Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • mwbr24 Malesio p. 1-12
  • Tafitoʼaga ʼo “Te Kaupepa Ako Te Maʼuli Fakakilisitiano Mo Te Faifakamafola”

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Tafitoʼaga ʼo “Te Kaupepa Ako Te Maʼuli Fakakilisitiano Mo Te Faifakamafola”
  • Tafitoʼaga ʼo Te Kaupepa Ako Te Maʼuli Fakakilisitiano Mo Te Faifakamafola—2024
  • Manatu Tafito
  • 4-10 MALESIO
  • 11-17 MALESIO
  • 18-24 MALESIO
  • 25-31 MALESIO
  • 1-7 APELILI
  • 8-14 APELILI
  • 15-21 APELILI
  • 22-28 APELILI
  • 29 APELILI–5 MAIO
Tafitoʼaga ʼo Te Kaupepa Ako Te Maʼuli Fakakilisitiano Mo Te Faifakamafola—2024
mwbr24 Malesio p. 1-12

Tafitoʼaga ʼo Te Kaupepa Ako Te Maʼuli Fakakilisitiano Mo Te Faifakamafola

© 2023 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania

4-10 MALESIO

KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | PESALEMO 16-17

“Ko Sehova, Te Matapuna ʼo ʼOku Tapuakina Fuli”

w18.12 23 ¶11

Kau Tupulaga, ʼe Feala Ke Kotou Maʼuli Fiafia

KE MAʼU HOU ʼU KAUMEʼA MOʼONI

11 ʼE ui fenei ia Pesalemo 16:3, MN: “Pea ʼe au fiafia lahi ʼuhi ko te kau maʼoniʼoni ʼi te kele, ia te kau ʼaliki.” Neʼe iloʼi e Tavite pe feafeaʼi ia te maʼu ʼo he ʼu kaumeʼa lelei. Neʼe ina filifili ʼona kaumeʼa ia natou ʼae ʼe ʼoʼofa ia Sehova, pea neʼe “fiafia lahi” ai. Pea neʼe ina fakahigoaʼi ʼona kaumeʼa ʼaia ko he “kau maʼoniʼoni,” koteʼuhi neʼe natou faiga ke natou mulimuli ki te ʼu lekula ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo te aga ʼae ʼe tonu ke fai. Neʼe toe manatu feia ia te tahi tagata faipesalemo ʼo ʼuhiga mo te filifili ʼo he ʼu kaumeʼa lelei pea neʼe ina ui fenei: “Ko te kaumea au o natou fuli ae e . . . [“manavasiʼi,” MN] kia koe, pea mo natou ae e natou tauhi au fakatotonu.” (Pesalemo 119:63) Ohage pe ko tatatou kua talanoa ki ai ʼi te alatike ʼae kua ʼosi atu, ʼe toe feala mo koe ke ke maʼu hou ʼu kaumeʼa lelei ia natou ʼae ʼe ʼoʼofa mo fakalogo kia Sehova. Pea ʼe toe feala pe foki ke ke filifili hou ʼu kaumeʼa ʼe mole kotou taʼu tahi.

w14 15/2 29 ¶4

“Sio Ki Te Taulekaleka ʼo Sehova”

Neʼe hiva fenei ia Tavite: “Ko [Sehova] ko toku inasi mo taku kalise. Ko koe ae e ke taupau kia au toku vaega. Kua vahei mai kia au he tofiga lelei.” (Pes. 16:5, 6) Neʼe lotofakafetaʼi ia Tavite ʼuhi ko tona “inasi,” ko te pilivilesio ʼae ke ina maʼu he felogoʼi lelei mo Sehova, mo tona ʼofa pea mo tana tauhi kia te ia. Ohage pe ko Tavite, ʼe lagi tou tau mo he ʼu ʼahiʼahi kaʼe ʼe lahi age pe ia te ʼu tapuakina fakalaumalie ʼe tou maʼu. Koia tou leleiʼia tuʼumaʼu te tauhi moʼoni pea mo tou “mamata” ki te fale lotu fakalaumalie ʼa Sehova ʼaki he loto fiafia.

w08 1/2 8 ¶2-3

Tou Haga Tuku Tuʼumaʼu Aipē Ia Sehova ʼi ʼOtatou Muʼa

2 ʼE lahi ia te ʼu ako ʼe feala kiā tātou fuli ke tou tāʼofi mai te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko ki te ʼu hahaʼi ʼe tou ʼiloʼi lelei ʼi te Tohi-Tapu​—ko Apalahamo, mo Sala, mo Moisese, mo Lute, mo Tavite, mo Esitele, mo te ʼapositolo ko Paulo pea mo ʼihi atu. Kae ʼe toe ʼi ai pē mo te ʼu fakamatala ʼo ʼihi ʼe mole tou faʼa ʼiloʼi lelei, kae ʼe toe ʼaoga pē kiā tātou. Kapau ʼe tou metitāsioʼi ia te ʼu fakamatala ʼaia ʼi te Tohi-Tapu, pea ʼe tokoni mai ke tou mulimuli ki te ʼu palalau ʼaenī ʼa te tagata fai pesalemo: “Kua au tuku tuʼumaʼu aipē ia Sehova ʼi ʼoku muʼa. ʼE mole au tūkia anai, heʼe nofo ʼi toku toʼomataʼu.” (Pes. 16:8) ʼE tonu ke tou mahino feafeaʼi ki te ʼu palalau ʼaia?

3 ʼI te agamāhani, ko he tagata sōlia ʼe ina toʼo tana heletā ʼi tona nima mataʼu, ʼo mole puipui ai ia tona faʼahi ʼaia e te meʼa tali tau ʼaē ʼe puke e tona nima hema. Kae neʼe feala ke puipui tona faʼahi ʼaia mo kapau ʼe tau hona kaumeʼa ʼi tona faʼahi mataʼu. Kapau ʼe tou manatuʼi tuʼumaʼu ia Sehova pea mo tou fai tona finegalo, pea ʼe ina puipui anai tātou. Koia tou vakaʼi age muʼa pe lava fakalotomālohiʼi feafeaʼi tatatou tui ʼaki tatatou vakaʼi ia te ʼu fakamatala ʼi te Tohi-Tapu, ke feala ai hatatou “haga tuku tuʼumaʼu aipē ia Sehova ʼi [ʼotatou] muʼa.”—Byington.

Koloa Fakalaumalie

it-2-F 697

Pupille

Le mot hébreu ʼishôn (Dt 32:10 ; Pr 7:2), quand il est utilisé avec ʽayin (œil), signifie littéralement “ petit homme de l’œil ” ; pareillement, bath (fille) est employé en Lamentations 2:18 dans l’idée de “ fille de l’œil ”, les deux expressions désignant la pupille. Les deux figurent ensemble en Psaume 17:8 pour accentuer l’idée (ʼishôn bath-ʽayin), ce qui donne littéralement, “ petit homme, fille de l’œil ” (“ pupille de l’œil ”, MN). Allusion est sans doute faite à la petite image de soi qu’on voit se refléter dans cette partie de l’œil de l’autre.

L’œil est extrêmement fragile et sensible ; même un petit poil ou un grain de poussière entre la paupière et le globe oculaire sont immédiatement détectés. La partie transparente de l’œil (la cornée) qui recouvre la pupille doit être protégée et soignée, car si elle est éraflée par accident ou si elle s’opacifie à cause d’une maladie, cela peut entraîner une altération de la vision ou la cécité. Avec force et pourtant avec délicatesse de langage, la Bible utilise l’expression “ la pupille de tes yeux ” pour parler de ce qui doit être gardé avec le plus grand soin. C’est ainsi qu’il faut traiter la loi de Dieu (Pr 7:2). À propos des soins paternels dont Dieu entoura Israël, Deutéronome 32:10 dit qu’il préserva cette nation “ comme la pupille de son œil ”. Dans une prière, David demanda que Dieu le protège et prenne soin de lui “ comme la pupille de l’œil ”. (Ps 17:8.) Il voulait que Jéhovah agisse promptement en sa faveur quand il serait attaqué par des ennemis. (Voir aussi Ze 2:8, où on trouve l’hébreu bavath ʽayin, “ prunelle de l’œil ”.)​—Voir ŒIL.

11-17 MALESIO

KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | PESALEMO 18

“Ko Sehova ʼe . . . Ko Ia ʼAe ʼe Ina Haofaki Au”

w09-F 1/5 14 ¶4-5

Ko Te Fiafia ʼo Sehova ʼe Ko Toku Kolo Tau

La Bible compare aussi Jéhovah à des choses inanimées. On relève par exemple des expressions comme “ Rocher d’Israël ”, “ tour ” et “ forteresse ”. (2 Samuel 23:3 ; Proverbes 18:10 ; Psaume 18:2.) Quel est le point commun sur lequel s’appuient ces images ? Prenons celle du rocher. Un rocher est inébranlable ; il ne bouge pas. De même Jéhovah est un refuge sûr et stable ; nous pouvons donc compter sur sa protection.

5 Le livre des Psaumes regorge de telles images littéraires. En Psaume 84:11 par exemple, Jéhovah est comparé à “ un soleil et [à] un bouclier ”. En effet, il est la source de la lumière, de la vie et de l’énergie ; mais c’est aussi un Dieu qui protège ses serviteurs. D’un autre côté, on lit en Psaume 121:5 : “ Jéhovah est ton ombre à ta droite. ” Que faut-il entendre par là ? Tout comme un coin d’ombre nous protège d’un soleil accablant, Jéhovah peut protéger ses serviteurs de l’accablement causé par le malheur en les cachant à l’ombre de sa “ main ” ou de ses “ ailes ”. ​—Isaïe 51:16 ; Psaume 17:8 ; 36:7.

it-2-F 1168 ¶6

La voix

Dieu entend la voix de ses serviteurs. Ceux qui servent Dieu avec l’esprit et la vérité peuvent invoquer Dieu en étant assurés qu’il entend leur voix, quelle que soit la langue dans laquelle ils l’invoquent. Qui plus est, même si on n’emploie pas la voix au sens littéral parce que la requête est silencieuse, Dieu, qui connaît le cœur des hommes, “ entend ” néanmoins, c’est-à-dire prête attention (Ps 66:19 ; 86:6 ; 116:1 ; 1S 1:13 ; Ne 2:4). Dieu entend les affligés qui l’appellent à l’aide, et entend aussi la voix et connaît les intentions des hommes qui s’opposent à lui et qui méditent le mal contre ses serviteurs.​—Gn 21:17 ; Ps 55:18, 19 ; 69:33 ; 94:9-11 ; Jr 23:25.

w22.04 3 ¶1

ʼE Feafeaʼi Hau Tauʼi Tou Lotohoha?

2. Manatuʼi te ʼu temi ʼae neʼe tokoni atu ai ia Sehova. Ka ke fakakaukauʼi te ʼu aluʼaga ʼae neʼe hoko kia koe, ʼe kei ke manatuʼi koa te ʼu ʼahiʼahi neʼe ke lava katakiʼi ʼuhi ko te tokoni ʼa Sehova? Kapau ʼe ke fakakaukauʼi ia te tokoni atu ʼa Sehova kia koe pea mo ʼana kaugana ʼi muʼa atu, ʼe malohi anai tau falala kia te ia pea ʼe ke logoʼi anai te tokalelei ʼo te loto. (Pes. 18:17-19) ʼE ui fenei e te tagata ʼafeā ko Joshua: “Neʼe au fai he lisi ʼo te ʼu kole ʼae neʼe tali mai e Sehova. ʼE tokoni mai ke au manatuʼi te ʼu temi ʼae neʼe au fakaha age kia te ia he meʼa ʼe ʼaoga mai kia au pea neʼe ina foaki mai te faʼahi ʼaia neʼe ʼaoga kia au.” ʼEi, ka tou fakakaukauʼi te ʼu meʼa neʼe fai e Sehova maʼa tatou, ʼe tou toe maʼu ai te malohi moʼo tauʼi totatou lotohoha.

Koloa Fakalaumalie

it-1-F 437 ¶2

Chérubin

Il ne sagissait pas, comme certains le prétendent, d’images grotesques inspirées des statues ailées monstrueuses qu’adoraient les nations païennes d’alentour. Les anciennes traditions juives attestent de façon unanime (la Bible ne dit rien à ce sujet) que ces chérubins avaient une forme humaine. Il s’agissait d’œuvres artistiques raffinées qui représentaient des créatures angéliques d’une beauté glorieuse et qui avaient été réalisées dans les moindres détails ‘ d’après le modèle ’ que Jéhovah Dieu lui-même avait donné à Moïse (Ex 25:9). L’apôtre Paul en parle comme des “ chérubins glorieux couvrant de leur ombre le propitiatoire ”. (Hé 9:5.)

Ces chérubins étaient associés à la présence de Jéhovah : “ Oui, c’est là que je me présenterai à toi et que je parlerai avec toi, d’au-dessus du couvercle, d’entre les deux chérubins qui sont sur l’arche du témoignage. ” (Ex 25:22 ; Nb 7:89). C’est pourquoi on disait que Jéhovah ‘ siégeait sur [ou : entre] les chérubins ’. (1S 4:4 ; 2S 6:2 ; 2R 19:15 ; 1Ch 13:6  ; Ps 80:1 ; 99:1 ; Is 37:16.) Les chérubins servaient, symboliquement parlant, de “ représentation du char ” de Jéhovah sur lequel il se tenait (1Ch 28:18), et leurs ailes assuraient à la fois une protection et une grande rapidité de déplacement. C’est pourquoi, dans un chant poétique où il parle de la rapidité avec laquelle Jéhovah lui était venu en aide, David dit qu’“ il [Jéhovah] venait monté sur un chérubin, il venait en volant ”, oui, “ sur les ailes d’un esprit ”. ​—2S 22:11 ; Ps 18:10.

18-24 MALESIO

KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | PESALEMO 19-21

“ ʼE fakaha e te ʼatu lagi te kololia ʼo te ʼAtua”

w04 1/1 8 ¶1-2

Ke Tou Tala Fuli Te Kolōlia ʼo Sehova

KO TAVITE, te foha ʼo Sese, neʼe lahi ake ʼo liliu ko he tagata tauhi manu ʼi te ʼu tafaʼaki ʼo Petelehemi. ʼI te pōʼuli, neʼe lagi tau nofo ʼo sioʼi te tapuke ʼo te ʼu fetuʼu, ʼi tana lolotoga leʼoleʼo te ʼu faga manu ʼo tana tāmai! ʼE mahino ia neʼe ina manatuʼi te lagi matalelei ʼaia, ʼi te temi ʼaē neʼe takitaki ai ia ia e te laumālie maʼoniʼoni ʼo te ʼAtua, ke ina tohi pea mo hiva te ʼu kupu matalelei ʼaenī ʼo te Pesalemo 19: “ ʼE tala e te lagi te kolōlia ʼo te ʼAtua, pea mo te ʼu gāue ʼo tona ʼu nima, ʼe fakahā e te laulahi. ʼI te kele katoa kua haʼu ki tuʼa tonatou maea, pea ko tanatou ʼu akonaki kua aʼu ki te ʼu potu taupotu ʼo te kele.”​—Pesalemo 19:1, 4.

2 ʼE mole fai ʼaki he lea, peʼe ko he ʼu kupuʼi palalau, peʼe ko he leʼo, kae ko te lagi fakaofoofo ʼaē neʼe fakatupu e Sehova ʼe ina kalagaʼi tona kolōlia, ʼi te ʼaho fuli pea mo te po fuli. ʼI te temi fuli pe ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe fakatupu, ʼe nātou kalagaʼi ia te kolōlia ʼo te ʼAtua, pea ʼe mahino kia tatou totatou mālalo mokā tou mamata ki te ʼu fakamoʼoni fakalogologo ʼaia, ʼi te “kele katoa” ke sisio kiai te hahaʼi fuli. Kae ʼe mole gata ʼaki pe te fakamoʼoni fakalogologo ʼa te ʼu meʼa ʼaē neʼe fakatupu. ʼE nātou uga te hahaʼi agatonu ke nātou fai he fagonogono ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia. Ko te tagata fai pesalemo ʼaē ʼe mole tou ʼiloʼi tona higoa neʼe palalau fēnei ki te hahaʼi tauhi agatonu: “Koutou foaki kia Sehova te kolōlia pea mo te mālohi. Koutou foaki kia Sehova te kolōlia ʼo tona huafa.” (Pesalemo 96:7, 8) Ko te hahaʼi ʼaē ʼe nātou felogoi lelei mo Sehova ʼe nātou loto fiafia ʼo tali ki te fakaloto mālohi ʼaia. Kae ʼe feafeaʼi he faka kolōlia ki te ʼAtua?

w04 1/6 11 ¶8-10

Ko Te ʼu Fakatupu ʼe Nātou Tala Te Kolōlia ʼo Te ʼAtua!

8 Pea ʼe toe fakamatala fēnei e Tavite ia te tahi faʼahi fakaofoofo ʼo te ʼu meʼa ʼaē neʼe fakatupu e Sehova: “[ʼI te lagi] neʼe ina laga he falelā ki te laʼā, pea ʼe hage ko he tagata ʼohoana ʼe hū ki tuʼa mai tona kogafale ʼohoana, ʼe fiafia ʼi te lele ʼi te ala ohage ko he tagata mālohi. Mai te tahi potu taupotu ʼo te lagi ʼe hū ki tuʼa, pea ko te gataʼaga ʼo tona takafoli ʼe kaku ki tonatou tahi ʼu potu taupotu; pea ʼe mole he meʼa ʼe ū ʼi tona māfana.”​—Pesalemo 19:4-6.

9 ʼE mole faʼa lahi te laʼā mokā fakatatau ki te tahi ʼu fetuʼu. Kae ʼe ko he fetuʼu ʼe lahi ʼaupito, pea ʼe hage te ʼu fetuʼu ʼaē ʼe takafoli ʼi ʼona tafa ʼe nātou liliki ʼaupito. ʼE ʼui fēnei e te tohi ko te mamafa ʼo te laʼā ʼe ko “tane e 2 miliale miliale mo miliale”​—ko te teitei mamafa katoa ʼo te ʼu fetuʼu fuli ʼaē ʼe takafoli ʼi te laʼā. ʼUhi ko te mamafa ʼo te laʼā ʼe feala ai ki te kele ke ina takafoli ia ia ia vaha kilometa e 150 miliona ʼo mole he temi ʼe fakamamaʼo mai te laʼā peʼe fakaōvi kiai. ʼE ko he kiʼi koga veliveli ʼo te mālohi ʼo te laʼā ʼaē ʼe aʼu mai ki te kele, kae ʼe feʼauga moʼo taupau te maʼuli.

10 ʼE talanoa te tagata fai pesalemo ki te laʼā ʼaki he lea fakatātā, ʼo ina ʼui ʼe hage ko “he tagata mālohi” ʼe lele mai te tahi taupotu ki te tahi taupotu lolotoga te ʼaho pea ʼe ʼalu ʼo mālōlō ʼi “he falelā.” ʼI tatatou sio ki te paletō ʼo te laʼā, ʼe hage ʼe hū ki “he falelā,” ʼo ʼalu ʼo mālōlō. ʼI te uhu ake, ʼe hage ʼe ʼasi fakafokifā mai, ʼo fiafia “[ohage] ko he tagata ʼohoana ʼe hū ki tuʼa mai tona kogafale ʼohoana.” ʼI tona ʼuhiga tagata tauhi ōvi, neʼe ʼiloʼi e Tavite te momoko ʼaupito ʼi te pōʼuli. (Senesi 31:40) Neʼe ina manatuʼi tona fakamāfanaʼi fakavilivili e te laʼā ʼo feiā mo te ʼu vao matuʼa. Neʼe mole gaʼegaʼe te laʼā ʼi tana “folau” ʼaia mai te potu esite ki te potu uesite, kae ʼe hage ko “he tagata mālohi,’ ʼe toe fakatuʼutuʼu ke ina fai he tahi folau.

g95-F 8/11 7 ¶3

Le moins reconnu des artistes

Plus nous nous pénétrons de la beauté de la nature, plus nous en apprenons sur le Créateur, dont les œuvres nous entourent. Jésus a un jour encouragé ses disciples à examiner les fleurs sauvages qui poussaient en Galilée: “Étudiez les lis des champs, comment ils croissent; ils ne peinent ni ne filent; or je vous dis que pas même Salomon, dans toute sa gloire, n’a été vêtu comme l’un d’eux.” (Matthieu 6:28, 29). La beauté d’une simple fleur sauvage peut nous rappeler que Dieu n’est pas indifférent aux besoins de la famille humaine.

Koloa Fakalaumalie

it-1-F 1073

Hébreu, II

On distingue aussi le parallélisme synthétique (ou formel, constructif), dans lequel le deuxième membre ne se borne pas à se faire l’écho du premier ou à établir un contraste. Il amplifie plutôt l’idée précédente et ajoute une pensée nouvelle. Psaume 19:7-9 en est une illustration :

La loi de Jéhovah est parfaite,

ramenant l’âme.

Le rappel de Jéhovah est digne de foi,

rendant sage l’homme inexpérimenté.

Les ordres de Jéhovah sont droits,

réjouissant le cœur ;

le commandement de Jéhovah est pur,

faisant briller les yeux.

La crainte de Jéhovah est pure,

tenant pour toujours.

Les décisions judiciaires de Jéhovah sont vérité ;

elles se sont révélées justes l’une comme l’autre.

On remarque que la deuxième partie de chaque phrase ou proposition complète l’idée ; l’ensemble du vers est donc une synthèse, c’est-à-dire le résultat de la réunion de deux éléments. Ce n’est qu’avec la deuxième partie du vers, par exemple “ ramenant l’âme “ et “ rendant sage l’homme inexpérimenté “, que le lecteur apprend en quoi la ‘ loi est parfaite ’ et le “ rappel de Jéhovah est digne de foi “. Dans une telle suite de parallèles synthétiques, la division entre la première et la deuxième partie sert de césure. Ainsi, outre la progression de la pensée, le texte conserve une certaine structure poétique, un parallèle dans la forme. C’est pour cette raison que ce parallélisme est appelé formel ou constructif.

25-31 MALESIO

KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | PESALEMO 22

Te ʼu Aluʼaga Neʼe Fakakikite ʼo ʼUhiga Mo Te Mate ʼa Sesu

w11 1/8 15 ¶16

Neʼe Natou Maʼu Te Mēsia!

16 ʼE hagē anai neʼe liʼakina te Mēsia e te ʼAtua. (Lau ia Pesalemo 22:1.) ʼO ʼalutahi mo te lea fakapolofetā, “ ʼi te hiva hola [lagi ʼi te hola tolu hili hoʼatā], neʼe kalaga leʼolahi ia Sesu ʼo fēnei: ‘Eli, Eli, lama sabachthani?’ ko tona fakaʼuhiga, mokā ʼe fakaliliu: ‘Ê toku ʼAtua, toku ʼAtua, koteā ʼaē kua ke liʼaki ai au?’ ” (Mko. 15:34) Neʼe mole puli te tui ʼa Sesu ki tana Tamai ʼaē ʼi selō. Neʼe tuku e te ʼAtua ia Sesu ki tona ʼu fili, ko tona fakaʼuhiga ʼaē neʼe ina toʼo Tana puipui ke feala ai te ʼahiʼahiʼi kātoa ʼo te nofo agatonu ʼa Kilisito. Pea ʼi tana kalaga fēia, neʼe fakahoko ai e Sesu ia Pesalemo 22:1.

w11 1/8 15 ¶13

Neʼe Natou Maʼu Te Mēsia!

