Tafitoʼaga ʼo Te Kaupepa Ako Te Maʼuli Fakakilisitiano Mo Te Faifakamafola
© 2023 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
1-7 SANUALIO
KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | SOPO 32-33
Fakafiamalie Ia Natou ʼAe ʼe Tuʼania
it-1-F 724
Eliu
Neʼe mole fakapalatahi ia Eliu, pea neʼe mole fakalai ki he tahi. Neʼe ina fakamoʼoni ko ia, ohage pe ko Sopo, neʼe faʼu ʼaki te efu, pea ko te Māfimāfi ʼaē neʼe ko tona Tupuʼaga. Neʼe mole loto e Eliu ke ina fakamatakuʼi ia Sopo, kae neʼe palalau kia ia ohage ko hona kaumeʼa moʼoni, ʼo palalau kia Sopo ʼo toʼo tona higoa, ko te meʼa ʼaia neʼe mole fai e Elifasi, mo Pilitate, pea mo Sofale..—Sopo 32:21, 22; 33:1, 6.
ʼE Ke Maʼu Koa Te Manatu ʼa Sehova Ki Te ʼUhiga Vaivai ʼo ʼIhi?
8 Kotea ʼae ka tokoni mai anai ke tou lotomahino age ki ʼotatou tehina ʼae ʼe ʼaoga ki ai he tokoni? Tou manatuʼi ko te tokolahi ia natou ʼe natou mahahaki peʼe natou lotomamahi ʼaupito peʼe natou maʼuʼuli tahi mo tonatou famili ʼae ʼe mole ʼi te moʼoni. Kapau ʼe tou felaveʼi mo te ʼu fihifihia ʼaia, pea ʼe tou fakaʼamu anai ke lotomahino mai ʼihi kia tatou. Tou manatuʼi foki ko te kau Iselaele neʼe natou maʼuli mamahi ʼi Esipito. Kaʼe ʼi muʼa ʼo tanatou ulu ki te Kele ʼo Te Fakapapau, neʼe fakamanatuʼi age e Sehova ke ʼaua naʼa natou fakafefeka ʼonatou loto. Koteʼuhi neʼe fakaʼamu ia Sehova ke tokoni te kau Iselaele ki ʼonatou tehina ʼae neʼe masisiva pea mo vaivavai.—Lev. 25:35-38; Tet. 15:7, 11.
9 ʼE mole tonu anai ke tou fakamauʼi fakavilivili ʼotatou tehina ʼo ʼuhiga mo ʼonatou fihifihia peʼe tou manatu ʼe tou lelei age tatou ia natou. Kaʼe ʼe tou fia tokoni ki ʼotatou tehina moka natou vaivai. (Sopo 33:6, 7; Mat. 7:1) Ohage la, moka fakaʼi he tahi ʼi te ala pea mo leletakiʼi ki te lopitali, ʼe mole puli anai te temi ʼa te kau toketa mo te kau afilimie ki te kumi pe ko ai ʼae neʼe tupu ai te fakaʼi. Kaʼe ʼe natou foimo faitoʼo anai. ʼE toe feia pe anai mo tatou. Moka vaivai ʼotatou tehina, pea ʼe ko te temi ʼaia ʼae ʼe tonu ai ke tou foaki kia natou ia he tokoni fakalaumalie.—Lau ia 1 Tesalonika 5:14.
10 ʼE feala ki ʼihi tehina mo tuagaʼane ke hage ʼe natou vaivai. Kaʼe moka tou toʼo he temi moʼo fakakaukauʼi ʼonatou aluʼaga, pea ʼe lagi tou mahino ai ʼe mole natou vaivai. Fakafuafua age muʼa te faigataʼa ʼe tau mo he tuagaʼane ʼae ko tona ʼohoana ʼe mole tauhi kia Sehova. ʼE feafeaʼi age la ki he fafine ʼe gaue kinakina he ʼe ina taupau tokotahi tana fanau kaʼe ʼe kau tuʼumaʼu ki te ʼu fono? Peʼe ko te kau tupulaga ʼi te fale ako ʼae ʼe tonu ke natou tekeʼi ʼi te ʼaho fuli tonatou fakaneke ke natou mavae ʼi te moʼoni? Ko natou fuli ʼaia ʼe natou ʼoʼofa moʼoni kia Sehova pea ʼe natou fakatotonu ke natou nonofo agatonu kia te ia. Koia moka tou fakakaukauʼi te ʼu faʼahi fuli ʼae ʼe fai e ʼotatou tehina moʼo tauhi kia Sehova, pea ʼe tou ui ai ʼe natou “koloaia i te tui,” tatau aipe pe hage ʼe natou vaivai.—Sakp. 2:5.
Ko Te Temi Totonu Fea Ke Kita Palalau Ai?
17 Ko te fa tagata ʼae neʼe haʼu ʼo fakasiosio ia Sopo neʼe ko Eliu, ʼae neʼe kaiga mo Apalahamo. Neʼe fagono ki te ʼu palalau ʼae neʼe fai e Sopo mo te ʼu tagata ʼae ʼe toko tolu. Neʼe ina tokagaʼi lelei ʼanatou palalau, he neʼe feala leva ke ina foaki fakahagatonu he tokoni kia Sopo kae ʼaki he lotomanavaʼofa, ke fetogi e Sopo tana manatu. (Sopo 33:1, 6, 17) Ko te meʼa ʼae neʼe maʼuhiga age kia Eliu neʼe ko te fakakololiaʼi ʼo Sehova, kae mole ko ia totonu peʼe ko he tahi age tagata. (Sopo 32:21, 22; 37:23, 24) ʼE tou ako te ʼu faʼahi ʼaeni mai te faʼifaʼitaki ʼa Eliu: ʼE ʼi ai te temi ke tou nofo fakalogologo ai pea mo fagono. (Sakp. 1:19) Pea ka tou foaki he tokoni, ʼe tou fai tafito anai he ʼe tou fia fakakololiaʼi ia Sehova, kae mole ko tatou totonu.
18 ʼE tou fakaha ʼe maʼuhiga kia tatou te meʼa ʼofa ʼae ko te palalau, moka tou mulimuli ki te ʼu tokoni ʼa te Tohi-Tapu, ke tou palalau ʼi tona temi totonu pea mo tokaga ki te faʼahiga ʼave ʼo ʼatatou palalau. Neʼe tohi fenei e te Hau poto ko Salomone ʼaki te takitaki ʼa te ʼAtua: “O hage ko ni foi pome aulo i ni ipu siliva, e feia he palalau lelei ae nee teuteui, pea nee tautonu tona tuku.” (Taag. 25:11) Kapau ʼe tou fagono lelei moka palalau mai he tahi pea mo tou fakakaukau ʼi muʼa ʼo hatatou palalau, ʼe hage anai ʼatatou palalau ko he ʼu foʼi “pome aulo,” ʼe matalelei pea mo maʼuhiga. Pea ʼe malave lelei anai ʼatatou palalau, pe ʼe veliveli peʼe lahi, pea ʼe fiafia anai ia Sehova ia tatou. (Taag. 23:15; Efe. 4:29) ʼE ʼi ai koa he tahi age faʼahiga fai moʼo fakaha tatatou lotofakafetaʼi ki te meʼa ʼofa ʼaia mai te ʼAtua?
Koloa Fakalaumalie
Kotou Fakaovi Kia Sehova
10 ʼO toe feia ʼe ʼaoga ke tou tokakaga ki totatou ʼuhiga ʼo tuʼa. Kaʼe mole ʼaoga ke tou faiga ke tou hage ʼe kei tou tupulaga mo finemui age. ʼE ui fenei ʼi te Tohi-Tapu: “Ko te ulu hina ko he kolona o te mauhiga; e mau ia i te ala o te maonioni.” (Taag. 16:31) Kia Sehova ko totatou ʼuhiga ʼo loto ʼae ʼe maʼuhiga age ʼi totatou ʼuhiga ʼo tuʼa, pea ʼe tonu mo tatou ke tou manatu feia. (Lau ia 1 Petelo 3:3, 4.) Koia ʼe ʼaoga ai koa ke tou tali he ʼu faitoʼo pe ko he ʼu kiʼi tafa, ʼe feala ke tuʼutamaki ai totatou malolō fakasino pe ko totatou maʼuli ke tou matalelei age? Logo aipe totatou taʼu pe ko totatou malolō fakasino, ka ko te matalelei moʼoni ʼe haʼu ia mai “te fiafia o [Sehova].” (Nee. 8:10) ʼI te malama foʼou ʼe tou maʼu anai he malolō fakasino haohaoa pea ʼe tou toe liliu anai ʼo tupulaga. (Sopo 33:25; Esa. 33:24) Ka ʼi te temi ʼaeni, ʼe ʼaoga ke lelei te ʼu faʼahi ʼae ʼe tou filifili pea mo tou tui ki te ʼu fakapapau ʼa Sehova. ʼE tokoni mai ai anai ke tou leleiʼia totatou maʼuli ʼi te temi nei ka ke mole tou tuʼania tafitō ʼo ʼuhiga mo totatou malolō fakasino.—1 Tim. 4:8.
8-14 SANUALIO
KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | SOPO 34-35
Ka Hage ʼe Malaʼia Te Hahaʼi Agalelei
Tona ʼUluagaaga
ʼE faitotonu tuʼumaʼu pe ia te ʼAtua. Koia, “e mamao osi i te Atua te mea ae e hala, e mamao osi i te Mafimafi te agakovi!” (Sopo 34:10) ʼE faitotonu mo ʼana fakamau, ohage pe ko tona ui e te tagata faipesalemo: “E ke fakamaaui te hahai i te mooni.” (Pesalemo 67:5) ʼE mole feala ke kakaʼi ia Sehova koteʼuhi ʼe sio ia ki te loto, koia ʼae ʼe tonu ai ʼana fakamau. (1 Samuele 16:7) Pea tahi ʼe mole puli ki te ʼAtua te ʼu aga heʼe faitotonu mo te ʼu aga kaka fuli ʼae ʼe fai ʼi te kele. Koia ʼe ina fakapapau mai: “E taaki anai te kau agakovi mai ai.”—Taaga Lea 2:22.
Kotea ʼAe Ka Pulihi Anai Moka Hoko Mai Te Puleʼaga ʼo Te ʼAtua?
5 Kotea ʼae ka fai anai e Sehova? ʼE kei tuku pe e Sehova ia te fealagia ʼae ke fetogi e te kau agakovi ʼanatou aga. (Esaia 55:7) ʼE moʼoni kua vave pulihi te tuʼu ʼaeni, kaʼe heʼeki fakamauʼi te kau agakovi. Kaʼe kotea ʼae ka hoko anai kia natou ʼae ʼe mole fia fetogi ʼanatou aga, pea mo natou ʼae ʼe lagolago ki te tuʼu ʼaeni ʼo kaku ki te kamata ʼo te mamahi lahi? Neʼe fakapapauʼi e Sehova, ʼe ina pulihi anai te kau agakovi ʼi te kele katoa. (Lau ia Pesalemo 37:10.) Tokolahi ʼe natou lava fufu te ʼu aga kovi ʼae ʼe natou fai, ʼo mole tauteaʼi ai natou. (Sopo 21:7, 9) Kaʼe ʼe fakamanatuʼi fenei mai ʼi te Tohi-Tapu: “E sio te Atua ki te mauli o te u tagata fuli, pea e tuku ona mata ki te u lakaaga o te tagata taki toko tahi. E mole feala ke fufu e te fakapouli pee ko te malu o te mate natou ae e natou fai te agakovi.” (Sopo 34:21, 22) Koia ʼe mole feala ke tou fufu he meʼa kia Sehova. ʼE sio ki te ʼu meʼa fuli ʼae ʼe fai e te tagata agakovi. Hili Alamaketone, ʼe mole tou toe sisio anai kia natou. ʼE kua pulihi natou ʼo talu ai.—Pesalemo 37:12-15.
ʼE Ke Tukia Anai Koa ʼUhi Ko Sesu?
19 ʼE toe feia koa te aga ʼa te hahaʼi kia tatou ʼi te temi nei? ʼEi. Tokolahi ʼe mole natou fia tali tatatou logo ʼuhi ko tatatou mole faipolitike. ʼE natou loto ke tou olo ʼo vote. Kae ʼe tou mahino tatou, kapau ʼe tou filifili he tagata ke pule kia tatou ʼe hage pe kia Sehova ʼe tou fakafisi ki tana pule. (1 Sam. 8:4-7) Tokolahi ʼe natou toe manatu ʼe tonu ke tou laga he ʼu fale ako, peʼe ko he ʼu lopitali, peʼe ke tou fakatuʼutuʼu he ʼu kautahi maʼa natou ʼae ʼe faigataʼaʼia. Ko natou ʼaia ʼe natou tukia he ʼe tou tokakaga tafito ke fakamafola te logo lelei, kae mole ko te foimo fakatokatoka ʼo te ʼu fihifihia ʼo te malamanei.
20 Kotea ʼae ʼe tonu ke tou fai ke mole tou tukia ai? (Lau ia Mateo 7:21-23.) ʼE tonu ke maʼuhiga age kia tatou te fakahoko te gaue ʼae neʼe fakatotonu mai e Sesu ke tou fai. (Mat. 28:19, 20) Koia ʼe mole tou faipolitike ai tatou, peʼe tou faiga ke tou fakatokatoka te ʼu fihifihia ʼo te malamanei, he ʼe fakaleluʼi ai tatou mai tatatou gaue maʼuhiga ʼaia. ʼE tou ʼoʼofa ʼi te hahaʼi pea ʼe tou mahino ki te ʼu faigataʼaʼia ʼae ʼe tau mo natou. Kae ʼe tou iloʼi ko te puleʼaki pe ʼe tahi ki ʼonatou faigataʼaʼia, ke tou palalau age kia natou ʼo ʼuhiga mo te Puleʼaga ʼo te ʼAtua, pea mo akoʼi age ke natou kaumeʼa mo Sehova.
Koloa Fakalaumalie
Ke Vikiʼi Ia Sehova ʼUhi Ko Takotou Lotomalohi
3 Neʼe ʼi ai te tagata tupulaga, neʼe higoa ko Eliu, neʼe fakalogo ki te faipalalau ʼae ʼa te toko tolu pea mo Sopo. Neʼe palalau fakamuli leva, ʼo ina fakafehuʼi ia Sopo ʼo ʼuhiga mo Sehova. Neʼe ina ui fenei: “Pea kapau e ke maonioni, kotea e ke foaki kia ia? Kotea e ina mau anai mai tou nima?” (Sopo 35:7) Neʼe ui koa e Eliu, ʼe mole he ʼuhiga ʼo tatatou tauhi ki te ʼAtua? Kailoa ia. Neʼe mole fakatonutonuʼi e Sehova ia Eliu, ohage ko tana fai ki te ʼu tagata ʼe toko tolu. Neʼe mole tatau te manatu ʼae neʼe maʼu e Eliu. Neʼe ina ui ʼe mole ʼaoga kia Sehova ke tou atolasio ki ai. ʼE mole ʼaoga he meʼa ki ai. ʼE mole tou lava fai he meʼa ke maʼu koloa peʼe ke toe lahi age tona malohi. Kaʼe, ko te ʼu kalitate ʼae ʼe tou maʼu pea mo ʼotatou fealagia fuli ʼe haʼu ia mai te ʼAtua. Pea ʼe sio ki tatatou faʼahiga fakaʼaogaʼi.
15-21 SANUALIO
KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | SOPO 36-37
He Koʼe ʼe Ke Falala Ki Te Fakapapau ʼa Te ʼAtua Ki Te Maʼuli Heʼe Gata
w15-F 1/10 13 ¶1-2
Pouvons-nous vraiment savoir qui est Dieu ?
L’ÉTERNITÉ DE DIEU : La Bible enseigne que Dieu existe « depuis des temps indéfinis et pour des temps indéfinis » (Psaume 90:2). En d’autres termes, Dieu n’a pas eu de commencement et il n’aura pas de fin. D’un point de vue humain, « le nombre de ses années est incalculable » (Job 36:26, Segond 21).
Ce que cela vous apporte : Dieu promet la vie éternelle à ceux qui apprennent à le connaître (Jean 17:3). Que vaudrait cette promesse si Dieu lui-même ne vivait pas éternellement ? Seul le « Roi d’éternité » peut la réaliser (1 Timothée 1:17).
ʼE Ke Fakamalo Koa Ki Te ʼAtua Ki Te ʼu Meʼa ʼOfa ʼAe Neʼe Ina Fai Maʼa Koe?
6 ʼE maʼu te vai ʼi totatou kele he ʼe vaha lelei totatou kele mo te laʼa. Kapau neʼe ovi fau ki te laʼa, ʼe mole toe maʼu anai hotatou vai, pea ʼe hage anai he fuʼu maka lahi ʼe vela ʼe mole toe ʼi ai anai he meʼa ʼe maʼuli ai. Kae kapau neʼe vaha mamaʼo atu mo te laʼa pea ko te vai fuli ʼe ʼaisi anai, pea ʼe hage anai totatou kele ko he foʼi ʼaisi. ʼI te fakavaha lelei e Sehova te kele mo te laʼa, ʼe fakafealagia ai te faʼu ʼo te vai pea mo te maʼuli. Ko te laʼa ʼe ina fakavela te tai mo te vai ʼae ʼi te fuga kele. Pea ko te vai leva ʼaia ʼe mao ʼo liliu ai ko he ʼu ʼao. Pea ko te ʼu ʼao ʼaia ʼae ʼe maʼu ai te vai ʼe nofo ʼi ʼoluga lolotoga ʼaho ʼe hogofulu ʼi muʼa ʼo tana to ifo, peʼe ko he ʼua peʼe ko he nive. Moʼo fakaʼosi ʼe toe liliu ki te tai mo te ʼu nofoʼaga vai pea ʼe ina toe hoko atu pe tana fai mahani. Pea ko Sehova neʼe ina fakatuʼutuʼu te faʼu ʼaia ʼo te vai ke maʼu tuʼumaʼu pe ʼi te kele ia te vai. ʼE fakamoʼoni ai ko Sehova ʼe poto pea mo mafimafi.—Sopo 36:27, 28; Ekl. 1:7.
Ke Malohi Tuʼumaʼu Takotou ʼAmanaki
16 ʼE ko he meʼa ʼofa maʼuhiga mai te ʼAtua ia tatatou ʼamanaki ʼae ke tou maʼuʼuli ʼo heʼe gata. ʼE tou fakatalitali mo he fakaʼamu lahi ki he ka haʼu taulekaleka pea ʼe tou tui papau ʼe hoko moʼoni anai. ʼE hage tatatou ʼamanaki ko hotatou foʼi tau, ʼe tokoni mai ke tou tuʼu malohi pea ke tou lava katakiʼi ia te ʼu ʼahiʼahi mo tauʼi te fakataga maʼia mo te mate. Pea ʼe toe hage ko he puloga tau, ʼe ina puipui ʼotatou ʼatamai ke tou liʼaki te meʼa ʼae ʼe kovi kae ke tou fai te meʼa ʼae ʼe lelei. Ka fakatafito tatatou ʼamanaki ki te Tohi-Tapu, ʼe tou fakaovi ai ki te ʼAtua pea ʼe ha ai tona ʼofa mamahi ia tatou. Pea ʼe tou maʼu ia tona ʼofa moka ʼe tou taupau maʼu ke malohi ia tatatou ʼamanaki.
Koloa Fakalaumalie
it-1-F 503
Communication
Les informations et les idées se transmettaient d’individu à individu de diverses manières dans les pays bibliques aux temps antiques. La plupart des nouvelles courantes du pays ou de l’étranger étaient communiquées oralement (2S 3:17, 19 ; Jb 37:20). Les voyageurs, qui faisaient souvent route avec les caravanes, donnaient des nouvelles de contrées lointaines quand ils s’arrêtaient pour se ravitailler en nourriture, en eau et autres, dans les villes ou les haltes situées le long des routes caravanières. En raison de sa position unique par rapport à l’Asie, à l’Afrique et à l’Europe, la Palestine était traversée par des caravanes de provenances ou de destinations lointaines. Ses habitants pouvaient donc aisément se renseigner sur les événements importants survenus à l’étranger. On pouvait souvent avoir des nouvelles du pays ou de l’étranger sur la place du marché de la ville.
22-28 SANUALIO
KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | SOPO 38-39
ʼE Ke Toʼo Koa He Temi Ke Ke Mamata Ki Te Fakatupu?
ʼE Ke Kataki Anai Koa ʼo Talitali Kia Sehova?
7 Tou vakaʼi pe ne’e feafea’i tana fakatupu te kele. ʼE fakaha ʼi te Tohi-Tapu ‘ne’e ina fuafua te kele,’ ‘fakatu’u ʼona fakatafito,’ pea ‘ina hili te maka ʼo te agele.’ (Sopo 38:5, 6) Ne’e ina sivisivi mamalie tana gaue. (Sen. 1:10, 12) Fakakaukau’i age mu’a, pe kotea ʼae neʼe logoʼi e te kau ʼaselo ʼi tanatou mamata ki te ha mamalie ʼo te ʼu me’a ʼae ne’e fakatupu e te ʼAtua. Ne’e natou fiafia fuli. Ne’e natou ‘kalaga fakafiafia.’ (Sopo 38:7) Kotea te ako ʼe tou ma’u mai ai? ʼE lau’i afe ki te afe te temi ʼae ne’e fakaʼaogaʼi e Sehova ki te ʼu me’a ʼae ne’e ina fakatupu, pea ʼi tana ʼosi sivisivi ʼana gaue, ne’e ina ui leva: “Nee lelei tukupau.”—Sen. 1:31.
Ko Te Fakatuʼuake ʼe Ha Ai Te ʼOfa ʼo Te ʼAtua, Mo Tona Poto, Pea Mo Tana Faʼa Kataki
2 Neʼe ʼuluaki fakatupu e Sehova ia Sesu, ʼae neʼe kauga gaue leva mo ia. Pea ʼaki tona ʼuluaki Foha ʼaia, “neʼe fakatupu ia meʼa fuli ʼae,” ʼo kau ai te toko lauʼi miliona ʼaselo. (Kol. 1:16) Neʼe fiafia ia Sesu ʼi tana gaue fakatahi mo tana Tamai. (Taag. 8:30) Pea ko te tahi ʼu foha ʼo te ʼAtua, ia te kau ʼaselo, neʼe ʼi ai he ʼu tupuʼaga ke toe fiafia ai mo natou. Neʼe natou sisio ki te fakatupu e Sehova pea mo Sesu, tana Tagata Tufuga Faiva te lagi pea mo te kele. Kotea ʼae neʼe fai e te kau ʼaselo? Neʼe natou “kalaga fiafia.” Pea ʼe mahino ia neʼe hoko atu pe tanatou fiafia moka neʼe fakatupu e Sehova he meʼa, kae tafito ia te tagata. (Sopo 38:7; Taag. 8:31) Neʼe ha ʼi te fakatupu ʼa Sehova tona ʼofa pea mo tona poto.—Pes. 104:24; Loma 1:20.
Tou Iloʼi Lelei Age Ia Sehova ʼAki Tana Fakatupu
8 ʼE tuha ia Sehova mo te falala. Neʼe tokoni ia Sehova kia Sopo ke lahi age tana falala kia te ia. (Sopo 32:2; 40:6-8) ʼI tana faipalalau mo Sopo, neʼe talanoa te ʼAtua ki he ʼu meʼa neʼe ina fakatupu ohage ko te ʼu fetuʼu, te ʼu ʼao pea mo te ʼu hila. Neʼe toe talanoa ia Sehova ki he ʼu manu ohage ko te vitulo vao pea mo te hosi. (Sopo 38:32-35; 39:9, 19, 20) Neʼe fakamoʼoni e te ʼu meʼa fuli ʼaia te mafimafi, ʼo feia mo te ʼofa pea mo te poto lahi ʼo te ʼAtua. Neʼe feala, ʼaki tanā faipalalau ʼaia, ke lahi age te falala ʼa Sopo kia Sehova. (Sopo 42:1-6) ʼO toe feia pe, ka tou fakakaukauʼi te fakatupu, ʼe tou manatuʼi ai ʼe lahi age te poto mo te malohi ʼa Sehova ia tatou. Pea ʼe feala pe anai ke ina pulihi ʼotatou faigataʼaʼia fuli. ʼI tatatou iloʼi te faʼahi ʼaia, ʼe lahi age ai tatatou falala kia te ia.
Koloa Fakalaumalie
it-2-F 122
Législateur
Jéhovah, le Législateur. Jéhovah est en fait le seul vrai Législateur de l’univers. C’est lui qui est à l’origine des lois physiques qui régissent la création inanimée (Jb 38:4-38 ; Ps 104:5-19) et la vie animale (Jb 39:1-30). L’homme étant aussi une création de Jéhovah, il est soumis à Ses lois physiques ; de plus, puisqu’il est une créature douée de raison et d’un sens moral, capable de réfléchir et d’avoir une spiritualité, il est également assujetti aux lois morales de Dieu (Rm 12:1 ; 1Co 2:14-16). Par ailleurs, la loi de Jéhovah gouverne les créatures spirituelles, les anges.—Ps 103:20 ; 2P 2:4, 11.
Les lois physiques de Jéhovah sont immuables (Jr 33:20, 21). Dans tout l’univers visible observé, ses lois sont si stables et si fiables que, dans les domaines où elles leur sont connues, les savants peuvent calculer les mouvements de la lune, des planètes et des autres corps célestes à une fraction de seconde près. Celui qui enfreint les lois physiques en subit aussitôt les conséquences. De même, les lois morales de Dieu sont irrévocables et ne peuvent être contournées ou violées impunément. Elles s’appliquent aussi sûrement que ses lois naturelles, même si la punition n’est pas toujours administrée sur-le-champ. “ On ne se moque pas de Dieu. Car ce qu’un homme sème, cela il le moissonnera aussi. “—Ga 6:7 ; 1Tm 5:24.
29 SANUALIO–4 FEPUALIO
KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | SOPO 40-42
Te ʼu Ako Mai Te Maʼuli ʼo Sopo
“Ko Ai ʼAē Kua Ina Lava ʼIloʼi Te Manatu ʼa Sehova?”
4 Kā tou metitāsioʼi ia te ʼu gāue ʼaē ʼa Sehova, tou tōkakaga naʼa tou valokiʼi te ʼAtua ʼaki pē tatatou ʼu manatu fakatagata. ʼE talanoa ki te taʼi aga ʼaia ʼi te ʼu palalau ʼaē neʼe fai e Sehova iā Pesalemo 50:21: “ ʼI tau manatu ʼe au hagē anai ko koe.” ʼE hagē pē ko tona ʼui fēnei e te tagata sivi Tohi-Tapu kua hili nei kiai taʼu e 175: “ ʼE vave pē te hahaʼi ʼi tanatou valoki ʼaē ia te ʼAtua, pea mo ʼui ʼaē ʼe tonu ki te ʼAtua ke ina muliʼi ia te ʼu lao ʼaē ʼe natou fakalogo kiai.”
5 Tou tōkakaga naʼa tou faʼufaʼu tatatou mahino ki te ʼuluagaaga ʼo Sehova ke hagē pē ko tatatou ʼu lēkula pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou loto kiai. He koʼē ʼe maʼuhiga ke ʼaua naʼa tou fai te faʼahi ʼaia? ʼI tatatou ako ia te Tohi-Tapu, ʼe hagē ia kiā tātou ko ʼihi faʼahiga fai ʼa te ʼAtua ʼe mole ʼalutahi ia mo tatatou faʼahiga faitotonu ʼaē ʼe fakatuʼakoi heʼe tou agahala. Neʼe maʼu e te kau Iselaele ʼo te temi muʼa ia te taʼi manatu ʼaia pea neʼe tupu ai leva ia tanatou mahino hala ki te ʼu gāue ʼaē neʼe fai e Sehova maʼa nātou. Kotou tokagaʼi pe koteā ʼaē neʼe ʼui e Sehova kiā nātou: “ ʼE mahino papau ia, ʼe kotou ʼui anai: ‘Ko te ala ʼo Sehova ʼe mole hako lelei.’ Fakalelei age, kae kotou fagono, Ê ʼapi ʼo Iselaele. ʼE ko toku ala koa ʼaē ʼe mole hako lelei? ʼE mole koa lā ko ʼokotou ala ʼaē ʼe mole hako lelei?”—Esk. 18:25.
6 Ko te puleʼaki ʼe lava tokoni mai ke ʼaua naʼa tou valokiʼi ia Sehova ʼaki tatatou ʼu manatu fakatagata, ʼe ko hatatou tali ia te manatu ʼaē ʼe mole tou ʼiloʼi kātoa ia meʼa fuli pea ʼi ʼihi temi ʼe tou faihala ʼaupitō. Neʼe ʼaoga kiā Sopo ke mahino ki te faʼahi ʼaia. Lolotoga te temi ʼaē neʼe fakamamahiʼi ai ia Sopo, neʼe ina tauʼi tona lotovaivai pea neʼe kua manatu fau pē ia ki tona ʼu mamahi. Neʼe kua puli ia ia te ʼu faʼahi ʼaē neʼe maʼuhiga tāfito age. Kae ko Sehova ʼaki tona ʼofa neʼe tokoni ki ai ke ʼaua naʼa gata pē tana sio ʼi te ʼu mamahi ʼaē ʼe hoko kiā ia. ʼAki te ʼu fehuʼi kehekehe e 70 ʼaē neʼe ina fai age kiā Sopo pea neʼe mole lava tali kiai, neʼe fakahā lelei age e Sehova ia te tuʼakoi ʼo te ʼu meʼa ʼaē ʼe mahino kiai Sopo. Neʼe agavaivai ia Sopo, ʼo ina fetogi tana faʼahiga manatu.—Lau ia Sopo 42:1-6.
Tou Manatuʼi Tuʼumaʼu Te Fakalakatonuʼi ʼo Te Pule Faʼitaliha ʼa Sehova
12 Neʼe agakovi koa ia Sehova ʼi tana palalau feia kia Sopo, logo la neʼe hoki felaveʼi atu pe mo te ʼu ʼahiʼahi? Kailoa, pea neʼe mole maʼu pe la ia e Sopo te manatu ʼaia. Kaʼe neʼe kua mahino leva ia Sopo ki te tokoni ʼa Sehova pea neʼe maʼuhiga kia ia. He neʼe ina ui fenei: “Kua au iloi . . . taku hala, pea kua au fakahemala ai, o nofo ki te efu mo te lefulefu.” (Sopo 42:1-6) ʼI muʼa ʼo tana fai ʼana palalau ʼaia, ko te tupulaga ʼe higoa ko Eliu neʼe tokoni kia ia ke ina fetogi tana faʼahiga manatu. (Sopo 32:5-10) Neʼe fakalogo leva ia Sopo ki te ʼu tokoni ʼofa ʼaia ʼa Sehova, pea neʼe ina fetogi ai tana faʼahiga manatu. Neʼe fakaha e Sehova ki niʼihi ia tana fiafia ʼuhi ko te nofo agatonu ʼa Sopo.—Sopo 42:7, 8.
“Falala Kia Sehova”
17 ʼE kau ia Sopo ʼi te ʼu kaugana ʼa Sehova ʼae neʼe lototoʼa mo lotomalohi ʼi te ʼu ʼahiʼahi. ʼI te tohi ʼa te apositolo ko Paulo ki te kau Hepeleo, ʼe talanoa ai ki he tahi age ʼu kaugana ʼa Sehova. Neʼe ina ui ʼe ko he ‘kau fakamoʼoni ohage ko he ʼao lahi.’ (Hep. 12:1) Neʼe natou tau fuli mo ni ʼahiʼahi fakamataku kae neʼe natou nofo agatonu kia Sehova ʼi tonatou maʼuli katoa. (Hep. 11:36-40) Neʼe to noa koa ia tanatou faʼa kataki pea mo gaue kinakina? Kailoa ia. Logo la neʼe heʼeki natou sisio ki te fakahoko ʼo te ʼu fakapapau fuli ʼa te ʼAtua ʼi tonatou temi maʼuli, kae neʼe hoko atu pe tanatou falala ʼae kia Sehova. Pea neʼe natou tui papau ʼe natou maʼu anai te ʼofa ʼo Sehova, koia neʼe natou falala ai ʼe natou sisio anai ki te fakahoko ʼo te ʼu fakapapau ʼaia. (Hep. 11:4, 5) ʼE tokoni mai tanatou faʼifaʼitaki ke malohi age tatatou falala tuʼumaʼu ʼae kia Sehova.
18 Ia ʼaho nei, ʼe tou maʼuʼuli ʼi he malama ʼe ʼaʼasili age anai tana agakovi. (2 Tim. 3:13) ʼE kei hoko atu pe e Satana ia tana ʼahiʼahi ia te hahaʼi ʼa te ʼAtua. Kotea pe te ʼu fihifihia ʼe tou ʼamanaki tau mo ia, kae ʼe tou fakatotonu ke tou gaue kinakina maʼa Sehova ʼo tou falala “ ʼe fakatafito tatatou ʼamanaki ki te ʼAtua maʼuli.” (1 Tim. 4:10) Ke ke manatuʼi ʼe ha ʼi te ʼu tapuakina ʼae neʼe foaki e Sehova kia Sopo “ko Sehova ʼe ʼofa mamahi pea mo manavaʼofa.” (Sakp. 5:11) ʼOfa pe ke tou toe nonofo agatonu kia Sehova he ʼe tou tui papau ʼe ina fakapale anai “ia natou ʼae ʼe natou kumi fakamalotoloto ia ia.”—Lau ia Hepeleo 11:6.
Koloa Fakalaumalie
it-2-F 344
Moquerie
Job était un homme juste qui resta intègre en dépit de nombreuses moqueries. Mais il adopta petit à petit un mauvais point de vue et commit une erreur, pour laquelle il fut corrigé. Élihou dit de lui : “ Quel homme robuste est comme Job, qui boit la moquerie comme l’eau ? “ (Jb 34:7). Job finit par se soucier davantage de se justifier, lui, plutôt que de déclarer Dieu juste, et il eut tendance à grandir sa propre justice plus qu’à magnifier celle de Dieu (Jb 35:2 ; 36:24). Lorsque ses trois “ compagnons “ se moquèrent cruellement de lui, Job eut tendance à considérer que ces moqueries étaient dirigées contre lui plutôt que contre Dieu. En cela, il ressemblait à quelqu’un qui s’expose à la moquerie et à la risée et qui s’y complaît, l’acceptant comme s’il buvait de l’eau avec plaisir. Par la suite, Jéhovah expliqua à Job qu’en réalité (en dernière analyse) c’est contre Dieu que ces moqueurs avaient proféré des mensonges (Jb 42:7). De même, lorsque les Israélites réclamèrent un roi, Jéhovah expliqua au prophète Samuel : “ Ce n’est pas toi qu’ils ont rejeté, mais c’est moi qu’ils ont rejeté pour que je ne sois plus roi sur eux. ” (1S 8:7). Et Jésus dit à ses disciples : “ Vous serez les objets de la haine de toutes les nations [non pas à cause de vous, mais] à cause de mon nom. ” (Mt 24:9). En gardant ces choses présentes à l’esprit, le chrétien réussira à endurer les moqueries avec un bon état d’esprit, ce qui lui vaudra une récompense.—Lc 6:22, 23.
5-11 FEPUALIO
KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | PESALEMO 1-4
Tou Lagolago Ki Te Puleʼaga ʼo Te ʼAtua
‘ʼE Au Lulu’i Anai Te ʼu Puleʼaga Fuli’
8 Kotea te manatu ʼa te hahaʼi ki te logo ʼae ’e tou fakamafola? Ko ʼihi ’e natou fakafisi ki ai. (Lau ia Pesalemo 2:1-3.) Kua gatutu te ’u puleʼaga. ’E mole natou fia tali ia ia ʼae ne’e fakanofo e Sehova ke Takitaki. Ma’a natou ia, ko te logo ʼae ’e tou fakamafola ʼe mole ko he “logo lelei.” Ko ʼihi puleʼaga ne’e natou tapu’i te faifakamafola. Tokolahi te kau takitaki ’e natou ui ’e natou tauhi ki te ʼAtua, kae mole natou fia fakafisi ki ’onatou tu’ulaga. Koia ohage pe ko te temi ’o Sesu, ’e natou fakafeagai ki te Fakanofo ’a Sehova ’o natou fakataga’i ʼana tisipulo agatonu.—Gaue 4:25-28.
Ke Tou ʼAteaina Mai Te ʼu Fihi ʼo Te Malama Maveuveu ʼAeni
11 Te fia maʼu koloa. Ka maʼuhiga fau kia tatou te falā mo ʼotatou koloa, ʼe feala ke faigataʼa tatatou ʼateaina mai te ʼu meʼa fakapolitike. Hili te taʼu 1970, tokolahi te kau Fakamoʼoni ʼi Malawi neʼe tonu ke natou tuku ʼonatou koloa fuli koteʼuhi neʼe mole natou fia fakatahi ki he kutuga faipolitike. Kaʼe meʼa fakaʼofaʼofa foki, he neʼe fia hoko atu pe e ʼihi tonatou maʼuli fimalie. Ko te tuagaʼane ʼe higoa ko Ruth ʼe ina manatuʼi “Ko ʼihi neʼe mavae mo matou kaʼe ki muli age, neʼe natou fakatahi ki te kutuga faipolitike pea natou toe liliu ki ʼonatou ʼapi. Neʼe mole natou fia maʼuʼuli ʼi te nofoʼaga fakaʼofaʼofa ʼae neʼe matou feholaki ki ai.” Kaʼe ko te tokolahi ʼi te hahaʼi ʼa te ʼAtua neʼe natou nonofo agatonu. Tatau aipe pe neʼe mole kei lahi tanatou foʼi falā pea mo puli fuli ʼonatou koloa, kaʼe neʼe mole natou kau ki te ʼu meʼa fakapolitike.—Hepeleo 10:34.
Te ʼu Koloa Fakalaumalie
it-1-F 261
Bale
Fine enveloppe protectrice ou tégument des graines de céréales, telles que l’orge et le blé. Bien que la Bible ne parle de la bale qu’au sens figuré, elle révèle quelles méthodes de battage étaient courantes dans les temps anciens. Après la moisson, cette enveloppe non comestible du grain précieux ne servait à rien ; elle était donc un symbole approprié de quelque chose de léger, sans valeur et indésirable, quelque chose qu’il fallait séparer de ce qui était bon et éliminer.
En premier lieu, le battage détachait la bale du grain. Ensuite, par le vannage, la bale, légère, était emportée par le vent comme de la poussière (voir VANNAGE). Cela illustre bien comment Jéhovah Dieu enlève les apostats du milieu de son peuple, ou encore élimine des personnes méchantes et des nations hostiles (Jb 21:18 ; Ps 1:4 ; 35:5 ; Is 17:13 ; 29:5 ; 41:15 ; Ho 13:3). Le Royaume de Dieu broiera ses ennemis, les réduira en particules si fines qu’ils seront facilement emportés comme la bale.—Dn 2:35
Souvent on rassemblait la bale inutile et on la brûlait, afin d’éviter que le vent la ramène et qu’elle souille les tas de grain. Dans cet ordre d’idées, Jean le baptiseur prophétisa qu’une destruction brûlante s’abattrait sur les pratiquants méchants de la fausse religion : le Vanneur, Jésus Christ, recueillera le blé, “ mais la bale, il la brûlera par un feu qu’il est impossible d’éteindre ”.—Mt 3:7-12 ; Lc 3:17 ; voir BATTAGE.
12-18 FEPUALIO
KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | PESALEMO 5-7
Tou Nofo Agatonu Logo La Te Aga ʼa ʼIhi
ʼE Ke Maʼu Te Malohi Moʼo Tauʼi ʼOu Fihifihia ʼi Tau Lau Te Tohi-Tapu
7 Neʼe kakaʼi koa koe e hou kaumeʼa peʼe ko he tahi ʼo tou famili neʼe ke falala ki ai? Kapau ko ia, ʼe tokoni atu anai kia koe tau vakaʼi pe ʼe kotea neʼe fai e Tavite ʼi tona kakaʼi e tona foha ko Apesalone, ʼae neʼe faiga ke ina faʼao te tuʼulaga hau ʼo tana tamai.—2 Sam. 15:5-14, 31; 18:6-14.
8 (1) Faikole. ʼI tau manatuʼi te fakamatala ʼae neʼe ke lau, fakaha kia Sehova tou mamahi pea mo te ʼu meʼa fuli ʼae ʼe ke logoʼi, ʼuhi ko tou kakaʼi. (Pes. 6:7-10) Pea kole age ke tokoni atu ke ke maʼu te ʼu pelesepeto ʼae ka ʼaoga atu moʼo tauʼi tou faigataʼaʼia.
Ke Ke Tui Papau ʼe Ke Nofo ʼi Te Moʼoni
3 ʼE mole tonu pe ke fakatafito tatatou tui ki te feʼofaʼaki ʼo te ʼu tehina mo tuagaʼane. Kotea tona tupuʼaga? Fakakaukauʼi age muʼa moka neʼe agahala mamafa he tehina peʼe ko he tuagaʼane, lagi ko he tagata ʼafeā peʼe ko he pionie. Peʼe moka ke mamahi ki he tehina peʼe ko he tuagaʼane. Peʼe lagi ko he tahi ʼe liliu ko he aposita, pea ʼe ina ui atu ʼe mole ke nofo ʼi te moʼoni. Kapau ʼe hoko te ʼu aluʼaga ʼaia, ʼe ke tuku ai anai koa tau tauhi kia Sehova? Kapau ʼe ke fakatafito pe tau tui ki te ʼu meʼa ʼae ʼe fai e te hahaʼi, kae mole ki ʼau felogoi ʼae mo Sehova, ʼe mole malohi anai. Ko te ʼofa ʼae ʼe femaʼuʼaki e te ʼu kaugana ʼa Sehova, ʼe tokoni ke malohi tau tui. Kae ʼe toe ʼaoga foki he ʼu fakamoʼoni ke ke tui ai ʼe moʼoni te ʼu meʼa ʼae ʼe tuʼu ʼi te Tohi-Tapu. ʼE tonu ke ke “vakavakaʼi” e koe totonu pe ʼe akoʼi atu ʼi te Tohi-Tapu te moʼoni ʼo ʼuhiga mo Sehova.—Rom. 12:2.
4 Neʼe ui e Sesu ʼe tali anai e ʼihi ia te moʼoni “ ʼaki he lotofiafia,” kae ʼe vaivai anai tanatou tui moka ʼahiʼahiʼi. (Lau ia Mateo 13:3-6, 20, 21.) Neʼe mole lagi mahino te hahaʼi ʼaia ʼe hoko anai he ʼu ʼahiʼahi moka natou muliʼi ia Sesu. (Mat. 16:24) Pe neʼe lagi natou manatu ko te kau Kilisitiano ʼe natou hao mai te ʼu fihifihia fuli, pea ʼe maʼu tapuakina pe natou. Kae ʼi te malama heʼe haohaoa ʼaeni, ʼe tou tau fuli mo he ʼu fihifihia. ʼE feala ke fetogi totatou aluʼaga, pea ke mole kei lahi ai totatou fiafia.—Pes. 6:7; Ekl. 9:11.
Koloa Fakalaumalie
it-1-F 776
Tombes
En Romains 3:13, l’apôtre Paul cite Psaume 5:9 qui compare le gosier des méchants et des trompeurs à “ une tombe ouverte “. De même qu’une tombe ouverte sert à recevoir les morts et la décomposition, la corruption, de même leur gosier s’ouvre pour des paroles qui sont mortelles et corrompues.—Voir aussi Mt 15:18-20.
19-25 FEPUALIO
KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | PESALEMO 8-10
“Sehova e, ʼe au fia vikiʼi koe”!
Faiga Ke Ke Nofo ʼi Te Kautahi ʼa Sehova
6 Ne’e fakatupu e Sehova he kele taulekaleka ma’a tatou. Ne’e teuteu’i e Sehova te kele ’i mua ’o tana fakatupu te ʼuluaki tagata. (Sopo 38:4-6; Sel. 10:12) Ko Sehova ko te ʼAtua ’e ʼofa pea mo lotofoaki, ’o ina foaki te tu’uga koloa lelei ma’a te tagata. (Pes. 104:14, 15, 24) ’I ʼihi temi, ’e ina fakakaukau’i te ’u mea ne’e ina fakatupu ’o sio ai ki tona lelei tukupau. (Sen. 1:10, 12, 31) Ne’e ina toe foaki ki te tagata ke ina puleʼi te ’u meʼa fuli ne’e ina fakatupu. (Pes. 8:7) Ko tana fakatu’utu’u ke fiafia ʼana fanau haohaoa ’i te taupau ’o te kele ’o talu ai. Koia, tou faikole tu’umaʼu kia Sehova ’o fakamalo ki ai ki te fakapapau taulekaleka ʼaia.
ʼE Ke Fakamalo Koa Ki Te ʼAtua Ki Te ʼu Meʼa ʼOfa ʼAe Neʼe Ina Fai Maʼa Koe?
10 ʼE feafeaʼi hatatou fakaha ʼe tou leleiʼia te meʼa ʼofa ʼo te ʼAtua ʼae ko te palalau? ʼAki tatatou fakamahino kia natou ʼae ʼe natou ui neʼe tou hifo mai te manu pe koʼe ʼe tou tui tatou ko te ʼAtua neʼe ina fakatupu ia meʼa fuli. (Pes. 9:2; 1 Pet. 3:15) Ko natou ʼae ʼe lagolago ki te manatu ʼaia ʼe natou loto ke tou tui ko te kele mo te maʼuli neʼe tupu feia pe ia. Kapau ʼe tou fakaʼaogaʼi te Tohi-Tapu mo he ʼu manatu ʼi te alatike ʼaeni, ʼe feala ai ke tou palalau moʼo lagolago ki totatou Tamai ʼae ʼi selo. ʼE feala ke tou fakamahino kia natou ʼae ʼe fia logo pe koʼe ʼe tou tui papau ʼe ko Sehova te Tupuʼaga ʼo te lagi mo te kele.—Pes. 102:26; Esa. 40:25, 26.
ʼE Ko Koe Koa “Ko He Faʼifaʼitakiʼaga . . . ʼi Te Palalau?
13 Ke ke hiva mo tou loto katoa. ʼE tou hiva ʼi te ʼu fono ʼuhi tafito he ʼe tou fia fakavikiviki kia Sehova. Neʼe ui e te tuagaʼane ko Sara ʼe mole ko he tahi ʼe hiva lelei. Kae, ʼe fia hiva fakavikiviki kia Sehova. Koia, ka ina teuteuʼi ʼana fono, ʼe ina toe teuteuʼi mo te ʼu katiko ka hiva. ʼE ina akoako hiva te ʼu katiko pea mo faiga ke ina vakaʼi te pikipikiga ʼo te ʼu kupu ʼo te katiko pea mo te ʼu manatu ka talanoa ki ai ʼi te fono. ʼE ina ui fenei: “Ka au fakakaukauʼi ia te ʼu kupu, ʼe mole kei au tokaga au pe ʼe au hiva lelei peʼe kailoa.”
Koloa Fakalaumalie
it-1-F 663
Doigt
Au sens figuré, il est dit que Dieu accomplit son œuvre avec son ou ses “ doigts “, par exemple pour écrire les Dix Commandements sur des tablettes de pierre (Ex 31:18 ; Dt 9:10), pour faire des miracles (Ex 8:18, 19) et pour créer les cieux (Ps 8:3). Les “ doigts “ dont Dieu se servit dans son activité créatrice représentent son esprit saint ou force agissante ; c’est ce qu’indique le récit de la création consigné dans la Genèse, qui précise que la force agissante (rouaḥ, “ esprit “) de Dieu se mouvait sur la surface des eaux (Gn 1:2). Toutefois, les Écritures grecques chrétiennes donnent la clé qui permet d’être sûr de la compréhension de cet emploi symbolique : le récit de Matthieu explique que Jésus expulsait les démons par ‘ l’esprit saint de Dieu ’ et celui de Luc dit qu’il le faisait par le “ doigt de Dieu ”.—Mt 12:28 ; Lc 11:20.
26 FEPUALIO–3 MALESIO
KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | PESALEMO 11-15
Ke Ke Sio Kia Koe ʼi Te Malama Foʼou ʼe Tokalelei
Ko He ʼu Puani ʼAoga ʼo Te ʼUluaki Koga ʼo Te ʼu Pesalemo
11:3—Ko te ʼu fakatafito fea ʼaē ʼe maumauʼi? ʼE ko te ʼu fakatafito ʼo te tuʼu fakatagata—ia te lao, tana ʼu fakatuʼutuʼu pea mo te faitotonu. Ka hoko he maveuveu, ʼe hoko ai mo te tokakovi pea mo puli ai mo te faitotonu. ʼI te ʼu taʼi ʼaluʼaga ʼaia, ʼe tonu ki “te agatonu” ke falala kātoa ki te ʼAtua.—Pesalemo 11:4-7.
ʼE Feala Koa Ke Mole Toe Maʼu Te Agamalohi ʼi Te Malamanei?
ʼE fakapapauʼi mai ʼi te Tohi-Tapu kua vave fakamaʼa pe e te ʼAtua te kele ʼaeni mai te agamalohi. Ko te malama agamalohi ʼaeni, ʼe fakatuʼutuʼu e te ʼAtua ki te “aho o te fakamaau mo te maumaui o te kau agakovi.” (2 Petelo 3:5-7) Koia, ʼe mole toe maʼu anai ia he hahaʼi agamalohi ʼe natou fakamamahiʼi te hahaʼi. ʼE tou tui papau feafeaʼi ko te ʼAtua ʼe ina loto ke haofaki tatou pea ke pulihi te agamalohi?
ʼE ui ʼi te Tohi-Tapu ko te ʼAtua ʼe “fehia ia ia ki te tagata agakovi mo ae e fiafia i te agamalohi.” (Pesalemo 11:5) ʼE ʼofa te Tupuʼaga ki te tokalelei pea mo te faitotonu. (Pesalemo 33:5; 37:28) Koia ʼae ʼe mole ina fakagafua anai ke agamalohi te hahaʼi ʼo talu ai.
ʼE Kotou Fia Atalitali Koa Mo He Kataki Fualoa?
15 He koʼe neʼe lotolelei ia Tavite ke atalitali ʼaki he kataki fualoa? ʼE tou maʼu tona tali ʼi te pesalemo ʼae neʼe ina fai tuʼa fa ai te fehuʼi ʼaeni: “E kaku anai ki afea?” ʼE ina ui fenei: “Ko au, e au falala ki tou agalelei [“neʼe au falala ki tou ʼofa agatonu,” MN ], e au mau te fiafia lahi i toku loto, o tupu ko tou fakamauli. E au hiva [kia Sehova], koteuhi nee ina fai he mea lelei kia au.” (Pesalemo 13:6) Neʼe falala ia Tavite ko Sehova ʼe ʼofa anai pea mo agatonu tuʼumaʼu anai kia ia. Pea neʼe ina fakakaukauʼi te ʼu temi ʼae neʼe tokoni age ai ia Sehova. ʼAki he fakaʼamu lahi neʼe toe atalitali foki ki te temi ʼae ka fakagata ai e Sehova ʼona ʼahiʼahi. ʼEi, neʼe iloʼi e Tavite ko te ʼu tapuakina ʼa Sehova neʼe tuha ia ke atalitali ki ai.
ʼE Fakahoko e Te Puleʼaga Te Finegalo ʼo Te ʼAtua ʼi Te Kele
16 He maʼuli fimalie. Kua vave hoko katoa pe ia te lea fakapolofeta ʼae ʼe tuʼu ia Esaia 11:6-9 ʼi hona aluʼaga moʼoni. ʼE maʼuʼuli fimalie anai te hahaʼi tagata, mo fafine pea mo te tamaliki ʼi he potu pe ʼe natou olo ki ai ʼi te kele. ʼE mole natou matataku anai ʼi he tahi peʼe ko he manu. Fakakaukauʼi muʼa koe, ʼe mole ke toe tuʼania anai moka ke maʼanu ʼi te ʼu vai tafe pea mo te ʼu matatai, moka ke kake ʼi te ʼu moʼuga pea moka ke alu ʼo haʼele. Pea ʼe mole ke hoha anai moka poʼuli. ʼE toe hoko anai mo te vaega ʼo Esekiele 34:25, ʼae ʼe ui ai ko te hahaʼi ʼa te ʼAtua ʼe natou nonofo fimalie anai ʼi te toafa pea mo natou momoe ʼi te ʼu vao matuʼa.
Koloa Fakalaumalie
Kua Kotou Fetogi Koa?
12 Meʼa fakaʼofaʼofa foki, heʼe tokolahi ʼi te malama ʼe natou maʼu te faʼahiga manatu ʼae neʼe talanoa ki ai Paulo. ʼE natou manatu ʼe mole kei he ʼaoga te mulimuli ki ni lekula mo ni pelesepeto, pea ʼe mole tonu ke fakakinauʼi ʼihi ke natou mulimuli ki ai. Tokolahi te kau faiako pea mo matuʼā, ʼe natou tuku te tamaliki ke natou fai te meʼa pe ʼae ʼe natou loto ki ai. ʼE natou toe akoʼi age kia natou ʼe tahi maʼu e te hahaʼi te loto faʼitaliha moʼo filifili te meʼa ʼae ʼe lelei peʼe kovi. Kia natou ʼaia ʼe mole he tahi ʼe feala ke ina ui mai ko te meʼa ʼae ʼe lelei pea ko ʼae ʼe kovi. Ko te tokolahi pe la ʼe natou lau ʼe natou tui ki te ʼAtua, kaʼe kia natou ʼe mole ʼaoga ke natou fai te ʼu meʼa ʼae ʼe leleiʼia e te ʼAtua. (Pes. 14:1) ʼE feala ke tuʼutamakiʼia te kau Kilisitiano mo kapau ʼe natou maʼu te manatu ʼaia. Kapau ʼe mole tou tokakaga, pea ʼe feala ke mole kei tou mulimuli ki te ʼu fakatotonu ʼae mai te kautahi ʼa te ʼAtua, pea ʼe toe feala ai ke tou muhumuhu ʼo ʼuhiga mo he meʼa ʼe mole tou leleiʼia. Peʼe lagi mole tou manatu tahi mo he tokoni Fakatohi-tapu ʼe foaki mai ʼo ʼuhiga mo te ʼu fakafiafia, te fakaʼaogaʼi ʼo te Neti pea mo te ʼu ako lalahi.