Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w92 1/1 p. 18-24
  • Manavasiʼi Kia Sehova Pea Fakavikiviki Ki Tona Huafa Taputapu

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Manavasiʼi Kia Sehova Pea Fakavikiviki Ki Tona Huafa Taputapu
  • Te Tule Leʼo—1992
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Ko te manavasiʼi faka lotu ʼe mālo
  • Gāue ʼaki te manavasiʼi kia Sehova
  • Koutou ʼofa ki te ʼAtua, koutou fehiʼa ki te kovi
  • Tou manavasiʼi kia Sehova pea tou vikiviki kia te ia
  • Tou vikiviki kia Sehova ʼo heʼe gata
  • Koutou Gāueʼi Tokotou Loto Ke Manavasiʼi Kia Sehova
    Te Tule Leʼo—2001
  • Tou Ako Te Maʼu ʼo Te Fiafia ʼi Te Manavasiʼi Kia Sehova
    Te Tule Leʼo—1995
  • Koutou Manavasiʼi Kia Sehova Pea Mo Taupau Tana ʼu Fakatotonu
    Te Tule Leʼo—2001
  • Te ʼu Lelei ʼe Maʼu ʼi Te Manavasiʼi Ki Te ʼAtua Moʼoni
    Te Tule Leʼo—1995
Hoko Atu
Te Tule Leʼo—1992
w92 1/1 p. 18-24

Manavasiʼi Kia Sehova Pea Fakavikiviki Ki Tona Huafa Taputapu

“Ko ai ānai he tahi ʼe mole manavasiʼi kia te koe, Sehova, pea ʼe mole ina fakakolōlia tou huafa? Heʼe ko koe pe ʼe maʼoniʼoni tokotahi.”—Fakahā 15:4.

1, 2. a) Neʼe avahi feafeaʼi ʼe Sehova te ʼu faʼahi matapa ʼo te lagi ʼi te taʼu 1991? b) Koteā te ʼu meʼa neʼe hoko ʼi te maʼuli ʼo te tagata misionea agatonu ʼae neʼe tupu ai tana foaki te tokoni ʼaeni: “Koutou manavasiʼi kia Sehova” (Vakaʼi ʼi te Annuaire 1991, ʼu pasina 187-189.)

KO SEHOVA neʼe ina ‘avahi te ʼu faʼahi matapa ʼo te lagi pea mo huaʼi ifo kia koutou he tapuʼaki ʼo aʼu ki te temi ʼaē ʼe mole kei ʼi ai he hoge’. Neʼe hoko te ʼu palalau ʼaia ki te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi te temi nei (Malakia 3:10). Ohage la, ki te taʼu gāue 1991 ko te fakafiafia ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi tanatou felāveʼi mo niʼihi kau Fakamoʼoni neʼe ʼiloga ʼi te feʼofaʼofaniʼaki faka kilisitiano ʼi te ʼu fakatahi makehe ʼaē neʼe hoko ʼi te malamanei—mai Buenos Aires ʼi te potu Saute ʼo Amelika; ʼi Manila, Taipei, pea mo Bangkok ʼi te Mata laʼa, ko te ʼu fenua ʼaia neʼe fai te ʼu fakahatahi ʼo te “Leʼa Maʼa”; ʼo hoko atu ki Budapest, Prague, pea mo Zagreb (ʼaho 16-18 ʼo ʼaukusito 1991) ʼi te Eulopa ʼo te potu Hahake te ʼu fakatahi ʼaē ko te ʼu “Kaumeʼa ʼo te ʼateaina”.

2 Ko he meʼa fakafiafia foki ki te ʼu tehina ʼaē neʼe folau mai ʼihi ʼu fenua ʼo felāveʼi mo te kau Fakamoʼoni neʼe agatonu fualoa ʼi te ʼu koga meʼa ʼaia! Ohage, ko te tehina ʼi Bangkok, ko Frank Dewar—neʼe ko ia pe tokotahi ko te tagata faka mafola ʼo te Puleʼaga ʼi Tailani—neʼe ina ʼui ki te ʼu taʼu 58 ʼaē neʼe gāue faka misionea ai. Ko tana faka mafola neʼe aʼu ki te ʼu motu ʼo te Pasifika ʼi te potu Saute ʼo Asia, pea mo Siaina. Neʼe hoko kia te ia te ʼu tuʼutamaki, ohage ko te afā, ko te ʼu manu vao ʼi te vao matuʼa, te ʼu mahaki ʼo te ʼu fenua, pea mo te ʼu fai pule fakamataku ʼa te ʼu ʼaliki Sapone. ʼI te fehuʼi age ʼaē pe koteā he tokoni ʼe ina foaki anai ki te ʼu hahaʼi ʼe kau ʼi te fakatahi, neʼe ina tali fakanounou pe: “Koutou Manavasiʼi kia Sehova!”

