Tou Kalagaʼi Te Mālama Foʼou ʼo Te ʼAtua ʼAē Ka Pule Ai Ānai Te ’Ǟteaina
“[Ko te ʼAtua] ʼe ina holoholoʼi ānai te loʼimata fuli pe ʼi ʼonatou mata, pea ko te mate ʼe puli ānai; ʼe mole toe ʼi ai ānai he putu, he tagi laulau, he mamahi.” — Fakahā 21:4.
1, 2. Ko ai pe koa ʼaē ʼe feala ke ina foaki mai te ʼāteaina moʼoni, pea koteā ʼaē ʼe feala ke tou akoʼi ʼo ʼuhiga mo Ia ʼi te Tohi-Tapu ?
KUA fakahā e te hisitolia te moʼoni ʼo te ʼu palalau ʼaenī ʼa te polofeta ko Selemia: “Ko te tagata ʼaē mai te kele ʼe mole ʼa ia te taki ʼo tona ala. ʼE mole ʼa te tagata ʼaē ʼe haʼele te fili ʼo tona ala.” Kae, ko ai koa ʼaē ke ina feala taki te ala ʼo te tagata? ʼE toe ʼui e Selemia: “Akonakiʼi mai ʼau, e Sehova.” (Selemia 10:23, 24.) Ei, ko Sehova pe, ʼe feala ke ina foaki mai te ʼāteaina moʼoni ʼo ʼuhiga mo te ʼu fihifihia faigataʼa ʼaē ʼi te famili fakatagata.
2 ʼE tuʼuga ʼi te Tohi-Tapu te ʼu faʼifaʼitaki ʼo te faʼa foaki ʼaē e Sehova te ʼāteaina kia nātou ʼaē ʼe tauhi kia te ia. “Ko te ʼu meʼa fuli pe ʼaē neʼe tohi ʼi te temi muʼa neʼe tohi ia moʼo ako ʼotatou, koteʼuhi ke tou maʼu ʼaki tatatou faʼa kātaki pea mo te fakaloto fīmālie ʼaē ʼe haʼu mai te Tohi-Tapu ia te falala.” (Loma 15:4.) Neʼe toe fakahā foki mo te ʼu fakamāu ʼaē ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo te tauhi hala, pea ko te ʼu meʼa ʼaia ʼe hage ko he “fakatokaga ʼotatou, ia tatou ʼaē kua hoko mai ki ai te ʼu gataʼaga ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼo te tuʼu ʼaenī. — 1 Kolonito 10:11.
ʼE ina hāofaki tana hahaʼi
3. Neʼe fakahā feafeaʼi e Sehova tana faʼa hāofaki ʼaē tana hahaʼi mai Esipito?
3 Tou vakaʼi age muʼa te faʼifaʼitaki ʼo te faʼafai ʼaē e te ʼAtua tana ʼu fakamāu ki te tauhi hala, ohage la ko tana hāofaki ia nātou ʼaē neʼe fai ia tona finegalo ʼi te temi neʼe nātou nonofo popūla ai ʼi Esipito. ʼE ʼui fēnei ia Ekesote 2:23-25: “Ko ʼanatou tagi neʼe hake ki te ʼAtua moʼoni, ʼuhi ko te popūla. ʼI te temi ʼaia neʼe logoʼi e te ʼAtua ʼanatou goʼe.” Neʼe ina fakahā tona Maʼoluga age ʼaē ʼi te ʼu ʼatua loʼi ʼo Esipito, ko te ʼAtua Māfimāfi neʼe ina tuku mai ki te fenua ʼaia te ʼu tautea e hogofulu. Ko te fakatuʼutuʼu ʼo te tautea takitokotahi moʼo manukinuki he ʼatua ʼa te kau Esipito; ʼo fakahā aipe ko te kau Esipito ʼe nātou ʼatolasioʼi te ʼu ʼatua loʼi, pea ko te ʼu ʼatua ʼaia ʼe mole lava hanatou hāofaki ia nātou. Pea, neʼe hāofaki e te ʼAtua tona hahaʼi, pea mo ina faka ʼauha ia Falaone pea mo tana kau solia ʼi te tai Kula. — Ekesote, te ʼu kapite 7 ki te kapite 14.
4. He koʼe neʼe mole heʼe agatonu ia te ʼAtua ʼi tana tautea te kau kananeane?
4 ʼI temi ʼaē neʼe fakahu ai e te ʼAtua ia Iselaele ki Kananeane, ko te ʼu hahaʼi ʼaē ʼe nonofo ʼi ai ʼe ʼatolasio ki te kau temonio, neʼe faka ʼauha nātou pea mo foaki age te fenua ki te hahaʼi ʼo te ʼAtua. ʼI tona ʼuhiga Tuʼi Pule ʼAliki ʼo te ʼatulaulau, neʼe tau mo Sehova ke ina fai tana ʼu tautea ki te ʼu lotu hala (Senesi 15:16). Pea ʼo ʼuhiga mo te lotu kananeane, neʼe ʼui fēnei e te Tohi faka tohi-tapu (pilitānia) ʼo Halley: “Ko te tauhi (...) ʼaē ki te ʼu ʼatua kananeane neʼe fai ʼaki te ʼu faʼahi heʼe ʼaoga; ko tonatou ʼu fale lotu neʼe ko te ʼu fai aga ia ʼo te ʼu meʼa kovi. (...) Neʼe ʼatolasio te kau kananeane, ʼaki te ʼu aga vale fakasino, ohage ko he tauhi faka lotu māhani ia muʼa ʼo ʼonatou ʼatua; pea mo nātou matematehi ʼanatou fānau, ʼo momoli mo failaulau ki te ʼu ʼatua ʼaia. Neʼe hage leva ia ko te fenua ʼo Kananeane kua liliu ia ko Sotoma mo Komola.” Neʼe ina toe ʼui: “ ʼE ko he sivilisasio agavale pea mo agamālohi feiā, ʼe tonu koa ke maʼuli fualoa? (...) Ko te kau alekeoloke ʼaē neʼe huke te ʼu toega ʼo te ʼu kolo kananeane neʼe nātou puna’maʼuli ʼi te mole faka ʼauha tautonu ʼaē e te ʼAtua ia nātou.”
5. Ko he faʼifaʼitaki feafeaʼi ki totatou temi, te haga ʼaē ʼa te ʼAtua ʼo hāofaki tana hahaʼi ʼi te temi muʼa?
5 Ko te meʼa ʼaenī, ʼe ina fakahā mai te aga ʼaē ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo te tauhi hala, pea mo tana hāofaki te hahaʼi ʼo tana fuakava pea mo tana foaki age te kele fakapapau kia nātou, ko he faʼifaʼitakiʼaga ʼo he ʼu meʼa ka haʼu. ʼE ina fakahā te meʼa ʼaē kua vave hoko mai: ko te ʼAtua ka ina faka ʼauha te ʼu lotu hala ʼo te malamanei pea mo nātou ʼaē ʼe kau ki ai, pea ʼe ina fakahu ānai tana ʼu kaugana ʼo te temi nei ki te mālama foʼou ʼaē ʼe pule ai ānai te faitotonu. — Fakahā 7:9, 10, 13, 14; 2 Petelo 3:10-13.
Te ʼāteaina moʼoni ʼi te mālama foʼou ʼaē neʼe fakapapau mai ki ai te ʼAtua
6. Koteā te ʼu faʼahiga ʼāteaina taulekeleka ʼaē ka foaki mai ānai e te ʼAtua ʼi te mālama foʼou?
6 ʼI te mālama foʼou, ʼe foaki age ānai e te ʼAtua ki tana hahaʼi te ʼāteaina ʼaē ʼi tona ʼu faʼahiga ʼaluʼaga fuli taulekaleka ʼaē neʼe ina fakatuʼutuʼu moʼo tapuaki te famili fakatagata. ʼE ʼāteaina mai ānai te ʼu tagata mai te pule fakamālohi ʼa te politike, ʼa te maʼuaga koloā, pea mo te ʼu meʼa ʼo te lotu hala. ʼE nātou toe ʼāteaina mai ānai mai te agahala mo te mate, pea ʼe nātou maʼu ānai te falala ki he maʼuli heʼe gata ʼi te kele. ʼE ʼui fēnei ia Pesalemo 37:29: “ ʼE maʼu ānai te kele e te hahaʼi agatonu, pea ʼe nātou nonofo ānai ʼi ai ʼo talu ai.” — Mateo 5:5.
7, 8. Koteā ānai ka toe hoko mo maʼu he maʼuli haohaoa ʼi te mālama foʼou?
7 ʼI te mālama foʼou ʼaia, ko te ʼu tagata ʼe faitoʼo faka milakulo ānai nātou ki he maʼuli haohaoa ānai. ʼE ʼui fēnei ia Sopo 33:25: “Ko te kakano ʼo te tagata ʼe liliu ānai ʼo foʼou age ʼi tana kei tūpulaga.” ʼE fakapapau fēnei mai ia Isaia 35:5,6: “ ʼI te temiʼaia ʼe ʼalaʼi ai ānai te ʼu mata ʼo te hahaʼi kivi, pea ko te ʼu taliga ʼo te hahaʼi tuli ʼe ʼava ānai. ʼI te temi ʼaia ko te hahaʼi ketu ʼe fekākeʼi ānai ohage he tia pea ki te ʼalelo ʼo te tuli ʼe kalaga fakafiafia ānai.
8 Koutou ʼaē ʼe mahahaki ʼuhi ko te kua hifohifo te maʼuli, koutou fakakaukau age muʼa ha kotou ʼaʼala age ʼi te mālama foʼou ʼi te uhu fuli ʼe koutou haohaoa pea mo mālolohi. Ko te fefe ʼaē ʼo tokotou kili kua liliu ānai ia ko he kili momole haohaoa: ʼe mole toe ʼaoga ānai te ʼu moʼi lolo moʼo te kili. Tokotou ʼu mata pe ʼe kua kivi kua faitoʼo ke sio lelei — ʼe mole toe ʼaoga he ʼu matasioʼata. Kua koutou toe logo fakalelei — koutou līaki takotou ʼu meʼa neʼe faka fealagia ke koutou logo. Te ʼu faʼahi māʼimoa ʼo tokotou sino kua mālohi pea mo haohaoa — ko ia ʼaē kua līaki ai te ʼu toko pea mo te ʼu hekaʼaga toho! ʼE mole toe maʼu he mahaki — koutou līaki ʼa kotou ʼu ʼakau faitoʼo fuli. Ohage ko tona fakakikite ia Isaia 33:24: “Mole he tahi ʼe ina toe ʼui ānai: ‘ ʼE ʼau mahaki’. Pea ina toe ʼui fēnei: “ ʼE nātou aʼu ānai ki te fiafia lahi pea mo te fīmālie, pea ko te tagi mo te ʼu mamahi ʼe pupuli ānai ia.” — Isaia 35:10.
9. ʼE feafeaʼi te fakagata ʼosi ʼo te tau?
9 ʼE mole toe ʼi ai ānai he tahi ʼe sakilifisioʼi ki te tau. “Ko te [ʼAtua] neʼe ina fakagata te ʼu tau ʼo aʼu ki te potu taupotu ʼo te kele. ʼE ina maumauʼi te kalolo pea mo maumauʼi te tao; ʼe ina tutu te ʼu saliote afi.” (Pesalemo 46:9.) Ko te ʼu mahafu tau ʼe mole toe fakaʼaoga ānai e te taki ʼaē ʼa te Tuʼi ʼAliki ʼo te Puleʼaga ʼo te ʼAtua, ʼaē ko Sesu Kilisito, ʼaē neʼe higoaʼi ia Isaia 9:6 ko te “ ʼAliki ʼo te tokalelei”. ʼE toe ʼui ʼi te vaega 7: “Ki te lahi ʼo te pule fakaʼaliki pea mo te tokalelei ʼe mole ʼi ai ānai hona gataʼaga.”
10, 11. Koteā ānai te ʼuhiga ʼo te tokalelei katoa ki te kele?
10 ʼE ko he tapuakina ānai ki te ʼu tagata, pea mo te kele, te hāofaki ʼaē mai te fakamataku ʼo te ʼu mahafu tau. Ka tou manatu ki te ʼu mahafu tau ʼaē neʼe fakaʼaoga ʼi te ʼu tau ʼaenī kua hili atu, kei nātou matematehi aipe ʼihi ʼu hahaʼi ʼi te temi nei! Ohage ko te fenua ko Falani, talu mai te taʼu 1945, ko te toko 608 hahaʼi faiva ʼi te vete ʼo te ʼu pulu neʼe mamate ʼi tanatou faiga ke ʼaua naʼa pā te ʼu pulu neʼe tanumia ʼi te kele talu mai te ʼu taʼu kua hili atu. Neʼe ʼui e te tagata pule ʼo te kūtuga ʼaia: “Kei mātou maʼu te ʼu pulu mai te tau ʼaē ʼa falani-siamani ʼo te taʼu 1870. Ko te ʼu matavai ʼe fonu ai te ʼu pulu fana fenua kafokona ʼo te ʼUluaki Tau faka malamanei. ʼE tautau hoko, ko te tagata gāue kele pea mo tana motoka masini gāue kele ʼe fakalaka ʼo ina tataʼo te foʼi pulu tamate tanike ʼo te II Tau faka malamanei, ʼo pā pea mo liu mate ai ia. Ko te meʼa ʼaia ʼe tautau hoko tuʼumaʼu.” Kua hili nei ki ai taʼu e lua neʼe ʼui fēnei e te New York Times: “ ʼI te ʼu taʼu e 45 ʼaē neʼe hoko mai ʼi te fakaʼosi ʼo te II Tau faka malamanei, [ko te ʼu kūtuga vete pulu] neʼe nātou maʼu te ʼu pulu faka fana fenua e 16 miliona, ko te ʼu pulu tane e 490 000 pea mo te ʼu pulu fana vaka e 600 000. Kae, ko ʼihi toe kogaʼi fenua, kei taʼomia ai te ʼu pulu, ʼe ʼāʼā ʼaki e te ʼu fakaʼiloga: ‘Koga meʼa ʼe tapuʼi. Faka tuʼutāmaki!’ ”
11 ʼE kehekehe ʼosi mo te mālama foʼou! ʼAē ʼe tahi maʼu ai ānai tona ʼapi lelei, tana meʼa kai mahu, tana gāue lelei pea mo maʼuhiga, ʼaē ko te fetogi ʼo te kele katoa ko he palatiso (Pesalemo 72:16; Isaia 25:6; 65:17-25). ʼE mole toe manavahe ānai te ʼu tagata, pe ʼe ko te kele, ʼuhi ko te pulu ʼaē neʼe fakaʼaoga fakavale feiā. Ko te mālama foʼou feiā ʼaē neʼe manatu ki ai Sesu ʼi te temi ʼaē neʼe ina fakapapau age ki te tagata ʼaē neʼe tui ki te Puleʼaga: “ ʼE ke ʼi te Palatiso ānai mo ʼau.” — Luka 23:43.
Te gāue akonaki faka malamanei ʼo ʼuhiga mo te maʼuli
12, 13. Koteā te gāue akonaki faka malamanei neʼe fakahā e Sesu pea mo Isaia ʼo ʼuhiga mo totatou temi?
12 Ka ʼe mahino he tahi ʼo ʼuhiga mo te mālama foʼou ʼo te ʼAtua, ʼe toe mahino pe foki ia, ko te temi nei, ko Sehova neʼe ina fakatuʼu te kokelekasio faka malamanei ʼo ʼuhiga mo te tauhi moʼoni. Ko te kokelekasio ʼaia ʼe liliu ānai ko te fakatafito aga ʼo tona mālama foʼou, pea ʼe lolotoga fakaʼaoga nei e te ʼAtua te kokelekasio ʼaia moʼo akonakiʼi niʼihi hahaʼi ki tana ʼu fakatuʼutuʼu. Ko te kautahi faka kilisitiano ʼaia ʼe ina fai te gāue akonaki faka malamanei. Neʼe fakakikite foki e Sesu hoko fēnei ānai. Neʼe ina ʼui: “Ko te logo lelei ʼaenī ʼo te puleʼaga ʼe faka mafola ānai ʼi te kele katoa, moʼo fakamoʼoni ki te ʼu puleʼaga katoa ; pea hoki hoko mai ai leva mo te fakaʼosi. — Mateo 24:14.
13 Neʼe toe palalau foki mo Isaia ki te gāue akonaki faka malamanei ʼaia: “Pea ʼe hoko moʼoni ānai, ʼi te temi fakaʼosi ʼo te ʼu ʼaho [ʼi te temi ʼaē ʼe tou maʼuli ai], ko te moʼuga ʼo te fale ʼo Sehova [tana tauhi maʼa pea mo maʼoluga] ʼe tuʼu fakalelei ānai ia ʼi te fuga ʼo te ʼu moʼuga, pea ʼe lahi age ānai ia ʼi te ʼu moʼuga [ʼe lahi age ia ʼi te ʼu tauhi fuli]; (...) ko te fenua fuli ʼe ʼomai ānai kia ia. Pea ʼe mahino papau ʼe tokolahi te hahaʼi ʼe nātou ʼolo pea mo ʼui ānai: ‘Koutou ʼomai pea ke tou hake ki te moʼuga ʼo Sehova, ki te fale ʼo te ʼAtua ʼo Sakopo; pea ʼe ina akonakiʼi mai ānai tana ʼu ala, pea ʼe tou haʼele ānai ʼi tana ʼu ala.’ ” — Isaia 2:2, 3.
14. ʼE feafeaʼi hatatou ʼiloʼi ʼi te temi nei te hahaʼi ʼa te ʼAtua ?
14 Pea, ko te gāue akonaki faka malamanei ʼa te kau Fakamoʼoni ʼo ʼuhiga mo te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ko he fakamoʼoni lelei mai kua tou ōvi ki te temi fakaʼosi ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼo te tuʼu agakovi ʼaenī pea ko te ʼāteaina moʼoni kua ōvi mai. Ko nātou ʼaē ʼe nātou ʼahiʼahi te ʼu hahaʼi moʼo foaki kia nātou te logo fakaʼamu ʼaia ʼo ʼuhiga mo te mālama foʼou neʼe fakapapau mai e te ʼAtua ʼe tuʼu ia Gāue 15:14 ko he “toʼo mai ai he hahaʼi moʼo tona huafa.” Ko ai koa ʼaē ʼe ina toʼo te huafa ʼo Sehova pea mo fakamoʼoni ʼi te kele ʼo ʼuhiga mo Sehova pea mo tona Puleʼaga? ʼE tali fēnei e te fakamatala faka hisitolia ʼo te 20 sekulo: ko te kau Fakamoʼoni pe ʼa Sehova. Ia ʼaho nei, kua fakalaka tona hahaʼi ʼi te toko fā miliona ʼi te ʼu kokelekasio e 66 000 ʼi te ʼu faʼahi fuli ʼo te kele. — Isaia 43:10-12; Gāue 2:21.
15. ʼO ʼuhiga mo te ʼu meʼa faka politike, koteā ʼaē ʼe tou ʼiloʼi ai te ʼu kaugana moʼoni ʼa te ʼAtua?
15 Ko te ʼu palalau ʼaē ia Isaia 2:4 ʼe toe fakamoʼoni aipe ʼo ʼuhiga mo te fakahoko ʼaē e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova te ʼu fakakikite ʼo ʼuhiga mo te faka mafola ʼo te Puleʼaga. ʼE tou lau: “Pea ʼe maʼua ānai ke nātou tuki ʼanatou heletā ko he ʼu huo pea mo ʼanatou ʼu tao ko he ʼu pipi tuʼusi meʼa. ʼE mole toe hiki ānai te heletā ʼa he puleʼaga ki he tahi puleʼaga, pea ʼe mole nātou toe akoʼi ānai te tau.” Pea ko nātou ʼaē ka faka mafola te gāue faka malamanei ʼo ʼuhiga mo te Puleʼaga ʼo te ʼAtua, ʼe tonu ke “mole nātou toe ako te tau”. Neʼe ʼui e Sesu ʼe tonu ke mole nātou “kau ki te malamanei”. (Soane 17:16.) Ko tona ʼuhiga ʼaē, ʼe mole tonu ke nātou kau ki te ʼu meʼa faka politike, feiā aipe ki te ʼu tau. Ko ai koa ʼaē ʼe mole kau ki te malamanei pea mole mo kei ako te tau? ʼE toe fakahā e te hisitolia ʼo te 20 sekulo: ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova pe.
16. ʼE feafeaʼi ānai te mafola ʼo te gāue akonaki faka malamanei ʼaē ʼe taki e te ʼAtua?
16 ʼE fai ānai pe te gāue akonaki faka malamanei ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, logope te kua ʼosi pulihi e te ʼAtua te faʼahiga tuʼu agakovi ʼaenī. ʼE fakahā ia Isaia 54:13: “Ko tou ʼu foha fuli ʼe ko he ʼu hahaʼi ānai ʼe akonaki e Sehova.” Ko te akonaki ʼaia ʼe mafola ānai ki te hahaʼi ohage ko tona fakakikite ʼaē ia Isaia 11:9: “Ko te kele ʼe fakafonu ānai ʼi te mālama ʼo Sehova ohage ko te ʼu vai ʼaē ʼe ina ʼaofi te tai.” ʼE hoko atu te akonaki ʼonatou ʼaē neʼe maʼuʼuli ʼi te fakaʼosi ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼo te tuʼu ʼāfea ʼaenī pea ʼanatou fānau ʼaē ka tutupu ʼi te mālama foʼou, kae mo te toko miliale hahaʼi ʼaē ka fakatuʼuake ānai. Ko nātou fuli ʼaē ka maʼuʼuli ānai ʼi te kele ʼe nātou akoʼi te fakaʼaoga lelei ʼo tonatou loto faʼifaʼitaliha ki he faʼahiga meʼa maʼuhiga pea ʼi te ʼu tuʼakoi ʼaē neʼe fai e te ʼAtua. Koteā ānai tona fua? “Ko te kau fia mālalo ʼe nātou maʼu ānai te kele, pea ʼe nātou fiafia ānai ʼi te tokalelei ʼaupito .” — Pesalemo 37:11.
Ia ʼaho nei ʼe maʼu te ʼu ʼāteaina lahi
17. Koteā koa te fakatotonu ʼa Moisese ki te hahaʼi ʼa te ʼAtua ʼo te temi ʼāfea?
17 ʼI te ōvi ʼa te kau Iselaele ʼāfea ki te Kele fakapapau, neʼe ʼui age e Moisese kia nātou te meʼa ʼaenī: “Mamata! Neʼe ʼau akonakiʼi atu kia koutou taku ʼu pelesepeto pea mo taku ʼu fakatotonu fakamāu, ohage ko tona fakatotonu mai ʼaē e Sehova, toku ʼAtua, ke koutou fai feiā ʼi te loto fenua ʼaē ka koutou ʼolo ʼo toʼo maʼa koutou. Pea ʼe tonu ānai ke koutou taupau pea mo koutou maʼuliʼi, heʼe ko he aga fakapoto ʼaia mai ia koutou pea mo he ʼatamai poto mai ia koutou ʼi muʼa ʼo te ʼu mata ʼo te hahaʼi ʼaē ka logo ānai ki te palalauʼi ʼo te ʼu pelesepeto fuli ʼaia, pea ʼe mahino papau ʼe nātou ʼui ānai: ‘Ko te fenua lahi ʼaenī ko he hahaʼi ʼe popoto moʼoni ia pea mo ʼatamai.’ Heʼe kofea te fenua lahi ʼaē ʼe ʼi ai tana ʼu ʼatua ʼe ōvi ki ai ohage ko Sehova, totatou ʼAtua, ʼi te ʼu lakaga fuli pe ʼaē ʼe tou kalaga ki ai? Pea kofea koa te fenua lahi ʼaē ʼe ʼi ai tana ʼu pelesepeto pea mo tana ʼu fakatotonu fakamāu faitotonu, ohage ko te lao katoa ʼaenī ʼe ʼau tuku atu ʼi te ʼaho nei ʼi ʼo koutou muʼa?” — Teutalonome 4:5-7.
18. Ko te ʼu ʼāteaina fakatalakitupua feafeaʼi ʼaē ʼe maʼu e te hahai ʼe kaugana ki te ʼAtua ʼi te temi nei?
18 ʼI temi nei pe foki, ko te toko miliona hahaʼi ʼaē ʼe tauhi kia Sehova kua nātou ōvi nei ki te kele fakapapau: te mālama foʼou. ʼI tanatou fakalogo ʼaē ki te ʼu lao ʼa te ʼAtua, pea mo ōvi kia te ia, ʼe nātou kehekehe ʼosi mo te ʼu hahaʼi fuli. Neʼe kua hāofaki foki nātou e te ʼAtua mai te ʼu akonaki loʼi faka lotu, te ʼu fetauʼaki ʼa te ʼu fenua, te ʼu fakaʼaoga ʼo te toloke, te ʼu tau faka puleʼaga, pea mai te ʼu mahaki ʼe feala maʼu ʼi te felāveʼi fakasino. Pea ko te ʼAtua neʼe ina haga ʼo fakatahiʼi nātou ʼi te kele katoa ʼaki te ʼofa fakatautehina ʼe mole feala hona pulihi (Soane 13:35). ʼE mole nātou tuʼaniaʼi te temi ka haʼu kae “ ʼe nātou kalaga fakafiafia ʼuhi ko te fīmālie ʼo tonatou loto.” (Isaia 65:14.) ʼE ko he ʼu ʼāteaina lahi ʼe tau mo nātou ʼi te temi nei ʼuhi ko tanatou kaugana ki te ʼAtua ko te Pule! — Gāue 5:29, 32; 2 Kolonito 4:7; 1 Soane 5:3.
Ko ʼihi hahaʼi ʼe nātou hāofaki mai te ʼu akonaki loʼi
19, 20. ʼE feafeaʼi te ʼāteaina ʼo te hahaʼi mai te ʼu akonaki ʼa te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te ʼaluʼaga ʼo te kau hahaʼi mamate?
19 Tokolahi te ʼu hahaʼi ʼaē neʼe faka mafola ki ai te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova kua nātou maʼu te ʼu ʼāteiana ʼaia. Ohage la ʼi te ʼu fenua ʼaē ʼe fai ai te tauhi ʼo te ʼu talatuku, ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova neʼe nātou fakamahino ki ʼihi, ko te kau mate ʼe mole maʼuʼuli nātou ʼi he faʼahi ʼo te kele pea ʼe mole nātou feala fai he meʼa kovi kia nātou kei maʼuʼuli. ʼE fakahā e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ia Tagata Tānaki 9:5, ʼaē ʼe ʼui fēnei: “Ko te kau maʼuʼuli ʼe nātou ʼiloʼi ʼe nātou mamate ānai; kae ko te hahaʼi kua mamate, mole kei nātou ʼiloʼi nātou he meʼa e tahi.” ʼE nātou toe fakahā mo Pesalemo 146:4, ʼaē ʼe ʼui mokā kua mate he tahi “Ko tona laumālie ʼe mavae, pea ʼe toe liliu ia ki te kele; ʼi te ʼaho pe ʼaia ʼe puli ai tana ʼu fakakaukau.” ʼO ʼiloga mai ai, ko te Tohi-Tapu ʼe mole ina fakahā he laumālie tuʼania pe ʼe ko he nefesi ʼe mole mate ʼe feala hana fai he ʼu milakulo pe ʼe mo fakamatakuʼi te kau hahaʼi maʼuʼuli. Ko ia ʼaē ʼe mole he ʼuhiga ʼo he totogi te kau faifakalauʼakau pe ʼe ko he ʼu patele ʼaki he falā neʼe tou gāue kinakina mo ʼona maʼu.
20 Ko he mālama totonu feiā ki te Tohi-Tapu ʼe ina hāofaki ānai te hahaʼi mai te ʼu akonaki loʼi ohage ko te ʼifeli pea mo te pulekatolio. ʼI te temi ʼaē ʼe mahino ai te hahaʼi ki te ʼui ʼaē ʼa te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te moʼoni ki te ʼu mate: tonatou ʼatamai kua puli noa, kua fakatatau pe ia ki he moe, ʼe mole nātou toe nonofo tuʼania ki tonatou ʼu kāiga pea mo kaumeʼa kua mamate. Kua fakaʼamu pe nātou ki te temi ʼaē neʼe palalau ki ai te ʼapositolo ko Paulo ia Gāue 24:15: “ ʼE ʼi ai ānai te toe fakatuʼuake mai te mate ʼo te hahaʼi agatonu pea mo te hahaʼi heʼe agatonu.”
21. Ko ai koa ʼaē ʼe tou ʼiloʼi papau ka fakatuʼuake ānai, pea ʼe feafeaʼi ānai tanatou tali ki ai?
21 ʼI te fakatuʼuake ʼaia, ko te kau mate ʼe fakatuʼuake ānai ke maʼuʼuli ʼi te kele kua puli ai te mate ʼaē neʼe maʼu mai ia Atama. ʼE mole toe ʼi ai he mahalohalo ʼo ʼuhiga mo te kau fakatuʼuake ʼaia, ʼe kau ai ānai te kau tamaliki ʼaē neʼe sakilifisio ki te ʼu ʼatua kananeane, ohage ko Moleke, pea mo te kau tūpulaga ʼaē neʼe sakilifisio ki te ʼu ʼatua aztèque, pea mo te kau miliona ʼaē neʼe sakilifisioʼi ki te ʼatua ʼo te tau. ʼE ko he meʼa fakaʼofolele pea mo fakafiafia ki te kau vikitima fuli ʼaia ʼo te ʼu akonaki loʼi! ʼE feala ānai tanatou ʼui fakafiafia fēnei: “Mate, ʼe ʼifea tou mālohi? ʼE ʼifea tau faka ʼauha?” — Osea 13:14.
Koutou kumi ia Sehova
22. Kapau ʼe tou fia maʼuli ʼi te mālama foʼou ʼo te ʼAtua, koteā te meʼa ʼe mole tonu ke galo ia tatou?
22 ʼE koutou fia maʼuʼuli koa ʼi te mālama foʼou faitotonu ʼaē neʼe fakapapau mai e te ʼAtua, ʼaē ʼe pule ai ānai te ʼāteaina moʼoni? Kapau ko totatou loto ʼaia, tou muliʼi fakamalotoloto te ʼu palalau ʼaē ia 2 Fakamatala 15:2: “ ʼE nofo Sehova mo koutou mokā ʼe koutou nonofo mo ia; pea ka ʼe koutou kumi ia ia, ʼe ina tuku ānai ke koutou maʼu ia ia, kae kapau ʼe koutou līaki ia ia, ʼe ina līaki ānai mo koutou.” Pea ʼaua naʼa galo ia koutou ko te ʼAtua ʼe ina tokagaʼi te ʼu faiga fakamalotoloto ʼaē ʼe tou fai moʼo ako ke tou mahino pea mo lelei ʼaē kia ia. Ia Hepeleo 11:6 ʼe ʼui fēnei ko te ʼAtua “ko te tagata fai totogi ʼo nātou ʼaē ʼe nātou kumi fakamalotoloto ia ia.” Pea ʼe ʼui ia Loma 10:11: “ ʼIloga fuape ʼaē ʼe nātou tui ki tana ʼAfio, pea ʼe mole fakalainoa nātou.”
23. He koʼe koa ʼe tonu ke tou kalagaʼi te mālama foʼou neʼe fakapapau e te ʼAtua?
23 Kua ʼiloga mai te mālama foʼou ʼo te ʼAtua ʼaē ʼe pule ai ānai te ʼāteaina moʼoni. ʼI te mālama ʼaia, ko te “meʼa maʼuli fuli pe mo ia foki ʼe hāofaki ānai mai te popūla ʼo te fakahala moʼo maʼu te ʼāteaina faka kolōlia ʼo te fānau ʼo te ʼAtua.” “[Ko te ʼAtua] ʼe ina holoholoʼi ānai te loʼimata fuli pe ʼi ʼonatou mata, pea ko te mate ʼe puli ānai; ʼe mole toe ʼi ai ānai he putu, he tagi laulau, he mamahi (Loma 8:21; Fakahā 21:4). ʼO feala ai leva ki te kau kaugana fuli ʼa Sehova ke nātou lagaʼi ki ʼaluga ʼonatou ʼulu pea mo kalaga fakafiafia te mālama ʼo te ʼAtua ʼaē ʼe pule ai ānai te ʼāteaina, ʼo fēnei: ‘Mālo, Sehova, ʼi tau foaki mai kia mātou te ʼāteaina moʼoni ʼaē neʼe mātou fakaʼamu ʼaupito ki ai!’
ʼE feafeaʼi ānai ha kotou tali?
◻ Neʼe fakahā feafeaʼi e Sehova tana faʼa hāofaki tana hahaʼi?
◻ Ko te ʼu ʼāteaina taulekaleka feafeaʼi ʼaē ka maʼu ānai ʼi te mālama foʼou ʼo te ʼAtua?
◻ ʼE feafeaʼi te akonakiʼi e Sehova tana hahaʼi ki te maʼuli?
◻ Koteā te ʼu faʼahiga ʼāteaina ʼaē ʼe maʼu nei e te hahaʼi ʼo te ʼAtua ʼi he kaugana kia Sehova?
[Paki ʼo te pasina 10]
Neʼe fakahā e Sehova tona maʼoluga age ʼaē ʼi te ʼu ʼatua loʼi ʼo Esipito, ʼi tana hāofaki tana kau ʼatolasio.
[Paki ʼo te pasina 12, 13]
Ia ʼaho nei, ʼe ʼiloʼa te kau kaugana moʼoni ʼa te ʼAtua ʼi tanatou fai te gāue akonaki faka malamanei ʼaē neʼe ina fakatotonu pea mo tanatou toʼo tona huafa.