Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w01 1/12 p. 19-23
  • Koutou Manavasiʼi Kia Sehova Pea Mo Taupau Tana ʼu Fakatotonu

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Koutou Manavasiʼi Kia Sehova Pea Mo Taupau Tana ʼu Fakatotonu
  • Te Tule Leʼo—2001
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Koutou Fakamamaʼo Mai Te Meʼa ʼAē ʼe Kovi
  • Neʼe Manavasiʼi Te Foʼi Toko Tolu Ki Te ʼAtua
  • Te Manavasiʼi Ki Te ʼAtua ʼe Fakafeagai Ki Te Mataku Ki Te Tagata
  • Tou Ako Te Maʼu ʼo Te Fiafia ʼi Te Manavasiʼi Kia Sehova
    Te Tule Leʼo—1995
  • Koutou Gāueʼi Tokotou Loto Ke Manavasiʼi Kia Sehova
    Te Tule Leʼo—2001
  • Te ʼu Lelei ʼe Maʼu ʼi Te Manavasiʼi Ki Te ʼAtua Moʼoni
    Te Tule Leʼo—1995
  • Manavasiʼi Kia Sehova Pea Fakavikiviki Ki Tona Huafa Taputapu
    Te Tule Leʼo—1992
Hoko Atu
Te Tule Leʼo—2001
w01 1/12 p. 19-23

Koutou Manavasiʼi Kia Sehova Pea Mo Taupau Tana ʼu Fakatotonu

“Manavasiʼi ki te ʼAtua moʼoni pea mo taupau tana ʼu fakatotonu. He koʼena te maʼua katoa ʼo te tagata.”—Tagata Tānaki 12:13.

1, 2. (a) E feafeaʼi hatatou lava puipui ʼo tatou ʼi te faʼahi fakasino? (b) He koʼe ʼe faiga te ʼu mātuʼa fakapotopoto ke nātou akoʼi te mataku ki tanatou fānau?

NEʼE ʼui fēnei e Léonard de Vinci: “ ʼE tou lava tuʼutāmaki ʼuhi ko te lototoʼa, kae ko te manavasiʼi ʼe ina puipui tatou.” Ko te lototoʼa ʼaē ʼe mole fakapotopoto ʼe fakatupu tuʼutāmaki ki he tahi, kae ko te manavasiʼi ʼe ina fakamanatuʼi kia ia ke nofo tokaga. Ohage la kapau ʼe tou tuʼu ōvi ki he mata vanu pea mo sioʼi tona mālalo, ʼe tou foimo holomuli naʼa tou tō. ʼO toe feiā pe mo te manavasiʼi ʼaē ʼe lelei, ʼe mole ina fakatupu pe he ʼu felogoi lelei mo te ʼAtua ohage ko tona fakahā ʼi te ʼuluaki alatike ʼaē neʼe tou ako, kae ʼe ina toe puipui tatou mai te tuʼutāmaki.

2 Kae ʼe lahi te ʼu tuʼutāmaki ia ʼaho nei ʼe tonu ke tou mahino kiai. ʼI te mole ʼiloʼi ʼaē e te fānau liliki te ʼu tuʼutāmaki ʼo te hila pea mo te feʼaluʼaki ʼo te ʼu motokā, ʼe feala ke nātou lāvevea.a Ko te ʼu mātuʼa fakapotopoto ʼe nātou akoʼi te mataku ki tanatou fānau, ʼo nātou fakahā liuliuga te ʼu fakatokaga ki te ʼu tuʼutāmaki ʼaē ʼi ʼonatou ʼu tafaʼaki. ʼE ʼiloʼi e te ʼu mātuʼa ko te mataku ʼaia ʼe ina lava hāofaki te maʼuli ʼo tanatou fānau.

3. He koʼe ʼe fakatokagaʼi tatou e Sehova ʼo ʼuhiga mo te ʼu tuʼutāmaki ʼi te faʼahi fakalaumālie, pea ʼe ina fakahoko feafeaʼi te faʼahi ʼaia?