3. He koʼe ʼe tonu ke tou fakahā he manavasiʼi faka lotu?

3 “Koutou Manavasiʼi kia Sehova!” ʼE maʼuhiga kia tatou takitokotahi ke tou haga faiga ki te manavasiʼi ʼaē ʼe feala ke ina haofaki tatou! “Ko te manavasiʼi kia Sehova ko te kamataʼaga ia ʼo te poto.” (Pesalemo 111:10) Ko te manavasiʼi ʼaia ʼe mole ko he mataku fakalikalika kia Sehova. Kae, ko he fakaʼapaʼapa fakamalotoloto ki tona ʼuhiga maʼoluga pea mo tona ʼu kalitate fakaʼatua, ʼaē ʼe fakatafito ʼaki te fakasiosio tonu ʼaē ʼe tou maʼu mai, ʼi te ako ʼo te Folafola ʼa te ʼAtua. Ia Fakahā 15:3, 4, ko te hiva ʼaē ʼa Moisese pea mo te Akeno ʼe ʼui fenei: “Lahi pea mo fakaofoofo tau ʼu gāue, Sehova ʼAtua, Mafimafi. Totonu pea mo moʼoni tou ʼu ala, Hau ʼo te heʼe gata. Ko ai ānai he tahi ʼe mole manavasiʼi kia te koe, pea ʼe mole ina fakakolōlia tou huafa? heʼe ko koe pe ʼe ke agatonu tokotahi”. ʼI tana fakahagatonu ki tana kau ʼatolasio, neʼe fai ʼe Sehova “te tohi fakamanatu ( . . . ) neʼe ʼi ʼona muʼa maʼa natou ʼaē ʼe manavasiʼi kia Sehova pea maʼa natou ʼaē ʼe fakaanau ki tona huafa”. ʼE fakapale anai natou ʼaki te maʼuli heʼe gata.—Malakia 3:16; Fakahā 20:12, 15.

Ko te manavasiʼi faka lotu ʼe mālo

4. Koteā te meʼa neʼe hoko ʼi te temi muʼa ʼe feala ke ina fakaloto mālohiʼi tatou ke tou manavasiʼi kia Sehova?

4 ʼI te mavae mai ʼa te kau Iselaele mai ia Falaone ʼi Esipito, neʼe fakaha fakalelei ʼe Moisese tana manavasiʼi pe ʼaē kia Sehova. Ko te kau Iselaele neʼe natou nofo ʼi te lotolotoiga ʼo te tuʼutamaki, heʼe ko te tai kula ʼi te tahi faʼahi pea ki he tahi faʼahi ko te kau tau mālohi ʼo Esipito. Koteā ʼaē ka natou fai? “Neʼe ʼui ʼe Moisese ki te hahaʼi: ‘ ʼAua naʼa koutou matataku. Koutou taʼofi maʼu pea mo koutou mamata ki te fakamaʼuli ʼa Sehova, ʼaē ka ina fai ānai maʼa koutou ʼi te ʼaho nei. Heʼe ko te kau Esipito ʼaē ʼe koutou mamata ki ai ʼi te ʼaho nei, ʼe mole koutou toe mamata ānai kia natou, kailoa, ʼo talu ai. Ko Sehova totonu ka tau ānai maʼa koutou, pea ko koutou, ʼe koutou nonofo fakalogologo ānai’ ”. Neʼe haga Sehova ʼo fakamavaevae te vai, ko te milakulo. Ko te kau Iselaele neʼe natou fakalaka ʼi te tai ʼaia kua mamaha. ʼI tanatou aʼu ki te faʼahi ʼaē pea to ifo te vai ki lalo. Ko Falaone mo tana kau tau neʼe natou mate malemo ai. Neʼe hāofaki ʼe Sehova te hahaʼi ʼaē ʼe manavasiʼi ki te ʼAtua lolotoga ʼo tana tuku tana fakaʼauha ki te kau Esipito ʼaē neʼe natou fakalainoaʼi te ʼAtua. Ohage pe ko te temi nei, ʼe ina toe fakaha ānai tana fakahagatonu ʼo haofaki ʼia natou ʼaē ko te kau Fakamoʼoni ʼe manavasiʼi ki te ʼAtua mai te malamanei ʼo Satana.—Ekesote 14:13, 14; Loma 15:4.

5, 6. Koteā te ʼu meʼa neʼe hoko ʼi te temi ʼo Sosue ʼe fakahā mai ʼai ko Sehova ʼaē ʼe tonu ke tou manavasiʼi ki ai ka mole ko te tagata?

5 ʼI tonatou haofaki mai Esipito, neʼe fekauʼi ʼe Moisese te ʼu malomu e hogofulu ma lua ki te Kele ʼo te Fakapapau. ʼI tanatou liliu mai ai, ko te toko hogofulu neʼe manavasiʼi ʼi tanatou sio ki te lalahi ʼo te hahaʼi ʼo te kele ʼaia, pea natou fakamanavasiʼi te hahaʼi ʼo Iselaele ki te hu ki te kele ʼaia. Kae, ko te tokolua ʼaē ko Sosue mo Kalepe, neʼe nā ʼui age: “Ko te fenua ʼe lelei ʼaupito. Kapau ʼe leleiʼia tatou ʼe Sehova, pea ʼe ina fakahu moʼoni ānai tatou ki te fenua ʼaia pea mo ina foaki mai kia tatou: ko te fenua ʼe tafe ai te huʼa pipi pea mo te meli! Kae, ʼaua naʼa koutou agatuʼu kia Sehova pea ʼaua naʼa koutou manavahe, ia koutou, ko te hahaʼi ʼo te fenua, heʼe ko natou ko te pane maʼa tatou. Kua mavae tonatou fakamaluʼaga ʼi ʼoluga ia natou pea ko Sehova ʼe kau mo tatou. ʼAua naʼa koutou manavasiʼi kia natou.”—Faka au 14:7-9.

6 Pea ko te kau Iselaele ʼaia neʼe natou manavasiʼi natou ki te tagata. ʼO fua kovi pe kia natou, he neʼe mole natou hu ki te Kele ʼo te Fakapapau. Kae, ko Sosue pea mo Kalepe, ko naua tokolua mo te taʼiake foʼou ʼo Iselaele, neʼe tapuakiʼi natou ʼonatou maʼu te kele ʼaia neʼe fili maʼa natou pea mo natou gāueʼi ai ʼo to te vino pea mo te ʼoliveto. Neʼe fai ʼe Sosue te tokoni ʼi tana akonaki fakaʼosi ki te hahaʼi ʼo Iselaele: “Koutou manavasiʼi kia Sehova pea koutou tauhi fakalelei kia te ia”. Pea ina toe ʼui: “Kae kia te ʼau mo toku loto fale, ʼe hoko atu anai tamatou tauhi kia Sehova” (Sosue 24:14, 15). Ko he ʼu palalau fakaloto mālohi ki te ʼu pule famili pea mo natou fuli ʼaē ʼe manavasiʼi kia Sehova, ʼaē ʼe natou teuteu hu ki te malama foʼou faitotonu ʼa te ʼAtua!

7. Neʼe fakahā feafeaʼi ʼe Tavite te maʼuhiga ʼo te manavasiʼi ʼaē ki te ʼAtua?

7 Ko te tupulaga tauhi ōvi ko Tavite neʼe ina fakahā te faʼifaʼitaki lelei ʼo ʼuhiga mo te manavasiʼi kia Sehova ʼi te temi neʼe ina tauʼi ʼai ia Koliate ʼaki te huafa ʼo te ʼAtua (1 Samuele 17:45, 47). ʼI tona temi mate, neʼe feala ke ʼui ʼe Tavite: “Neʼe ko te laumālie ʼo Sehova ʼaē neʼe palalau ia te ʼau, pea ko tana folafola neʼe ʼi toku ʼalelo. Neʼe folafola ʼe te ʼAtua ʼo Iselaele, ko te Maka ʼo Iselaele neʼe lea mai kia te ʼau: ‘ka agatonu ʼia ia ʼaē ʼe pule ki te hahaʼi, ʼo pule ʼi te manavasiʼi ki te ʼAtua, pea ʼe hage ia ko te mālama ʼo te uhu, mokā hā te laʼa, ko he uhu ia ʼe mole ʼaoʼaoa’ ” (2 Samuele 23:2-4). ʼE mole ʼiloga te manavasiʼi ʼaia ki te ʼAtua ʼi te ʼu tagata takitaki ʼo te malamanei, pea ʼe tou sio pe ki tona ʼu fua! ʼE kehekehe ʼosi ia mo te temi ʼaē neʼe ko Sesu, “ko te ʼAlo ʼo Tavite,” ʼi tana pule ʼi te kele ʼaki te manavasiʼi kia Sehova!—Mateo 21:9.