13 Neʼe fakakikite e Tavite ko te Mēsia ʼe lea koviʼi anai. (Lau ia Pesalemo 22:7, 8.) Neʼe lea koviʼi Sesu ʼi tana lolotoga mamahi ʼaē ʼi te pou fakamamahi, heʼe ʼui fēnei e Mateo: “Ko nātou ʼaē neʼe fakalaka ʼi ai, neʼe natou laukovi kiā te ia, ʼo kalokalo ʼonatou ʼu ʼulu pea mo ʼui maʼa nātou: ‘Ia koe ʼaē neʼe ke fia holoʼi te fale lotu pea mo toe lagaʼi iā ʼaho e tolu, haofaki ia koe totonu! Kapau ko te ʼAlo koe ʼo te ʼAtua, pea ke hifo ifo ʼi te pou fakamamahi!’ ” ʼO toe fēia pē mo te kau pelepitelō pule, mo te kau sekelipa, pea mo te ʼu tagata ʼāfea neʼe natou manukinuki ia ia pea mo natou ʼui fēnei: “Neʼe ina haofaki te tahi ʼu hahaʼi; ka mole ina lavaʼi te haofaki ʼo ia totonu! Kapau ko ia ko te Hau ʼo Iselaele; pea ke hifo ifo lā ʼi te pou fakamamahi pea ʼe hoki tou tui ai leva kiā te ia. Neʼe ina tuku tana falala ki te ʼAtua, ke ina haofaki lā ia ia ʼi te lakaga ʼaia mo kapau ʼe loto kiā te ia, he neʼe ʼui māʼana: ‘Ko te ʼAlo au ʼo te ʼAtua.’ ” (Mat. 27:39-43) Neʼe mamahi ia Sesu, kae neʼe nofo fakatokatoka pē ia pea neʼe mole ina fai he ʼu palalau kovi. ʼE ko he faʼifaʼitaki lelei ʼaia maʼa tātou.

w11 1/8 15 ¶14

Neʼe Natou Maʼu Te Mēsia!

14 Neʼe natou mate ki te kofu ʼo te Mēsia. Neʼe tohi fēnei e te tagata fai pesalemo: “ ʼE natou vae iā nātou toku ʼu mutuʼi meʼa, pea ʼo ʼuhiga mo toku kofu ʼe natou mate kiai.” (Pes. 22:18) Ko te faʼahi ʼaia neʼe hoko, heʼe “ ʼi te ʼosi . . . haʼi [ʼo Sesu e te kau sōlia Loma] ki te pou, neʼe natou tufa ʼona kofu tuʼa ʼo mate kiai.”​—Mat. 27:35; lau ia Soane 19:23, 24.

Koloa Fakalaumalie

w06 1/11 29 ¶7

Tou Faka Maʼuhigaʼi Tatatou ʼu Fono Taputapu

7 ʼE ʼi ai te ʼu faʼahi ʼe feala ai hata fakahā te fakaʼapaʼapa ki tatatou ʼu fakatahi lalahi. ʼUluaki, tou kau ki te hiva ʼo te ʼu kātiko ʼo te Puleʼaga. ʼE lahi te ʼu kātiko, ko tona ʼu palalau ʼe ko he ʼu faikole pea koia ʼe tonu anai ke tou hiva fakaʼapaʼapa. ʼO ʼuhiga mo Sesu, ko te ʼapositolo ko Paulo neʼe ina fakaʼaogaʼi ia te Pesalemo 22: “E au fagonogono anai tou huafa ki oku tehina, i te lotolotoiga o te fakatahi e au hiva anai kia te koe.” (Hepeleo 2:12) Koia, ʼe tonu ke kita fakamāmāhani ʼo heheka ʼi muʼa ʼo te fakahā mai e te tehina pelesitā ia te kātiko, pea kā tou hiva, ke tou fakakaukauʼi te ʼuhiga ʼo tona ʼu kupu. ʼOfa pē ke hā ʼi tatatou hiva te ʼu meʼa ʼaē neʼe ʼi te loto ʼa te tagata fai pesalemo ʼaē neʼe ʼui fēnei: “ ʼE au fakafetaʼi anai kiā Sehova mo toku loto kātoa ʼi te lotolotoiga ʼo te hahaʼi kaumeʼa agatonu pea mo te fakatahi.” (Pesalemo 111:1) ʼEī, ko te hiva ʼo te ʼu fakavikiviki kiā Sehova ʼe ko he tupuʼaga lelei ke tou ʼomai tautonu ai ki tatatou ʼu fono pea mo kau kiai ʼo aʼu ki te fakaʼosi.

w03 1/9 20 ¶1

Tou Fakavikiviki Kia Sehova “ ʼi Te Lotolotoiga ʼo Te Kokelekasio”

Ia ʼaho nei, ohage ko te ʼu temi muʼa, ʼe maʼu e te hahaʼi tui te ʼu faigamālie ke nātou fakahā tanatou tui “ ʼi te lotolotoiga ʼo te kokelekasio.” Ko te faigamālie ʼaē ʼe foaki ki te hahaʼi fuli ʼe ko te tali ki te ʼu fehuʼi ʼaē ʼe fai ʼi te ʼu fono ʼo te kokelekasio. ʼAua naʼa tou meʼa noaʼi te ʼu lelei ʼaē ʼe tou maʼu mai te faʼahi ʼaia. Ohage la ko te ʼu tali ʼaē ʼe tou fakahā ai peʼe feafeaʼi te tauʼi peʼe ko te tekeʼi ʼo te ʼu fihifihia, ʼe nātou fakaloto mālohiʼi totatou ʼu tēhina ke nātou mulimuli ki te ʼu pelesepeto ʼa te Tohi-Tapu. Ko te ʼu tali ʼaē ʼe nātou fakamahino te ʼu vaega faka Tohi-Tapu ʼaē ʼe mole tuʼu katoa, peʼe ko he ʼu manatu neʼe kita maʼu ʼi te ʼu kumi ʼaē neʼe tou fai, ʼe feala ke fakaloto mālohi ai ʼihi ke nātou hikihiki ke toe lelei age tanatou ʼu agamāhani ʼaē ki te ako.

1-7 APELILI

KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | PESALEMO 23-25

“Ko Sehova ʼe ko toku Tauhi Ovi”

w11 1/6 21 ¶5

“Ko Sehova ʼe ko toku Tauhi Ovi”

Ko Sehova ʼe ina taki tana ʼu ovi. Ko te nofo ʼa te ʼu ovi kae mole honatou tauhi ovi ʼe feala ke natou hehē. ʼO toe fēia pē mo tātou, ʼe tonu ke ʼi ai hotatou tokoni ke tou maʼu te ala ʼaē ʼe totonu ki totatou maʼuli. (Selemia 10:23) Neʼe fakamahino e Tavite, ko Sehova ʼe ina takitaki tana hahaʼi ki “te ʼu koga meʼa lunaʼia ʼaē ʼe mahu ai te luna,” pea mo “te ʼu koga meʼa mālōlōʼaga ʼaē ʼe tatafe lelei ai te vai.” Pea ʼe ina toe taki ia nātou “ ʼi te ʼu ala foufou ʼo te faitotonu.” (Vaega 2, 3) Ko te ʼu pāki ʼaia ʼo ʼuhiga mo te gāue tauhi ovi ʼe ina fakalotomālohiʼi tātou ke tou falala ki te ʼAtua. ʼAki tatatou muliʼi ia te takitaki ʼa te ʼAtua ʼaē ʼe ina fakahā ʼi te Tohi-Tapu, ʼe feala hatatou taupau te ala ʼo te maʼuli ʼaē ʼe ina fakafealagia mai te maʼuli fakafeʼauga mo fīmālie.

w11 1/6 21 ¶6

“Ko Sehova ʼe ko toku Tauhi Ovi”

Ko Sehova ʼe ina puipui tana faga ovi. Ko te ʼu ovi ʼe maʼuli tuʼania pea ʼe mole maʼu puleʼaki mo kapau ʼe puli tanatou tauhi ovi. Neʼe ʼui e Sehova ki tana hahaʼi ke ʼaua tanatou tuʼania tatau aipē peʼe natou “haʼele ʼi te malaʼe fakapōʼuli”​—lolotoga te ʼu temi ʼaē ʼe faigataʼa ʼaupitō ai tonatou maʼuli. (Vaega 4) Ko Sehova ʼe leʼoleʼo kiā nātou pea mo nofo tokaga ke tokoni ki tana hahaʼi. ʼE ina foaki ki tana kau ʼatolasio ia te poto pea mo te mālohi ʼaē ʼe ina fakafealagia kiā nātou ke natou tekeʼi te ʼu faigataʼa.​—Filipe 4:13; Sake 1:2-5.

w11 1/6 21 ¶7

“Ko Sehova ʼe ko toku Tauhi Ovi”

Ko Sehova ʼe ina fafaga tana ʼu ovi. Ko te ʼu ovi ʼe fakalogo tanatou meʼa kai ki te tauhi ovi. Ko te meʼa kai fakalaumālie ʼaē ʼe ʼaoga kiā tātou, ʼe hoki maʼu pē ia mai te ʼAtua. (Mateo 5:3) Meʼa lelei he ko Sehova ʼe ina foaki lahi pea ʼe ina teuteuʼi ke mahu te meʼa kai ʼaē ʼi te laupapa. (Vaega 5) Ko te Tohi-Tapu mo te ʼu tohi Fakatohi-tapu, ohagē ko te nusipepa ʼaenī ʼe kotou lolotoga lau, ʼe ko te matapuna ʼaia ʼo te meʼa kai fakalaumālie ʼaē ʼe ina fakafīmālieʼi tatatou fia ʼiloʼi te ʼuhiga ʼo te maʼuli pea mo te fakatuʼutuʼu ʼa te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo tātou.

Koloa Fakalaumalie

w11 1/2 24 ¶1-3

Tou Manako Ki Te Faitotonu ʼAki Totatou Loto Kātoa

ʼAKI tana Folafola pea mo tona laumālie māʼoniʼoni, ʼe taki e Sehova tana hahaʼi ʼi “te ʼu ala foufou ʼo te faitotonu.” (Pes. 23:3) Kae ʼi totatou ʼuhiga heʼe haohaoa, ʼe tou tautau fakamamaʼo mai te ala ʼaia. Ko takita toe liliu mai ʼaē ʼo fai te meʼa ʼe totonu, ʼe ko he faʼahi ʼe mole faigafua tona fai. Koteā ʼaē kā tokoni mai kiā tātou ke tou lava fai te faʼahi ʼaia? Ohagē ko Sesu, ʼe tonu ke tou manako ki te fai ʼo te meʼa ʼaē ʼe totonu.​—Lau ia Pesalemo 45:7.

2 ʼE fakaʼuhiga kiteā ia “te ʼu ala foufou ʼo te faitotonu”? Ko he ala foufou ʼe ko he ala ʼe fāveliveli peʼe ko he ala ʼe fakapikopiko. Ko “te ʼu ala foufou” ʼaia ʼe fakaʼuhiga ki te ʼu lēkula faitotonu ʼa Sehova. ʼI te ʼu lea Fakahepeleo pea mo Fakakeleka, ko te “faitotonu” ʼe fakaʼuhiga ki hakita mulimuli kātoa ki te ʼu pelesepeto ʼo ʼuhiga mo te aga ʼaē ʼe tonu ke fai. Mai tona ʼaluʼaga ʼaē ko Sehova ʼe ko “te nofoʼaga ʼo te faitotonu,” koia ʼe fiafia ai ia tana kau ʼatolasio ʼi te haga kiā te ia moʼo ʼiloʼi te ala faitotonu ʼo ʼuhiga mo te aga ʼaē ʼe tonu ke fai, ʼaē ʼe tonu ke natou mulimuli kiai.​—Sel. 50:7.

3 ʼE hoki leleiʼia kātoa tātou e te ʼAtua mo kapau ʼe tou faiga ʼaki totatou loto kātoa ke tou mulimuli ki tana ʼu lēkula faitotonu. (Teu. 32:4) ʼE kamata te faʼahi ʼaia ʼaki tatatou ako ia meʼa fuli pē ʼaē ʼe tou lavaʼi ʼo ʼuhiga mo Sehova ʼAtua mai te Tohi-Tapu, ia tana Folafola. ʼI te lahi ʼaē ʼo te ʼu meʼa kā tou ako ʼo ʼuhiga mo ia, ʼe toe lahi age mo tatatou fakaovi ʼaē kiā te ia ʼi te ʼaho fuli, pea ʼe toe lahi age anai mo tatatou manako ʼaē ki tana faitotonu. (Sake 4:8) ʼE tonu foki ke tou toe tali mo te takitaki ʼa te Folafola ʼa te ʼAtua ʼaē neʼe tohi ʼaki tana takitaki, mokā tou fai he ʼu tonu maʼuhiga ʼi totatou maʼuli.

8-14 APELILI

KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | PESALEMO 26-28

Neʼe Fakamalohiʼi Feafeaʼi e Tavite Tana Agatonu

w04 1/12 14 ¶8-9

Koutou Haʼele ʼi Te Ala ʼo Te Agatonu

8 Neʼe faikole fēnei ia Tavite: “Sivisivi au, Ê Sehova, pea mo ʼahiʼahiʼi au; fakamaʼa toku ʼu ifiifi pea mo toku loto.” (Pesalemo 26:2) Ko te ʼu ifiifi ʼe tuʼu ʼi lalo ifo ʼi totatou tuʼa ʼo totatou sino. ʼE nā fakatātā ia tatatou ʼu manatu pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼi ʼotatou loto. Pea ko te loto ʼe ina fakatātā totatou ʼuhiga ʼaē ʼi loto​—ia tatatou ʼu manatu, pea mo te ʼu meʼa ʼi ʼotatou loto. ʼI te temi ʼaē neʼe kole ai e Tavite kiā Sehova ke ina sivisivi ia ia, neʼe ina kole age ke ina vakavakaʼi ia tana ʼu manatu loloto pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼi tona loto.

9 Neʼe kolekole e Tavite ke fakamaʼa tona ʼu ifiifi pea mo tona loto. E feafeaʼi he fakamaʼa e Sehova ia te ʼu meʼa ʼaē ʼi ʼotatou loto? Neʼe hiva fēnei ia Tavite: “ ʼE au fakafetaʼi anai kiā Sehova ʼaē neʼe ina tokoniʼi au. Ei, neʼe fakatonutonuʼi au e toku ʼu ifiifi ʼi te pōʼuli.” (Pesalemo 16:7) Koteā te faka ʼuhiga ʼo tana ʼu palalau ʼaia? Ko te tokoni ʼa te ʼAtua neʼe malave ʼaupito ki te loto ʼo Tavite pea neʼe nofo ai, ʼo ina fakatonutonuʼi tana ʼu manatu. Koia ʼe toe feala ke feiā mo tatou mo kapau ʼe tou metitāsioʼi ʼaki he loto fakafetaʼi ia tana tokoni, ʼaē ʼe haʼu mai tana Folafola, mai tana kau fakafofoga, pea mai tana kautahi, pea mo tou faka fealagia ki te tokoni ʼaia ke nofo iā tatou. ʼE tou haʼele anai ʼi te agatonu mo kapau ʼe tou kole tuʼumaʼu kiā Sehova ke ina fakamaʼa feiā tatou.

w04 1/12 15 ¶12-13

Koutou Haʼele ʼi Te Ala ʼo Te Agatonu

12 ʼI tana talanoa ʼo ʼuhiga mo te tahi meʼa ʼaē neʼe ina fakaloto mālohiʼi tana agatonu, neʼe ʼui fēnei e Tavite: “Neʼe mole au nofo mo te hahaʼi kākā; pea ʼe mole au hū ki te hahaʼi ʼaē ʼe nātou fufū tonatou ʼuhiga moʼoni. Neʼe au fehiʼa ki te kokelekasio ʼa te kau tagata agakovi, pea ʼe mole au nofo mo te kau agakovi.” (Pesalemo 26:4, 5) Ko Tavite neʼe mole gata pe ia tana mole nofo mo te hahaʼi agakovi kae neʼe toe fehiʼa foki ia ki te ʼu fakakaugā kovi.

13 ʼE feafeaʼi kiā tatou? ʼE tou fakafeagai koa ki te hahaʼi kākā ʼaē ʼe ʼasi mai ʼi te televisio, ʼi te ʼu ʼata viteo, ʼi te ʼu ʼata sinema, mo te Internet, peʼe ʼi he tahi age ʼu faʼahi? ʼE tou fakamamaʼo koa mai iā nātou ʼaē ʼe nātou fufū tonatou ʼuhiga moʼoni? Ko ʼihi ʼi te fale gāue ʼe feala ke nātou aga fakakaumeʼa, kae ʼi tona fakahagatonu ʼe ʼi ai tanatou ʼu fakatuʼutuʼu kovi ʼo ʼuhiga mo tatou. ʼE tou fia kaumeʼa koa mo te hahaʼi ʼaē ʼe mole nātou haʼele ʼi te ʼu moʼoni ʼo te ʼAtua? ʼE fia fakahā e te kau ʼaposita ʼe nātou tauhi fakamalotoloto ki te ʼAtua, kae ʼe feala pe ke nātou fufū tanatou fia fakamamaʼo ia tatou mai iā Sehova. Kae e feafeaʼi mo kapau ʼe ʼi ai ʼihi ʼi te kokelekasio ʼe nātou maʼuli lua? Mo nātou foki ʼaia, ʼe nātou fufū tonatou ʼuhiga moʼoni. Ko Jayson ʼi te temi nei kua tagata faifekau faka minisitelio, kae ʼi tona temi tūpulaga neʼe ʼi ai tona ʼu fakakaugā feiā. ʼO ʼuhiga mo nātou ʼaia, ʼe ina ʼui fēnei: “ ʼI te tahi ʼaho neʼe ʼui fēnei mai e te tahi tūpulaga: ‘ ʼE mole maʼuhiga te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou lolotoga fai nei heʼe ka hoko mai anai ia te tuʼu foʼou, ʼe tou mamate anai. ʼE mole tou lava ʼiloʼi anai te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou lava fai ʼi te temi nei.’ Ko te ʼu palalau ʼaia neʼe ko he fakatokaga kiā au. Neʼe mole au fia mate mokā hoko mai anai te tuʼu foʼou.” Neʼe fakapotopoto ia Jayson ʼo mavae mai tona ʼu fakakaugā ʼaia. Neʼe fēnei ia te fakatokaga ʼa te ʼapositolo ko Paulo: “Aua naa koutou faihala: Ko te u fakakauga ae e kovi, e ina maumauʼi te u aga e lelei.” (1 Kolonito 15:33) ʼE maʼuhiga ke tou fakamamaʼo mai te ʼu fakakaugā kovi!

w04 1/12 16 ¶17-18

Koutou Haʼele ʼi Te Ala ʼo Te Agatonu

17 Ko te tapenakulo, mo tona ʼaletale ʼaē neʼe fai ai te ʼu sākilifisio neʼe ko te potu tāfito ʼaia ʼo te tauhi kiā Sehova ʼi Iselaele. Moʼo fakahā ia tana leleiʼia ia te nofoʼaga ʼaia, neʼe faikole fēnei ia Tavite: “Sehova, ʼe au manako ki te nofoʼaga ʼo tou ʼapi pea mo te potu ʼaē ʼe nofo ai tou kolōlia.”​—Pesalemo 26:8.

18 ʼE tou leleiʼia koa te ʼu fakatahiʼaga ʼaē ʼe tou fakatahitahi ai moʼo akoʼi pe ko ai ia Sehova? Ko te ʼu Fale Fono fuli ʼo te Puleʼaga pea mo te ʼu fakatuʼutuʼu fakalaumālie ʼaē ʼe fai tuʼumaʼu ai, ʼe ko te ʼu faʼahi tāfito ʼaia ʼo te tauhi moʼoni. Tahi ʼaē meʼa, ʼi te taʼu fuli ʼe ʼi ai tatatou ʼu fakatahi lalahi, mo te ʼu fakatahi ʼa te ʼu kokelekasio pea mo te ʼu fakatahi makehe ʼaho tahi. ʼI te ʼu fakatahi ʼaia ʼe fakahā ai e Sehova ia tana “ ʼu fakamanatu.” Kapau ʼe tou ako ke tou “manako lahi [ki te ʼu fakamanatu ʼaia],” ʼe tou fiafia anai ʼi te kau ki te ʼu fono ʼaia pea mo tou fakalogo lelei anai ki te ʼu akonaki ʼaē ʼe fai ai. (Pesalemo 119:167) ʼI meʼa fakaloto mālohi hatatou fakatahi mo he ʼu tēhina mo tuagaʼane ʼe nātou ʼoʼofa moʼoni kiā tatou takitokotahi, pea mo nātou fia tokoni mai ke tou haga haʼele ʼi te ala ʼo te agatonu!​—Hepeleo 10:24, 25.

Koloa Fakalaumalie

w06 1/8 14 ¶15

ʼE Hāofaki e Sehova Ia Ia ʼAē ʼe Mamahi

15 Neʼe hiva fēnei ia Tavite, te tagata fai pesalemo: “ ʼI te temi ʼaē ko taku tāmai pea mo taku faʼē ʼe nā līaki anai au, ʼe tali anai au e Sehova.” (Pesalemo 27:10) ʼE fakaloto fīmālie te ʼiloʼi ʼaē ko te ʼofa ʼa Sehova ʼe lahi age ia ʼi te ʼofa ʼa he ʼu mātuʼa! Logola takotou lotomamahi he neʼe mole ʼofainaʼi koutou, pe neʼe gaohi koviʼi koutou, pe neʼe līaki koutou e he tahi ʼi takotou ʼu mātuʼa, kae ko Sehova ʼe ʼofa tuʼumaʼu pe ia kiā koutou. (Loma 8:38, 39) Koutou manatuʼi ʼe taki mai e Sehova ia nātou ʼaē ʼe ʼofa ai. (Soane 3:16; 6:44) Tatau aipe pe neʼe gaohi feafeaʼi koutou e te hahaʼi, kae ʼe ʼofainaʼi koutou e takotou Tāmai ʼaē ʼe ʼi selo!

15-21 APELILI

KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | PESALEMO 29-31

Ko Te Fakatonutonuʼi ʼe Ko He Aga ʼOfa ʼo Te ʼAtua

it-1-F 863 ¶10

Face

L’expression ‘ cacher sa face ’ peut avoir divers sens, en fonction de la situation. Lorsque Jéhovah Dieu cache sa face, cela signifie souvent qu’il retire sa faveur et sa force vivifiante à une personne ou à un groupe, comme la nation d’Israël, par exemple à cause de leur désobéissance (Jb 34:29 ; Ps 30:5-8 ; Is 54:8 ; 59:2). Parfois, cela peut aussi indiquer qu’il se retient de se révéler par une action ou par une réponse, parce qu’il attend le moment qu’il a décidé (Ps 13:1-3). Lorsque David supplia Dieu en ces termes : “ Cache ta face devant mes péchés “, il lui demandait de pardonner ses transgressions, de les annuler.​— Ps 51:9 ; voir aussi Ps 10:11.

w07-F 1/3 19 ¶1

Heureux d’attendre Jéhovah

On peut comparer la manière dont la discipline administrée par Jéhovah nous est profitable à la façon dont un fruit vient à maturité. La Bible dit au sujet de la discipline de Dieu : “ Elle rapporte à ceux qu’elle a formés un fruit de paix, c’est-à-dire la justice. “ (Hébreux 12:11). De même qu’il faut du temps à un fruit pour qu’il mûrisse, de même il nous en faut pour changer nos façons de voir les choses conformément à la formation que Dieu nous dispense. Par exemple, si nous devions perdre des privilèges de service dans la congrégation pour nous être mal conduits, notre désir d’attendre Dieu nous empêcherait de nous décourager et d’abandonner. Dans ce genre de circonstances, souvenons-nous de ces paroles encourageantes de David : “ Être sous [la] colère [de Dieu] n’est que pour un instant, être sous sa bienveillance, c’est pour toute une vie. Au soir les pleurs peuvent venir loger chez nous, mais au matin c’est un cri de joie. “ (Psaume 30:5). Si nous attendons Jéhovah et que nous appliquions les recommandations qui nous sont adressées dans sa Parole écrite et par son organisation, le moment viendra où nous pousserons “ un cri de joie “.

w21.10 6 ¶18

Kotea Ia Te Fakahemala Moʼoni?

18 Ko he tahi neʼe fakamavae ʼe fakahemala moʼoni ʼe kau tuʼumaʼu ki te ʼu fono. Pea ʼe mulimuli ki te ʼu tokoni ʼa te kau tagata ʼafeā ʼaki tana agatonu ki tana ako pea mo faikole tuʼumaʼu. ʼE tokaga anai ke ʼaua naʼa toe to ki te aluʼaga ʼae neʼe tupu ai tana agahala. Kapau ʼe ina fai ia meʼa fuli ke lelei ʼana felogoi mo Sehova, ʼe mahino ia ʼe fakamolemole anai ki ai pea ʼe toe fakahu anai ia ia e te ʼu tagata ʼafeā ki te kokelekasio. ʼE iloʼi lelei e te ʼu tagata ʼafeā, ʼe mole tatau ia te ʼu aluʼaga ʼo te tagata fuli. ʼE natou vakavakaʼi fakalelei anai te ʼu aluʼaga fuli pea ʼe mole natou agafefeka anai moka natou faifakamau.

Koloa Fakalaumalie

w06 1/6 15 ¶16

Ko He ʼu Puani ʼAoga ʼo Te ʼUluaki Koga ʼo Te ʼu Pesalemo

31:23​—Koteā te totogi fakalaka ʼaē ʼe foaki ki he tagata fialahi? Ko te totogi ʼaē ʼe talanoa kiai ia te vaega ʼe ko he tūʼā. Ko te tagata agatonu ʼe ina maʼu te totogi ʼo tana ʼu lākahala, mokā akonakiʼi ia ia e Sehova. ʼI te mole maliu kehe ʼa te tagata fialahi mai tana aga ʼaē ʼe kovi, ʼe fai age tana tūʼā mamafa, ʼaē ʼe fakatātā e tona totogi fakalaka.​—Tāʼaga Lea 11:31; 1 Petelo 4:18.

22-28 APELILI

KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | PESALEMO 32-33

He Koʼe ʼe Tonu Ke Tou Fakaha Ka Tou Agahala Mamafa?

w93 15/3 9 ¶7

Ko Te Manavaʼofa ʼo Sehova ʼe Ina Hāofaki Tatou Mai Te Heʼeʼamanaki

7 Mo kapau neʼe tou fai he ʼu talagataʼa mamafa ki te ʼAtua, ʼe feala ke mata faigataʼa kia tatou hatatou kofesioʼi ʼatatou ʼu agahala, tatau aipe mokā neʼe kofesioʼi kia Sehova. Koteā te meʼa ʼe feala ke hoko ʼi te ʼu ʼaluʼaga ʼaia? ʼI te Pesalemo 32, ʼe fēnei te fakamoʼoni ʼa Tavite: “ ʼI taku nofo fakalogologo [ʼe mole ʼau kofesio te hāla], ko ʼoku hui neʼe kaina ʼuhi ko taku ʼu tagi lolotoga ʼo te ʼaho katoa. Heʼe ʼi te ʼaho mo te po ko tou nima [ʼaē ʼo Sehova] neʼe mamafa kia te ʼau. Ko te huhuʼa ʼo toku maʼuli neʼe liliu ohage ko te vevela magemage ʼo te temi māfana.” (ʼU vaega 3, 4). Neʼe faigataʼa ke fufū e Tavite tana agahala pea ke ina pulihi te meʼa ʼi tona loto ʼo ʼuhiga mo tana agahala. Kua haga te tuʼania ia ʼo toʼo ia te ia tona mālohi ohage ko he fuʼu ʼakau kua magemage pea ʼe mole kei ʼi ai hona huhuʼa moʼo maʼuli. ʼI te temi ʼaē, lagi neʼe mahaki tona ʼatamai pea mo tona sino. Ko tona fakanounou pe, kua puli tana fiafia. Kapau ʼe feiā he tahi ia tatou ohage ko Tavite, koteā anai te meʼa ke ina fai?

cl-F 262 ¶8

Un Dieu “ prêt à pardonner “

8 A “ Mon péché, je te l’ai finalement confessé, et je n’ai pas couvert ma faute, a déclaré, repentant, le roi David. [ . . . ] Et toi, tu as pardonné la faute de mes péchés. ” (Psaume 32:5). Le verbe ‘ pardonner ’ traduit ici un terme hébreu qui signifie fondamentalement “ soulever ”, “ porter, transporter ”. En l’occurrence, il a pour sens ‘ enlever la culpabilité, l’iniquité, la transgression ’. Autrement dit, Jéhovah avait comme soulevé les péchés de David pour les emporter. Voilà qui a évidemment soulagé celui-ci de son sentiment de culpabilité (Psaume 32:3). Ayons confiance dans le Dieu qui emporte les péchés de ceux qui recherchent son pardon en vertu de leur foi dans le sacrifice rédempteur de Jésus.​— Matthieu 20:28.

w01 1/6 29 ¶8

Ko Te Kofesio ʼAē ʼe Ina Taki Ki Te Mālōlō

Neʼe fakamolemole kia Tavite, kae neʼe mole hāo mai te tūʼa peʼe ko te ʼu ikuʼaga ʼo tana agahala. (Tāʼaga Lea 6:27) Neʼe feala koa ke hāo ia ia mai he tūʼa? Kapau neʼe tuku feiāʼi e te ʼAtua te ʼu meʼa fuli ʼaē neʼe hoko, neʼe ko he meʼa noaʼi ʼo tana ʼu lekula. Kanaʼaua ʼe tatau mo te Pelepitelo Lahi ko Elia, ʼaē neʼe mole ina fakatonutonuʼi mālohi tona ʼu foha agakovi kae neʼe ina tuku aipe ke hoko atu tanā ʼu aga kovi. (1 Samuele 2:22-25) Kae ko Sehova ʼe ina fakahā Tona finegaloʼofa kia nātou ʼaē ʼe fakahemala. Ko tona manavaʼofa, ʼe hage ko he moʼi vai momoko, ʼe tokoni anai kia nātou ʼaē ʼe hēhē ke nātou kātakiʼi te ʼu ikuʼaga ʼo tanatou agahala. ʼE tou toe lotomālohi mokā fakamolemole mai te ʼAtua pea mokā tou fakatahi mo ʼotatou ʼu tēhina mo tuagaʼane ʼi te tui. Ei, ʼaki te totogi ʼa Kilisito, ʼe feala ai kia nātou ʼaē ʼe fakahemala ke nātou ʼōmai ʼo ʼahiʼahi “te ʼu koloā ʼo te ʼofa makehe [ʼo te ʼAtua].”​—Efeso 1:7, MN.

Koloa Fakalaumalie

w06 1/6 16 ¶1

Ko He ʼu Puani ʼAoga ʼo Te ʼUluaki Koga ʼo Te ʼu Pesalemo

33:6; nota ʼi te lalo pasina​—Koteā “te laumālie” peʼe ko te “mānava,” ʼo te gutu ʼo Sehova? Ko te laumālie ʼaia ʼe ko te mālohi gāue ʼa te ʼAtua, peʼe ko te laumālie maʼoniʼoni, ʼaē neʼe ina fakaʼaogaʼi moʼo fakatupu ʼaki te lagi. (Senesi 1:1, 2) ʼE fakahigoaʼi ko te laumālie ʼo tona gutu koteʼuhi ohage ko he mānava lahi, ʼe fekauʼi te laumālie ʼaia ke ʼalu ʼo fakahoko he ʼu gāue ʼi te potu mamaʼo..

29 APELILI–5 MAIO

KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | PESALEMO 34-35

“Vikiʼi ia Sehova ʼi te temi fuli”

w07 1/3 20 ¶11

Ke Tou Fakafiafia Fakatahi Ki Te Huafa ʼo Sehova

11 “ ʼE au fakavikiviki anai kiā Sehova ʼi te temi fuli pē; ʼe fakavikiviki tuʼumaʼu anai toku gutu kiā te ia.” (Pesalemo 34:1) ʼI tana maʼuli ohagē ko he tagata hola haʼele, lagi neʼe lahi te ʼu tuʼania ʼa Tavite, kae ʼe hā mai ʼi te ʼu palalau ʼaē ʼi ʼoluga, ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe ina tuʼaniaʼi ʼi te ʼaho fuli ko tana fakavikiviki ʼaē kiā Sehova. ʼI faʼifaʼitaki lelei maʼa tātou mokā tou tau mo he ʼu fihifihia! Peʼe kei tou ako, peʼe ʼi te fale gāue, peʼe kā tou fakatahi mo totatou ʼu tehina mo tuagaʼane, peʼe tou fai faka mafola, ko te meʼa ʼaē ʼe tonu ke tou fakamuʼamuʼa tāfito ko tatatou fakavikiviki kiā Sehova. Tou fakakaukauʼi age muʼa te ʼu tuʼuga tupuʼaga ʼaē ʼe tonu ai ke tou fakavikiviki ki te ʼAtua! Ohagē lā, ʼe mole he gataʼaga ʼo tatatou lava maʼu pea mo fiafia ʼi te ʼu gāue taulekaleka ʼa Sehova. Pea tou sio ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe ina fakahoko ʼaki tana kautahi ʼaē ʼi te kele! Logolā tonatou ʼuhiga agahala, kae neʼe fakaʼaogaʼi mālohi e Sehova te hahaʼi agatonu ʼi totatou temi. ʼE ʼi ai koa he fakatatau ʼo te ʼu gāue ʼa te ʼAtua mo te ʼu gāue ʼa te ʼu tagata ʼaē ʼe ʼatolasio kiai te mālamanei? ʼE kotou manatu tahi anai mo Tavite, ʼaē neʼe ina tohi fēnei: “ ʼE mole he tahi ʼi te ʼu ʼatua ʼe tatau mo koe, Ê Sehova, ʼe mole he ʼu gāue ʼe hagē ko tau ʼu gāue.”​—Pesalemo 86:8.

w07 1/3 20 ¶13

Ke Tou Fakafiafia Fakatahi Ki Te Huafa ʼo Sehova

13 “Iā Sehova ko toku nefesi ʼe faka kolōliaʼi anai; ʼe logo anai te kau agavaivai pea mo fakafiafia anai.” (Pesalemo 34:2) ʼE mole fiameʼameʼa ia Tavite ʼi henī ki hana ʼu gāue ʼa ia totonu. Ohagē lā, neʼe mole fiameʼameʼa ʼo ʼuhiga mo te puleʼaki ʼaē neʼe ina fai ke hao mai te hau ʼo Kate. Neʼe ina ʼiloʼi ko Sehova ʼaē neʼe ina puipui ia ia ʼi tana nofo ʼi Kate pea neʼe hao he neʼe tokoni age Sehova kiā te ia. (Tāʼaga Lea 21:1) Ko te tupuʼaga lā ʼaia ʼo te fiameʼameʼa ʼa Tavite, mole kiā ia totonu kae kiā Sehova. ʼUhi he neʼe fakavikiviki ia Tavite kiā Sehova, neʼe ʼomai ai te hahaʼi agavaivai kiā Sehova. ʼE mahino neʼe fakavikiviki tuʼumaʼu e Sesu ia te huafa ʼo Sehova, ʼo feala ai te ʼomai ʼa te hahaʼi agavaivai, ʼo feala ai honatou akoʼi ʼo ʼuhiga mo Ia. Iā ʼaho nei, ko te hahaʼi agavaivai ʼe natou ʼomai mai te ʼu puleʼaga kehekehe ki te kōkelekāsio faka mālamanei ʼa te kau Kilisitiano fakanofo, ʼaē ko Sesu te Pule. (Kolose 1:18) ʼE malave ki te loto ʼo te hahaʼi agavaivai ʼaia mokā natou logo ʼe faka kolōliaʼi te huafa ʼo te ʼAtua e tana ʼu kaugana agavaivai pea mokā natou logo ki te logo ʼo te Tohi-Tapu, ʼaē ʼe natou mahino kiai ʼaki te laumālie māʼoniʼoni ʼo te ʼAtua.​—Soane 6:44; Gaue 16:14.

w07 1/3 21 ¶15

Ke Tou Fakafiafia Fakatahi Ki Te Huafa ʼo Sehova

15 “I “Neʼe au fakafehuʼi ia Sehova, pea neʼe tali mai kiā te au, pea ʼi toku ʼu mataku fuli neʼe ina haofaki au.” (Pesalemo 34:4) Neʼe maʼuhiga te faʼahi ʼaia kiā Tavite. Koia ʼaē, neʼe ina ʼui fēnei ai: “Neʼe pāui te tagata mamahi ʼaia, pea neʼe fagono ki ai ia Sehova totonu. Pea ʼi tona ʼu mamahi fuli neʼe Ina haofaki ia ia.” (Pesalemo 34:6) Kā tou fakatahi mo totatou ʼu tehina mo tuagaʼane, ʼe lahi te ʼu faigamālie ʼe tou maʼu ai moʼo fai he ʼu fakamatala fakatupu lotomālohi ʼo ʼuhiga mo te tokoni ʼaē ʼa Sehova kiā tātou ke tou kātakiʼi te ʼu fihifihia. ʼE lotomālohi ai te tui ʼo totatou ʼu tehina mo tuagaʼane, ohagē ko te ʼu palalau ʼa Tavite ʼaē neʼe ina fakaloto mālohiʼi ai te tui ʼa te hahaʼi ʼaē neʼe lagolago kiā te ia. ʼO ʼuhiga mo Tavite, ko tona ʼu kaumeʼa “neʼe natou haga kiā [Sehova] pea neʼe natou fiafia, pea neʼe mole natou ufiufi.” (Pesalemo 34:5) Logolā tanatou feholaʼaki mai te Hau ko Saulo, kae neʼe mole natou ufiufi. Neʼe natou falala ko te ʼAtua neʼe tokoni kiā Tavite, pea neʼe natou fiafia ai. ʼO toe fēia, ʼe kumi tokoni kiā Sehova ia natou ʼe foʼofoʼou mo fia logo, ʼo fēia mo te kau Kilisitiano moʼoni talu mai fualoa. ʼI tanatou kua logoʼi te tokoni ʼa te ʼAtua kiā nātou, ʼe hā ʼi tonatou fiafia ia tanatou fakatotonu ʼaē ke natou nofo agatonu.

Koloa Fakalaumalie

w11 1/8 16 ¶9

Neʼe Natou Maʼu Te Mēsia!

9 ʼE fai anai he ʼu fakamoʼoni loi ʼe fakafeagai ki te Mēsia. Neʼe ʼui fēnei e te tagata fai pesalemo ko Tavite: Neʼe tutuʼu ake te kau fakamoʼoni agamālohi, ʼe natou fehuʼi mai he ʼu meʼa ʼe mole au ʼiloʼi. (Pes. 35:11) Neʼe hoko te lea fakapolofetā ʼaia, he neʼe kumi e te kau pelepitelō pule mo te Sanetualio kātoa he fakamoʼoni loi ʼe fakafeagai kiā Sesu, ke fakatupu ʼaki ai hona matehi. (Mat. 26:59) ʼI tona fakahagatonu, neʼe tokolahi ia nātou ʼaē neʼe natou fai te ʼu fakamoʼoni loi ʼo fakafeagai kiā te ia, kae neʼe mole felōgoi tanatou ʼu fakamoʼoni. (Mko. 14:56) Neʼe mole koviʼia e te ʼu fili ʼa Sesu te ʼu loi ʼaē neʼe tala e te kau fakamoʼoni ʼaia ʼo ʼuhiga mo ia, he neʼe natou loto pē nātou ke matehi ia Sesu.

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae