Tafitoʼaga ʼo Te Kaupepa Ako Te Maʼuli Fakakilisitiano Mo Te Faifakamafola
© 2023 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 6-12 ʼO NOVEPELI
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | SOPO 13-14
“Ka Mate He Tagata ʼe Feala Koa Ke Toe Maʼuli?”
ʼE Tou Fia Maʼuli Fualoa
IA ʼAHO nei, ʼe tokosiʼi te hahaʼi ʼaē ka fakafeagai anai ki te manatu ʼaia ʼo ʼuhiga mo te nounou ʼo te maʼuli, logope la neʼe tohi te ʼu palalau ʼaia kua hili kiai taʼu e 3 500. ʼI te temi fuli, neʼe mole fīmālie te hahaʼi he neʼe nounou tonatou temi tūpulaga, ʼo nātou matutuʼa pea mo mamate. Koia ʼi te hisitolia katoa neʼe faigaʼi e te hahaʼi ke nātou fakatologa tonatou maʼuli.
ʼI te temi ʼo Sopo, neʼe kai e te kau Esipito te ʼu fua ʼo te ʼu manu he neʼe nātou fia liliu ʼo tūpulaga. ʼI te Moyen-Âge, neʼe fakatuʼutuʼu tāfito e te kau alchimistes ke nātou gaohi he meʼa ʼinu moʼo fakatologa te maʼuli. ʼI te manatu ʼa te tokolahi ʼo te kau alchimistes ko te aulo ʼaē neʼe nātou gaohi, ʼe ina faka fealagia anai kia nātou ke nātou maʼuli tuputupua pea mo maʼuli fualoa mo kapau ʼe nātou kakai ʼi he ʼu pa aulo. Ki te kau Nai Taoïstes ʼāfea, ʼaki he ʼu faʼahiga metitasio, mo he ʼu faʼahiga fakaʼaluʼalu ʼo tanatou mānava pea mo tanatou meʼa kai, ʼe feala anai ke nātou fetogi te ʼu agaaga ʼo tonatou sino pea ke nātou maʼuʼuli tuputupua.
ʼE ʼiloa te tagata folau Sepania ko Juan Ponce de León ʼuhi ko tana kumi tuʼumaʼu te matapuna ʼo te ʼuhiga tūpulaga. ʼI tana tohi Hermippus Redivivus neʼe ʼui e te tōketā ʼo te 18 sēkulō, ʼe feala ke taupau he ʼu taʼahine taupoʼou ʼi he kiʼi kogafale ʼi te fasiga taʼu mātala, pea ke tānaki tanatou mānava ʼi he ʼu foʼi hina moʼo gaohi ʼaki he meʼa ʼinu moʼo fakaloaloaga te maʼuli. Kae neʼe mole iku te ʼu meʼa ʼaia.
ʼE Feala Koa Ki He Fuʼu ʼAkau Neʼe Tuʼusi Ke Toe Homo Ake?
KAPAU ʼe tou fakatatau ia te fuʼu sita ʼo Lipane pea mo te fuʼu oliveto, ʼe veliveli age te fuʼu oliveto pea ʼe mole tuʼu tonu. Kaʼe ʼe tologa age te fuʼu oliveto. ʼE ʼi ai ʼihi ʼe taʼu 1000 tupu. Pea ʼe ulu loloto ʼona aka ʼi te kele, koia ʼe feala ai ki he fuʼu oliveto ke toe homo ake, tatau aipe pe neʼe tuʼusi tona tafitō. Kapau ʼe kei maʼuli ʼona aka, ʼe feala pe ke toe homo ake te fuʼu ʼakau.
Neʼe tui papau ia Sopo, tatau aipe pe ʼe mate, kaʼe ʼe toe maʼuli ake anai. (Sopo 14:13-15) Neʼe ina fakaʼaogaʼi ia te faʼifaʼitaki ʼo te fuʼu ʼakau, ohage la ko te fuʼu fiku, moʼo fakaha ai tana tui ʼae ʼe lava toe fakatuʼuake ia ia e te ʼAtua mai te mate. Neʼe ui fenei e Sopo: “E mau e he akau he amanaki lelei: Koteuhi ka tuusi ia ia, e toe homo ia ia.” Ka to te ua hili te temi vevela, ʼe feala ki te tafito ʼo he fuʼu oliveto ke toe maʼuli ake pea “e toe hohomo ni vaa o hage ko he akau kei muli.”—Sopo 14:7-9.
‘ ʼE Ke Fakatalitali Mālohi Anai Kiaiʼ
ʼE fakamahino mai kiā tātou e te ʼu palalau ʼa Sopo ia te ako lelei ʼo ʼuhiga mo Sehova: ʼE ʼofa makehe ia kiā natou ʼaē, ʼe natou hagē ko Sopo, ʼe natou tuku tonatou maʼuli ki tona ʼu nima, pea mo natou tali ke ina gāueʼi ia nātou ke natou liliu ko he ʼu hahaʼi ʼe leleiʼia ʼaupitō ki ʼona mata. (Isaia 64:8) ʼE ʼofa mamahi ia Sehova ki tana kau ʼatolasio agatonu. ʼE ʼi ai ‘tana fakaʼamu maʼa tana ʼu hahaʼi agatonu ʼaē kua mamate. Neʼe ʼui fēnei e te tagata poto ʼo ʼuhiga mo te kupu Fakahepeleo ʼaia neʼe fakaliliu mai ai, ʼe “ko te lagi kupu ʼaia ʼe mālohi ake ʼi te ʼu kupu ʼaē ʼe talanoa ʼo ʼuhiga mo te ʼu fakaʼamu mamahi.” ʼE mole gata pē kiā Sehova tana manatuʼi tana ʼu kau ʼatolasio kae, ʼe ina toe fakaʼamu foki ke ina fakatuʼuake ia nātou ki te maʼuli.
Te ʼu Koloa Fakalaumalie
it-1 412
Cendre
La cendre servait aussi à figurer ce qui était insignifiant ou sans valeur. Abraham, par exemple, reconnut devant Jéhovah : “ Je suis poussière et cendre. ” (Gn 18:27 ; voir aussi Is 44:20 ; Jb 30:19). De son côté, Job compara les paroles de ses faux consolateurs à “ des proverbes de cendre ”— Jb 13:12.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 13-19 ʼO NOVEPELI
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | SOPO 15-17
“Neʼe Fakaha e Elifasi Te Mole Fakalotofimalie”
Koutou Tekeʼi Te Manatu Hala!
ʼI te ʼu akonaki e tolu ʼa Elifasi, neʼe ina fakahā ai ʼe faigataʼa fau te ʼu meʼa ʼaē ʼe fakamaʼua e te ʼAtua ki tana ʼu kaugana, koia ʼaē ʼe mole feala ia ke nātou fai he meʼa ʼe fiafia ai te ʼAtua kiā nātou. Neʼe ʼui fēnei e Elifasi kiā Sopo: “Sio! ʼE mole falala ki ʼana kaugana, pea ʼe ina tuku te hala ki tana kau ʼāselo.” (Sopo 4:18, nota ʼi te lalo pasina) Ki muli age neʼe ʼui fēnei e Elifasi ʼo ʼuhiga mo te ʼAtua: “Sio! ʼE mole falala ki ʼana kau maʼoniʼoni, pea ʼe mole pe la maʼa te lagi ki ʼona mata.” (Sopo 15:15) Pea neʼe ina fehuʼi fēnei: “ ʼE fiafia koa te Māfimāfi ʼuhi heʼe ke agatonu?” (Sopo 22:3) Neʼe lagolago ia Pilitate ki te manatu ʼa Elifasi, koteʼuhi neʼe ina tala fēnei: “Koʼeni! Māʼia mo te māhina, ʼe mole gigila, pea ʼe mole pe la maʼa te fetuʼu [kiā] mata [ʼo te ʼAtua].”—Sopo 25:5.
ʼE tonu ke tou tōkakaga naʼa tou maʼu te faʼahiga manatu ʼaia. Ko te faʼahiga manatu ʼaia ʼe ina taki tatou ke tou manatu ʼe mamafa fau te ʼu meʼa ʼaē ʼe fakamaʼua mai e te ʼAtua kiā tatou. Ko te taʼi manatu ʼaia ʼe ina holoʼi tatatou ʼu felogoi mo Sehova. Pea tahi ʼaē meʼa, kapau ʼe tou maʼu te faʼahiga fakakaukau ʼaia, ʼe tou tali feafeaʼi anai mokā ʼe fakatonutonuʼi tatou? Lagi mole tou tali anai totatou fakatonutonuʼi, kae ʼe lagi liliu anai totatou loto ʼo ‘hanu kiā Sehova totonu,ʼ pea mo tou ʼiʼita kiā te ia. (Tāʼaga Lea 19:3) Ko te taʼi aga ʼaia ʼe fakatupu tuʼutāmaki anai ki tatatou ʼu felogoi mo te ʼAtua!
Tou Faʼifaʼitakiʼi Ia Te Agavaivai Mo Te Agalelei ʼa Sesu
16Tatatou agalelei ʼi ʼatatou palalau. Ko tatatou agalelei, ʼe ina uga anai tatou ke tou “fakalotomalohii natou e mamahi.” (1 Tesalonika 5:14) Kotea he ʼu palalau ʼe feala ke tou fai moʼo fakalotomalohiʼi ia natou? ʼE feala ke tou fakaha age kia natou ʼe tou hoha ʼo ʼuhiga mo natou? ʼE tou lava fakavikiviki pea mo tokoni kia natou ke natou mahino ʼe ʼi ai ʼonatou kalitate pea mo ʼonatou fealagia. ʼE feala hatatou fakamanatuʼi age kia natou neʼe tokoni ia Sehova ke natou maʼu te moʼoni, koia ʼae ʼe natou maʼuhiga kia te ia. (Soane 6:44) ʼE toe feala foki ke tou fakalotofimalieʼi natou, ko Sehova ʼe tokaga ki ʼana kaugana ʼae ʼe lotomamahi peʼe “mafasia tonatou ʼatamai.” (Pesalemo 34:18, MN) ʼE feala ki ʼatatou palalau ke ina fakalotomalohiʼi moʼoni ia natou ʼae ʼe ʼaoga ki ai he fakalotofimalie.—Taaga Lea 16:24.
Te ʼu Koloa Fakalaumalie
Ko He ʼu Puani ʼAoga ʼo Te Tohi ʼa Sopo
7:9, 10; 10:21; 16:22—ʼE fakahā ʼaki koa ʼi te ʼu palalau ʼaia neʼe mole tui ia Sopo ki te fakatuʼuake? Ko te ʼu palalau ʼaia ʼa Sopo neʼe ina fai ʼo ʼuhiga mo te meʼa ʼaē neʼe ʼamanaki hoko age ki ai ʼi te lakaga pe ʼaia. Kae neʼe koteā koa te faka ʼuhiga ʼo tana ʼu palalau? ʼE lagi faka ʼuhiga mokā mate anai, ʼe mole ʼi ai he tahi ʼo tona temi ʼe sio anai ki ai. ʼAki te manatu ʼaia, ʼe lagi mole liliu anai ki tona ʼapi peʼe ina toe ʼiloʼi age he tahi ʼu meʼa ʼo aʼu pe anai ki te temi ʼaē kua fakatuʼutuʼu kiai te ʼAtua. Neʼe lagi toe fia ʼui e Sopo ʼe mole ʼi ai he tahi ʼe lava liliu mai te Seole ʼaki tona mālohi totonu. Neʼe ʼiloga te falala ʼa Sopo ʼo ʼuhiga mo he fakatuʼuake ki te ka haʼu ʼi tana ʼu palalau ʼaē iā Sopo 14:13-15.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 20-26 ʼO NOVEPELI
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | SOPO 18-19
“ ʼAua Naʼa Ke Lituʼa Ki ʼOu Tehina “
Kotea ʼe Tou Ako Mai Te Tagi ʼa Sesu?
9ʼE feala tau tokoni kia natou ʼae ʼe lotomamahi. Neʼe mole tagi pe ia Sesu mo Maleta pea mo Malia. Kae neʼe fagono mo ina fakalotofimalieʼi naua. Pea ʼe feala pe ke tou toe fai feia kia natou ʼae ʼe tau mo te kafo ʼae ko te mate. ʼE ui fenei e Dan, ko he tagata ʼafeā ʼe maʼuli ʼi ʼOsitalalia: “Hili te mate ʼo siʼoku ʼohoana, neʼe au loto ke tokoni mai he tahi. Tokolahi te ʼu taumatuʼa neʼe ʼomai ʼi te ʼaho mo te poʼuli ʼo fagono ki ʼaku palalau. Neʼe natou tuku ke au fakaha siʼoku lotomamahi pea neʼe mole koviʼia e natou siʼaku tagi. Neʼe natou toe tokoni mai ki te fai ʼo ʼihi gaue moka mole feala haku fai. Ohage la, ko te fufulu ʼo taku motoka, mo te fai ʼaku fakatau, pea mo te teuteuʼi ʼo taku meʼa kai. Pea ʼe natou faikole tuʼumaʼu mo au. Neʼe natou fakaha ko natou ko ni kaumeʼa moʼoni pea ko he ʼu tehina ‘neʼe tupu ki te ʼu temi mamahi.ʼ ”—Taag. 17:17.
Ka Mavae He Tahi Mai Ia Sehova Neʼe Tou ʼOfa Ai
16Kotou haga lagolago ki te famili ʼo ia ʼae neʼe fakamavae. ʼE ʼaoga moʼoni ke kotou ʼoʼofa pea mo fakalotomalohiʼi natou. (Hep. 10:24, 25) ʼI ʼihi temi, ʼe tokagaʼi e natou ʼo te famili ʼaia ʼe mole kei palalau age ʼihi ʼo te kokelekasio ohage ko te mahani. Pea ʼe hage pe kia natou kua toe fakamavae mo natou ʼi te kokelekasio. ʼAua naʼa kotou tuku te aluʼaga ʼaia ke hoko. Ko te kau tupulaga ʼae kua mavae ʼanatou matuʼā ʼi te moʼoni ʼe ʼaoga ke tou vikiʼi mo fakalotomalohiʼi natou. Neʼe mavae te ʼohoana ʼo Maria ʼi te moʼoni pea mo ina liʼaki tona famili. ʼE ina ui fenei: “Ko ʼihi ʼi ʼoku kaumeʼa neʼe ʼomai ʼo matou kakai fakatahi pea mo tokoni mai ki te ako fakafamili. Neʼe natou logoʼi toku mamahi ʼo matou faifetagihi ai. Ka mafola he ʼu loi ʼo ʼuhiga mo au pea ʼe natou kau mo au. Neʼe natou fakalotomalohiʼi moʼoni au.”—Loma 12:13, 15.
w90 1/9 22 ¶20
Aspirez-vous à une charge?
20Un collège dʼanciens doit comprendre quʼune radiation peut affliger un chrétien qui était ancien ou serviteur ministériel, même sʼil se démet volontairement de son privilège. Sʼil nʼest pas exclu, et que les anciens sʼaperçoivent quʼil est découragé, ils doivent lui prodiguer avec amour une aide spirituelle (1 Thessaloniciens 5:14). Ils doivent lʼaider à comprendre quʼon a besoin de lui dans la congrégation. Même sʼil a dû être conseillé, un homme humble et reconnaissant nʼaura peut-être pas à attendre longtemps avant de recevoir des privilèges de service supplémentaires au sein de la congrégation.
Te ʼu Koloa Fakalaumalie
Ko Te Mālohi ʼa Te Palalau
Kae ʼi te temi ʼaē neʼe ʼaoga ai kia Sopo he fakaloto mālohi, ko Elifase pea mo tona ʼu kaumeʼa neʼe mole nātou foaki age kia ia ni ʼu palalau ʼe lelei. Neʼe nātou tukugakoviʼi ia Sopo ʼo ʼuhiga mo tona ʼu malaʼia, ohage ʼe nātou ʼui age ki ai, lagi neʼe ina fai ni ʼu hala fakafūfū. (Sopo 4:8) ʼE ʼui fēnei e te tohi (The Interpreterʼs Bible): “Ko te meʼa ʼaē neʼe ʼaoga kia Sopo ko he loto manavaʼofa mai he tagata. Kae neʼe ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe fagono kiai, neʼe ko he ʼu tuʼuga akonaki faka lotu pea mo he ʼu tokoni agakovi.” ʼI te lahi ʼo te lotomamahi ʼo Sopo ʼi tana fagono ʼaē ki te ʼu palalau ʼa Elifase pea mo tona ʼu kaumeʼa, neʼe fēnei leva tana tagi: “Ko temi koa e fia ʼe koutou fakaloto mamahiʼi anai toku nefesi pea mo molomoloki ʼau ʼaki ni ʼu palalau?”—Sopo 19:2.
ʼE mole tonu anai ʼi he temi ke tou fakaloto mamahiʼi hotatou kaugā fagona ʼuhi ko ni ʼatatou ʼu palalau agakovi pea mo vale. (Vakaʼi ia Teutalonome 24:15.) ʼE fakatokaga fēnei e te tāʼaga lea ʼi te Tohi-Tapu: “Ko te meʼa ʼaē e ke ʼui ʼe feala ke ina taupau he maʼuli peʼe ke ina fakaʼauha; koia ʼe tonu ke ke tali te ʼu ikuʼaga ʼo tau ʼu palalau.”—Tāʼaga Lea 18:21, Todayʼs English Version.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 27 ʼO NOVEPELI–3 ʼO TESEPELI
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | SOPO 20-21
“ ʼE Mole Fakafuafua Te Agatonu Ki Te Lahi ʼo Te ʼu Koloa”
ʼE Kotou “Maʼu Koloa Koa Ki Te ʼAtua”?
12ʼI te fakamatala ʼa Sesu, ko he tahi ʼe maʼu koloa ki te ʼAtua ʼe kehe ia mo he tahi ʼe ina tānaki hana ʼu koloa maʼa ia totonu, peʼe faiga ke koloaʼia. Koia, neʼe ʼui e Sesu ʼe mole tonu ke tou tōkakaga pē ʼo tānaki koloa peʼe tou fakafīfīmālie ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou maʼu. Kae ʼe tonu ke tou fakaʼaogaʼi totatou ʼu koloa moʼo hikihiki, peʼe moʼo fakamālohiʼi tatatou ʼu felōgoi mo Sehova. Kapau ʼe tou fai fēia, pea ʼe tou maʼu koloa anai ki te ʼAtua. Koteā tona tupuʼaga? Heʼe feala anai ke ina tapuakina lahi tātou. ʼE ʼui fēnei mai ʼi te Tohi-Tapu: “Ko te tapuakina ʼa Sehova—koʼenā te meʼa ʼaē ʼe ina fakakoloaʼia, pea ʼe mole maʼu ai he mamahi.”—Tāʼaga Lea 10:22.
Te ʼu Koloa Fakalaumalie
Ke Tou Mālo Ia Satana Pea Mo Tana ʼu Gāue
19ʼE maʼuhiga ke fakatokagaʼi ko te tagata kaugana ʼa Sehova ko Sopo neʼe ina tauʼi te ʼu “manatu fakatupu hoha,” ʼaē neʼe fakatupu e Satana ʼaki ia Elifase pea mo Sofale. (Sopo 4:13-18; 20:2, 3) Koia neʼe tau ia Sopo mo te “lotomamahi,” ʼo fefakatupuʼaki tana fai ni ʼu “talanoa noa” ʼo ʼuhiga mo te ʼu “meʼa fakamataku” ʼaē neʼe fakamamahiʼi tona ʼatamai. (Sopo 6:2-4; 30:15, 16) Neʼe fagono fakalelei ia Eliu kia Sopo pea neʼe tokoni fakamalotoloto kia ia ke sio ki te poto ʼo Sehova ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe hoko. ʼO toe feiā aipe ia ʼaho nei, ko te kau tagata ʼāfea lotomahino ʼe nātou fakahā ʼe nātou tokaga fakamalotoloto ki te hahaʼi lotomamahi ʼaki tanatou mole hilifaki age he ʼu “mamahi” ki te hahaʼi ʼaia. Kailoa ia, ohage ko Eliu, ʼe nātou fagono fakalelei kia nātou pea mo nātou tuku age te lolo fakafimālie ʼo te Folafola ʼo te ʼAtua. (Sopo 33:1-3, 7; Sake 5:13-15) Koia ʼaē ko he tahi pe, ʼe nofo hoha ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼaē ʼi tona loto ʼuhi ko he faigataʼaʼia moʼoni peʼe kailoa, peʼe neʼe “fakamatakuʼi . . . ʼaki te ʼu misi, pea mo te ʼu meʼa neʼe hā” ohage ko Sopo, ʼe feala ke ina maʼu te fakafimālie faka Tohi-Tapu ʼi te kokelekasio.—Sopo 7:14; Sake 4:7.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 4-10 ʼO TESEPELI
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | SOPO 22-24
“ ʼE ʼAoga Koa Te Tagata Ki Te ʼAtua?”
Koutou Tekeʼi Te Manatu Hala!
Ko te tahi manatu ʼe ʼalutahi mo te manatu ʼaē ʼe mamafa fau te meʼa ʼaē ʼe fakamaʼua mai e te ʼAtua kiā tatou, ʼe ko te manatu ʼaē ʼe ina ʼui maʼa te ʼAtua ʼe mole ʼi ai he ʼaoga ʼo te tagata. ʼI te tolu akonaki ʼa Elifasi, ʼe maʼu ai te fehuʼi ʼaenī: “ ʼE feala koa ki he tagata mālohi ke ʼaoga ki te ʼAtua, ke ʼaoga te tagata sio poto kiā te ia?” (Sopo 22:2) Maʼa Elifasi, ʼe mole ʼi ai he ʼaoga ʼo te tagata ki te ʼAtua. Neʼe manatu feiā mo Pilitate ʼaē neʼe ina ʼui fēnei: “ ʼE feafeaʼi ki he tagata agahala hana matatonu iā muʼa ʼo te ʼAtua, peʼe feafeaʼi hana maʼa, ia ia ʼaē neʼe fānauʼi e he fafine?” (Sopo 25:4) ʼI te manatu ʼaia, ʼe lava feafeaʼi kiā Sopo, ʼaē ko te tagata agahala, hana lau ʼe faitotonu iā mata ʼo te ʼAtua?
ʼI te temi nei, ko ʼihi hahaʼi ʼe nātou maʼu te manatu ʼe mole lelei ʼo ʼuhiga mo nātou totonu. ʼE nātou maʼu te ʼu taʼi manatu ʼaia, ʼuhi ko te ʼu ʼaluʼaga ohage ko te faʼahiga ako ʼaē neʼe fai age kiā nātou ʼi tonatou famili, mo te ʼu tuʼania ʼo te maʼuli, peʼe ko te fehiʼaʼinaʼi ʼo nātou ʼuhi ko tonatou lanu. Kae ʼe toe fiafia foki ia Satana pea mo tana kau temonio ʼi tanatou fakamamahiʼi he tahi. Kapau ʼe nātou lava fakalotoʼi he tahi ke hage kiā ia ʼe mole ina fai he meʼa ʼe lelei ki te ʼAtua Māfimāfi, ʼe faigafua kiā ia hana lotovaivai. ʼAki te temi, ʼe feala pe ki te tagata ʼaia ke hēʼia, peʼe ke mavae, mai te ʼAtua maʼuli.—Hepeleo 2:1; 3:12.
Ko te liliu ʼo matuʼa pea mo mahamahaki ʼe fakatupu ai te ʼu tuʼakoi. ʼE lagi hage tatatou kau ki te gāue fai faka mafola ʼe siʼisiʼi mo kapau ʼe tou fakatatau mo te ʼu gāue neʼe tou fai ʼi te temi ʼaē neʼe kei tou tūpulaga ai, mo haohaoa mai te mahaki pea mo mālolohi. Kae ʼe maʼuhiga ke tou ʼiloʼi ʼe loto e Satana mo tana kau temonio ke hage kiā tatou ʼe mole feʼauga te meʼa ʼaē ʼe tou fai maʼa te ʼAtua! ʼE tonu ke tou tekeʼi te taʼi manatu ʼaia.
Ko He Ako ʼo ʼUhiga Mo Te Fakatokatoka ʼo Te ʼu Faigataʼaʼia
Ko tona ʼu kaumeʼa e tolu neʼe nātou fakaloto vaivaiʼi ia Sopo ʼaki tanatou fakahā age tanatou ʼu manatu ʼāteaina ʼa nātou, kae mole ko te poto fakaʼatua. Neʼe hoko ai mo te ʼui e Elifasi ‘ ʼe mole falala te ʼAtua ki tana ʼu kauganaʼ pea ʼe tatau aipe ia kia Sehova peʼe agatonu age ia Sopo peʼe kailoa. (Sopo 4:18; 22:2, 3) ʼE faigataʼa ʼaupito te fakakaukauʼi ʼo he palalau feiā ʼe fakaloto vaivai ʼaupito—peʼe hala ʼaupito! ʼE mole ko he meʼa fakapunamaʼuli, ki muli age ko Sehova neʼe ina akonakiʼi ia Elifasi pea mo tana ʼu kaumeʼa ʼo ʼuhiga mo te laukovi ʼaia. Neʼe ina ʼui fēnei, “neʼe mole koutou fakamatala, ʼo ʼuhiga pea mo ʼau, ia te meʼa ʼaē ʼe moʼoni.” (Sopo 42:7) Kae ko te fakamatala ʼaē neʼe kovi ʼaupito neʼe kei toe age ia.
Te Kau Tūpulaga ʼe Nātou Fakafiafia Te Loto ʼo Sehova
10Ohage ko tona fakahā ʼi te fakamatala ʼa te Tohi-Tapu, neʼe mole fakafihiʼi pe e Satana te agatonu ʼa Sopo, kae neʼe kau ai mo te agatonu ʼa te hahaʼi fuli ʼaē ʼe nātou tauhi ki te ʼAtua—pea ʼe koutou kau ai. ʼIo, ʼo ʼuhiga mo te hahaʼi fuli, neʼe ʼui fēnei e Satana kia Sehova: “Ko meʼa fuli ʼe maʼu e te tagata [neʼe mole ko Sopo tokotahi pe kae ko te hahaʼi fuli], ʼe ina foaki anai ia ki tona maʼuli.” (Sopo 2:4) ʼE koutou mahino koa ki tokotou tuʼulaga ʼi te fihi maʼuhiga ʼaia? Ohage ko tona fakahā ia Tāʼaga Lea 27:11, ʼe ʼui e Sehova ʼe ʼi ai te meʼa ʼe feala ke koutou foaki age kia te ia—ʼe ko he meʼa ʼe feala ai kia te ia ke fakatafito kiai tana tali ki te ʼu tukugakovi ʼa Satana. Koutou fakakaukauʼi muʼa—ko te Pule Faʼitaliha ʼo Te ʼAtulaulau ʼe ina kole atu ke koutou kau ki te tali ʼo te fihi lahi e tahi. ʼE ko he gāue pea mo he pilivilesio fakatalakitupua ʼe tuku atu kia koutou! ʼE lava koa ke koutou fai te meʼa ʼaē ʼe kole atu e Sehova? Neʼe fai e Sopo te faʼahi ʼaia. (Sopo 2:9, 10) ʼO toe feiā mo Sesu pea mo te tokolahi ʼi te lolotoga ʼo te hisitolia, ʼo kau ai mo te kau tūpulaga. (Filipo 2:8; Apokalipesi 6:9) ʼE feala mo koutou ke koutou tali ki te fihi ʼaia. Kae ʼe tonu ke mahino kia koutou, ʼe tonu ke koutou filifili pe ko ai ʼaē ka koutou lagolago kiai. ʼE koutou fakahā anai ʼaki takotou aga, peʼe koutou lagolago ki te manukinuki ʼaē neʼe fai e Satana peʼe ko te tali ʼa Sehova. Ko ai ʼaē ka koutou filifili ke koutou lagolago anai ki ai?
ʼE Tokaga Sehova Kia Koutou!
11ʼE maʼuhiga koa kia Sehova te filifili ʼaē ka koutou fai? ʼE mole heʼeki feʼauga pe koa te hahaʼi ʼaē kua agatonu kia te ia, ke feala ai kia ia ke ina foaki he tali ʼe lelei kia Satana? ʼE moʼoni, neʼe ʼui e te Tevolo ʼe mole he tahi ʼe tauhi kia Sehova mo tona loto katoa, kae kua fakahā te hala ʼo te tukugakovi ʼaia. Kae ʼe loto e Sehova ke koutou lagolago ki tona tuʼulaga pule faʼifaʼitaliha, koteʼuhi ʼe tokaga kia koutou takitokotahi. Neʼe ʼui fēnei e Sesu: “E mole ko te finegalo o tautou Tamai i Selo, ke puli he tahi o natou liliki aeni.”—Mateo 18:14.
12ʼE mahino ia, ʼe fia ʼiloʼi e Sehova pe ko ai ʼaē ka koutou lagolago ki ai. Tahi ʼaē meʼa maʼuhiga, ʼe malave kia te ia te meʼa ʼaē ka koutou fai. ʼE fakahā lelei e te Tohi-Tapu, ʼe malave ʼaupito ki te loto ʼo Sehova te ʼu gāue lelei peʼe kovi ʼa te hahaʼi. Ohage la, neʼe “mamahi” te loto ʼo Sehova ʼi te agatuʼu tuʼumaʼu ʼaē ʼa te kau Iselaele. (Pesalemo 78:40, 41) ʼI muʼa ʼo te Tulivio ʼo te temi ʼo Noe, ʼi te ‘kua lahi ʼaupito ʼo te agakovi ʼa te tagata,ʼ “neʼe mamahi ai [te] loto” ʼo Sehova. (Senesi 6:5, 6) Koutou fakakaukauʼi age muʼa pe koteā tona faka ʼuhiga. Kapau ʼe koutou fai he meʼa ʼe kovi, pea ʼe feala ke koutou fakaloto mamahiʼi tokotou Tupuʼaga. ʼE mole ʼui leva ko te ʼAtua ʼe vaivai peʼe mulimuli ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe mamahi kiai tona loto. Kae ʼe ʼofa kia koutou pea mo tokaga ki tokotou maʼuli fiafia. ʼI te tahi age faʼahi, ka koutou fai te meʼa ʼaē ʼe lelei, pea ʼe fiafia ai te loto ʼo Sehova. ʼE mole fiafia pe, ʼuhi heʼe maʼu hana tali kia Satana, kae kua feala ʼi te temi ʼaia ke ina Fakapale koutou. Pea ʼe ko he faʼahi ʼe ina fia fai maʼa koutou. (Hepeleo 11:6) Ko Sehova ʼAtua ʼe ko hakotou Tāmai ʼofa!
Te ʼu Koloa Fakalaumalie
Fakaʼaogaʼi He ʼu Fakatuʼutuʼu Fakalaumālie Moʼo Faka Kolōliaʼi Tou Tupuʼaga
ʼI te ʼosi fakatupu e Sehova ia te ʼatulaulau, ʼe ʼui fēnei ʼi te Tohi-Tapu “neʼe hoko mai te afiafi pea hoko mai mo te uhu,” ʼo fakaʼiloga ʼaki e Sehova te ʼu temi ʼaē neʼe ina fakahoahoa ai tana ʼu fakatupu. (Senesi 1:5, 8, 13, 19, 23, 31) ʼI te kamataʼaga ʼo te ʼu temi fuli ʼo tana fakatupu, neʼe ina ʼiloʼi lelei tana fakatuʼutuʼu ki te ʼaho ʼaia. Pea neʼe fakahoko katoa e te ʼAtua tana fakatuʼutuʼu ʼaē ke ina fakatupu te ʼu meʼa. (Apokalipesi 4:11) Neʼe ʼui fēnei e te pateliaka ko Sopo, “ ʼE ʼi ai te meʼa ʼe holi kiai tona nefesi [ʼo Sehova], pea ʼe ina fakahoko anai.” (Sopo 23:13) ʼE mahino neʼe lagi fiafia ʼaupito ia Sehova ʼi tana sio “kia meʼa fuli ʼaē neʼe ina fai” pea neʼe ina ʼui ʼe “lelei ʼaupito”!—Senesi 1:31.
Ke hoko tatatou ʼu fakatuʼutuʼu, ʼe tonu foki ke tou toe holi mālohi kiai. Koteā anai ka tokoni mai ke tou fakatuputupu he holi mālohi feiā? Logope neʼe fuafua noa pea mo lāvaki ia te kele, kae neʼe kua lava sio ia Sehova ʼe matalelei ʼaupito anai ia te kele, ko he meʼa ʼe ina faka maʼuhigaʼi anai pea mo faka kolōliaʼi ia ia. ʼO feiā mo tatou, ko tatatou holi ʼaē ke tou fakahoko te ʼu fakatuʼutuʼu ʼaē ʼe tou fai, ʼe feala ke fakatuputupu ʼi te metitasioʼi ʼo te ʼu fua lelei pea mo te ʼu tapuakina ʼo te fakahoko ʼo te fakatuʼutuʼu. Ko te meʼa ʼaia neʼe hoko kia Tony ʼaē ʼe taʼu 19. Neʼe mole galo tana ʼuluaki ʼaʼahi ia te pilō ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi Eulopa ʼo te Potu Uesite. Talu mai ai, koʼeni te fehuʼi ʼaē neʼe tau hake ʼi te fakakaukau ʼa Tony, ‘E feafeaʼi ʼapē te maʼuli pea mo te gāue ʼi te taʼi ʼu fale ʼaia?ʼ Neʼe haga fakakaukauʼi aipe e Tony te gāue ʼi te ʼu fale ʼaia, pea neʼe faiga kiai. Hili te ʼu taʼu, neʼe fiafia ʼaupito ʼi te tali age ki tana kole ke gāue ʼi te filiale!
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 11-17 ʼO TESEPELI
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | SOPO 25-27
“Ke Tou Agatonu ʼe Mole Maʼua Ke Tou Haohaoa”
it-1 1194 ¶5
Intégrité
Job. Job, qui vécut sans doute à une époque comprise entre la mort de Joseph et les jours de Moïse, est présenté comme un homme qui “ était intègre [héb. : tam] et droit, craignant Dieu et sʼécartant du mal “. (Jb 1:1 ; voir JOB.) Que lʼintégrité des hommes soit incluse dans la question qui oppose Jéhovah Dieu et Satan, cʼest ce qui ressort de ce que Dieu demanda à son Adversaire à propos de Job lorsque Satan se présenta lors dʼune assemblée angélique dans les cours célestes. Satan prétendit que le culte que Job rendait à Dieu était mû par de mauvais mobiles ; il affirma que Job servait Dieu non par pur attachement, mais parce quʼil en tirait égoïstement profit. Il mit donc en question lʼintégrité de Job envers Dieu. Bien quʼayant été autorisé à priver Job de ses nombreux biens et même de ses enfants, Satan ne réussit pas à briser son intégrité (Jb 1:6–2:3). Il prétendit ensuite que par égoïsme Job était prêt à supporter la perte de ses biens et de ses enfants tant quʼil pouvait sauver sa “ peau “. (Jb 2:4, 5.) Frappé ensuite dʼune maladie douloureuse et dévorante, et soumis aux paroles dissuasives de sa propre femme ainsi quʼaux critiques désobligeantes et aux insinuations de compagnons qui déformaient les normes et les desseins divins (Jb 2:6-13 ; 22:1, 5-11), Job répondit quʼil ne cesserait jamais dʼêtre un homme dʼintégrité. Il dit : “ Jusquʼà ce que jʼexpire, je ne me dessaisirai pas de mon intégrité ! Jʼai saisi ma justice et je ne la lâcherai pas ; mon cœur ne me provoquera pour aucun de mes jours. ” (Jb 27:5, 6). En restant intègre, il démontra que lʼAdversaire de Dieu était un menteur.
Nofo Agatonu
3ʼE tou fakaha feafeaʼi tatatou agatonu ʼae ki te ʼAtua? ʼE tonu ke tou ʼoʼofa kia Sehova ʼi totatou loto katoa, pea ke tou pipiki ʼateaina pe kia te ia. Pea ka tonu ke tou fai he tonu, ʼe tou fakamuʼamuʼa tuʼumaʼu anai ia te finegalo ʼo te ʼAtua. Koʼeni te tahi ʼu fakamahino. Ko te kupu Fakahepeleo ʼae neʼe fakaliliu ʼaki te kupu “agatonu” ʼi te Tohi-Tapu, ʼe toe fakaʼuhiga ki he meʼa ʼe haohaoa, peʼe katoa, peʼe heʼe mele. Ohage la, neʼe tonu ke sakilifisioʼi e te kau Iselaele ia he ʼu manu kia Sehova. Pea ʼe ui ʼi te Lao, ʼe tonu ke natou ʼaumai he ʼu manu ʼe heʼe mele. (Lev. 22:21, 22) Neʼe mole tonu ke natou ʼomai mo he manu neʼe vaʼe mutu, peʼe motu hona taliga, peʼe mata kivi, peʼe ko he manu ʼe mahaki. Neʼe fakamaʼua e Sehova ke natou ʼaumai he manu ʼe katoa mo heʼe mele. (Mala. 1:6-9) ʼE tou mahino pe koʼe ʼe maʼuhiga kia Sehova ke tou foaki he manu ʼe katoa mo heʼe mele. Ka tou totogi he meʼa, peʼe ko he fuaʼi ʼakau, peʼe ko he tohi, peʼe ko he meʼa gaue, ʼe mole tou leleiʼia mo kapau ʼe mole katoa te meʼa ʼae neʼe tou totogi. Kae ʼe tou loto ke katoa. ʼE toe feia pe mo Sehova, ʼe loto ia ke katoa totatou ʼofa pea mo tatatou agatonu ʼae kia te ia.
4Ko tona fakaʼuhiga koa ʼe tonu ke tou haohaoa, ke ʼaua naʼa tou agahala, pea hoki feala leva ke tou ui ʼe tou agatonu? ʼI ʼihi temi ʼe tou tokagaʼi ʼe lahi ʼotatou vaivaiʼaga, peʼe ko ʼatatou lakahala. Kae ʼe mole tonu ke tou manatu ʼe mole feala ke tou agatonu mo kapau ʼe tou lakahala. Tou vakaʼi ia tupuʼaga ʼe lua. ʼUluaki, ʼe mole nofo ia Sehova ʼo lamalama ʼatatou hala. ʼE ui fenei ʼi te Tohi-Tapu: “Kana nee ke taupau te manatu ki te u agahala, [Sehova], ko ai e feala anai ke mauli?” (Pes. 130:3) ʼE ina iloʼi totatou ʼuhiga agahala, pea ʼe fakamolemole gafua. (Pes. 86:5) Lua, ʼe iloʼi e Sehova ʼotatou tuʼakoi, ʼe mole ina fakamaʼua mai ke tou fai he meʼa ʼe mole tou lavaʼi. (Lau ia Pesalemo 103:12-14.) Kae ʼe feafeaʼi hatatou liliu ʼo katoa pea mo heʼe mele ki ʼona mata?
5Kapau ʼe fia agatonu he tahi kia Sehova, ʼe maʼuhiga ke ina maʼu ia te ʼofa. ʼE tonu ke katoa totatou ʼofa ʼae ki te ʼAtua, ke tou pipiki ʼateaina pe kia te ia, tatatou Tamai ʼae ʼe ʼi selo. Kapau ʼe katoa totatou ʼofa, maʼia ʼi te ʼu temi ʼae ʼe ʼahiʼahiʼi ai tatou, ʼe tou fakaha ai ʼe tou agatonu. (1 Klk. 28:9; Mat. 22:37) ʼE kotou manatuʼi te foʼi toko tolu ʼae neʼe tou palalau ki ai ʼi te kamata? He koʼe neʼe natou fai te faʼahi ʼaia? Neʼe fehiʼa koa te kiʼi taʼahine ki te ʼu fakafiafia ʼae ʼi te fale ako? Neʼe loto koa te tama tupulaga ke fakalainoaʼi ia ia ʼi te faifakamafola? Neʼe loto koa te tehina ke fakamavae mai tana gaue? Kailoa ia. Kae neʼe natou iloʼi lelei te ʼu lao faitotonu ʼa Sehova, pea ko te meʼa ʼae neʼe maʼuhiga tafito kia natou ko tanatou fakafiafiaʼi tanatou Tamai ʼae ʼe ʼi selo. Neʼe natou ʼoʼofa ia Sehova, koia neʼe natou fakamuʼamuʼa ai tona finegalo ʼi te ʼu tonu ʼae neʼe natou toʼo. ʼI tanatou fai ia te faʼahi ʼaia, neʼe natou fakaha ai tanatou agatonu.
Te ʼu Koloa Fakalaumalie
ʼE Fakatuʼutuʼu ʼo Mulimuli Ki Te Tohi ʼa Te ʼAtua
3Ka tou mamata kia meʼa fuli ʼae neʼe fakatupu e Sehova, ʼe tou sisio ai ʼe ko te ʼAtua ʼo te fakatokatoka. Koteʼuhi “ ʼaki te poto neʼe faʼu e Sehova te kele. ʼAki te fakasiosio tonu neʼe ina fakatuʼu maʼu te lagi.” (Taaga Lea 3:19, MN) ʼE lahi ʼaupito te ʼu aluʼaga ʼe mole tou iloʼi ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼae neʼe fakatupu e Sehova. ʼE ko ‘he kiʼi logoaʼa noa pe ʼae ʼe kaku mai kia tatouʼ ʼo ʼuhiga mo ia. (Sopo 26:14) Kaʼe ko te kiʼi mahino noa ʼae ʼe tou maʼu ʼo ʼuhiga mo te ʼatulaulau, ʼe ha mai ai te lelei ʼaupito ʼo tona fakatuʼutuʼu. (Pesalemo 8:4, 5) Ko te ʼu lauʼi miliona fetuʼu ʼe feʼoloʼaki ʼi hona aluʼaga fakatokatoka ʼi te ʼatulaulau. Pea kotou fakafuafua age muʼa te takafoliʼi ʼo te laʼa e te ʼu kele. ʼE fakaofoofo te fakatuʼutuʼu e Sehova te feʼoloʼaki ʼa te ʼu fetuʼu mo te ʼu kele. Ka tou fakakaukauʼi ia tana faʼu te lagi pea mo te kele ʼaki tona ʼatamai, ʼe tou fia fakavikiviki, mo tauhi pea mo nonofo agatonu kia te ia.—Pesalemo 136:1, 5-9.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 18-24 ʼO TESEPELI
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | SOPO 28-29
“ ʼE Lelei Koa Tatatou Aga Ohage Ko Sopo?”
Koutou Lotoʼofa Kia Nātou ʼe Faigataʼaʼia
19Ko te ʼu fakamatala faka Tohi-Tapu ʼaē neʼe tou talanoa kiai, ʼe nātou faka maʼuhigaʼi te lotoʼofa ʼaē ʼe tonu ke fakahā ki te hahaʼi ʼaē ʼe mole nātou lava fakahoko e nātou totonu tanatou ʼu fakatuʼutuʼu. Moʼo taupau te hōloga ʼo tona famili, neʼe ʼaoga kia Apalahamo te tokoni ʼa Petuele. Moʼo ʼave ʼo tona sino ki Kanaane, neʼe ʼaoga kia Sakopo te tokoni ʼa Sosefo. Pea ke tupu hona tofiʼa, neʼe ʼaoga kia Naomi te tokoni ʼa Lute. Ei, neʼe ʼaoga kia Apalahamo, mo Sakopo, pea mo Naomi, he ʼu hahaʼi moʼo tokoni age ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe ʼaoga kia nātou. ʼO toe feiā ia ʼaho nei, ʼe tonu ke fakahā tāfito te lotoʼofa kia nātou ʼaē ʼe faigataʼaʼia. (Tāʼaga Lea 19:17) ʼE tonu ke tou faʼifaʼitakiʼi te pateliaka ko Sopo, ʼaē neʼe tokaga tāfito kia “ia ʼe mamahi ʼaē neʼe kole tokoni, ia ia ʼaē ʼe hala mo tāmai pea mo ʼaē neʼe mole ʼi ai hona falalaʼaga” ʼo feiā kia “ia ʼaē ʼe fakaʼofaʼofa.” Ko Sopo neʼe ina ‘fakafiafia mo te loto ʼo te fafine vituaʼ pea neʼe liliu ko ‘te ʼu mata ʼo ia ʼaē ʼe kivi pea mo te ʼu vaʼe ʼo ia ʼaē ʼe ketu.ʼ—Sopo 29:12-15.
it-1 655 ¶10
VÊTEMENT
Il est fait de nombreuses autres allusions symboliques au vêtement. De même quʼun uniforme ou quʼun costume spécial signale lʼappartenance à une certaine organisation ou lʼadhésion à un certain mouvement, de même le vêtement, dans la symbolique de la Bible, est lʼidentification dʼune personne par la position quʼelle prend et les activités quʼelle a en conséquence ; cʼest le cas dans lʼexemple du vêtement de mariage raconté par Jésus (Mt 22:11, 12 ; voir COIFFURE ; SANDALE). En Révélation 16:14, 15, le Seigneur Jésus Christ prévient du danger pour le chrétien de sʼendormir spirituellement et de se faire dépouiller de son identité de témoin fidèle du vrai Dieu. Cela pourrait être désastreux à la veille de “ la guerre du grand jour de Dieu le Tout-Puissant “.
Des noms porteurs de sens
Nous nʼavons pas pouvoir sur le nom qui nous a été donné à la naissance. En revanche, la réputation que nous nous forgeons dépend entièrement de nous (Proverbes 20:11). Posez-vous donc la question : ‘ Si Jésus ou les apôtres en avaient lʼoccasion, quel nom choisiraient-ils de mʼattribuer ? Quel nom résumerait bien ma qualité prédominante ou ma réputation ? ʼ
Cette question mérite réflexion. Pourquoi ? Parce que, comme lʼa écrit le sage roi Salomon : “ Un nom est préférable à dʼabondantes richesses. “ (Proverbes 22:1). Si nous nous faisons un beau nom, une belle réputation, auprès de nos semblables, nous nous constituons assurément un atout précieux. Mais plus important encore : si nous nous faisons un beau nom aux yeux de Dieu, nous acquerrons un trésor durable. En quel sens ? Dieu promet quʼil écrira dans son “ livre de souvenir “ les noms de ceux qui le craignent et quʼil leur offrira la perspective de la vie éternelle. — Malaki 3:16 ; Révélation 3:5 ; 20:12-15.
Te ʼu Koloa Fakalaumalie
g00 7/8 11 ¶3
Kotou malimali heʼe lelei ki te maʼuli malolo!
ʼE lelei koa te malimali ki te maʼuli? Ei. ʼE lagi ke manatuʼi he aluʼaga neʼe ke lotomalohi pe neʼe puli tou ʼita ʼuhi he neʼe malimali atu he tahi? Peʼe ki tau lotohoha peʼe ko tou liʼakina he mole matafiafia he tahi? ʼE mahino mai, ko te malimali ʼe fua lelei kia ia ʼe malimali pea mo ia ʼae ʼe fai ki ai. Neʼe ui fenei e Sopo ki ʼona fili: “ Ka au malimali kia natou, — neʼe natou punamaʼuli ai, — neʼe natou fimalie ʼi tanatou sisio ki taku matafiafia.” (Job 29:24). Neʼe matafiafia ia Sopo ʼuhi ko te fiafia ʼo tona loto.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 25-31 ʼO TESEPELI
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | SOPO 30-31
“ ʼE Tou Maʼa Koa Ohage Ko Sopo?”
Leʼei Kehe ʼOkotou Mata Mai Te ʼu Meʼa ʼAē ʼe Vaʼiganoa!
8ʼE feala pē foki ke fakahalaʼi ia te kau Kilisitiano moʼoni e tonatou ʼu mata pea mo te ʼu holi ʼo tonatou kakano. Koia, ko te Folafola ʼa te ʼAtua ʼe ina fakalotomālohiʼi tātou ke tou akonakiʼi ia tātou totonu ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou sio kiai pea mo holi kiai. (1 Ko. 9:25, 27; lau ia 1 Soane 2:15-17.) Neʼe fakamoʼoni ia te tagata agatonu ko Sopo ki te pipiki mālohi ʼaē ʼo te sio pea mo te holi. Neʼe ina ʼui fēnei: “Neʼe au fai te fuakava mo toku ʼu mata. Koia ʼe lava feafeaʼi anai haku tokagaʼi he taʼahine tāupoʼou?” (Sopo 31:1) Neʼe mole gata pē ia te fakafisi ʼaē ʼa Sopo ke ʼaua naʼa fāfā ki he fafine moʼo fai ia he aga heʼeʼaoga, kae māʼia mo tona ʼatamai neʼe mole ina tuku ke fakafiafia ʼaki te taʼi manatu ʼaia. Neʼe fakahā lelei e Sesu ʼe mole tonu ke ʼulihi ia te ʼatamai ʼaki he ʼu manatu heʼeʼaoga ʼaia, ʼi tana ʼui ʼaenī: “Ko ʼaē ʼe ina haga sioʼi he fafine ʼo tupu ai hana holi ki ai, ʼe kua tono ia mo ia ʼi tona loto.”—Mat. 5:28.
Réfléchissez à la “ fin par la suite “
Avant de vous engager sur ce genre de route, posez-vous la question : ‘ Où cela va-t-il me conduire ? ʼ Un temps de réflexion sur ce que risque dʼêtre la “ fin par la suite ” suffira peut-être à vous retenir de commettre un acte aux conséquences graves. Sida et autres maladies sexuellement transmissibles, grossesses non désirées, avortements, liens familiaux brisés et remords parsèment le chemin de ceux qui ont choisi dʼignorer les panneaux avertisseurs. Lʼapôtre Paul ne cache pas à quoi mènera la route de ceux qui pratiquent lʼimmoralité sexuelle. Ils “ nʼhériteront pas du royaume de Dieu ”. — 1 Corinthiens 6:9, 10.
Kau Tūpulaga, Ke Takitaki Koutou e Te Folafola ʼa Te ʼAtua
15ʼI takotou manatu, ʼe ko te temi fea ʼaē ʼe ʼahiʼahiʼi lahi ai anai takotou agatonu ʼaē ki te ʼAtua: ʼi te temi ʼaē ʼe kotou fakatahi ai mo ʼihi peʼe mokā kotou tō tokotahi? ʼE moʼoni, mokā kotou ʼi te faleako peʼe ʼi te fale gāue, ʼe lahi age takotou nonofo tōkakaga ki he meʼa ʼe feala ke fakatupu kovi ki takotou ʼu felōgoi ʼaē mo te ʼAtua. ʼE ko te temi ʼaē ʼe kotou mālōlō ai pea ʼe mole kei kotou nonofo tōkakaga ai, ʼaē ʼe faigafua age ai hakotou fai ia he aga ʼe kovi.
16He koʼē ʼe tonu ke kotou fia fakalogo kiā Sehova tatau aipē peʼe kotou tō tokotahi? Kotou manatuʼi te faʼahi ʼaenī: ʼE feala ke kotou fakamamahiʼi te loto ʼo Sehova peʼe ke kotou fakafiafiaʼi tona loto. (Sen. 6:5, 6; Taag. 27:11) ʼE malave kiā Sehova te ʼu aga ʼaē ʼe kotou fai heʼe “tokaga ia kiā koutou.” (1 Pet. 5:7) ʼE loto ia ke kotou fakalogo age kiā te ia ke fua lelei ai kiā koutou totonu pē. (Isa. 48:17, 18) ʼI Iselaele, ʼi te temi ʼaē neʼe mole fakalogo ai ʼihi kaugana ʼa Sehova ki tana ʼu tokoni, neʼe natou fakamamahiʼi ai tona loto. (Pes. 78:40, 41) ʼI te tahi age faʼahi, neʼe ʼofa mamahi ia Sehova ki te polofetā ko Taniela, he neʼe fakahigoaʼi ia ia e te ʼāselo, ko he “tagata ʼofaina ʼaupitō.” (Tan. 10:11) Koteā tona tupuʼaga? Neʼe nofo agatonu ia Taniela ki te ʼAtua, ʼo mole gata pē ʼi muʼa ʼo te hahaʼi kae ʼi te temi ʼaē neʼe toe tō tokotahi ai.—Lau ia Taniela 6:10.
Te ʼu Koloa Fakalaumalie
Te Poto ʼi Te Fagono ʼAki Te ʼOfa
Ko te ʼu kaumeʼa ʼo te tagata ko Sopo neʼe lagi nātou logo ki tana ʼu akonaki e hogofulu. Kae neʼe lāuga fēnei ia Sopo: “Ka na neʼe ʼi ai pe la he tahi ʼe fagono mai kiā au!” (Sopo 31:35) He koʼe neʼe lāuga feiā ia Sopo? Koteʼuhi neʼe mole ina maʼu hona fīmālie ʼi tanatou fagono age ki ai. Neʼe mole nātou tōkakaga kiā Sopo pea neʼe mole nātou fia mahino ki te ʼu meʼa ʼaē ʼi tona loto. ʼE mahino mai neʼe mole nātou fagono ke nātou mahino ki tona ʼu mamahi. Kae ʼe tokoniʼi fēnei tatou e te ʼapositolo ko Petelo: “Ke koutou maʼu fuli te manatu e tahi, koutou felotomahinoʼaki, mo ʼofa ki te ʼu tēhina, mo fonu ʼi te manavaʼofa mo agavaivai.” (1 Petelo 3:8, MN ) ʼE tou lava fakahā feafeaʼi tatatou felotomahinoʼaki? ʼAki tatatou tokagaʼi te loto ʼo he tahi pea mo tou faigaʼi ke tou mahino kiai. ʼE hā anai tatatou mahino ʼi te ʼu palalau ʼaenī: “Neʼe lagi ke mamahi ai” pe “neʼe lagi hage kiā koe neʼe mole mahino ia ki te meʼa ʼaē ʼi tou loto.” Ko te tahi faʼahiga fakahā ʼo tatatou tokagaʼi ia nātou, ʼe ko tatatou fakahā tana ʼu manatu ʼaki ʼatatou palalau totonu, ʼo tou fakahā ai neʼe tou mahino ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe ina ʼui mai. Ko te fagono ʼaki te ʼofa ʼe faka ʼuhiga ia ʼe mole tokaga pe ki te ʼu palalau kae ʼe tou toe mahino foki ki te ʼu meʼa ʼaē ʼi tona loto.