Gāue ʼaki te manavasiʼi kia Sehova

8. He koʼe neʼe fua manuʼia ia Suta ʼi te temi hau ʼo Sosafate, pea koteā tona faka ʼuhiga kia tatou ʼi te temi nei?

8 Neʼe hili te sekulo ki te mate ʼo Tavite, ko Sosafate ʼaē neʼe fakahoko ʼo hau ʼi Suta. Mo ʼia foki neʼe manavasiʼi kia Sehova. Neʼe ina toe fakatokatoka te ʼu meʼa fakateokalatike ʼi Suta, toe fakanofo te ʼu tagata fakamāu ʼi te potu fuli ʼo te kele ʼo Suta, pea mo ʼina fai kia natou te fakatotonu ʼaeni: “ ʼE mole ke fakamāu maʼa te tagata, kae maʼa Sehova; pea ʼe nofo mo koutou ʼo ʼuhiga mo te fakamāu. Pea ʼi te temi ʼaeni, ke haʼu kia koutou te manavahe kia Sehova! Koutou tokaga pea mo koutou fai, heʼe ia Sehova, totatou ʼAtua, ʼe mole heʼe faitotonu, he fakapalatahi, he tali meʼa ʼofa. (. . . ) ʼE fēnei ānai takotou fai ʼi te manavasiʼi kia Sehova, ʼaki te agatonu pea mo te loto katoa” (II Fakamatala 19:6-9). ʼIo, ko te fenua ʼo Suta neʼe fonu ʼi te manavasiʼi kia Sehova, ohage ko te temi nei ko te ʼu tagata gāue ʼa te ʼAtua ʼe fonu ʼi te manavasiʼi ʼuhi ko te gāue loto mahino ʼa te kau faifekau loto ʼofa.

9, 10. Neʼe feafeaʼi te mālo ʼa Sosafate ʼi tana manavasiʼi kia Sehova?

9 Kae, neʼe ʼi ai foki te ʼu fili ʼo te kau Suta. Neʼe natou fia pulihi te hahaʼi fuli ʼo te ʼAtua. Ko te ʼu kau tau ʼa Amone, mo Moape, pea mo te faʼahi moʼuga ʼo Seia neʼe natou fakatahi ʼo huʼi te telituale ʼo Suta pea mo natou fai tauʼi Selusalemi. Neʼe ko te kau tau mālohi. Neʼe faikole Sosafate kia Sehova, “lolotoga ʼo te temi ʼaia, ko te hahaʼi tagata katoa ʼo Suta neʼe tuʼu ia muʼa ʼo Sehova, feiā aipe ki tanatou ʼu fānau, tonatou ʼu ʼohoana pea mo tonatou ʼu foha.” Neʼe fakalogo Sehova ki te faikole ʼaia, ʼo ina tuku mai tona laumālie ki te Levite ko Saasiele, ʼaē neʼe lea fenei: “Koʼeni te meʼa neʼe ʼui atu ʼe Sehova kia koutou: ‘ ʼAua naʼa koutou matataku pea ʼaua naʼa koutou manavahe ʼuhi ko te toe tokolahi ʼaia, heʼe ko te tau ʼe mole ʼa koutou, kae ʼa te ʼAtua. ʼApogipogi, koutou hifo kia natou. (. . . ) ʼE mole koutou tau ānai ʼi te tau ʼaeni. Koutou tuʼu ki ho kotou tuʼulaga, pea koutou tuʼu maʼu aipe, pea ke koutou mamata ki te fakamaʼuli ʼa Sehova maʼa koutou. ʼE Suta pea mo Selusalemi, ʼaua naʼa koutou matataku pea ʼaua naʼa koutou manavahe. ʼApogipogi, koutou ʼolo atu kia natou, pea ko Sehova ʼe kau ānai mo koutou.’ ”—2 Fakamatala 20:5-17.

10 ʼI te uhu ake, ko te kau Sutea neʼe natou ʼaʼala ka kei hegihegi. Neʼe natou fakalogo ki te tonu ʼaē ke natou felāveʼi mo te fili, ko Sosafate neʼe tuʼu ki ʼoluga pea ina ʼui: “Koutou fakalogo mai, ʼe Suta, pea mo koutou, hahaʼi ʼo Selusalemi! Koutou tui kia Sehova, tokotou ʼAtua, ke koutou maʼuli fualoa ai. Koutou tui ki ʼana ʼu polofeta pea, ke koutou mālo ai!” Ko te kau hiva ʼa Sehova neʼe haʼele ʼi muʼa ʼo te kau tau ʼo Iselaele ʼonatou hiva fakatahi: “Koutou vikiviki kia Sehova, he ko tona loto ʼofa ʼe aʼu ki he ʼu temi ʼe mole ʼiloʼi honatou gataʼaga”. Neʼe fakaha ʼe Sehova tona loto ʼofa ʼo ina tuku ki te kau fili ke natou femaveuveuʼaki, ʼo tupu ai tanatou fetamateʼiʼaki pe. ʼI te aʼu mai ʼa te kau tau ʼo Suta ki te tule leʼo ʼi te toafa, neʼe natou maʼu ai te ʼu sino ʼo te kau tau kua natou mamate fuli.—2 Fakamatala 20:20-24.

11. He koʼe ʼe kehekehe ai te manavahe ʼa te malamanei pea mo te manavahe ʼa te hahaʼi ʼa te ʼAtua?

11 ʼI te logo ʼa te ʼu fenua kehe ki te haofaki faka milakulo ʼaia, neʼe natou maʼu aipe te “manavahe ki te ʼAtua”. Pea kia natou ʼaē neʼe fakalogo ʼaki te manavasiʼi kia Sehova kua natou maʼu aipe te “fimālie fualoa”. (2 Fakamatala 20:29, 30) Ohage pe, ko te temi ʼaē ka haga ai Sehova ʼo fakahoko tana fakaʼauha ʼi Alamaketone, ko te ʼu fenua ʼe natou maʼu ānai te manavahe ki te ʼAtua pea mo tona ʼAlo ko Sesu Kilisito, pea ʼe mole natou tuʼu anai ʼi te ʼaho lahi fakaʼatua ʼo te hahau ʼaia.—Fakahā 6:15-17.

12. Neʼe feafeaʼi te fakapale ʼo te manavasiʼi kia Sehova ʼi te ʼu temi muʼa?

12 Ko te manavasiʼi faka lotu ʼaē kia Sehova ʼe toe lahi aipe tona fakapale. Ko Noe “neʼe ina fakaha tana manavasiʼi fakamalotoloto ʼo ina faʼu te aleka moʼo hāofaki ai tona famili.” (Hepeleo 11:7) Pea ki te kau kilisitiano ʼo te ʼuluaki sekulo, ʼe ʼiloga mai ʼi tona hisitolia ʼi tonatou ʼosi gaohi koviʼi, ko te kokelekasio “neʼe ina maʼu te temi fimālie, pea neʼe ina mālohi; pea, neʼe natou haʼele ʼaki te manavasiʼi kia Sehova pea mo te fakapelepele mai te laumālie maʼoniʼoni, ʼaē neʼe feala ai ke natou tuputupu ai” —ohage ko te meʼa ʼe hoko nei ʼi te Eulopa ʼo te potu Hahake.—Gāue 9:31.

Koutou ʼofa ki te ʼAtua, koutou fehiʼa ki te kovi

13. ʼE feafeaʼi hatatou maʼu he ʼu tapuakina mai ia Sehova?

13 Ko Sehova totonu ko te ʼofa. Ko ia ʼaē, “ko te manavasiʼi kia Sehova ko tona faka ʼuhiga ko te fehiʼa ki te meʼa ʼaē ʼe kovi.” (Tāʼaga Lea 8:13) Neʼe tohi ʼo ʼuhiga mo Sesu: “Neʼe ke manako ki te faitotonu ka neʼe ke fehiʼa ki te meʼa noaʼi ʼo te lao. Ko ia ko te ʼAtua, tou ʼAtua, neʼe ina takaiʼi ai koe ʼaki te lolo ʼo te fakafiafia ʼo laka age ʼi tou ʼu kaumeʼa” (Hepeleo 1:9, 10). Kapau ʼe tou fia maʼu he ʼu tapuakina ohage ko Sesu mai te ʼAtua, ʼe tonu ke tou fehiʼa ki te meʼa noaʼi ʼo te lao, ki te agavale, ki te agamālohi, ki te holi vale ki te ʼu meʼa ʼe haʼu mai te mālama ʼo Satana. (Fakatatau mo Tāʼaga Lea 6:16-19.) ʼE tonu ke tou ʼofa ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼofa ki ai Sehova pea ke tou fehiʼa ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe fehiʼa ki ai. ʼE tonu ke tou manavasiʼi ʼo tokaga naʼa tou fai he meʼa ʼe mole leleiʼia ʼe Sehova. “ ʼI te manavasiʼi kia Sehova ʼe tou liliu mai te kovi.”—Tāʼaga Lea 16:6.

14. Koteā te faʼifaʼitaki lelei neʼe tuku mai ʼe Sesu?

14 Neʼe tuku mai ʼe Sesu te faʼifaʼitaki lelei ke tou muliʼi. “Ka lea koviʼi ia, ʼe mole ina tali ʼaki he lea kovi. Ka mamahi ia ia, ʼe mole ina fakapoi, kae ʼe ina haga tuku aipe kia ia ʼaē ʼe fakamāu ʼaki te faitotonu.” (1 Petelo 2:21-23). ʼAki te manavasiʼi kia Sehova, ʼe feala ke tou katakiʼi te ʼu fihifihia, te ʼu fakamanukinuki, te ʼu fakafeagai, pea mo te ʼu gaohi koviʼi tatou mai te mālama ʼo Satana.

15. He koʼe ʼe tonu ke tou manavasiʼi tāfito kia Sehova kae ʼaua ki te tagata ʼaē ʼe ina feala matehi pe te sino?

15 Ia Mateo 10:28, neʼe fai ʼe Sesu te fakatokaga kia tatou: “ ʼAua naʼa koutou manavasiʼi kia natou ʼaē ʼe natou matehi te sino kae ʼe mole feala ke natou matehi te nefesi; kae ke koutou manavasiʼi tāfito kia ia ʼaē ʼe feala ke ina matehi te nefesi pea mo te sino ʼi te Seeni.” Tatau pe kia ia ʼaē ʼe manavasiʼi kia Sehova ʼe matehi ʼe hona fili, ko te ʼu mamahi ʼaia ʼo te mate ʼe fakatemi pe kia te ia. (Osea 13:14). ʼI tona toe fakatuʼuake, ʼe feala ānai hana ʼui: “Mate, ʼe ʼi fea tau mālo? Mate, ʼe ʼi fea tou mālohi?”—1 Kolonito 15:55.

16. Neʼe fakahā feafeaʼi ʼe Sesu tana manavasiʼi kia Sehova pea mo tana vikiviki kia te ia?

16 Neʼe ko Sesu totonu neʼe ina tuku te faʼifaʼitaki lelei kia natou fuli ʼaē ʼe manako ki te faitotonu ʼa Sehova pea mo fehihiʼa ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe fehiʼa ki ai. ʼE ʼiloga tana manavasiʼi kia Sehova ʼi tana ʼu lea fakaʼosi ʼaē ki tana kau tisipulo ʼaē ʼe tou lau ʼia Soane 16:33: “Neʼe ʼau ʼui atu te ʼu meʼa ʼaia ke koutou maʼu te tokalelei mai ia te ʼau. ʼI te malamanei, ʼe koutou maʼu te mamahi, kae ke koutou loto faʼa kataki! Heʼe kua ʼau mālo ʼi te malamanei.” Pea toe ʼui ʼe Soane: “ ʼI te palalau ʼa Sesu ki te ʼu meʼa ʼaia pea, hiki ake ʼona mata ki te lagi, pea ina ʼui: ‘Tamai, kua hoko mai te hola; fakakolōlia tou ʼAlo, koteʼuhi ke fakakolōlia koe ʼe tou ʼAlo. (. . . ) Neʼe ʼau fakaʼilo tou huafa ki te hahaʼi ʼaē neʼe ke foaki mai kia te ʼau ʼi te lotolotoiga ʼo te malamanei.’ ”—Soane 17:1-6.

Tou manavasiʼi kia Sehova pea tou vikiviki kia te ia

17. ʼE feafeaʼi ānai hatatou faʼifaʼitaki kia Sesu?

17 ʼE feala koa hatatou faʼifaʼitaki te loto faʼa kataki ʼaē ʼo Sesu? ʼE feala hatatou faʼifaʼitaki mokā ʼe tou manavasiʼi kia Sehova! Neʼe fakahā ʼe Sesu maʼa tatou te huafa pea mo te ʼu kalitate maʼoluga ʼo Sehova. ʼI tatatou manavasiʼi kia Sehova ohage ko hotatou ʼAliki Pule, ʼe tou fakatuʼu ki muʼa aipe ʼia ia ʼi te ʼu ʼatua fuli, ohage ko natou ʼaē ʼe mole ʼi ai honatou ʼu higoa, te Tahitolu ʼo te te keletiate. Ko Sesu neʼe kaugana kia Sehova ʼaki te manavasiʼi lelei, heʼe neʼe tokaga ia naʼa to ki te manavasiʼi ʼaē ki he tagata kelekele. “Ko Kilisito, ʼi te ʼu ʼaho ʼo tona kakano, neʼe ina momoli ʼaki te ʼu kekē malohi pea mo te ʼu loʼimata tana ʼu hu pea mo tana ʼu kole kia Te ia ʼaē ʼe feala ke ina hāofaki ia ia mai te mate, pea neʼe logoʼi lelei ia ia koteʼuhi ko tana manavasiʼi neʼe fakamalotoloto.” Ohage ko Sesu, ʼe tonu ke tou manavasiʼi kia Sehova ʼo hoko atu pe tatatou ako te fakalogo, logo aipe hotatou gaohiʼi koviʼi—heʼe tou faiga tuʼumaʼu ke tou maʼu te maʼuli heʼe gata.—Hepeleo 5:7-9.

18. ʼE feafeaʼi hatatou foaki ki te ʼAtua he tauhi fakataputapu ʼaki he manavasiʼi fakamalotoloto?

18 ʼI tana tahi tohi ki te kau kilisitiano Hepeleo, neʼe foaki ʼe Paulo te fakaloto mālohi ki te kau fakanofo: “Ko ia, kapau ʼe tonu ke tou maʼu he puleʼaga ʼe mole feala ke fakagāugaūeʼi, tou hoko atu pe ke tou maʼu te agalelei makehe, ʼaia ʼe feala ʼai ke tou kaugana ki te ʼAtua ʼaki he tauhi taputapu pea mo he aga ʼe ina leleiʼia, ʼaki he manavasiʼi pea mo he manavahe.” ʼI te temi nei, ko te “hahaʼi tokolahi” ʼe natou kau ki te tauhi taputapu ʼaia. Koteā koa tona ʼuhiga? ʼI te kua mahino ki te agalelei makehe neʼe fakahā ʼe Sehova ʼi tana foaki faka sakilifisio te maʼuli ʼo tona ʼAlo ko Sesu Kilisito neʼe ʼui fēnei ʼe Paulo: “ ʼAki ʼia ia, tou momoli tuʼumaʼu ki te ʼAtua he sakilifisio fakavikiviki, ko tona faka ʼuhiga ko te fua ʼo te ʼu laugutu ʼaē ʼe natou fai te fakahā ʼi muʼa ʼo te hahaʼi maʼa tona huafa.” (Hepeleo 12:28; 13:12, 15). ʼAki he loto fakafetaʼi kia Sehova ʼi tana foaki mai kia tatou tana agalelei makehe, ʼe tonu ke tou holi ʼi temi fuli ʼo kau ki te tauhi fakataputapu. Ko natou ʼaē ko te hahaʼi tokolahi, ko te kau gāue fakahagatonu mo te kau kilisitiano neʼe fakanofo, ko natou ʼaia ʼe natou fai ʼaupito te tauhi ʼaia. Ko te ʼu hahaʼi ʼaia neʼe hāofaki ʼe te ʼAtua pea mo Kilisito, ʼaē ʼe fakatata ʼe tuʼu ʼia muʼa ʼo te nofoʼaga hau ʼo te ʼAtua, “tou foaki kia te ia te tauhi fakataputapu, ʼi te ʼaho pea mo te po.”—Fakahā 7:9, 10, 15.

Tou vikiviki kia Sehova ʼo heʼe gata

19, 20. Ko te ʼu manavahe fea ʼaē e lua ka ʼiloga ānai ʼi te “ ʼAho ʼo Sehova”?

19 Ko te ʼaho lahi ʼo Sehova ʼaē kua na katofa kua vave hoko! “ Koe’ni ʼe haʼu ia te ʼaho ʼaē ʼe vela ohage ko he gutuʼumu, pea ko natou fuli ʼe fia lahi pea mo natou fuli ʼe natou fai te agakovi ʼe natou liliu ānai ohage ko he eveeve. Pea ko te ʼaho ʼaia ʼe haʼu ʼe ina tutu ānai ia natou’, ko te lea ʼaia ʼa Sehova ʼo te kau tau.” Ko te tautea ʼaia ko te “ ʼaho lahi pea mo fakamataku ʼo Sehova”. (Malakia 4:1, 5) Ko te ʼaho ʼaia ʼe “fakamataku” ānai ki te loto ʼo te kau agakovi, ʼaē “ ʼe mole fakahāo ānai”.—Selemia 8:15; 1 Tesalonika 5:3.

20 Ki te hahaʼi ʼa Sehova neʼe fakafonu natou ʼi te tahi faʼahiga manavasiʼi. Ki te ʼaselo ʼaē neʼe foaki age te “logo lelei heʼe gata” neʼe ina fakatotonu kia natou ʼaki he leʼo lahi: “Koutou manavasiʼi ki te ʼAtua pea ke koutou fakakolōlia kia te ia, heʼe kua hoko mai te hola ʼo tana fai fakamāu.” (Fakahā 14:6, 7) Ka haga ānai te vela kakaha ʼo Alamaketone ʼo fakaliliu ʼo lefulefu ʼia te mālama ʼa Satana, ko te fakamāu ʼaia ʼe fakatupu ʼaki ai ānai hatatou manavahe. Ko he manavasiʼi fakamalotoloto kia Sehova kua tohi ʼi totatou mafu. Ke manauʼi age foki hatatou kau ʼia natou ʼaē ʼe ‘hāofaki heʼe natou fetapā ki te huafa ʼo Sehova’!—Soele 2:31, 32; Loma 10:13.

21. Koteā ānai te ʼu tapuakina ʼe tou maʼu mai te manavasiʼi kia Sehova?

21 Hili ki te ʼaho ʼaia ʼe ʼi ai ānai te ʼu tapuakina taulekaleka, ohage ko te “ ʼu taʼu ʼo te maʼuli” ʼe liliu ʼo heʼe gata! (Tāʼaga Lea 9:11; Pesalemo 37:9-11, 29) Ko ia ʼaē, kapau ʼe tou fia ʼamanaki maʼu te Puleʼaga pe ʼe ko te tauhi ki tana ʼu meʼa ʼi te kele, tou haga foaki ki te ʼAtua he tauhi fakataputapu ʼaki he manavasiʼi fakamalotoloto pea mo fakaʼapaʼapa. Tou haga vikiviki tona huafa taputapu. Koteā ānai hona fua lelei? ʼE tou fakafiafia tuʼumaʼu anai ʼi tatatou maʼuli fakamalotoloto te tokoni poto ʼaē ko te manavasiʼi kia Sehova!

Koteā ānai takotou tali?

◻ Koteā te ʼuhiga ʼo te kupu “manavasiʼi kia Sehova”?

◻ Koteā te ʼu lelei ʼaki te manavasiʼi ki te ʼAtua neʼe maʼu ʼe te ʼu tagata gāue ʼa Sehova?

◻ Koteā te faʼifaʼitaki ʼo te manavasiʼi fakamalotoloto neʼe tuku mai ʼe Sesu?

◻ ʼE feafeaʼi hatatou taupau aipe te agatonu ʼaki te manavasiʼi kia Sehova?

[Paki ʼo te pasina 18]

ʼI te tohi ʼo Fakahā, ʼe tou sio ki te ʼu tehina ʼo Sesu ʼe natou hiva “te hiva ʼa Moisese,” ʼo fakavikiviki kia Sehova

[Paki ʼo te pasina 20]

Ko te kau tau ʼa Sosafate neʼe natou mālo ʼaki tanatou manavasiʼi ʼaē kia Sehova

[Paki ʼo te pasina 23]

Ko te ʼu taʼu ʼo te maʼuli ʼe liliu ānai ʼo heʼe gata, ko te fakapale ʼaia ʼonatou ʼaē ʼe manavasiʼi kia Sehova

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae