Kāpite 33
ʼE Fakamāuʼi Te Fafine Paomutu Fakalialia
Te meʼa ʼaē neʼe hā 11—Fakahā 17:1-18
Te manatu tāfito: ʼE hekaʼi e Papiloni Lahi ia te manu fekai ʼe lanu kula ʼahoʼaho, pea ki muli age ʼe fakafeagai te manu ki ai pea mo ina fakaʼauha ia ia
Te temi ʼaē ʼe hoko ai: Mai te taʼu 1919 ʼo aʼu ki te mamahi lahi
1. Koteā ʼaē ʼe fakahā age kiā Soane e te tahi ʼi te ʼu ʼāselo ʼaē e fitu?
ʼE TONU ke huaʼi fuli te hauhau faitotonu ʼo Sehova, ia te ʼu ʼipu e fitu ʼo te hauhau ʼo te ʼAtua! ʼI te temi ʼaē neʼe huaʼi kātoa ai e te ono ʼāselo ia tona ʼipu ki te tuʼuʼaga ʼo te Papiloni ʼāfea, neʼe ina fakatātā lelei te ʼu tautea ʼaē kā tō ki te Papiloni Lahi, ʼaē kā fehoahoaʼaki fakavilivili ʼo iku ki te tau fakaʼosi ʼo Halamaketone. (Fakahā 16:1, 12, 16) ʼE mahino ia, ko te ʼāselo pē ʼaia ʼaē ʼe ina fakahā ʼi te temi nei ia te tupuʼaga ʼo te fakahoko e Sehova ia tana ʼu fakamāu faitotonu pea mo tona faʼahiga fakahoko. ʼE punamaʼuli ia Soane ʼi te meʼa ʼaenī ʼe logo pea mo sio kiai: “Pea neʼe haʼu te tahi ʼi te ʼu ʼāselo ʼaē e fitu ʼaē neʼe nonofo mo te ʼu ʼipu e fitu, pea neʼe palalau mo au, ʼo ʼui māʼana: ‘Haʼu, pea ʼe au fakahā atu anai te fakamāuʼi ʼo te fafine paomutu lahi ʼaē ʼe heka ʼi te ʼu tuʼuga vai, ʼaē neʼe fai folonikāsio mo te ʼu hau ʼo te kele, kā ko nātou ia ʼaē ʼe nonofo ʼi te kele neʼe kōnahihia ʼi te vino ʼo tana fai folonikāsio.’ ”—Fakahā 17:1, 2.
2. Koteā ʼaē ʼe hā mai ai ko “te fafine paomutu lahi” (a) ʼe mole ko Loma ʼi te temi muʼa? (b) ʼe mole ko te ʼu kautahi lalahi ʼo te fai koloa? (c) ʼe ko he kautahi faka lotu?
2 “Te fafine paomutu lahi”! He koʼē ʼe fakaufiufi fēia tona higoa? Ko ai te fafine ʼaia? Neʼe fakamahino e ʼihi ko te fafine paomutu fakatātā ʼaia, ʼe ko Loma ʼi te temi muʼa. Kae ko Loma neʼe ko he mālohi faka politike. ʼE fai folonikāsio te fafine paomutu ʼaia mo te ʼu hau ʼo te kele, pea ʼe mahino ia, ʼe kau kiai mo te ʼu hau ʼo Loma. Tahi ʼaē meʼa, ʼi te ʼosi fakaʼauha ʼo te fafine paomutu ʼaia, ʼe ʼui ʼi te Tohi-Tapu ʼe fetāgihi ki ai “te ʼu hau ʼo te kele.” Koia, ʼe mole feala ai ke ʼui ko he mālohi faka politike. (Fakahā 18:9, 10) Pea tahi foki, kapau ʼe toe fetāgihi mo te ʼu hahaʼi fai fakatau koloa ʼo te mālamanei ki ai, pea ʼe mole feala ke fakatātā e te fafine paomutu ʼaia ia te ʼu kautahi lalahi ʼo te fai koloa. (Fakahā 18:15, 16) Kae, ʼe tou lau ʼi te Tohi-Tapu, ‘neʼe hēʼia te ʼu puleʼaga fuli ʼaki tana ʼu gaohi meʼa fakamanamana.’ (Fakahā 18:23) Koia, ʼe hā lelei mai ai ko te fafine paomutu lahi, ʼe ko he kautahi faka lotu faka mālamanei.
3. (a) He koʼē ʼe mole fakatātā pē e te fafine paomutu lahi ia te ’Ēkelesia Katolika Loma peʼe ko te Keletiate kātoa? (b) Ko te ʼu akonaki faka Papiloni fea ʼaē ʼe maʼu, ʼo teitei pē ʼi te ʼu lotu fuli ʼo te ʼu fenua ʼo te Potu ʼEsitē ʼo fēia pē mo te ʼu magaʼi lotu ʼo te Keletiate? (c) Koteā ʼaē neʼe fakamoʼoni kiai ia te kaletinale Katolika Loma ko John Henry Newman ʼo ʼuhiga mo te haʼuʼaga ʼo te ʼu tuʼuga akonaki ʼo te Keletiate, mo tona ʼu toʼotoʼoga, pea mo tana ʼu aga? (Vakaʼi te nota ʼi te lalo pāsina.)
3 Ko te kautahi faka lotu fea ʼaia? ʼE ko te ’Ēkelesia Katolika Loma koa, ohagē ko tona ʼui ʼe ʼihi? Peʼe ko te Keletiate kātoa koa? Kailoa, ʼe lahi age ia ʼi te ʼu meʼa ʼaia, heʼe ina fakahēʼi te ʼu puleʼaga fuli. ʼI tona ʼuhiga moʼoni, ʼe ko te kautahi faka mālamanei ʼo te ʼu lotu hala. ʼE haʼu mai te ʼu misitelio ʼo Papiloni, heʼe lahi te ʼu akonaki pea mo te ʼu aga faka Papiloni ʼe maʼu tatau ʼi te ʼu lotu ʼi te kele kātoa. Ohagē lā ko te tui ʼaē ki te maʼuli tuputupua ʼo te nefesi ʼo te tagata, mo te ʼifeli fakamamahi, pea mo te tahitolu ʼe maʼu tāfito ʼi te ʼu lotu ʼo te ʼu fenua ʼo te Potu ʼEsitē ʼo fēia aipē mo te ʼu magaʼi lotu ʼo te Keletiate. Ko te lotu hala ʼaē neʼe tupu kua hili kiai taʼu e 4 000 tupu ʼi te kolo ʼāfea ʼo Papiloni, neʼe tuputupu ʼo liliu ko he meʼa fakalialia ʼo te temi ʼaenī, ʼaē ʼe higoa lelei ai ko Papiloni Lahi.a Kae he koʼē koa ʼe hinoʼi ia ia ʼaki te kupu fakalialia ʼaē ko “te fafine paomutu lahi”?
4. (a) Ko te ʼu ʼaluʼaga fea ʼaē neʼe fai feʼauʼaki ai te Iselaele ʼāfea? (b) Ko te ʼaluʼaga fea ʼaē neʼe fai folonikāsio ai ia Papiloni Lahi?
4 Neʼe liliu ʼo maʼuhiga ia Papiloni (peʼe ko Papele, ʼaē ko tona faka ʼuhiga “Kua Maveuveu”) ʼi te temi ʼo Nepukanesa. Neʼe ko he puleʼaga neʼe fio ai te lotu mo te politike, ʼaki tona ʼu fale lotu pea mo tona ʼu kapela e lauʼi afe. Neʼe mālohi ʼaupitō te pule ʼa te kau pelepitelō. Logolā kua fualoa te mole kei maʼu e Papiloni ia tona tuʼulaga ʼaē ko te mālohi faka mālamanei, kae ʼe kei maʼuli pē te Papiloni Lahi faka lotu, pea ohagē pē ko te Papiloni ʼāfea, ʼe ina faigaʼi aipē ke ina fakalotoʼi pea mo ina puleʼi te ʼu mālohi faka politike. Kae ʼe tali koa e te ʼAtua ke kau te lotu ʼi te ʼu meʼa faka politike? ʼI te ʼu Koga Tohi-Tapu Faka Hepeleo, neʼe ʼui ai ko Iselaele neʼe fai feʼauʼaki ʼi tana kau ʼaē ki te tauhi hala pea mo tana fai he ʼu fuakava mo te ʼu puleʼaga, kae mole falala ia kiā Sehova. (Selemia 3:6, 8, 9; Esekiele 16:28-30) ʼE toe fai folonikāsio foki mo Papiloni Lahi. ʼE ina fai ia te meʼa ʼaē ʼi tana manatu ʼe lelei, ke lahi age tona mālohi pea mo ina puleʼi te ʼu hau ʼo te kele.—1 Timoteo 4:1.
5. (a) Koteā ʼaē ʼe leleiʼia e te kau takitaki lotu? (b) He koʼē ʼe fakafeagai te fia ʼiloa ʼi te mālamanei mo te ʼu palalau ʼa Sesu Kilisito?
5 ʼI te temi nei, ko he agamāhani ʼa te kau takitaki lotu hanatou faiga ke natou maʼu tuʼulaga ʼi te puleʼaga, pea ʼi ʼihi fenua, ʼe natou gāue ʼi te puleʼaga, pea ʼe ʼi ai mo tonatou ʼu tuʼulaga faka minisi. ʼI te taʼu 1988, neʼe faigaʼi e te ʼu takitaki Polotesitā ʼiloa e lua ki te tuʼulaga pelesitā ʼo Amelika. ʼE leleiʼia e te kau takitaki lotu ʼo Papiloni Lahi hanatou ʼiloa; ʼe tautau hā tonatou ʼu pāki ʼi te ʼu sulunale, ʼe natou tutuʼu fakatahi mo te hahaʼi fai politike ʼiloa. Kae ko Sesu neʼe mole kau ia ki te ʼu meʼa faka politike pea neʼe ina ʼui fēnei ʼo ʼuhiga mo tana kau tisipulo: “ ʼE mole natou kau ʼi te mālamanei, ohagē pē ko au ʼe mole au kau ʼi te mālamanei.”—Soane 6:15; 17:16; Mateo 4:8-10; vakaʼi mo Sake 4:4.
Ko Tana ʼu ‘Fai Folonikāsio’ ʼi Te Temi ʼAenī
6, 7. (a) Neʼe feafeaʼi te liliu ʼo te Faʼahi Politike Nasi ʼa Itilele ʼo pule ʼi Siamani? (b) Neʼe tokoni feafeaʼi te fuakava ʼaē neʼe fai e te Vatikano pea mo te Siamani Nasi ki te tuputupu ʼo te mālohi ʼo Itilele ʼi te mālamanei?
6 ʼI te kau ʼa te fafine paomutu lahi ki te ʼu meʼa faka politike, neʼe ina fakatupu te ʼu tuʼuga mamahi ki te mālamanei. Ohagē lā, ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko ʼaē neʼe iku ai ki te maʼu e Itilele te pule ʼi Siamani—neʼe ko he ʼu meʼa fakalialia ia, pea neʼe ʼamusia age e ʼihi ke molehi ia te ʼu meʼa fakalialia ʼaia ʼi te ʼu tohi ʼo te hisitolia. ʼI Maio ʼo te taʼu 1924, neʼe maʼu e te Faʼahi Politike Nasi te ʼu tuʼulaga e 32 ʼi te Fono ʼo Siamani. ʼI Maio ʼo te taʼu 1928, neʼe kei toe pē ʼona tuʼulaga e 12. Kae, ʼi te taʼu 1930, neʼe tō te mālamanei ki te Lākilisi Lahi. ʼI tanatou fakaʼaogaʼi ia te ʼaluʼaga ʼaia, neʼe fakaofoofo te toe hake ʼo te kau Nasi, ʼo natou maʼu te ʼu tuʼulaga e 230 ʼi te ʼu tuʼulaga e 608 ʼi te ʼu vote ʼo Siamani, ʼaē neʼe fai ʼi Sūlio ʼo te taʼu 1932. Mole fualoa kiai, ko te ʼuluaki minisi ʼāfea ko Franz von Papen, te Ofisie Faifekau ʼa te Tuʼi Tapu, neʼe tokoni ki te kau Nasi. ʼE ʼui e te kau tagata fai hisitolia, neʼe ʼamanaki ia von Papen ki he Puleʼaga Taputapu Loma foʼou. Neʼe mole he fua lelei ʼo te kiʼi moʼi temi nounou ʼaē neʼe nofo ai ʼi te tuʼulaga ʼuluaki minisi, koia neʼe manatu ai ʼe liliu anai ʼo mālohi ʼaki te kau Nasi. ʼI Sānualio ʼo te taʼu 1933, neʼe ina maʼu te lagolago kiā Itilele ʼa te ʼu sōsiete lalahi ʼo te fenua, pea ʼaki te ʼu fakatuʼutuʼu fakakākā, neʼe hoko tana faiga ʼaē ke liliu ia Itilele ko te ʼuluaki minisi ʼo Siamani ʼi te ʼaho 30 ʼo Sānualio 1933. Ko ia totonu, neʼe liliu ʼo hoa ki te ʼuluaki minisi pea neʼe fakaʼaogaʼi ia ia e Itilele, ke ina maʼu te lagolago ʼa te hahaʼi Katolika ʼo Siamani. Neʼe heʼeki pē kātoa ia māhina e lua ʼi tona kua fakanofo ke pule, neʼe fakahifo e Itilele te fono fakafenua, neʼe ina ʼave te kau takitaki politike ʼe lauʼi afe ʼaē neʼe fakafeagai kiā ia ki te ʼu lotoʼā fakamamahi, pea mo kamata tana fakatagaʼi ia te kau Sutea.
7 ʼI te ʼaho 20 ʼo Sūlio 1933, neʼe hā te tokaga ʼa te Vatikano ki te hakehake ʼo te mālohi ʼo te kau Nasi, ʼi te haga ʼa te Kaletinale ko Pacelli (ʼaē neʼe liliu ki muli age ko te Tuʼi Tapu ko Pio 12) ʼo sinie te fuakava ʼi Loma, ʼo ʼuhiga mo te Vatikano pea mo te Siamani Nasi. Ko von Papen, ʼaē neʼe ina fakafofoga ia Itilele, neʼe ina sinie te pepa ʼaia pea neʼe haga ia Pacelli ʼo fakatoʼo kiā von Papen te fakapale lahi ʼa te tuʼi tapu, ʼaē ko te Koluse Lahi ʼo te Kautahi ʼo Pio.b ʼO ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia, neʼe tohi e Tibor Koeves ʼi tana tohi (Satan in Top Hat) ʼo ina ʼui fēnei: “Neʼe ko he mālo lahi kiā Itilele ia te Fuakava ʼaia. Neʼe foaki ki ai e te fuakava ʼaia ia te ʼuluaki lagolago fakalaumālie ʼaē neʼe ina maʼu mai he fenua kehe, pea ko te tokoni ʼaia neʼe haʼu mai te potu maʼuhiga ʼaupitō.” Neʼe fakamaʼua e te fuakava ʼaia ki te Vatikano ke mole toe lagolago ki te Koga Tāfito ʼo Siamani (Te kūtuga politike Katolika), ʼo maʼu ai e te faʼahi politike ʼa Itilele ia “te pule kātoa.”c Ki muli age, neʼe ʼui fēnei e te ʼalatike 14 ʼo te fuakava ʼaia: “ ʼE hoki fai anai he fakanofo ʼo he ʼu pule ʼēpikopō, mo he ʼu ʼēpikopō, pea mo te tahi ʼu fakanofo, mo kapau kua ʼiloʼi papau e te kōvanā, ʼaē neʼe fakanofo e te Reich (te puleʼaga Siamani), ʼe mole fakatupu kovi anai ki te ʼu meʼa kehekehe ʼo te faʼahi faka politike.” ʼI te fakaʼosi ʼo te taʼu 1933 (ʼaē neʼe tala e te Tuʼi Tapu ko Pio 11 ko he “Taʼu Taputapu”), neʼe ko te Vatikano tāfito ʼaē neʼe tokoni ki te tuputupu ʼo te mālohi ʼo Itilele ʼi te mālamanei.
8, 9. (a) Neʼe feafeaʼi te Vatikano ʼo toe fēia aipē mo te ’Ēkelesia Katolika pea mo tona kau takitaki lotu ki te pule agamālohi ʼa te kau Nasi? (b) Koteā ʼaē neʼe ʼui e te ʼu ʼēpikopō Katolika ʼo Siamani ʼi te kamata ʼo te Lua Tau Faka Mālamanei? (c) Koteā ʼaē neʼe hoko ʼaki te ʼu felōgoi ʼa te ʼu lotu pea mo te faʼahi faka politike?
8 Logolā neʼe fakafeagai te tokosiʼi ʼo te kau pātele mo te ʼu tāupoʼou ki te ʼu meʼa fakalialia ʼaē neʼe fai e Itilele—ʼo gaohi koviʼi ai ia nātou—kae ko te Vatikano ʼo toe fēia aipē mo te ’Ēkelesia Katolika pea mo tona kau takitaki lotu, neʼe natou lagolago fakahāhā peʼe fakafufū ki te agamālohi ʼa te kau Nasi, heʼe kiā nātou, neʼe ko he fakafeagai mālohi ʼaia ki te tuputupu ʼo te Kominisi ʼi te mālamanei. ʼI tana kua nofo fīmālie leva ʼaē ʼi te Vatikano, neʼe tuku e te Tuʼi Tapu ko Pio 12 ke hoko atu te Fakaʼauha ʼo te kau Sutea mo te fakatagaʼi fakamataku ʼaē ʼo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova pea mo ʼihi atu hahaʼi, ʼo mole ina valoki te ʼu aga ʼaia. ʼI tana ʼaʼahi ia Siamani ʼi Maio ʼo te taʼu 1987, neʼe ko he meʼa fakaufiufi ki te Tuʼi Tapu ko Soane Paulo 2, ia hana vikiʼi fakamālotoloto ia te pātele pē e tahi ʼaē neʼe fakafeagai ki te kau Nasi. Kae koteā ia te meʼa ʼaē neʼe fai e te ʼu lauʼi afe kau takitaki lotu ʼo Siamani lolotoga te pule fakamataku ʼa Itilele? ʼE fakamahino ia te faʼahi ʼaia ʼi te tohi faka ʼēpikopō ʼaē neʼe fai e te ʼu ʼēpikopō Katolika ʼo Siamani ʼi Sepetepeli ʼo te taʼu 1939 ʼi te kamata ʼo te Lua Tau Faka Mālamanei. ʼE tou lau fēnei ai: “ ʼI te lakaga maʼuhiga ʼaenī, ʼe matou fakatotonu ki tamatou kau sōlia Katolika ke natou fai tonatou maʼua ʼaē ko te fakalogo ki te Führer (ia Itilele) pea ke natou tali ke sākilifisioʼi tonatou maʼuli kātoa. ʼE matou kole mamahi ki te Agatonu ke fakatahi mo mātou ʼi tamatou ʼu faikole mālohi ke feala ki te Taki Fakaʼatua ke ina fakaiku lelei te tau ʼaenī.”
9 ʼI te taʼi felōgoi faka politike ʼaia ʼa te ʼēkelesia, ʼe hā lelei mai te fai folonikāsio ʼa te ʼu lotu ʼi te ʼu taʼu e 4 000 tupu kua hili, ʼi tana faiga ʼaē ke leleiʼia ia ia e te Puleʼaga faka politike ke feala ai hana maʼu te mālohi pea mo he tahi age ʼu lelei. Ko te ʼu taʼi felōgoi ʼaia ʼa te ʼu lotu pea mo te faʼahi faka politike neʼe hoko ai te tau, te ʼu fakataga, pea mo te maʼuli fakaʼofaʼofa ʼi te teitei mālamanei kātoa. ʼI meʼa fakafiafia foki ki te mālamanei te kua ovi mai ʼo te fakahoko ʼo te fakamāu ʼa Sehova ki te fafine paomutu lahi. ʼOfa pē ke hoko vave mai te faʼahi ʼaia!
ʼE Heka ʼi Te ʼu Tuʼuga Vai
10. Koteā “te ʼu tuʼuga vai” ʼaē ʼe fakaʼaogaʼi e Papiloni Lahi moʼona puipui, pea koteā ʼaē ʼe hoko ki te ʼu vai ʼaia?
10 Neʼe tuʼu te Papiloni ʼāfea ʼi te ʼu tuʼuga vai—te Vaitafe ko Eufalate pea mo te tahi ʼu tafegā vai. Neʼe natou puipui ia ia pea neʼe feala ai ke faifakatau ʼo tupu ʼaki ai tana maʼu koloa, ʼo aʼu ki te pō pē ʼaē ʼe tahi ʼaē neʼe maha ai. (Selemia 50:38; 51:9, 12, 13) ʼO toe fēia aipē, ʼe falala ia Papiloni Lahi ki “te ʼu tuʼuga vai,” moʼona puipui pea mo maʼu koloa. Ko te ʼu vai fakatātā ʼaia ʼe ko “te ʼu hahaʼi mo te ʼu hahaʼi tokolahi, mo te ʼu puleʼaga pea mo te ʼu lea,” ko tona faka ʼuhiga ko te ʼu lauʼi miliale hahaʼi ʼaē ʼe ina puleʼi pea mo ina maʼu mai ai he tokoni fakakoloa. Kae ʼe toe maha foki mo te ʼu vai ʼaia, peʼe mole kei natou lagolago ki ai.—Fakahā 17:15; vakaʼi ia Pesalemo 18:4; Isaia 8:7.
11. (a) Neʼe feafeaʼi te haga ʼa te Papiloni ʼāfea ʼo “fakakonahiaʼi te kele kātoa”? (b) Neʼe feafeaʼi te haga ʼa Papiloni Lahi ʼo “fakakonahiaʼi te kele kātoa”?
11 Pea tahi foki, neʼe fakahā ia te Papiloni ʼāfea ohagē ko “he ʼipu ʼaulo ʼi te nima ʼo Sehova, ʼe ina fakakonahiaʼi te kele kātoa.” (Selemia 51:7) Neʼe hoko te hauhau ʼo Sehova ki te ʼu puleʼaga ʼaē ʼi te ʼu tafaʼaki ʼo te Papiloni ʼāfea, he neʼe ina puleʼi nātou ʼaki tana ʼu kautau, ʼo ina fakaliliu ai ia nātou ʼo vaivai ohagē ko he ʼu tagata konahia. ʼI te lakaga ʼaia, neʼe fakaʼaogaʼi ia ia e Sehova moʼo fakahoko ia tana fakatuʼutuʼu. ʼO toe fēia mo Papiloni Lahi, neʼe mālo ʼi tana ʼu tau, ʼo liliu ai ko he kautahi faka mālamanei. Kae ʼe mahino ia ʼe mole fakaʼaogaʼi ia ia e te ʼAtua. Neʼe gāue ia ki “te ʼu hau ʼo te kele” ʼaē ʼe fai folonikāsio mo nātou ʼi te faʼahi faka lotu. Neʼe ina fakaloto fiafiaʼi te ʼu hau ʼaia, ʼo ina fakaʼaogaʼi tana ʼu akonaki loi pea mo tana ʼu gāue moʼo taupau maʼu ia te hahaʼi, “nātou . . . ʼaē ʼe nonofo ʼi te kele,” ke vaivavai ohagē ko ni tagata konahia, ke natou kaugana ai ki tonatou ʼu pule.
12. (a) Neʼe feafeaʼi te liliu ʼo te koga ʼo Papiloni Lahi ʼi Saponia ʼo lakahala ʼi te toe ligitoto lahi ʼi te Lua Tau Faka Mālamanei? (b) Neʼe feafeaʼi te mamaha ʼo te ʼu “vai” ʼaē neʼe lagolago ki Papiloni Lahi ʼi Saponia, pea neʼe koteā tona fua?
12 Ohagē lā ko te fenua ko Saponia ʼaē ʼe lotu Shintoïste. Ki te ʼu tagata sōlia Saponia ʼaē ʼe natou tauhi fakavale ki te lotu, neʼe ko he meʼa maʼuhiga ʼaupitō te foaki ʼo tonatou maʼuli maʼa te hau—ʼaē ko te ʼatua lahi ʼo te Shintoïsme. ʼI te Lua Tau Faka Mālamanei, neʼe mamate te toko 1 500 000 kau sōlia Saponia ʼi te tau; ki te tokolahi iā nātou ʼaia, neʼe ko he meʼa fakaufiufi mokā neʼe tonu ke puke nātou e tonatou ʼu fili. Kae ʼi te mole mālo ʼa te kau Saponia ʼi te tau, neʼe tonu ai ki te Hau ko Hirohito ke fakafisi ki te lau ʼaē ko ia ko he ʼatua. Neʼe hoko ai te toe mamaha lahi ʼo te ʼu “vai” ʼaē neʼe lagolago ki te faʼahi Shintoïste ʼo Papiloni Lahi—kae, meʼa fakaʼofaʼofa foki, he neʼe hoko te faʼahi ʼaia ʼi te kua ʼosi fakagafua e te Shintoïsme ia te toe ligitoto lahi ʼaē neʼe hoko ʼi te tau, ʼi te Pasifika! ʼI te mole kei mālohi ʼa te Shintoïsme, neʼe toe maliu ai foki ʼi te ʼu taʼu ʼaenī, te toko 200 000 tupu kau Saponia ʼaē neʼe kau ki te lotu Shintoïste pea mo Putisi ʼi muʼa atu, ʼo natou foaki tonatou maʼuli pea mo natou papitema ʼo natou liliu ai ko te ʼu kaugana ʼa te Tuʼi ʼAliki ko Sehova.
ʼE Heka Te Fafine Paomutu ʼi Te Manu
13. Koteā te meʼa fakapunamaʼuli ʼaē neʼe sio kiai ia Soane ʼi tona ʼave ʼaē ki te toafa e te ʼāselo ʼaki te mālohi ʼo te laumālie?
13 Koteā te tahi meʼa ʼaē ʼe fakahā mai e te lea faka polofetā ʼo ʼuhiga mo te fafine paomutu lahi pea mo te meʼa ʼaē kā hoko ki ai? Ohagē ko tona fakamatala e Soane, ʼe hā te tahi meʼa fakaofoofo: “Pea ʼaki te mālohi ʼo te laumālie, neʼe ina [te ʼāselo] ʼave au ki te toafa. Pea neʼe au sio ki te fafine ʼe heka ʼi te manu fekai ʼe lanu kula ʼahoʼaho ʼe fonu ko te ʼu higoa ʼe laukovi ki te ʼAtua pea ko ʼona ʼulu e fitu pea mo ʼona tala e hogofulu.”—Fakahā 17:3.
14. He koʼē neʼe tāu mo feʼauga ke ʼave ia Soane ki te toafa?
14 He koʼē ʼe ʼave ia Soane ki te toafa? Ki muʼa atu, ko te logo ʼo te fakaʼauha ʼaē neʼe tala ki te Papiloni ʼāfea, neʼe fakahā ohagē ko he tala “ ʼe fai ki te toafa ʼo te tai.” (Isaia 21:1, 9) Neʼe ko he fakatokaga lelei ʼaia, heʼe logolā te ʼu vai fuli ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi e Papiloni ʼāfea moʼona puipui, kae neʼe liliu ko he toafa kua liʼakina. Koia, ʼi te meʼa ʼaē neʼe hā kiā Soane, neʼe tāu mo feʼauga ke ʼave ia ia ki he toafa, ke sio ai pē koteā te meʼa kā hoko ki Papiloni Lahi. Heʼe tonu foki ke toe liliu mo ia ʼo liʼakina pea mo maumau. (Fakahā 18:19, 22, 23) Kae ʼe punamaʼuli ia Soane ʼi te meʼa ʼaē ʼe sio kiai. ʼE mole tokotahi te fafine paomutu lahi! ʼE heka ʼi te manu fekai fakamataku!
15. Koteā ʼaē ʼe kehekehe ai te manu fekai ʼo te Fakahā 13:1 pea mo te manu fekai ʼo te Fakahā 17:3?
15 Ko te manu fekai ʼaia, ʼe ʼi ai ʼona ʼulu e fitu pea mo ʼona tala e hogofulu. ʼE ko te manu fekai pē koa ʼaē neʼe ʼuluaki sio kiai ia Soane, ʼaē ʼe toe ʼi ai mo ʼona ʼulu e fitu pea mo ʼona tala e hogofulu? (Fakahā 13:1) Kailoa, ʼe ʼi ai te ʼu faʼahi ʼe nā kehekehe ai. Ko te manu fekai ʼaenī ʼe lanu kula ʼahoʼaho, pea ʼe mole hagē ko te ʼuluaki manu fekai, heʼe mole ʼi ai hona ʼu pale. Pea ʼe mole tohi pē te ʼu higoa ʼaē ʼe laukovi ki te ʼAtua ʼi tona ʼu ʼulu e fitu, kae ʼe “fonu ko te ʼu higoa ʼe laukovi ki te ʼAtua.” Kae ʼe mahino ia, ʼe ʼi ai te pikipikiga ʼo te manu fekai foʼou ʼaenī pea mo te ʼuluaki manu; ʼe lahi te ʼu faʼahi ʼe nā tatau ai, koia ʼaē ʼe mole feala ai ke tou ʼui ʼe ko he meʼa ʼe hoko fēia pē.
16. Ko ai te manu fekai ʼaē ʼe lanu kula ʼahoʼaho, pea koteā ʼaē neʼe ʼui ʼo ʼuhiga mo tona fakatuʼutuʼu?
16 Kae koteā koa te manu fekai foʼou ʼaia ʼaē ʼe lanu kula ʼahoʼaho? ʼE ko te fakatātā ʼo te manu fekai ʼaē neʼe tupu ake ʼi te fakaneke ʼa te manu fekai ʼaē ʼe ʼi ai tona ʼu tala e lua ohagē ko he ʼakeno, ʼaē ʼe ina fakatā ia te mālohi ʼo Pilitānia mo Amelika. ʼI te ʼosi fai ʼo te fakatātā, neʼe fakagafua ki te manu fekai ʼaē ʼe ʼi ai ʼona tala e lua ke ina foaki te mānava ki te fakatātā ʼo te manu fekai. (Fakahā 13:14, 15) ʼI te temi nei, ʼe sio ia Soane ki te fakatātā ʼaia ʼe maʼuli mo mānava. ʼE ina fakatātā te Sōsiete ʼo Te ʼu Puleʼaga, te kautahi ʼaē neʼe fakatupu e te manu fekai ʼaē ʼe ʼi ai ʼona tala e lua ʼi te taʼu 1920. Neʼe manatu ia Wilson, te Pelesitā ʼo Amelika, ko te Sōsiete ʼo Te ʼu Puleʼaga “ ʼe liliu anai ko he falalaʼaga ki te fakahoko ʼo te faitotonu ki te tagata fuli pē pea mo ina molehi ʼo talu ai te tau.” ʼI tona toe fakatuʼu ʼi te hili ʼo te lua tau faka mālamanei, ʼaki te higoa ʼaē ko te ʼu Puleʼaga Fakatahi, ko tona fakatuʼutuʼu “ko te taupau maʼu ʼo te tokalelei pea mo te fīmālie ʼi te mālamanei.”
17. (a) Koteā te faka ʼuhiga ʼo te ʼui ʼaē ko te manu fekai ʼaē ʼe lanu kula ʼahoʼaho ʼe fonu ko te ʼu higoa ʼe laukovi ki te ʼAtua? (b) Ko ai ʼaē ʼe heka ʼi te manu fekai ʼaē ʼe lanu kula ʼahoʼaho? (c) Talu mai te kamata, neʼe feafeaʼi te fakatahi ʼa te lotu faka Papiloni mo te Sōsiete ʼo Te ʼu Puleʼaga pea mo te kautahi ʼaē neʼe hoa kiai?
17 Koteā te faka ʼuhiga ʼo te ʼui ʼaē ko te manu fekai fakatātā ʼaia ʼe fonu ko te ʼu higoa ʼe laukovi ki te ʼAtua? Mai tona ʼaluʼaga ʼaē, neʼe haga te hahaʼi ʼo fakatuʼu te fakatātā faka mālamanei ʼaia moʼo fetogi te Puleʼaga ʼo te ʼAtua—moʼo fakahoko te meʼa ʼaē ʼe ʼui e te ʼAtua, ʼe ko tona Puleʼaga tokotahi pē ʼaē ʼe feala ke ina fai. (Taniela 2:44; Mateo 12:18, 21) Kae ko te meʼa ʼaē ʼe fakaofoofo ʼi te meʼa ʼaē neʼe hā kiā Soane, ko te heka ʼaē ʼa Papiloni Lahi ʼi te manu fekai ʼaia ʼe lanu kula ʼahoʼaho. Ohagē ko tona ʼui e te lea faka polofetā, ko te lotu faka Papiloni, tāfito te Keletiate, neʼe fakatahi mo te Sōsiete ʼo Te ʼu Puleʼaga pea mo te kautahi ʼaē neʼe hoa kiai. ʼI te ʼaho tonu ʼo te ʼaho 18 ʼo Tesepeli 1918, neʼe tala fēnei e te kautahi ʼaē ʼe higoa ʼi te temi nei ko te Conseil national des Églises du Christ ʼi Amelika: “Ko te Sōsiete ʼo Te ʼu Puleʼaga ʼaia, ʼe mole ko he meʼa gāue faka politike fēia pē; kae ko te fakafofoga faka politike ia ʼo te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ʼi te kele. . . . ʼE feala ke foaki kiai e te ’Ēkelesia ia he loto ʼe lelei, naʼa mole feala ke tuʼu fualoa te Sōsiete ʼo Te ʼu Puleʼaga. . . . ʼE fakatafito te Sōsiete ʼo Te ʼu Puleʼaga ki te Evaselio. ʼE hagē pē tona fakatuʼutuʼu ko te fakatuʼutuʼu ʼa te Evaselio, ke foaki te ‘tokalelei ki te kele, pea mo te loto lelei ki te hahaʼi.’ ”
18. Neʼe fakahā feafeaʼi e te kau takitaki lotu ʼo te Keletiate ia tanatou lagolago ki te Sōsiete ʼo Te ʼu Puleʼaga?
18 ʼI te ʼaho 2 ʼo Sānualio 1919, neʼe tohi te ʼu palalau ʼaenī ʼi te ʼuluaki pāsina ʼo te nusipepa San Francisco Chronicle: “ ʼE Kole e Te Tuʼi Tapu Ke Taupau Te Sōsiete ʼo Te ʼu Puleʼaga ʼa Wilson.” ʼI te ʼaho 16 ʼo ʼOketopeli 1919, neʼe ʼave te pepa, neʼe sinie e te toko 14 450 kau takitaki ʼo te ʼu lotu lalahi ki te Sena ʼo Amelika, ʼo fakatotonu ki te kautahi ʼaia “ke ina fakamoʼoni ki te tālaga ʼaē neʼe fai ʼi Palesi ʼo ʼuhiga mo te fakatuʼu ʼo he sōsiete ʼo te ʼu puleʼaga.” Logolā neʼe mole fakamoʼoni e te Sena ʼo Amelika ia te tālaga ʼaia, kae neʼe haga lagolago aipē ia te kau takitaki lotu ʼo te Keletiate ki te Sōsiete ʼo Te ʼu Puleʼaga ʼaia. Neʼe feafeaʼi te kamata mai ʼo te Sōsiete ʼo Te ʼu Puleʼaga ʼaia? ʼI te ʼaho 15 ʼo Novepeli 1920, neʼe fakahā fēnei e te logo mai Suisi: “Neʼe fakahā te ʼuluaki fono ʼa te Sōsiete ʼo Te ʼu Puleʼaga ʼi te mātahi uhu ʼo te ʼaho ʼaenī, ʼaki te tā ʼo te ʼu pele ʼo te ʼu ʼēkelesia fuli ʼo Genève.”
19. ʼI te temi ʼaē neʼe hā ai te manu fekai ʼaē ʼe lanu kula ʼahoʼaho, neʼe koteā ʼaē neʼe fai e te kalasi ʼo Soane?
19 Ko te kalasi ʼo Soane, te kūtuga pē ʼaia e tahi ʼi te kele ʼaē neʼe ina tali te Puleʼaga Faka Mesianike ʼaē kā haʼu, neʼe kau koa ki te Keletiate ʼo fakaʼapaʼapa ki te manu fekai ʼaē ʼe lanu kula ʼahoʼaho? Kailoa ia! ʼI te ʼAhotapu, ʼaho 7 ʼo Sepetepeli 1919, ʼi te fakatahi ʼa te hahaʼi ʼa Sehova ʼi Cedar Point, Ohio, neʼe fai ai te akonaki ko tona kupu tāfito: “Ko He ʼAmanaki Ki Te Mālamanei ʼAē ʼe Tau Mo Te ʼu Mamahi.” ʼI te ʼaho ake, neʼe ʼui e te sulunale Star-Journal ʼo Sandusky, ko J. F. Rutherford, ʼi tana palalau ʼaē ki te teitei toko 7 000 hahaʼi, “neʼe ina fakahā ʼe hoko moʼoni anai te ʼita ʼo te ʼAliki ki te Sōsiete ʼo Te ʼu Puleʼaga ʼaia . . . heʼe ko te kau takitaki lotu—Katolika pea mo Polotesitā—ʼaē ʼe natou ʼui ʼe natou fakafofoga te ʼAtua, kua natou liʼaki tana fakatuʼutuʼu kae natou lagolago ki te Sōsiete ʼo Te ʼu Puleʼaga, ʼo natou kalaga ko te fakafofoga faka politike ʼaia ʼo te puleʼaga ʼo Kilisito ʼi te kele.”
20. He koʼē neʼe laukovi te kau takitaki lotu ki te ʼAtua, ʼi tanatou lau ʼaē ko te Sōsiete ʼo Te ʼu Puleʼaga neʼe ko “te fakafofoga faka politike ia ʼo te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ʼi te kele”?
20 ʼI te mole he fua ʼo te ʼu gāue ʼo te Sōsiete ʼo Te ʼu Puleʼaga, neʼe tonu ke mahino ai ki te kau takitaki lotu, ko te taʼi kautahi fakatagata ʼaia, ʼe mole ko he koga ia ʼo te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ʼi te kele. Neʼe ko he laukovi ʼaia ki te ʼAtua! ʼE hagē leva ia, neʼe kau te ʼAtua ki te ʼu gāue ʼo te Sōsiete ʼo Te ʼu Puleʼaga ʼaia, ʼaē neʼe mole hona fua. Kae ko te ʼAtua, “ ʼe haohaoa tana gāue.” ʼE fakaʼaogaʼi anai e Sehova tona Puleʼaga ʼaē ʼi selō, ʼaē ʼe takitaki e Kilisito, moʼo foaki te tokalelei pea mo fakahoko tona finegalo ʼi te kele ohagē ko selō—kae ʼe mole ina fakaʼaogaʼi anai he kautahi faka politike ʼe mole fefelōgoi ʼaki tona kau takitaki lotu pea ko te tokolahi iā nātou ʼaia ʼe mole tui ki te ʼAtua.—Teutalonome 32:4; Mateo 6:10.
21. Koteā ʼaē ʼe hā mai ai ʼe lagolago pea mo vikiʼi e te fafine paomutu lahi ia te ʼu Puleʼaga Fakatahi ʼaē neʼe hoa ki te Sōsiete ʼo Te ʼu Puleʼaga?
21 ʼE feafeaʼi ʼo ʼuhiga mo te ʼu Puleʼaga Fakatahi ʼaē neʼe hoa ki te Sōsiete ʼo Te ʼu Puleʼaga? ʼI te kamata pē ʼaē ʼo tona fakatuʼu, neʼe toe puleʼi e te fafine paomutu lahi ia te kautahi ʼaia, ʼo fakatahi lelei kiai pea mo ina takitaki tana ʼu gāue. Ohagē lā, ʼi Sūnio ʼo te taʼu 1965, ʼi te kua taʼu 20 ʼo te fakatuʼu ʼo te ʼu Puleʼaga Fakatahi, neʼe fakatahitahi ʼi San Francisco te kau fakafofoga ʼo te ʼēkelesia Katolika Loma mo te ’Ēkelesia Orthodoxe ʼo te Potu ʼEsitē, mo te kau Polotesitā, mo te kau Sutea, mo te kau Inituisi, mo te kau Putisi, mo te kau Mahometa—ʼaē ʼe ʼui ʼe natou fakafofoga te toko lua miliale hahaʼi ʼo te kele—ʼo natou fakamoʼoni ai ki tanatou lagolago pea mo tanatou vikiʼi ia te kautahi ʼo te ʼu Puleʼaga Fakatahi. ʼI tana ʼaʼahi ia te ʼu Puleʼaga Fakatahi ʼi ʼOketopeli ʼo te taʼu 1965, neʼe ʼui ai e te Tuʼi Tapu ko Paulo 6 ʼe ko “te kautahi ʼaia ʼe lahi tokotahi ʼi te ʼu kautahi fuli ʼo te mālamanei” pea neʼe ina toe ʼui fēnei: “ ʼE falala te hahaʼi ʼo te kele ki te Kautahi ʼo te ʼu Puleʼaga, ko te ʼamanaki fakaʼosi pē ʼaia ki te logo tahi pea mo te tokalelei.” ʼI te tahi ʼaʼahi ʼo te Tuʼi Tapu ko Soane Paulo 2 ʼi ʼOketopeli ʼo te taʼu 1979, neʼe ina ʼui fēnei iā muʼa ʼo te ʼu Puleʼaga Fakatahi: “ ʼE au fakaʼamu, ke fai tuʼumaʼu pē anai te fono lahi ʼo ʼuhiga mo te tokalelei pea mo te faitotonu ʼi te ʼu Puleʼaga Fakatahi.” Neʼe hā lelei mai ai, neʼe mole talanoa tuʼa tahi te tuʼi tapu ʼi tana akonaki kiā Sesu Kilisito peʼe ki te Puleʼaga ʼo te ʼAtua. Lolotoga tana ʼaʼahi ia Amelika ʼi Sepetepeli ʼo te taʼu 1987, ohagē ko tona fakamatala ʼi te nusipepa The New York Times, “neʼe palalau fualoa ia Soane Paulo ʼo ʼuhiga mo te gāue lelei ʼa te ʼu Puleʼaga Fakatahi ʼi tana fakahaʼele ki muʼa . . . ia ‘te logo tahi foʼou ʼo te mālamanei.’ ”
Te Higoa, Te Misitelio
22. (a) Ko te faʼahiga manu feafeaʼi ʼaē neʼe filifili e te fafine paomutu lahi ke heka ai? (b) ʼE fakamatalatala feafeaʼi e Soane ia te fafine paomutu fakatātā ʼaē ko Papiloni Lahi?
22 Neʼe mahino vave ia Soane neʼe filifili e te fafine paomutu lahi ke heka ʼi te tuʼa ʼo he manu fakamataku. Kae, ʼe ʼuluaki fakatokagaʼi age kiā te ia ia Papiloni Lahi. ʼE teuteuʼi ia ia ʼaki te ʼu teu ʼe totogi kovi, kae ʼe fakalialia ʼaupitō! “Pea neʼe kofuʼi e te fafine te ʼu kofu ʼe lanu kula fakapōʼuli pea mo kula ʼahoʼaho, pea neʼe teu ʼaki te ʼaulo mo te ʼu maka maʼugataʼa pea mo te ʼu mataʼi tofe, pea neʼe ʼi tona nima te ʼipu ʼaulo neʼe fonu ko te ʼu meʼa fakalialia pea mo te ʼu meʼa heʼemaʼa ʼo tana fai folonikāsio. Pea ʼi tona laʼe, neʼe tohi ai te higoa, te misitelio: ‘Ko Papiloni Lahi, te faʼē ʼa te kau fafine paomutu pea mo te ʼu meʼa fakalialia ʼo te kele.’ Pea neʼe au sio ki te fafine, neʼe konahia ʼi te toto ʼo te kau māʼoniʼoni pea mo te toto ʼo te kau fakamoʼoni ʼa Sesu.”—Fakahā 17:4-6a.
23. Koteā te higoa kātoa ʼo Papiloni Lahi, pea koteā tona faka ʼuhiga?
23 Ohagē ko tona fai māhani e te kau Loma ʼi te temi ʼāfea, ʼe tou ʼiloʼi ia te fafine paomutu ʼaia ʼaki te higoa ʼaē ʼe tohi ʼi tona laʼe.d ʼE loa tona higoa: “Ko Papiloni Lahi, te faʼē ʼa te kau fafine paomutu pea mo te ʼu meʼa fakalialia ʼo te kele.” Ko te higoa ʼaia, ʼe ko “te misitelio,” ʼe mole ʼiloʼi tona faka ʼuhiga. Kae ʼi te temi ʼaē kua faka katofa kiai e te ʼAtua, ʼe fakamahino te misitelio ʼaia. ʼI tona fakahagatonu, ʼe feʼauga te ʼu meʼa ʼaē neʼe foaki age e te ʼāselo kiā Soane ke feala ai ki te ʼu kaugana ʼa Sehova ʼi te temi nei, ke natou mahino lelei ki te faka ʼuhiga ʼo te higoa ʼaia. Kua tou mahino ko Papiloni Lahi ʼe ko te ʼu lotu hala fuli. Ko ia “te faʼē ʼa te kau fafine paomutu” heʼe ko te ʼu lotu hala fuli ʼi te mālamanei, ʼo kau kiai mo te ʼu tuʼuga magaʼi lotu ʼo te Keletiate, ʼe natou hagē ko hana ʼu taʼahine, ʼo natou faʼifaʼitakiʼi ia tana fai folonikāsio ʼi te faʼahi fakalaumālie. ʼE toe ʼui foki ko te faʼē ʼo “te ʼu meʼa fakalialia” he neʼe ina fai te ʼu aga ʼe fakatupu ʼita, ohagē lā ko te tauhi tamapua, te faifakalauʼakau, te fai fakakikite, te tivināsio, te fai fakakikite ʼaki te ʼu fetuʼu, mo te lau ʼo te ʼu ʼalofi nima, te ʼu sākilifisio tagata, te fai folonikāsio taputapu, te ʼu ʼinu kava fakavalevale ʼaē ʼe fai ʼo ʼuhiga mo te ʼu ʼatua loi, pea mo te tahi ʼu aga heʼeʼaoga.
24. He koʼē ʼe tāu mo Papiloni Lahi ke ina kofuʼi ia te ʼu kofu “ ʼe lanu kula fakapōʼuli pea mo kula ʼahoʼaho” pea mo “teu ʼaki te ʼaulo mo te ʼu maka maʼugataʼa pea mo te ʼu mataʼi tofe”?
24 ʼE kofuʼi e Papiloni Lahi ia te ʼu kofu “lanu kula fakapōʼuli pea mo kula ʼahoʼaho,” ko te ʼu lanu ʼo te ʼu hau, pea ʼe “teu ʼaki te ʼaulo mo te ʼu maka maʼugataʼa pea mo te ʼu mataʼi tofe.” ʼE tāu te fakamatala ʼaia mo ia! Kotou fakakaukauʼi age muʼa te ʼu fale matamatalelei fuli, mo te ʼu fakatātā mo te ʼu pāki maʼugataʼa, mo te ʼu pāki totogi kovi ʼaupitō, mo te tahi ʼu naunau faka lotu, ʼo fēia mo te ʼu tuʼuga kele mo te paʼaga ʼaē neʼe tānaki e te ʼu lotu ʼo te mālamanei. Peʼe ko te Vatikano, peʼe ʼi Amelika ʼaē ʼe faka mafola evaselio ʼi te televisio, peʼe ko te ʼu monasetelio pea mo te ʼu fale lotu makehe ʼaē ʼo te Potu ʼEsitē, neʼe tānaki e Papiloni Lahi te ʼu koloa maʼuhiga—pea ʼi ʼihi temi neʼe puli te ʼu koloa ʼaia.
25. (a) Koteā ʼaē ʼe fakatātā e te ʼu meʼa ʼaē ʼi te “ ʼipu ʼaulo neʼe fonu ko te ʼu meʼa fakalialia”? (b) Koteā tona faka ʼuhiga ʼo te ʼui ʼaē ʼe konahia te fafine paomutu fakatātā?
25 ʼI te temi nei, kotou fakatokagaʼi ia te meʼa ʼaē ʼi te nima ʼo te fafine paomutu. ʼE mahino ia, neʼe ofo ia Soane ʼi tana sio ʼaē ki te meʼa ʼaia—te ʼipu ʼaulo ʼe “fonu ko te ʼu meʼa fakalialia pea mo te ʼu meʼa heʼemaʼa ʼo tana fai folonikāsio”! Ko te ʼipu ʼaia ʼo “te vino ʼo te hauhau ʼo tana fai folonikāsio” ʼaē neʼe ina faka konahia ʼaki te ʼu puleʼaga fuli. (Fakahā 14:8; 17:4) ʼE hagē te ʼipu ʼaia ʼi tuʼa, ko he meʼa maʼuhiga, kae ʼe fakalialia pea mo heʼemaʼa ia te ʼu meʼa ʼaē ʼi loto. (Vakaʼi ia Mateo 23:25, 26.) ʼI te loto ʼipu ʼaia ʼe maʼu ai te ʼu aga fakalialia pea mo te ʼu loi fuli pē ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi e te fafine paomutu lahi moʼo fakahalaʼi ʼo te ʼu puleʼaga pea mo ina puke maʼu ia nātou ʼi tona mālohi. ʼE toe fakatupu ʼita ʼaupitō age, te sio ʼaē ʼa Soane ki te konahia ʼa te fafine paomutu ʼaia ʼi te toto ʼo te ʼu kaugana ʼa te ʼAtua! Ki muli age ʼe tou lau fēnei: “Neʼe maʼu iā te ia te toto ʼo te kau polofetā mo te kau māʼoniʼoni pea mo nātou fuli ʼaē neʼe fakapōgi ʼi te kele.” (Fakahā 18:24) ʼI toe ligitoto leva!
26. Koteā te ʼu meʼa ʼaē neʼe fakamoʼoni ai neʼe kau ia Papiloni Lahi ʼi te ligitoto?
26 ʼI te ʼu sēkulō, neʼe lahi ʼaupitō te ligitoto ʼa te kautahi faka mālamanei ʼo te ʼu lotu hala. Ohagē lā, ʼi te Saponia ʼāfea, neʼe fakaliliu te ʼu fale lotu ʼi Kyoto ko te ʼu fale tali tau, pea neʼe fetauʼaki tuʼumaʼu ai te kau monike-sōlia, ʼi “te higoa māʼoniʼoni ʼo Puta,” ʼo tupu ai te kukula ʼo te ʼu ala ʼuhi ko te toto. ʼI te 20 sēkulō, neʼe tahi lagolago te kau takitaki lotu ʼo te Keletiate ki te ʼu foʼi sōlia ʼo tonatou ʼu fenua, pea neʼe natou fematematehiʼaki pē iā nātou, ʼo mamate ai te toko teau miliona hahaʼi. ʼI ʼOketopeli ʼo te taʼu 1987, neʼe ʼui fēnei e te pelesitā ʼāfea ʼo Amelika ko Nixon: “ ʼI te hisitolia, ko te 20 sēkulō ʼe ko te sēkulō ʼaia ʼaē neʼe laka ai tana ligitoto. Kua laka age te hahaʼi ʼaē neʼe mamate ʼi te ʼu tau ʼo te sēkulō ʼaenī ʼi te hahaʼi ʼaē neʼe mamate ʼi te ʼu tau fuli ʼaē neʼe hoko ʼi muʼa atu ʼo te sēkulō ʼaenī.” ʼE fakamataku te fakamāu ʼa te ʼAtua ki te ʼu lotu ʼo te mālamanei ʼuhi ko tanatou kau ki te ʼu meʼa fuli ʼaia; ʼe fehiʼa ia Sehova ki “te ʼu nima ʼaē ʼe natou liligi te toto ʼaē ʼe heʼe hala.” (Tāʼaga Lea 6:16, 17) Ki muʼa atu, neʼe logo ia Soane ki te kalaga fēnei mai te ʼaletale: “ ʼE aʼu ki ʼafea, Tuʼi ʼAliki māʼoniʼoni pea mo moʼoni, tau tāʼofi ia koe ke ke fakamāuʼi pea mo lagavaka tomatou toto kiā nātou ʼaē ʼe nonofo ʼi te kele?” (Fakahā 6:10) Kā hoko mai anai te temi ʼaē ʼe tonu ai ke tali ai ki te fehuʼi ʼaia, pea ʼe lakahala ʼaupitō anai ia Papiloni Lahi, te faʼē ʼa te kau fafine paomutu pea mo te ʼu meʼa fakalialia ʼo te kele.
[Kiʼi nota]
a ʼI tana palalau ʼaē ki te haʼuʼaga faka pagani ʼo te tuʼuga akonaki faka ʼapositā ʼo te Keletiate, mo tona ʼu toʼotoʼoga, pea mo tana ʼu aga, neʼe tohi fēnei e John Henry Newman, te kaletinale Katolika Loma ʼo te 19 sēkulō ʼi tana tohi Essai sur le développement de la doctrine chrétienne (Te tohi ʼo ʼuhiga mo te tuputupu ʼo te tui faka Kilisitiano): “Ko te fakaʼaogaʼi ʼo te ʼu fale lotu, mo te fakatapuʼi ʼo te ʼu fale ʼaia ki te ʼu sagato, pea mo tonatou fakamataleleiʼi ʼi ʼihi lakaga ʼaki te ʼu vaʼa ʼakau; ko te ʼisēsō, mo te ʼu mālama, mo te ʼu sela; mo te ʼu mōlaga moʼo fai he fakapapau mokā neʼe mālōlō he tahi ʼi hona mahaki; te vai tapu; te fakahao ʼo he tahi mai he fakatūʼā; te ʼu ʼaho mālōlō mo te ʼu ʼaho lahi, te fakaʼaogaʼi ʼo te kaletalio ʼo te kau sagato, te ʼu polosesio, te fakatapuʼi ʼo te ʼu gāueʼaga; te ʼu kofu ki te ʼu toʼotoʼoga, te tele ʼo te fuga ʼulu, te mama ʼohoana, te faikole ʼaē ʼo haga ki te Potu ʼEsitē, te ʼu fakatātā, pea lagi mo te hiva faka ʼēkelesia pea mo te hiva ʼo te Kyrie Eleison [te hiva ʼaē ko te “ ʼAliki ʼofa mai”], ko te ʼu meʼa fuli ʼaia, ʼe haʼu mai te tauhi faka pagani, pea kua fakatapuʼi ʼaki tanatou fakaʼaoga ʼi te ’Ēkelesia.”
Neʼe mole fakatapuʼi e “Sehova te Māfimāfi” ia te taʼi tauhi tamapua ʼaia, kae neʼe ina fakatotonu fēnei ki te kau Kilisitiano: “Kotou mavae kehe mai te lotolotoiga ʼo nātou, pea ke kotou māvete, . . . pea ʼaua naʼa kotou fāfā ki te meʼa ʼaē ʼe heʼemaʼa.”—2 Kolonito 6:14-18.
b ʼE ʼui e te tohi faka hisitolia Le IIIe Reich — Des origines à la chute ʼa William L. Shirer, “ ʼi te kau Siamani fuli, neʼe ko von Papen tāfito ʼaē neʼe tupu ai te liliu ʼa Itilele ʼo pule.” ʼI Sānualio ʼo te taʼu 1933, neʼe ʼui fēnei e te ʼuluaki minisi ʼāfea Siamani ko von Schleicher ʼo ʼuhiga mo von Papen: “Neʼe liliu ai ko te taʼi faʼahiga tagata kākā ʼaē, kapau ʼe kita fakatatau mo Sutasi Isikaliote, pea ʼe māʼoniʼoni age Sutasi ia ia.”
c ʼI tana palalau ki te kau faiako ʼo te Univelesitē ʼo Mondragone ʼi te ʼaho 14 ʼo Maio 1929, neʼe ʼui e te Tuʼi Tapu ko Pio 11, ʼe ina lava fai anai he fuakava mo te Tēvolo mo kapau ʼe fua lelei ki te hahaʼi.
d Kotou vakaʼi te ʼu palalau ʼaenī neʼe fai e te tagata faitohi Loma ko Sénèque ki te pelepitelō fafine kua hēʼia (ohagē ko tona fakamatala e Swete): “Taʼahine, kua ke nofo ʼi te ʼapi ʼe fai ai te ʼu aga heʼeʼaoga . . . kua tohi tou higoa ʼi tou laʼe; kua ke tali ia te totogi ʼo tou matagafua.”—Controverses, I, 2.
[Talanoa ʼo te pasina 237]
ʼE Fakahā e Churchill Te ʼu Gāue ʼa Te “Fafine Paomutu”
ʼI tana tohi Lʼorage approche (ʼE ovi mai te ʼafā, ʼo te taʼu 1948), ʼe ʼui e Winston Churchill, neʼe fakanofo e Itilele ia Franz von Papen ke ina fakafofoga ia Siamani ʼi Vienne, moʼo “maumauʹi māmālie te tuʼulaga ʼo te kau takitaki faka politike ʼo Otilisia, peʼe ke ina fakamaliu nātou ki te faʼahi ʼo te kau Siamani.” ʼE talanoa ia Churchill ki te minisi ʼo Amelika ʼi Vienne, ʼi tana ʼui ʼo ʼuhiga mo von Papen: “ ʼAki he aga fia matamuʼa pea mole ufiufi . . . neʼe ʼui mai e Papen . . . neʼe ina fakatuʼutuʼu ke ina fakaʼaogaʼi te ʼiloʼi ʼaē ko ia ko te tagata tauhi lotu Katolika lelei, moʼo fakalotoʼi ia te kau Otilisia ohagē lā ko te Kaletinale ko Innitzer.”
ʼI te puli ʼaē ʼa Otilisia ʼi te tau pea mo te hū ʼo te ʼu foʼi kautau ʼa Itilele ki Vienne, neʼe fakatotonu e te kaletinale Katolika ko Innitzer ke tau ʼi te ʼu ʼēkelesia fuli ʼo Otilisia te fuka ʼa Itilele, mo tā tonatou ʼu pele, pea mo natou faikole maʼa Itilele, moʼo fakamanatu tona ʼaho tupu.
[Talanoa/Paki ʼo te pasina 238]
ʼAki te kupu tāfito ʼaia, neʼe tohi ia te ʼalatike ʼaenī ʼi te ʼuluaki tā ʼo te nusipepa The New York Times ʼo te ʼaho 7 ʼo Tesepeli 1941:
‘TE FAIKOLE KI TE TAU’ MAʼA ITILELE
“ ʼE Kole e Te Kau ’Ēpikopō Katolika ʼo Fulda Te Tapuakina Pea Mo Te Mālo . . . Neʼe kole e te Fono ʼa Te Kau ’Ēpikopō Katolika Siamani ʼaē neʼe fakatahi ʼi Fulda, ke fai he kole makehe, he ‘faikole ki te tau,’ pea ʼe tonu ke lau te kole ʼaia ʼi te kamata pea mo te fakaʼosi ʼo te ʼu misa fuli. ʼI te kole ʼaia, ʼe kole mamahi ki te ʼAtua ke ina tapuakiʼi te ʼu mahafu ʼa Siamani ke natou mālo pea ke ina puipui te maʼuli ʼo te kau sōlia fuli. Neʼe toe fakatotonu foki e te kau ’Ēpikopō ki te kau pātele ke natou manatuʼi ʼi he akonaki makehe ʼi te ʼAhotapu, ʼo tuʼa tahi ʼi te māhina, te kau sōlia Siamani ʼaē ʼe tau ‘ ʼi te kele, ʼi te tai pea mo te lagi.’ ”
Ko te ʼalatike ʼaia neʼe toe molehi ʼi te ʼu nusipepa ʼaē neʼe tā ki muli age ʼi te sulunale ʼaia. ʼI te ʼaho 7 ʼo Tesepeli 1941, neʼe ʼohofi e Saponia, ʼaē neʼe kau fakatahi mo Siamani Nasi, ia te fua vaka tau ʼo Amelika ʼaē ʼi Pearl Harbor.
[Talanoa ʼo te pasina 244]
“Ko Te ʼu Higoa ʼe Laukovi Ki Te ʼAtua”
ʼI te temi ʼaē neʼe tokoni ai te manu fekai ʼaē ʼe ʼi ai ʼona tala e lua, ki te faʼufaʼu ʼo te Sōsiete ʼo Te ʼu Puleʼaga ʼi te hili ʼo te ʼUluaki Tau Faka Mālamanei, neʼe faigaʼi atu aipē e te hahaʼi lotu ʼaē neʼe manako kiai ke natou foaki he fakamoʼoni faka lotu ki te kautahi ʼaia. Koia, neʼe liliu ai te kautahi foʼou ʼaia ʼo te tokalelei ʼo “fonu ko te ʼu higoa ʼe laukovi ki te ʼAtua.”
“Ko te Lotu Faka Kilisitiano ʼe feala ke ina foaki ki te Sōsiete ʼo Te ʼu Puleʼaga ia te loto lelei, te mālohi, pea mo ina fakaliliu ai te fuakava ʼaē neʼe tohi ʼi te moʼi pepa, ko he meʼa gāue ʼa te puleʼaga ʼo te ʼAtua.”—The Christian Century, Amelika, ʼi te ʼaho 19 ʼo Sūnio 1919, pāsina 15.
“Ko te manatu ʼaē ke fakatuʼu he Sōsiete ʼo Te ʼu Puleʼaga, ʼe ko te fakalahi ʼaia ki te tahi ʼu puleʼaga ia te manatu ʼaē ke liliu ia te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ko he fakatuʼutuʼu faka mālamanei ʼaē ʼe takitaki ʼaki he lotolelei. . . . ʼE ko te meʼa ʼaia ʼaē ʼe faikole fuli kiai te kau Kilisitiano mokā natou ʼui fēnei, ‘Ke hoko mai tou Puleʼaga.’ ”—The Christian Century, Amelika, ʼi te ʼaho 25 ʼo Sepetepeli 1919, pāsina 7.
“Ko Te Tafitoʼaga ʼo te Sōsiete ʼo Te ʼu Puleʼaga ko te Taʼataʼa ʼo Kilisito.”—Ko te palalau ʼaia ʼa Frank Crane, pasitea Polotesitā, ʼi Amelika.
“Ko Te Fono [Faka Puleʼaga] [ʼa te ʼu ’Ēkelesia Congrégationalistes] ʼe lagolago ki te Fuakava [ʼo te Sōsiete ʼo Te ʼu Puleʼaga] ohagē ko te meʼa gāue faka politike pē ʼaia e tahi ʼaē ʼe feala ke maʼu ʼi te temi ʼaenī, ʼaē ʼe feala ai ki te Laumālie ʼo Sesu Kilisito ke mafola ʼo lahi age ʼi te ʼu gāue ʼa te ʼu puleʼaga.”—The Congregationalist and Advance, ʼi Amelika, ʼi te ʼaho 6 ʼo Novepeli 1919, pāsina 642.
“ ʼE kole e te fono ki te kau Méthodistes fuli, ke natou tokoni pea mo lagolago mālohi ki [te Sōsiete ʼo Te ʼu Puleʼaga] ohagē ko he fakatuʼutuʼu ʼa te ʼAtua te Tamai pea mo te ʼu fānau ʼa te ʼAtua ʼaē ʼi te kele.”—Te ’Ēkelesia Méthodiste, ʼi Pilitānia.
“Kā tou fakasiosio ia te ʼu fakaʼamu, mo te ʼu fealagia pea mo te ʼu tonu ʼo te felōgoi ʼaia, ʼe tou sio ai ʼe fakatafito ki te akonaki ʼa Sesu Kilisito: Te Puleʼaga ʼo te ʼAtua pea mo tana faitotonu . . . ʼE mole ʼi ai he tahi fakamahino kiai.”—Ko te akonaki ʼa te ’Ēpikopō Pule ʼo Cantorbéry ʼi te ʼavahi ʼo te Fakatahi ʼa te Sōsiete ʼo Te ʼu Puleʼaga ʼi Genève, ʼi te ʼaho 3 ʼo Tesepeli 1922.
“Ko te Kautahi ʼo te Sōsiete ʼo Te ʼu Puleʼaga ʼi te fenua ʼaenī, ʼe tatau tona tuʼulaga fakalotu mo te ʼu sōsiete faka misionea fuli ʼaē ʼe natou tokoni ki te hahaʼi ʼaē ʼi te faigataʼaʼia, koteʼuhi ʼi te temi ʼaenī, ʼe ko te meʼa gāue ʼe lelei ʼaupitō ʼo te pule ʼa Kilisito, ʼi tona ʼuhiga Tama ʼAliki ʼo te Tokalelei ʼi te lotolotoiga ʼo te ʼu puleʼaga.”—Ko te palalau ʼa te pasitea congrégationaliste, ko Garvie ʼi Pilitānia.
[Mape ʼo te pasina 236]
(Vakaʼi te nusipepa)
Ko te ʼu akonaki loi ʼaē ʼe tui kiai te mālamanei kātoa neʼe tupu mai Papiloni
Ia Papiloni
Ko te ʼu tahitolu peʼe ko te ʼu ʼatua e tolu
ʼE maʼuli te nefesi ʼo te tagata ʼi te hili ʼo te mate
Te fai fakalauʼakau—ko te palalau mo te kau “mate”
Te fakaʼaogaʼi ʼo te ʼu fakatātā ʼi te tauhi
Te fai ʼo he ʼu palalau fakamanamana moʼo fakafīmālieʼi te kau temonio
Te takitaki ʼa te kalasi mālohi ʼo te kau pelepitelō
[Paki ʼo te pasina 239]
Neʼe tuʼu te Papiloni ʼāfea ʼi te ʼu tuʼuga vai
[Paki ʼo te pasina 239]
ʼI te temi nei, ʼe toe heka mo te fafine paomutu lahi ʼi “te ʼu tuʼuga vai”
[Paki ʼo te pasina 241]
ʼE heka ia Papiloni Lahi ʼi te manu fekai fakamataku
[Paki ʼo te pasina 242]
Neʼe fai folonikāsio te fafine paomutu faka lotu mo te ʼu hau ʼo te kele
[Paki ʼo te pasina 245]
Ko te fafine ʼe “konahia ʼi te toto ʼo te kau māʼoniʼoni”