3 ʼE toe feiā te tokaga ʼa Sehova ki totatou maʼuli. ʼI tona ʼuhiga Tāmai ʼofa, ʼe ina akoʼi tatou ʼaki tana Folafola pea mo tana kautahi ke fua lelei kia tatou. (Isaia 48:17) Ko te tahi koga ʼo te polokalama fakaʼatua ʼaia ʼe fakapipiki kiai ia tana fakatokaga “liuliuga” ia tatou ki te ʼu hele fakalaumālie, koteʼuhi ke tou matataku ki te ʼu tuʼutāmaki ʼaia. (2 Fakamatala 36:15; 2 Petelo 3:1) ʼI te lolotoga ʼo te hisitolia neʼe lahi pe te ʼu tuʼutāmaki pea mo te ʼu tuʼuga mamahi neʼe lava ke tekeʼi ‘mo kanapaula neʼe gāueʼi e te hahaʼi ʼonatou loto ke nātou manavasiʼi ki te ʼAtua pea mo nātou taupau tana ʼu fakatotonu.’ (Teutalonome 5:29) ʼI “te ʼu temi fakamataku ʼaupito pea mo faigataʼa” ʼaenī, ʼe tou lava gāueʼi feafeaʼi totatou loto ke tou manavasiʼi ki te ʼAtua pea mo tekeʼi te ʼu tuʼutāmaki ʼi te faʼahi fakalaumālie?—2 Timoteo 3:1, MN.

Koutou Fakamamaʼo Mai Te Meʼa ʼAē ʼe Kovi

4. (a) Ko te fehiʼa fea ʼaē ʼe tonu ke maʼu e te kau Kilisitiano? (b) Koteā te manatu ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo te agahala? (Vakaʼi te kiʼi nota.)

4 ʼE fakamahino mai e te Tohi-Tapu “ko te manavasiʼi kia Sehova ko tona faka ʼuhiga ko te fehiʼa ki te kovi.” (Tāʼaga Lea 8:13) ʼE fakamatala e te tikisionalio faka Tohi-Tapu ko te fehiʼa ʼaia “ ʼe ko he fakafeagai, he fakalialia ki he ʼu hahaʼi pea mo he ʼu meʼa, pea ʼe mole tou fia felāveʼi pea mo felogoi mo te ʼu hahaʼi ʼaia.” Koia ko te manavasiʼi fakaʼatua, ko tona faka ʼuhiga ʼe kita fakalialia kia meʼa fuli ʼaē ʼe kovi kia mata ʼo Sehova.b (Pesalemo 97:10) ʼE ina uga tatou ke tou tekeʼi te meʼa ʼaē ʼe kovi, ohage pe ko tatatou foimo holomuli mai he mata vanu heʼe tou logoʼi fakavilivili tatatou mataku. ʼE ʼui fēnei ʼi te Tohi-Tapu: “ ʼI te manavasiʼi kia Sehova ʼe tou maliu ai mai te kovi.”—Tāʼaga Lea 16:6.

5. (a) ʼE tou lava fakamālohiʼi feafeaʼi tatatou manavasiʼi ki te ʼAtua pea mo tatatou fehiʼa ki te meʼa ʼaē ʼe kovi? (b) Koteā te ako ʼe tou maʼu mai te hisitolia ʼo te puleʼaga ʼo Iselaele ki te faʼahi ʼaia?

5 ʼE tou lava fakamālohiʼi te manavasiʼi ʼaia pea mo te fehiʼa ʼaia ki te meʼa ʼaē ʼe kovi mokā tou sioʼi te ʼu ikuʼaga kovi ʼo te agahala. ʼE fakahā lelei mai e te Tohi-Tapu ʼe tou utu anai te meʼa ʼaē neʼe tou to—peʼe kita to ʼo mulimuli ki te kakano peʼe ki te laumālie. (Kalate 6:7, 8) Ko te tupuʼaga la ʼaia ʼo te fakahā lelei e Sehova te ʼu ikuʼaga kovi mo kapau ʼe kita meʼa noaʼi tana ʼu fakatotonu pea mo līaki te tauhi moʼoni. Kapau neʼe mole tokoni te ʼAtua ki te kiʼi puleʼaga ʼo Iselaele, pea neʼe pulihi anai e te ʼu pule mālohi ʼi ʼonatou ʼu tafaʼaki. (Teutalonome 28:15, 45-48) Neʼe tohi fakalelei ʼi te Tohi-Tapu te meʼa ʼaē neʼe hoko ki Iselaele ʼi tana talagataʼa, “moʼo fakatokagaʼi ʼo tatou” ke tou mahino pea mo gāueʼi te manavasiʼi ki te ʼAtua.—1 Kolonito 10:11, MN.

6. Ko te ʼu faʼifaʼitaki fea ʼo te Tohi-Tapu ʼe tou lava vakaʼi moʼo ako te manavasiʼi ki te ʼAtua? (Koutou vakaʼi te kiʼi nota ʼi te lalo pasina.)

6 ʼO hilifaki ki te meʼa ʼaē neʼe hoko ki Iselaele, ʼe tou maʼu ʼi te Tohi-Tapu te ʼu meʼa neʼe hoko ki ʼihi, ohage ko te maheka, te ʼu aga heʼeʼaoga, te mānumānu, peʼe ko te fialahi.c Ko ʼihi ia nātou ʼaia neʼe kua fualoa tanatou tauhi kia Sehova, kae ʼi te tahi lakaga ʼo tonatou maʼuli, neʼe mole kei mālohi tanatou manavasiʼi ki te ʼAtua, pea neʼe nātou utu ai te ʼu meʼa kovi. Ko tatatou metitasioʼi te ʼu faʼifaʼitaki faka Tohi-Tapu ʼaia ʼe lava fakamālohiʼi ai tatou ke ʼaua naʼa tou fai te ʼu hala ʼaē neʼe nātou fai. ʼE ko he meʼa fakaʼofaʼofa hakita tuku muʼa ke hoko he ʼu meʼa feiā kia tatou pea hoki tou tokagaʼi ai leva te tokoni ʼa te ʼAtua! ʼE hala te ʼui ʼaē ʼe ko he ako lelei kia kita mokā neʼe hoko te meʼa ʼaia kia kita, tāfito la mokā kita fia tonuʼia.—Pesalemo 19:7.

7. Ko ai ʼaē ʼe fakaafe e Sehova ki tona falelā fakatātā?

7 ʼE tou toe fia taupau te manavasiʼi ki te ʼAtua heʼe tou fia puipui tatatou ʼu felogoi mo te ʼAtua. ʼE tou tuʼania naʼa tou fai he meʼa ʼe lave kovi kia Sehova, koteʼuhi ʼe tou taupau fakalelei tana kaumeʼa ʼaē mo tatou. Ko ai ʼaē ʼe kaumeʼa mo te ʼAtua, ia ia ʼaē ʼe ina fakaafe anai ki tona falelā fakatātā? Gata pe kia “ia ia ʼaē ʼe haʼele agatonu pea mo ina maʼuliʼi te faitotonu.” (Pesalemo 15:1, 2) Kapau ʼe tou faka maʼuhigaʼi te pilivilesio ʼo tatatou felogoi mo totatou Tupuʼaga, ʼe tou tokaga anai ke tou haʼele agatonu.

8. Neʼe meʼa noaʼi feafeaʼi e ʼihi kau Iselaele ʼo te temi ʼo Malakia ia tanatou kaumeʼa mo te ʼAtua?

8 Meʼa fakaʼofaʼofa, ʼi te temi ʼo Malakia ko ʼihi kau Iselaele neʼe nātou meʼa noaʼi tanatou kaumeʼa mo te ʼAtua. Neʼe mole nātou manavasiʼi pe la pea mo fakaʼapaʼapa kia Sehova, he neʼe nātou momoli ʼi tona ʼaletale te ʼu manu mahaki pea mo ketu. Neʼe toe hā ʼi tonatou maʼuli faka taumatuʼa tanatou mole manavasiʼi ki te ʼAtua. ʼI tanatou fia ʼohoana mo te tahi ʼu fafine kei finemui, neʼe nātou mavete mo ʼonatou ʼu hoa ʼi te ʼu kiʼi meʼa noa pe. Neʼe ʼui age e Malakia ʼe fehiʼa ia Sehova “ki te mavete,” pea ʼaki tanatou aga kākā ʼaia ʼe nātou lītuʼa mai tonatou ʼAtua. E lava tali feafeaʼi e Sehova tanatou ʼu sakilifisio mo kapau ʼe fonu te ʼaletale ʼi te ʼu loʼimata ʼo tonatou ʼu ʼohoana ʼaē kua līʼakina? Ko te agatuʼu ʼaia ki tana ʼu lekula, neʼe tupu ai te fehuʼi ʼaenī ʼa Sehova: “ ʼE ʼifea te manavasiʼi ʼaē kia te ʼau?”—Malakia 1:6-8; 2:13-16.

9, 10. ʼE tou lava fakahā feafeaʼi ʼe tou leleiʼia tatatou felogoi mo Sehova?

9 Ia ʼaho nei ʼe toe sio ia Sehova ki te mamahi ʼa te ʼu hahaʼi ʼohoana e tokolahi pea mo te ʼu tamaliki ʼuhi ko te agavale pea mo te ʼu aga heʼeʼaoga ʼa he tahi ʼi te taumatuʼa. ʼE mahino ia ʼe toe lotomamahi mo ia. Ko he tahi ʼe kaumeʼa mo te ʼAtua, ʼe tonu anai ke ina fakatokatoka tona ʼu fihifihia ʼo mulimuli ki te manatu ʼa te ʼAtua, pea mo faiga mālohi anai moʼo taupau tona ʼohoana, ʼo ina līaki te ʼu manatu ʼo te mālama ʼaē ʼe ina maumauʼi te ʼu noʼo ʼo te nofo ʼohoana, pea mo “hola mai te folonikasio.”—1 Kolonito 6:18, MN.

10 Tou fehiʼa kia meʼa fuli ʼaē ʼe kovi kia mata ʼo Sehova ʼi te nofo ʼohoana pea mo te tahi ʼu faʼahi ʼo totatou maʼuli, kae tou faka maʼuhigaʼi tatatou kaumeʼa mo te ʼAtua, heʼe tou maʼu ai anai te ʼofa pea mo te tapuakina ʼa Sehova. Ko te ʼapositolo ko Petelo neʼe ina tala fakahagatonu fēnei: “ ʼE moʼoni, kua ʼau mahino ko te ʼAtua ʼe mole fakapulepule; kae ʼi te puleʼaga fuli pe ko te tagata ʼaē ʼe manavasiʼi kia te ia pea mo ina maʼuliʼi te faitotonu ʼe ina tali leleiʼi ia ia.” (Gaue 10:34, 35, MN ) ʼE lahi te ʼu faʼifaʼitaki ʼi te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te manavasiʼi ki te ʼAtua neʼe ina uga te hahaʼi ke nātou fai te meʼa ʼaē ʼe totonu ʼi te ʼu faʼahiga ʼaluʼaga faigataʼa.

Neʼe Manavasiʼi Te Foʼi Toko Tolu Ki Te ʼAtua

11. Koteā te ʼu ʼaluʼaga ʼaē neʼe fakahā ai e Apalahamo ʼe “manavasiʼi ki te ʼAtua”?

11 ʼI te Tohi-Tapu neʼe fakahā lelei e Sehova ʼe ʼi ai te tagata ʼe ko tona kaumeʼa—ko te pateliaka ko Apalahamo. (Isaia 41:8) Ko te manavasiʼi ʼa Apalahamo ki te ʼAtua neʼe ʼahiʼahiʼi ʼi te temi ʼaē neʼe kole age e te ʼAtua ke ina sakilifisioʼi age tona ʼalo ʼulu tokotahi ko Isaake, ia ia ʼaē ʼe fakahoko anai ki ai e te ʼAtua tana fakapapau, ko te hōloga ʼaia ʼo Apalahamo ʼaē ka liliu anai ko te puleʼaga lahi. (Senesi 12:2, 3; 17:19) ʼE feafeaʼi anai te “kaumeʼa ʼo Sehova” ʼi te ʼahiʼahi fakaloto mamahi ʼaia? (Sakopo 2:23, MN ) ʼI te temi ʼaē neʼe hiki ai e Apalahamo tana hele moʼo matehi ia Isaake, neʼe ʼui fēnei age e te ʼaselo ʼa Sehova: “ ʼAua naʼa fā tou nima ki te tama pea ʼaua naʼa ke fai he meʼa kia te ia, heʼe kua ʼau ʼiloʼi ʼi te ʼaho nei ʼe ke manavasiʼi ki te ʼAtua he neʼe mole ke fakafisi mai kia te ʼau tou foha ulu tokotahi.”—Senesi 22:10-12.

12. He koʼe neʼe manavasiʼi ia Apalahamo ki te ʼAtua, pea e feafeaʼi hatatou faʼifaʼitakiʼi ʼo tana aga?

12 Logola neʼe kua fakahā pe e Apalahamo ki muʼa atu ia tana manavasiʼi kia Sehova, kae ʼi te ʼaluʼaga ʼaenī neʼe makehe tana manavasiʼi ki te ʼAtua. Neʼe mole ina fakahā pe tana fakaʼapaʼapa ʼi tana fakalogo ʼaia, ʼi tana lotolelei ke ina sakilifisioʼi ia Isaake, kae neʼe falala ʼaupito ia Apalahamo ʼe fakahoko anai e tana Tāmai ʼe ʼi selo Tana fakapapau ʼaki hana fakatuʼuake ia Isaake. Ohage ko Paulo, ko Apalahamo neʼe “tui papau, neʼe feala ke ina fakahoko te ʼu meʼa ʼaē neʼe ina fakapapauʼi age kia ia.” (Loma 4:16-21, MN ) Kua tou nofo teuteu koa ke tou fai te finegalo ʼo te ʼAtua tatau aipe mo kapau ʼe tonu ke tou fai he ʼu sakilifisio lahi? ʼE tou falala koa ko te taʼi fakalogo ʼaia ʼe tou maʼu ai anai te ʼu tapuakina, heʼe tou ʼiloʼi ko Sehova “e ina fakapale natou e natou kumi iaʼia”? (Hepeleo 11:6) ʼE ko te manavasiʼi moʼoni ʼaia ki te ʼAtua.—Pesalemo 115:11.

13. He koʼe ʼe tou lava ʼui ko Sosefo ʼe ko te tagata ‘neʼe manavasiʼi ki te ʼAtua moʼoni’?

13 Tou vakaʼi te tahi faʼifaʼitaki ʼo ʼuhiga mo te manavasiʼi ki te ʼAtua—ko Sosefo. ʼI tona ʼuhiga kaugana ʼi te fale ʼo Potifale, ʼi te ʼaho fuli neʼe feala pe ke tono ia Sosefo. ʼI te ʼu lakaga ʼaia neʼe mata faigataʼa hana mole felāveʼi mo te ʼohoana ʼo tona pule, ʼaē neʼe faiga tuʼumaʼu ke nā tono. Kae ʼi te temi ʼaē neʼe “kapa ai [te fafine] kia ia,” neʼe “hola ia ki tuʼa.” Koteā ʼaē neʼe ina uga ia ia ke ina foimo tekeʼi te aga heʼeʼaoga ʼaia? ʼE mahino ia neʼe ko tana manavasiʼi ki te ʼAtua, pea neʼe mole ina fia “fai te toe meʼa kovi ʼaia pea mo . . . agahala ki te ʼAtua.” (Senesi 39:7-12) Neʼe fakahā fakahagatonu e Sosefo ko ia ko te tagata ʼe ‘manavasiʼi ki te ʼAtua moʼoni.’—Senesi 42:18.

14. ʼE ʼasi feafeaʼi ia te manavasiʼi moʼoni ki te ʼAtua ʼi te loto fakamolemole ʼa Sosefo?

14 Ki muli age neʼe felāveʼi ia Sosefo mo tona ʼu tēhina, ʼaē neʼe nātou agakovi ʼo fakatau ia ia ke ʼave ʼo faka popūlaʼi. ʼI te temi ʼaē neʼe nātou ʼōmai ai ʼo kumi meʼa kai, neʼe feala pe ke ina liufaki age te agakovi ʼaē neʼe nātou fai age kia ia. Kae ko te gaohi koviʼi ʼo te hahaʼi ʼe mole ko he aga ʼaia ʼe tau mo te manavasiʼi ki te ʼAtua. (Levitike 25:43) Koia, ʼi te sio ʼa Sosefo kua fetogi ʼaupito tona ʼu tēhina, neʼe loto fakamolemole kia nātou. Ohage ko Sosefo, ʼaki tatatou manavasiʼi ki te ʼAtua ʼe tou mālo anai ʼi te kovi, pea ʼe tou tokakaga anai naʼa tou higa ki te fakahala.—Senesi 45:1-11; Pesalemo 130:3, 4; Loma 12:17-21.

15. He koʼe neʼe fakafiafia e Sopo te loto ʼo Sehova?

15 Ko Sopo neʼe ko te tahi faʼifaʼitaki makehe ʼo ʼuhiga mo te manavasiʼi ki te ʼAtua. Neʼe ʼui fēnei e Sehova ki te Tevolo: “Kua ke tokagaʼi taku kaugana ko Sopo, ʼe mole he tahi ʼe tatau mo ia ʼi te kele, ko te tagata ʼe mole hana lākahala pea ʼe agatonu ia, ʼe manavasiʼi ki te ʼAtua pea mo fakatafa mai te kovi?” (Sopo 1:8) Lolotoga te ʼu taʼu, ko te agatonu ʼa Sopo neʼe ina fakafiafia te loto ʼo tana Tāmai ʼe ʼi selo. Neʼe manavasiʼi ia Sopo ki te ʼAtua he neʼe ina ʼiloʼi ko te aga ʼaia ʼe tonu ke fai pea mo lelei ki te maʼuli. Neʼe ʼui fēnei e Sopo: “Koʼeni, te manavasiʼi ʼaē kia Sehova—ko te poto, pea ko te maliu ʼaē mai te kovi ko te mahino.” (Sopo 28:28) ʼUhi ʼaē he neʼe kua ʼohoana, neʼe mole sioʼi e Sopo te ʼu fafine ʼaē kei finemui ʼaki he holi kovi, peʼe fakatuʼutuʼu ʼi tona loto ke tono mo nātou. Logola tana maʼu meʼa, kae neʼe mole falala ia ki te ʼu koloā, pea neʼe fakamamaʼo ia mai te ʼu faʼahiga tauhi tamapua kehekehe.—Sopo 31:1, 9-11, 24-28.

16. (a) Koteā te ʼu ʼaluʼaga ʼaē neʼe fakahā ai e Sopo te lotoʼofa? (b) Neʼe fakahā feafeaʼi e Sopo ʼe loto fakamolemole?

16 Kae ko te faka ʼuhiga ʼo te manavasiʼi ki te ʼAtua, ko te fai ʼo te meʼa ʼaē ʼe lelei pea mo tekeʼi te meʼa ʼaē ʼe kovi. Koia, neʼe lotoʼofa ia Sopo ki te hahaʼi kivi, mo te kau ketu, pea mo te kau māsisiva. (Levitike 19:14; Sopo 29:15, 16) Neʼe mahino ia Sopo “ko ʼaē ʼe mole fia lotoʼofa ki tona tatau, ʼe ina toe līaki anai te manavasiʼi ki te Māfimāfi.” (Sopo 6:14) Ko te mole fakahā ʼo te lotoʼofa, ʼe toe kau kiai te mole fakahā ʼo he loto fakamolemole kae ko te taupau ʼo he lotokovi. ʼO mulimuli ki te takitaki ʼa te ʼAtua, neʼe faikole ia Sopo maʼa tona ʼu kaumeʼa e toko tolu ʼaē neʼe lahi ʼaupito te ʼu fakamamahiʼi ʼaē neʼe nātou fai kia ia. (Sopo 42:7-10) ʼE tou lava fakahā koa he loto fakamolemole feiā ki he tahi ʼe feala ke ina fakamamahiʼi tatou ʼi he faʼahiga ʼaluʼaga pe? Ko he faikole fakamalotoloto maʼa he tahi neʼe ina fakamamahi tatou, ʼe tokoni ʼaupito kia kita ke ʼaua naʼa tou lotokovi ki ai. Ko te ʼu tapuakina ʼaē neʼe maʼu e Sopo ʼuhi ko tana manavasiʼi ki te ʼAtua, ʼe ina fakahā mai ia ‘te ʼu tapuakina ʼaē ka foaki anai e Sehova, kia nātou ʼaē ʼe manavasiʼi kia te ia.’—Pesalemo 31:19; Sakopo 5:11.

Te Manavasiʼi Ki Te ʼAtua ʼe Fakafeagai Ki Te Mataku Ki Te Tagata

17. Koteā ʼe lava hoko kia tatou ʼi tatatou mataku ki te tagata, kae he koʼe ʼe faka tuʼakoi te mataku ʼaia?

17 Ko te manavasiʼi ki te ʼAtua ʼe ina lava uga tatou ke tou fai te meʼa ʼaē ʼe lelei, kae ko te mataku ki te tagata ʼe ina lava holoʼi tatatou tui. Koia la ʼaē ʼi te temi ʼaē neʼe fakaloto mālohiʼi ai te kau ʼapositolo ke nātou faʼafai ʼi te faka mafola, neʼe ʼui fēnei age e Sesu: “ ʼAua naʼa koutou manavasiʼi kia nātou ʼaē ʼe nātou tāmateʼi te sino ka mole feala ke nātou tāmateʼi te nefesi; ka ke koutou manavasiʼi kia ia ʼaē ʼe feala tana fakaʼauha te nefesi pea mo te sino ʼi te Seʼeni.” (Mateo 10:28, MN ) Neʼe fakamahino e Sesu, ko te mataku ki te tagata ʼe ko he meʼa faka temi pe ia, heʼe mole ina lava fakaʼauha totatou maʼuli ka haʼu. Pea tahi ʼaē meʼa, ʼe tou manavasiʼi ki te ʼAtua koteʼuhi ʼe tou mahino ki tona mālohi fakaofoofo, mokā ʼe fakatatau mo te mālohi ʼo te ʼatu ʼu puleʼaga ʼaenī. (Isaia 40:15) Ohage ko Apalahamo, ʼe tou falala katoa ki te mālohi ʼo Sehova moʼo fakatuʼuake Tana ʼu kaugana agatonu. (Apokalipesi 2:10) Koia, ʼe tou fai ʼaki he loto falala te ʼu palalau ʼaenī: “Kapau e kau te Atua mo tatou, pe ko ai ae e fakafehagai mai kia tatou?”—Loma 8:31.

18. ʼE fakapale feafeaʼi e Sehova ia nātou ʼaē ʼe nātou manavasiʼi kia te ia?

18 Kapau ko nātou ʼaē ʼe fakafeagai mai ʼe ko he tahi ʼi totatou famili peʼe ko he tahi ʼi te faleako, ʼe tou sio anai “ ʼe ʼi ai te falalaʼaga mālohi ʼi te manavasiʼi kia Sehova.” (Tāʼaga Lea 14:26) ʼE tou lava faikole ki te ʼAtua ke ina fakamālohiʼi tatou, heʼe tou ʼiloʼi ʼe fagono mai anai. (Pesalemo 145:19) ʼE mole galoʼi e Sehova ia nātou ʼaē ʼe nātou manavasiʼi kia te ia. ʼAki tana polofeta ko Malakia, ʼe ina fakapapau fēnei mai: “ ʼI te temi ʼaia, ko nātou ʼaē ʼe manavasiʼi kia Sehova neʼe nātou fefaipalalauʼaki, ʼo tahi fai palalau mo tona kaumeʼa, pea neʼe tokagaʼi e Sehova pea mo fakalogo. Pea neʼe ʼi ai te tohi fakamanatu neʼe kamata tohi ʼi ʼona muʼa maʼa nātou ʼaē ʼe manavasiʼi kia Sehova pea mo nātou ʼaē ʼe nātou manatuʼi tona huafa.”—Malakia 3:16.

19. Ko te faʼahiga manavasiʼi feafeaʼi ʼaē ka tou maʼu anai, kae ko te manavasiʼi fea ʼaē ka tuʼu anai ʼo talu ai?

19 Kua ōvi mai te temi ʼaē ka tauhi fuli ai anai te hahaʼi kia Sehova pea mo pulihi ai anai te mataku ki te tagata. (Isaia 11:9) ʼE toe pulihi anai mo te tuʼaniaʼi ʼo te pakupaku, te mahaki, te fakapō, pea mo te tau. Kae ko te manavasiʼi ki te ʼAtua ʼe tuʼu anai ia ʼo talu ai, pea ko tana ʼu kaugana agatonu ʼi selo pea mo te kele ʼe nātou haga foaki anai kia te ia te fakaʼapaʼapa, te fakalogo pea mo te fakavikiviki. (Apokalipesi 15:4) ʼI te temi ʼaia, ʼofa pe ke tou tokagaʼi te tokoni fakaʼatua ʼaenī ʼa Salomone: “ ʼAua naʼa fakaʼamu tou loto ki te ʼu meʼa ʼa te kau agahala, kae ke ke manavasiʼi kia Sehova ʼi te ʼaho fuli pe. Heʼe ke maʼu ai anai te ka haʼu, pea ʼe mole pulihi anai tau falalaʼaga.”—Tāʼaga Lea 23:17, 18.

[Kiʼi nota]

a Ko ʼihi ʼe mole kei nātou matataku ki te tuʼutāmaki koteʼuhi kua nātou māhani ʼi te gāue ʼi te ʼu ʼaluʼaga fakamataku. Neʼe fehuʼi age ki te tagata tufuga pe koʼe ʼe tokolahi te kau tufuga ʼakau kua motumotu tonatou ʼu kauʼi tuhi, neʼe tali fēnei e te tagata gāue: “ ʼE mole kei nātou tuʼaniaʼi te fakaʼaogaʼi ʼo te ʼu tutuʼu hila ʼaē ʼe ina tuʼusi vave te papa.”

b ʼE maʼu e Sehova te fakalialia ʼaia. Ohage la, ʼe fakahā ia Efeso 4:29, MN, ko te ʼu palalau kovi ʼe ko he “lea ʼuli.” Ko te kupu Keleka ʼaē ʼe fakaʼaogaʼi ki te kupu “ ʼuli” ʼe faka ʼuhiga ki he fuaʼi ʼakau kua pala, ki he ika peʼe ki he kanoʼi manu kua ʼelo. Ko te kupu ʼaia ʼe ina fakamahino lelei mai te fehiʼa ʼaē ʼe tonu ke kita maʼu ʼo ʼuhiga mo te ʼu palalau heʼeʼaoga pea mo fakalialia. ʼO toe feiā mo te ʼu tamapua, ʼe tau ʼui e te Tohi-Tapu ʼe ko he ʼu meʼa “ ʼuli” ohage ko te ʼu fai fekau. (Teutalonome 29:17; Esekiele 6:9) Kapau ʼe tou fakalialia ki te ʼu fai fekau, pea ʼe tou mahino ai ki te fakalialia ʼa te ʼAtua ki te ʼu faʼahiga tauhi tamapua kehekehe.

c Koutou vakaʼi te ʼu faʼifaʼitaki fuli ohage ko te fakamatala ʼo ʼuhiga mo Kaino (Senesi 4:3-12); Tavite (2 Samuele 11:2–12:14); Kehasi (2 Hau 5:20-27); pea mo Usia (2 Fakamatala 26:16-21).

Kei Koutou Manatuʼi Koa?

• E feafeaʼi hatatou ako te fehiʼa ki te meʼa ʼaē ʼe kovi?

• Neʼe meʼa noaʼi feafeaʼi e ʼihi Iselaele ʼo te temi ʼo Malakia ia tanatou kaumeʼa mo te ʼAtua?

• Koteā te ako ʼe tou mai ia Apalahamo, Sosefo, pea mo Sopo ʼo ʼuhiga mo te manavasiʼi ki te ʼAtua?

• Ko te manavasiʼi fea ʼaē ka tuʼu anai ʼo talu ai, pea koteā tona tupuʼaga?

[Paki ʼo te pasina 19]

Ko te ʼu mātuʼa fakapotopoto ʼe nātou akoʼi te mataku ki tanatou fānau

[Paki ʼo te pasina 20]

Ko te mataku ʼe ina fakamamaʼo tatou mai te tuʼutāmaki, ʼo toe feiā pe, ko te manavasiʼi ki te ʼAtua ʼe ina fakamaliu ai tatou mai te kovi

[Paki ʼo te pasina 23]

Neʼe taupau tuʼumaʼu e Sopo ia tana manavasiʼi ki te ʼAtua logola tona fakamamahiʼi e tona ʼu kaumeʼa loi e toko tolu

[Haʼuʼaga ʼo te paki]

From the Bible translation Vulgata Latina, 1795

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae