu i te kili pea kua hihina mo te u fulu, e fakaha anai e te tagata faisakilifisio e uli te tagata aia. Ko te kilia aena kua ha i te tuuaga o te fufula. 21 Kae kapau i tana sioi te mahaki, e mole ina mau ni fulu hina, mo he pu i te kili, kae e uli te matai papala, e ina pupunu anai te tagata mahaki i he fale i ni aho e fitu. 22 Pea kapau kua mafola te mahaki i te kili, e fakaha anai e te tagata faisakilifisio, e uli te tagata aia, ko he kilia ia. 23 Pea kapau nee mole fetogi te papala, pea nee mole mafola ia i te kili, pea ko te mate pe aia o te foi fufula, pea e fakaha anai e te tagata faisakilifisio e maa te tagata aia. 24 Pea kapau leva nee vela he tagata, pea kua asi i te kogasino ae nee vela he ila gigila hina pee hina kulakula, 25 pea e sioi anai e te tagata faisakilifisio te kogasino mahaki: pea kapau kua liliu te u fulu o hina, pea kua ha he pu i te kili, pea ko te kilia aia kua ha i te kogasino ae nee vela, pea e fakaha anai e te tagata faisakilifisio e uli te tagata aia. 26 Kae kapau, i te osi o tona sioi, e mole mau e te tagata faisakilifisio he fulu hina mo he pu i te kili i lalo o te ila, kae kua uli te ila, e ina pupunu anai te tagata i he fale i ni aho e fitu. 27 Pea kapau, i te fitu aho, e sio leva te tagata faisakilifisio kua mafola te mahaki i te kili, e ina fakaha anai e uli te tagata aia, ko te kilia ia. 28 Kae kapau nee mole fetogi te ila, pea nee mole mafola, kae kua liliu ia o uli, pea ko te ila noa o tupu ko te vela. E fakaha anai e te tagata faisakilifisio e maa te tagata aia, koteuhi ko te mate pe aena o te vela.

VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 21-27 ʼO TESEPELI

TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | LEVITIKO 14-15

“ ʼE Tonu Ke Maʼa Te Kau Atolasio Moʼoni”

15:​13-​15, 28-​31 Ka osi leva te hahali ae nee ina ulihi te tagata, e tonu leva ke talitali te tagata aia i ni aho e fitu, pea hoki maa anai ia; e tonu ke ina fo ona kofu, pea ke maanu ia ia totonu i he vai matapuna, pea hoki maa anai ia. 14 I te valu aho, e ina too anai ni kulukulu e lua pee ko ni lupe e lua, pea e alu leva ia o tuku ki te tagata faisakilifisio, ia mua o te Eteleno, i te uluaga o te falela tapu. 15 E momoli anai e te tagata faisakilifisio he manulele e tahi ki te sakilifisio o te fakamolemole, pea mo he tahi manulele ki te failaulau. Pea e ina fai anai ki te tagata aia ia mua o te Eteleno, te tootooga ae e ina fakamaa anai ia ia i tona mahaki fakatagata. 28 Ka osi leva te hali o te toto, e talitali anai te fafine i ni aho e fitu, pea hoki maa anai ia. 29 I te valu aho, e ina too leva ni kulukulu e lua pee ko ni lupe e lua, pea e ina ave leva naua ki te tagata faisakilifisio i te uluaga o te falela tapu. 30 E momoli anai e te tagata faisakilifisio he manulele e tahi ki te sakilifisio o te fakamolemole, pea ko te tahi manulele ki te failaulau. Pea e ina fai anai ki te fafine ia mua o te Eteleno, te sakilifisio ke fakamaa ia ia i tona mahaki toto. 31 Kolua fakamamao mai i te sagatualio te hahai o Iselaele, kapau e natou uli; pea e mole anai natou mamate o tupu ko te ulihi o toku nofoaga ae e tuu i lotomalie o natou.

(Levitiko 15:13-15) Ka osi leva te hahali ae nee ina ulihi te tagata, e tonu leva ke talitali te tagata aia i ni aho e fitu, pea hoki maa anai ia; e tonu ke ina fo ona kofu, pea ke maanu ia ia totonu i he vai matapuna, pea hoki maa anai ia. 14 I te valu aho, e ina too anai ni kulukulu e lua pee ko ni lupe e lua, pea e alu leva ia o tuku ki te tagata faisakilifisio, ia mua o te Eteleno, i te uluaga o te falela tapu. 15 E momoli anai e te tagata faisakilifisio he manulele e tahi ki te sakilifisio o te fakamolemole, pea mo he tahi manulele ki te failaulau. Pea e ina fai anai ki te tagata aia ia mua o te Eteleno, te tootooga ae e ina fakamaa anai ia ia i tona mahaki fakatagata.

it-1-F 258 ¶1

Fakama’a

’E lahi te ’u tupu’aga ’o te fakama’ua ’o te fakama’a ki te kau Iselaele. Ne’e tonu ke fakama’a te tagata fuli pe ’e “uli” ’uhi he ne’e kilia, pe’e ne’e fāfā ki he me’a ne’e gaohi e ni haha’i ne’e hali mai ’onatou sino he me’a pe’e ko he fafine ne’e mahaki fakafafine pe’e ko he tahi pe ne’e ina fai ni felave’i fakasino. (Lev 14:8, 9 ; 15:4-27) Ko ’ae ne’e nofo ’i he falela kae ne’e tuku ai he sino mate pe ne’e fāfā ki he sino mate, ne’e uli ia. Ne’e tonu ke fakama’a ia ia ’aki te vai ’o te fakama’a. Ko ’ae ne’e mole fakalogo ki te fakatotonu ’aia, ne’e fakamavae ia mai te kokelekasio he’e ne’e ina ulihi te sagatualio ’o Sehova. (Num 19:20) ’E matatonu ke tou palalau ki te fa’ahiga fakama’a ’ae ia mua ’o Sehova. (Pes 26:6 ; 73:13 ; Esa 1:16 ; Esk 16:9) ’E fakama’a tatou e te folafola ’a Sehova, ’ae ’e fakata ki ai te vai.​—Efe 5:⁠26.

(Levitiko 15:28-30) Ka osi leva te hali o te toto, e talitali anai te fafine i ni aho e fitu, pea hoki maa anai ia. 29 I te valu aho, e ina too leva ni kulukulu e lua pee ko ni lupe e lua, pea e ina ave leva naua ki te tagata faisakilifisio i te uluaga o te falela tapu. 30 E momoli anai e te tagata faisakilifisio he manulele e tahi ki te sakilifisio o te fakamolemole, pea ko te tahi manulele ki te failaulau. Pea e ina fai anai ki te fafine ia mua o te Eteleno, te sakilifisio ke fakamaa ia ia i tona mahaki toto.

it-2-F 753 ¶7

Mahaki fakafafine

Ne’e uli he fafine ’i te temi ’ae ’e hali ai he toto ia ia ’o fakalaka ’i te temi mahani ’o tona mahaki fakafafine. ’I te temi ’aia ’e uli anai te ’u me’a fuli ’e takoto ki ai, ’e heka ki ai mo fāfā ki ai. Ka ’osi te temi fakalaka ’aia ne’e hali ai te toto ne’e talitali ia aho fitu ke hoki ma’a. ’I te valu aho, ne’e ina ave ki te pelepitelo ni kulukulu ’e lua pe’e ko ni lupe ’e lua. ’E momoli anai he tahi ki te sakilifisio ’o te fakamolemole pea ko te tahi ki te failaulau.—Lev 15:19-30.

(Levitiko 15:31) Kolua fakamamao mai i te sagatualio te hahai o Iselaele, kapau e natou uli; pea e mole anai natou mamate o tupu ko te ulihi o toku nofoaga ae e tuu i lotomalie o natou.

it-2-F 141 ¶8

Koga me’a taputapu

2. Te falela ’o te fono pe’e fale lotu. Ne’e kau te loto’a fuli ’o te fale lotu ’o kau ai te mala’e ’o te tapenakulo mo ’ae ’o te fale lotu ki te koga me’a taputapu. (Ek 38:24 ; 2Klk 29:5 ; Gaue 21:28) Ne’e tu’u te aletale faisakilifisio mo te pesini kapa ’i te mala’e. Ko te ’u me’a tafito ’aia ne’e taputapu. ’E gata pe ki te ’u haha’i ’ae ’e maa, ’i te fa’ahiga ma’a ’ae ’e mulimuli ki te lao, ne’e fakagafua ke hu ki te mala’e ’o te tapenakulo ’o feia pe mo te ’u mala’e ’o te fale lotu. Ohage la, ne’e mole feala ki he fafine ne’e mole nofo ma’a ke fāfā ki he me’a taputapu pe’e hu ki te koga me’a taputapu. (Lev 12:2-4) Tatau pe mo ’ae ’e mahaki tausino, ’e uli ia ki te tapenakulo. (Lev 15:31) Ne’e omai pe ia natou ’ae ’e natou fia momoli honatou ’u molaga fakama’a mai te kilia, ’o gata ’i te matapa hu ki te mala’e. (Lev 14:11) Ne’e mole feala ki he tahi ’e uli ke kau ki te sakilifisio ’o te komunio ’i te tapenakulo pe’e ko te fale lotu. ’E matehi anai ia.​—Lev 7:​20, 21.

Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu

(Levitiko 14:14) E too anai e te tagata faisakilifisio te toto o te vikitima o te fakalelei, o ina pooki leva ki ai te taliga matau o te tagata ae e fakamaa, mo te kaui tuhi matua o tona nima matau mo tona vae matau.

(Levitiko 14:17) Pea e ina vali leva aki te lolo ae nee toe i tona alofi nima, te taliga matau o te tagata aia, mo te kaui tuhi matua o tona nima matau, pea mo tona vae matau, i te kogamea ae nee pooki ai te toto o te akeno.

(Levitiko 14:25) E ina tamatei anai te akeno o te sakilifisio o te agahala. E too anai e te tagata faisakilifisio he toto o te [vikitima] o te agahala; pea e ina pooki anai ki ai te taliga matau o te tagata aia, mo te tuhi matua o tona nima matau, mo tona vae matau.

(Levitiko 14:28) Pea e ina pooki anai aki te lolo te taliga matau o te tagata aia, mo te tuhi matua o tona nima matau mo tona vae matau, i te kogamea ae nee pooki ai i mua te toto o te akeno.

it-2-F 453 ¶5

Taliga

’I te fakanofo pelepitelo ’a Alone mo ’ona foha ’i Iselaele, ne’e fakatotonu e Sehova kia Moisese ke ina vali te toto ’o he ovi tagata ki ’onatou taliga mata’u, ’onatou nima mata’u mo ’onatou va’e mata’u. ’E natou fakaha ai ’e natou fakalogo anai mo fakahoko lelei ’anatou gaue. (Lev 8:22-24) Ne’e ’i ai te tahi lao ’a te ’Atua ’o ’uhiga leva mo te fakama’a ’o he tagata kilia. Ne’e tonu ke vali e te pelepitelo ki te taliga mata’u ’o te tagata te toto ’o te ovi tagata ’ae ne’e sakilifisio’i mo he ki’i mo’i lolo. (Lev 14:14, 17, 25, 28) Ne’e tatau mo te me’a ’ae ne’e fai ki te tagata ’ae ne’e fia kaugana ki tona pule ’o talu ai. Ne’e fakatu’u te tagata kaugana ’i te matapa pea ne’e puhi ai tona taliga. Ne’e ko te fakailoga ’aia ’o tana fia fakalogo ki tona pule.​—Ek 21:​5, 6.

(Levitiko 14:43-45) Pea kapau e toe ha anai te fulufulua aia i te fale, i te osi o te too o te u maka kovi, mo te vaku, pea mo te fakafoou o te fakamomole o te u kaupa o te fale, 44 e alu anai te tagata faisakilifisio o toe sioi foou ia ia: pea kapau kua toe ha mooni te pulepule fulufulua, pea ko te fakaha anai aia e mole toe feala ke pulihi te fulufulu o te fale; pea e uli anai te fale aia. 45 E tonu leva ke maumaui te fale aia, tatau te u koga fuli e maka mo te u koga fuli e akau, pea e fetuku leva te u mea fuli aia mo te sima fakamomole, ki he kogamea uli, i tua o te kolo.

g-F 1/06 14, ’a takai

Te kama

’E TALANOA KOA KI AI TE TOHI-TAPU?

’E talanoa te Tohi-Tapu ki te kilia ’ae ’e asi ’i te ’u api. (Levitiko 14:34-48) Ne’e matou fia fakamahino ia te kilia ’ae ’e asi ’i te ’u api ’aki ia he fa’ahiga pulepule ’e hage ko te kama. Kae ’e mole matou mahino papau. Ne’e ko he Lao ’a te ’Atua ke to’o kehe e te tagata ’ae ’a’ana te api te ’u fo’i maka ’ae kua kama mo ina fakama’a tona loto fale katoa. Pea ne’e tonu ke laku te ’u fo’i maka ’aia ki te tu’a kolo “ki he kogamea uli.” Kapau ’e toe asi te kama ’i te loto fale, ne’e tonu leva ia ke holo’i te api he ne’e kua he’ema’a. Ne’e ko te ’u fakatu’utu’u lelei ’aia ’a Sehova pea ’e ha aipe tona ’ofa lahi mo tana lototokaga ki ’ana kaugana.

Lau ʼo Te Tohi-Tapu

(Levitiko 14:1-18) Nee palalau leva te Eteleno kia Moisese, o ui: 2 Koeni te lao ki te fakamaa o te tagata kilia. E ave anai ia ia ki te tagata faisakilifisio. 3 E mavae anai te tagata faisakilifisio mai te nofoaga. Pea kapau e sio anai te tagata faisakilifisio kua lelei te kilia o te tagata kilia, 4 pea e fakatotonu anai e te tagata faisakilifisio ke aumai ni manulele mauli mo maa e lua, pea mo he fafie sete, mo he fului ovi kula, pea mo he toulu isopa. 5 Pea e tamatei leva e te tagata faisakilifisio te tahi manulele i oluga o te ipu kele ae e tuku ai he vai matapuna. 6 Pea e ina too leva te manulele mauli mo te fafie sete, mo te fului ovi kula, pea mo te toulu isopa; pea e ina ukui anai natou o fakatahi mo te manulele mauli, ki te toto o te manulele ae nee tamatei i te vai matapuna. 7 Pea e ina afuhi anai tua fitu ki te tagata ae e tonu ke fakamaa i tona kilia. Pea e ina fakaha anai kua maa te tagata aia, pea e ina tuku anai te manulele mauli ke alu ki te tua fenua. 8 E fo anai e te tagata aia ona kofu, pea e ina tele leva ona fulu fuli, pea e maanu anai ia ke maa. Pea e hoki feala anai ia ke ulu ki te nofoaga, kae e nofo anai ia i tua o tona falela i ni aho e fitu. 9 I te fitu aho, e ina toe tele anai ona fului ulu, mo tona kava, mo ona tua mata, pea mo ona fulu fuli, pea e ina toe fo anai ona kofu, pea e toe maanu anai ia ke maa, pea e hoki maa anai ia ia. 10 I te valu aho, e too leva e te tagata aia ni akeno hee mele e lua, mo he ovi fafine, tau tahi mo hee mele, pea mo he molaga meakai ko te u kilo falaoa e hiva ae kua natu aki te lolo, pea mo he vaeluai lite lolo. 11 E fakatuu anai e te tagata faisakilifisio, ae e ina fai te fakamaa, te tagata aia mo ana molaga, ia mua o te Eteleno, i te uluaga o te falela tapu. 12 Pea e too anai e te tagata faisakilifisio te akeno ae e tonu ke momoli ki te sakilifisio fakalelei pea mo te vaeluai lite lolo, pea e ina momoli anai te u mea aia ki te Eteleno. 13 E ina tamatei anai te akeno i te kogamea ae e tonu ke matehi ai te u vikitima ki te fakamolemole pea mo te failaulau, i he kogamea tapu; koteuhi, i te sakilifisio ki te fakalelei o hage ko te sakilifisio ki te fakamolemole, e mau anai te vikitima e te tagata faisakilifisio; ko he mea maonioni lahi ia. 14 E too anai e te tagata faisakilifisio te toto o te vikitima o te fakalelei, o ina pooki leva ki ai te taliga matau o te tagata ae e fakamaa, mo te kaui tuhi matua o tona nima matau mo tona vae matau. 15 Pea e too anai e te tagata faisakilifisio te lolo, o liligi he moi lolo ki tona alofinima hema. 16 Pea e ina tooi anai ki ai tona kaui tuhi, o afuhi tua fitu ia mua o te Eteleno. 17 Pea e ina vali leva aki te lolo ae nee toe i tona alofi nima, te taliga matau o te tagata aia, mo te kaui tuhi matua o tona nima matau, pea mo tona vae matau, i te kogamea ae nee pooki ai te toto o te akeno. 18 Pea e ina huhua anai te toe o te lolo ae e tuku i tona nima ki te ulu o te tagata aia, pea e fai anai te fakamaa kia ia e te tagata faisakilifisio ia mua o te Eteleno.

VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 28 ʼO TESEPELI– 3 ʼO SANUALIO

TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | LEVITIKO 16-17

“Tou Taʼofi He ʼu Ako Mai Te ʼAho ʼo Te ʼu Faifakalelei”

16:​12-​15 E ina too anai he tanakiaga mamala ae kua fonu i te mamala kakaha o te aletale ae e tuu ia mua o te Eteleno, mo ni lukuga kaloni fakamagoni e lua nee kelii aki tona alofinima; pea e ina ave leva te u mea aia ki loto o te lito mapunu, ki te potu taputapu. 13 E ina liligi anai te pauta fakamagoni ki oluga o te mamala kakaha, o tupu ke uufi e te ahu o te kaloni te tapunu o te manavaofa ae e hili i te aleka, pea e mole mate anai ia Alone. 14 E ina too anai te toto o te pipi tagata, pea e ina fai anai te afuhi aki tona kaui nima ki mua o te tapunu tapu ki te potu esite; pea e ina fai anai ni afuhi o te toto, o tua fitu, ki mua o te tapunu o te manavaofa. 15 Pea e ina tamatei leva te tao tagata ki te fakamolemole o te u agahala a te hahai, pea e ina ave anai he toto ki loto o te lito tapunu, o fai ai ni afuhi ki te toto i oluga o te tapunu o te manavaofa pea mo mua o te tapunu o te manavaofa.

Pesalemo 141:2 Ke hage taku kole i ou mua ko te iseso, pea ke hage oku nima ae e falo atu kia koe ko te molaga o te afiafi!

(Levitiko 16:12) E ina too anai he tanakiaga mamala ae kua fonu i te mamala kakaha o te aletale ae e tuu ia mua o te Eteleno, mo ni lukuga kaloni fakamagoni e lua nee kelii aki tona alofinima; pea e ina ave leva te u mea aia ki loto o te lito mapunu, ki te potu taputapu.

w19.11 21 ¶4

Te ʼu Ako Mai Te Tohi ʼo Levitiko

4 Lau ia Levitiko 16:12, 13. Kotou fakakaukauʼi age muʼa pe ʼe kotea ʼae neʼe hoko ʼi te ʼAho ʼo Te ʼu Faifakalelei: ʼE hu te pelepitelo lahi ki te tapenakulo. ʼE tonu ke hu tuʼa tolu ʼi te ʼAho ʼo Te ʼu Faifakalelei ki te Potu Taputapu ʼAupito, kae neʼe ko tana ʼuluaki hu ʼaia ki ai. ʼI tona tahi nima, ʼe ina puke he ipu ʼe fonu ko te iseso magoni pea ʼi te tahi nima, ʼe ina puke te ipu ʼaiʼaga afi aulo ʼe fonu ko te mamala kakaha. Pea ʼe tuʼu ʼi muʼa ʼo te lito ʼo te huʼaga ki te Potu Taputapu ʼAupito. Hili ia, pea hu leva ki te Potu Taputapu ʼAupito mo he fakaʼapaʼapa lahi ʼo tuʼu ia muʼa ʼo te aleka ʼo te fuakava. ʼI hona aluʼaga fakata, ʼe tuʼu te pelepitelo lahi ia muʼa ʼo Sehova ʼAtua. ʼI te temi leva ʼaia, ʼe ina huaʼi ʼaki he fakaʼeteʼete te iseso ki te ʼu mamala kakaha ʼo magoni katoa ai te Potu Taputapu ʼAupito. Pea ʼe toe hu anai ki muli age ki te Potu Taputapu ʼAupito ʼaki te toto ʼo te ʼu sakilifisio manu. Kotou fakatokagaʼi ʼe ina tutu te iseso ʼi muʼa ʼo tana momoli te toto ʼo te ʼu molaga ki te ʼu agahala.

(Levitiko 16:13) E ina liligi anai te pauta fakamagoni ki oluga o te mamala kakaha, o tupu ke uufi e te ahu o te kaloni te tapunu o te manavaofa ae e hili i te aleka, pea e mole mate anai ia Alone.

w19.11 21 ¶5

Te ʼu Ako Mai Te Tohi ʼo Levitiko

5 Kotea ʼae ʼe tou ako mai te fakaʼaogaʼi ʼo te iseso ʼi te ʼAho ʼo Te ʼu Faifakalelei? ʼE fakaha mai ʼi te Tohi-Tapu, kia Sehova, ko te ʼu faikole ʼae ʼo ʼana kaugana agatonu, ʼe hage pe ko te iseso. (Pes. 141:2; Fkha. 5:8) Kotou manatuʼi, neʼe ʼave e te pelepitelo lahi te iseso kia muʼa ʼo Sehova ʼaki he fakaʼapaʼapa lahi. ʼE toe feia pe, ka tou faikole kia Sehova, ʼe tou fai ʼaki he fakaʼapaʼapa lahi. Pea ʼe tou manavasiʼi kia te ia. ʼE tou lotofakafetaʼi lahi ki te Tupuʼaga ʼo te ʼatulaulau, koteʼuhi ʼe ina fakagafua ke tou fakaovi age kia te ia. Pea ʼe hage pe tatatou fakaovi ʼaia kia te ia ko tona fai e he kiʼi tamasiʼi ki tana tamai. (Sakp. 4:8) ʼE ina tali ke tou liliu ko ʼona kaumeʼa. (Taag. 3:32) Pea ʼe maʼuhiga ʼaupito te pilivilesio ʼaia kia tatou. Koia ʼae ʼe mole tou fai anai ʼi he temi he meʼa ʼe lotomamahi ai.

(Levitiko 16:14, 15) E ina too anai te toto o te pipi tagata, pea e ina fai anai te afuhi aki tona kaui nima ki mua o te tapunu tapu ki te potu esite; pea e ina fai anai ni afuhi o te toto, o tua fitu, ki mua o te tapunu o te manavaofa. 15 Pea e ina tamatei leva te tao tagata ki te fakamolemole o te u agahala a te hahai, pea e ina ave anai he toto ki loto o te lito tapunu, o fai ai ni afuhi ki te toto i oluga o te tapunu o te manavaofa pea mo mua o te tapunu o te manavaofa.

w19.11 21 ¶6

Te ʼu Ako Mai Te Tohi ʼo Levitiko

6 Kotou manatuʼi, neʼe tonu ke tutu e te pelepitelo lahi ia te iseso ʼi muʼa ʼo tana momoli te ʼu sakilifisio. ʼI tana ʼuluaki fai te aluʼaga ʼaia, neʼe feala ai ke ina iloʼi pe ʼe leleiʼia anai e te ʼAtua te ʼu sakilifisio ʼae ka ina momoli. Kotea ʼae ʼe tou ako mai te aluʼaga ʼaia? Neʼe tonu kia Sesu ʼi tana kei nofo ʼi te kele, ke ina fakahoko he faʼahi maʼuhiga ʼi muʼa ʼo tana foaki tona maʼuli ohage ko he sakilifisio. Ko te faʼahi ʼaia, neʼe maʼuhiga age ia ʼi te haofaki ʼo te malamanei. Kotea te faʼahi ʼaia? Neʼe tonu ke nofo agatonu pea mo fakalogo kia Sehova lolotoga tona maʼuli katoa ʼi te kele, ke tali e Sehova ia tona sakilifisio. ʼAki tana fai te faʼahi ʼaia, ʼe fakamoʼoni ai anai e Sesu ko te faʼahiga maʼuli ʼae ʼe lelei tukupau, ko te fai ʼo te finegalo ʼo Sehova. Pea ʼe fakalakatonuʼi anai e Sesu te pule faʼitaliha, peʼe ko te faʼahiga takitaki ʼo tana Tamai.

Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu

(Levitiko 16:10) Kae ko te tao tagata ae e tuku kia Asasele, e fakaaoga anai ia ki te tootooga o te fakamolemole o te u agahala: e fakatuu anai te tao tagata mauli aia ia mua o te Eteleno, i mua o tona kapu ke alu kia Asasele i te toafa.

it-1-F 242 ¶3

Asasele

Ne’e sakilifisio’i e Sesu tona ma’uli haohaoa mo’o totogi ’aki te ’u agalaha ’o te malamanei. Pea ne’e ui e Paulo ne’e ma’uhiga age tona sakilifisio ’i “te toto ʼo te ʼu vitulo pea mo te ʼu tao.” (Hep 10:4, 11, 12) Ne’e to’o e Sesu “ʼotatou mahaki,” ne’e ‘lavea ia ia o tupu ko atatou agahala.’ (Esa 53:4, 5 ; Mat 8:17 ; 1Pe 2:24) Ne’e ina to’o te ’u agahala ’o natou fuli ’ae ’e tui ki tona sakilifisio. Ne’e ina fakahoko ai te fakatu’utu’u ’a te ’Atua ke puli ’osi te agahala ’o talu ai. Koia, ’e fakata te tao tagata ’ae ne’e tuku ma’a Asasele ki te sakilifisio ’a Sesu Kilisito.

(Levitiko 17:10, 11) Kapau e kai anai e he tagata o Iselaele pee ko he tagata matapule ae e nofo i te lotolotoga o natou he toto o he manu, e au fulihi anai oku mata ki ae kua ina kai te toto, pea e au motuhi anai ia ia mai taku hahai. 11 Koteuhi ko te mauli o te sino e nofo i te toto. E au foaki atu anai ia ia kia koutou i oluga o te aletale, o tupu ke fai ai te fakalelei ki okotou laumalie; koteuhi ko te toto ae e ina fai te fakalelei ki te laumalie, koteuhi ko te toto ko te mauli aia.

w14 15/11 12 ¶10

He Koʼe ʼe Tonu Ke Tou Maʼoniʼoni

10 Lau ia Levitiko 17:10. Neʼe fakatotonu e Sehova ki te kau Iselaele ke ʼaua naʼa natou kai ki he “toto.” Pea neʼe toe fakatotonu ki te kau Kilisitiano ke mole natou fakaʼaogaʼi te toto ʼo he tagata peʼe ko he manu. (Gaue 15:28, 29) ʼE mole tou fia fakahoko anai he faʼahi ʼe liʼakina ai tatou e te ʼAtua, pea ina toʼo tatou mai tana kokelekasio. ʼE tou ʼoʼofa kia Sehova pea ʼe tou fia fakalogo kia te ia. Tatau aipe pe ʼe tuʼutamakiʼia totatou maʼuli, ʼe mole tou fakalogo anai kia natou ʼae ʼe mole natou iloʼi pea mo meʼa noaʼi ia Sehova moka ʼe natou ui mai ke tou talagataʼa. ʼE tou iloʼi ʼe feala ke vāʼi tatou ʼuhi ko tatatou fakafisi ki te toto, kaʼe ʼe tou fakalogo tatou ki te ʼAtua. (Suta 17, 18) Kotea ʼae ka tokoni mai ke tou fakatotonu malohi ke ʼaua naʼa tou kai ki te toto pea mo tali he foʼi huki toto?—Tetelonome 12:23.

Lau ʼo Te Tohi-Tapu

(Levitiko 16:1-17) Nee palalau leva te Eteleno kia Moisese i te osi o te mate o te u foha e lua o Alone, ae nee alu kia mua o te Eteleno mo he kaloni kehe, o tupu ai tona mamate. 2 Nee ui leva e te Eteleno kia Moisese: palalau ki tou tehina ko Alone, ke aua naa ulu fakalaluvale ki te sagatualio, ki te faahi atu ae o te lito mapunu, ae e tuku ai te aleka mo tona tapunu tapu; koteuhi e au ha anai i ai i te ao, i oluga o te tapunu tapu o te aleka, pea e feala anai ke mate ia ia i ai. 3 Koeni te mea ae e tonu ke fai e Alone, pea hoki ulu ia ia ki te sagatualio: e too anai e Alone he pipi tagata ki te sakilifisio o te fakalelei ki te Atua, mo he akeno tagata ki te failaulau. 4 E ina tui anai ki tona sino he kofu lino loa, pea mo he vavae loto lino; e ina hai anai he kilii pipi lino, pea e ina uufi anai tona foi ulu aki he puloga lino; kae e tonu ke maanu ia ia ia mua o te tui o te u mea aia, koteuhi ko te u kofu tapu natou. 5 E tuku anai kia ia e te hahai o Iselaele ni tao tagata e lua ki te sakilifisio o te fakamolemole, mo he ovi tagata e tahi ki te failaulau. 6 Pea e ave anai e Alone te pipi tagata ae e tonu ke momoli ki tana agahala totonu, pea e ina fai anai te sakilifisio o te fakamolemole kia ia totonu mo tona famili. 7 Pea e ina ave leva te u tao tagata e lua kia mua o te Eteleno, i te uluaga o te falela tapu. 8 Pea e ina mate anai ke iloi te tao tagata ae e tonu ke momoli ki te Eteleno, mo te tao tagata ae e tonu ke tuku kia Asasele. 9 Pea e ina ave anai te tao tagata ae kua fakaha e te mate ke tuku ki te Eteleno, pea e ina momoli leva ia ia ki te fakalelei. 10 Kae ko te tao tagata ae e tuku kia Asasele, e fakaaoga anai ia ki te tootooga o te fakamolemole o te u agahala: e fakatuu anai te tao tagata mauli aia ia mua o te Eteleno, i mua o tona kapu ke alu kia Asasele i te toafa. 11 E momoli anai e Alone tana pipi tagata fakamolemole kia ia totonu mo tona famili. E ina tamatei anai tana pipi tagata fakamolemole. 12 E ina too anai he tanakiaga mamala ae kua fonu i te mamala kakaha o te aletale ae e tuu ia mua o te Eteleno, mo ni lukuga kaloni fakamagoni e lua nee kelii aki tona alofinima; pea e ina ave leva te u mea aia ki loto o te lito mapunu, ki te potu taputapu. 13 E ina liligi anai te pauta fakamagoni ki oluga o te mamala kakaha, o tupu ke uufi e te ahu o te kaloni te tapunu o te manavaofa ae e hili i te aleka, pea e mole mate anai ia Alone. 14 E ina too anai te toto o te pipi tagata, pea e ina fai anai te afuhi aki tona kaui nima ki mua o te tapunu tapu ki te potu esite; pea e ina fai anai ni afuhi o te toto, o tua fitu, ki mua o te tapunu o te manavaofa. 15 Pea e ina tamatei leva te tao tagata ki te fakamolemole o te u agahala a te hahai, pea e ina ave anai he toto ki loto o te lito tapunu, o fai ai ni afuhi ki te toto i oluga o te tapunu o te manavaofa pea mo mua o te tapunu o te manavaofa. 16 E ina fai feia anai te fakalelei i te sagatualio o tupu ko te u uli o te u fanau a Iselaele mo te u maumau fuli ae nee natou agahala ai. E ina toe fai feia anai ki te falela tapu, ae e nofo mo natou i lotomalie o onatou uli. 17 E mole nofo anai he tahi i te falela tapu i te temi ae e ulu ai anai ia Alone o fai te fakalelei i te potu taputapu, o kaku ki tana toe ulu ake ki tua. E ina fai anai te fakamolemole kia ia totonu, mo tona famili, pea mo te hahai katoa o Iselaele.

He Koʼe ʼe Mole Ke Kau Ki Te Ako ʼo Te Kau Faifakamafola ʼo Te Pule’aga?

Pesalemo 40:9 E au loto ke fai tou finegalo, sioku Atua! Pea e tuu tau lao i te takele o toku loto.

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae