Gāue Moʼo Taupau Tokotou Famili Ke Aʼu Ki Te Mālama Foʼou ʼo Te ʼAtua
“Ko koe totonu pe, e Sehova ʼe ke taupau anai ia nātou; ʼe ke hāofaki anai ia nātou takitokotahi ʼo te taʼiake ʼaenī, ʼo aʼu ki he temi heʼegata.” — Pesalemo 12:7.
1, 2. a) ʼE feafeaʼi te ʼaluʼaga ʼo te maʼuli ʼa ʼihi ʼu famili ʼi tanatou felāveʼi mo te ʼu fihifihia ʼaē ʼo te ʼu ʼaho fakamuli? b) ʼE feafeaʼi te faiga ʼa ʼihi famili ke nātou hāo?
“KUA lahi toku fiafia ia ʼaho nei!” ko te tala ʼaia ʼa te tagata ʼāfea kilisitiano ʼe higoa ko John. Koteā te tupuʼaga ʼo te fiafia ʼaia? “Ko toku foha e taʼu 14 pea mo toku ʼofafine ʼe taʼu 12 neʼe nā papitema”, ko tana ʼui ʼaia. Kae ʼe mole gata aipe tana fiafia. ʼE ina toe ʼui fēnei: “Ko toku tahi foha ʼe taʼu 17 pea mo toku ʼofafine ʼe taʼu 16 neʼe nā pionie vaeluaʼi temi ʼi te taʼu aenī kua hili.”
2 ʼO toe feiā aipe, ʼe lahi te ʼu famili ia tatou ʼaenī neʼe fua manuʼia feiā ʼi tanatou maʼuliʼi ʼaē ʼo te ʼu fakatuʼutuʼu ʼa te Tohi-Tapu. Logope la ko ʼihi neʼe nātou felāveʼi mo te ʼu fihifihia. Neʼe tohi fēnei e te taumatuʼa: “Ko tamā ʼu tamaliki e nima pea neʼe faigataʼa ʼaupito te taki ʼo nātou. Kua puli te tahi ʼama tamasiʼi ʼi te tuʼu ʼāfea ʼaenī. ʼE lama tāfito e Satana tatatou ʼu fānau ʼaē kei tūpulaga.” Neʼe ʼi ai te ʼu taumatuʼa neʼe felāveʼi mo te ʼu fihifihia faka taumatuʼa faigataʼa ʼo liu aʼu foki ki te ʼu mavete peʼe ko te ʼu fakamavae faka taumatuʼa. Kae, ko te ʼu famili kilisitiano ʼaē ʼe nātou maʼuliʼi te ʼu kalitate faka kilisitiano ʼe feala anai hanatou hāo ʼi te “toe mamahi lahi” pea mo taupau nātou ki te mālama foʼou ʼo te ʼAtua ka haʼu (Mateo 24:21; 2 Petelo 3:13). Pea koteā te meʼa ke fai moʼo hāofaki moʼoni tokotou famili?
ʼE tonu ke hikihiki te felogoi
3, 4. a) He koʼe koa ʼe maʼuhiga te felogoi ʼi te maʼuli faka famili, pea koteā te tupuʼaga ʼe tau hoko ai te ʼu fihifihia? b) He koʼe ʼe tonu ke faiga te ʼu tagata ʼohoana ke nātou liliu ko he hahaʼi fagono lelei?
3 Ko he felogoi lelei ko te tafitoʼaga ʼaia ʼo he famili haohaoa; kapau ʼe haʼele kovi, ko te lotomamahi pea mo te lototuʼania ʼe tuputupu ia. “ ʼE mole hoko te ʼu fakatuʼutuʼu mokā ʼe mole ʼi ai he ʼu felogoi lelei”, ko te ʼui ʼaia ia Tāʼaga Lea 15:22. Koʼeni te fakamatala ʼa te fafine fai tokoni ki te ʼu taumatuʼa: “Ko te meʼa ʼaē ʼe ʼau logo māhani ki ai ʼo ʼuhiga mo te ʼu fafine ʼaē ʼe ʼau tokoniʼi ‘ ʼE mole kei palalau mai ia pea mo fagono mai kia te ʼau’. Pea ka ʼe ʼau fakahā age te meʼa ʼaia ki tonatou ʼu ʼohoana, ʼe mole pe la nātou fagono mai.”
4 Koteā te ʼu tupuʼaga ʼo te mole maʼu ʼo te felogoi ʼaia? ʼUluaki, ʼe kehekehe te natula ʼo te tagata pea mo te fafine, pea ko te meʼa ʼe tau hoko, ko tanā ʼu faʼahiga fefelogoiʼaki ʼe kehekehe. Neʼe tala fēnei e te alatike, ko te tagata “ ʼe fakahagatonu pea mo fai aipe te meʼa” ʼaē neʼe talanoa kiai kae “ko te fafine ia ʼe loto muʼa ia ke fagono ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe talanoa ki ai”. Kapau ko te meʼa ʼaia ʼe fakatupu he fihifihia ʼi tokotou famili, koutou gāue kiai moʼo hikihiki te faʼahi ʼaia. ʼE lagi ʼe tonu anai ke gāue mālohi te tagata ʼohoana kilisitiano ki te faʼahi ʼaia ke liliu ko he tahi ʼe fagono lelei ki tona ʼohoana. Neʼe ʼui e Sake fēnei: “Ko te tagata fuli pe, ʼe tonu ke fagono, pea ke fakatuatuai ki te lea.” (Sake 1:19). Ke koutou fakamamahani ke ʼaua naʼa koutou fia pule, fia fakatotonuʼi, peʼe mo fia poto mo kapau ʼe fia fakahā pe ʼe tokotou ʼohoana tona “ ʼofa”. (1 Petelo 3:8.) “Ko ʼaē ʼe ina puke tana ʼu palalau ʼe ina maʼu te mālama”, ko te ʼui ʼaia ia Tāʼaga Lea 17:27.
5. ʼE feafeaʼi koa he hikihiki e te tagata tana faʼahiga fakahā ʼo tana ʼu manatu pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼi tona loto?
5 Pea tahi foki ʼaē meʼa, ʼe ʼi ai “te temi moʼo palalau”, pea ʼe lagi ʼaoga ke koutou ʼiloʼi te talanoa ʼo ʼuhiga mo te fakahā ʼo takotou ʼu manatu pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe koutou loto kiai (Tagata Tānaki 3:7). Ohage la, ʼe koutou vikiʼi koa tokotou ʼohoana ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼaē neʼe ina fai (Tāʼaga Lea 31:28)? ʼE koutou fakahā koa tokotou lotofakafetaʼi ʼo ʼuhiga mo te gāue kinakina ʼaē neʼe ina fai moʼo tokoni atu kia koutou pea mo tana tokaga ʼaē ki te loto fale (Vakaʼi ia Kolose 3:15)? Peʼe lagi ʼe ʼaoga ke koutou fakahikihiki takotou ʼu “fakamoʼoni ʼo takotou ʼofa” ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia (Katiko ʼo te ʼu katiko 1:2). ʼE feala pe foki ke mata galivale kia koutou te fai ʼo te meʼa ʼaia, kae ʼe ko he meʼa lelei ke fai ke feala ai ki tokotou ʼohoana ke falala ki te ʼofa ʼaē ʼe koutou fakahā ʼo ʼuhiga mo ia.
6. Koteā koa ʼe feala ke fai e te ʼu fafine moʼo hikihiki te felogoi faka famili?
6 Koteā leva te ʼui ki te ʼu fafine kilisitiano? Neʼe ʼui e te fafine, ʼe ʼiloʼi pe e toku ʼohoana ʼe ʼau ʼofa kia ia, koia ʼe mole maʼuhiga kia ia hana fakahā age ki tona ʼohoana. Kae, ʼe toe tokoni aipe ki te tagata hona leleiʼia, hona vikiʼi, pea mo he fakamālo (Tāʼaga Lea 12:8). ʼE ʼaoga koa kia koutou ke koutou fakahā fakalahi te ʼu faʼahi ʼaia? Ko te tahi ʼaē meʼa, ʼe lagi ʼe ʼaoga ke koutou fakatokagaʼi tāfito peʼe feafeaʼi takotou fakalogo. Kapau ʼe mata faigataʼa ki tokotou ʼohoana hana felogoi mo koutou ki tana ʼu fihifihia, tona ʼu tuʼania, tona ʼu faigataʼaʼia, ʼe koutou ʼiloʼi koa te faʼahiga felogoi mo ia ke lava ai hana felogoi faʼifaʼitaliha mo koutou ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe mamahi kiai?
7. Koteā te ʼu fihifihia ʼe feala ke malaga ʼi te nofo faka taumatuʼa, pea ʼe feafeaʼi hona tāʼofi?
7 ʼIo, māʼia pe la mo te ʼu taumatuʼa ʼaē ʼe nātou taki fakalelei tonatou maʼuli faka taumatuʼa, ʼe nātou felāveʼi pe foki mo te fihifihia ʼaē ko te felogoi. Ko te meʼa ʼaē ʼi te loto ʼe lava ʼaofi he meʼa ʼe lelei, peʼe ko he fai palalau lelei ʼe feala pe ia ke liliu ʼo kovi (Tāʼaga Lea 15:1). “Ko tatou fuli, ʼe tou tautau tūkia pe”; ko he fihifihia faka taumatuʼa ʼe ko he fakaʼiloga ia ʼo he ʼohoana ka puli (Sake 3:2). Kae “ko te lea lahi fuli, te lea kovi fuli” ʼe mole lelei pea ʼe fakatupu tokakovi ki te ʼu felogoi kehekehe (Efesi 4:31). ʼE tonu ke koutou fai fakavilivili he fakatokatoka mokā neʼe fai he ʼu lea fakatupu lotomamahi (Mateo 5:23, 24). ʼE lava pe te lolomi ʼo he ʼu fihifihia ke mole hoko mo kapau ʼe koutou muliʼi te ʼu tokoni ʼaē ʼe fai e te ʼapositolo ko Paulo ia Efesi 4:26: “Ke ʼaua naʼa to te laʼā ki tokotou ʼita.” ʼIo, ke koutou fai he felogoi ʼo ʼuhiga mo te ʼu fihifihia mokā kei veliveli heʼe kei faigafua tonatou fakatokatoka; ʼaua naʼa koutou talitali ke aʼu te ʼu meʼa ʼaē ʼi tokotou loto ʼo kovi. ʼI te ʼaho fuli pe koutou palalau ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe maʼuhiga ki te felogoi ke lolomi ai te ʼu meʼa ʼaē ʼe mole koulua femahinoʼaki kiai.
‘Te ako faka ʼatamai ʼa Sehova’
8. He koʼe koa neʼe mavae ʼihi ʼu tūpulaga ʼi te moʼoni?
8 ʼE ʼiloga mai ko ʼihi taumatuʼa ʼaki tanatou takitaki ʼe nātou fakagafua ki tanatou ʼu fānau he loto faʼifaʼitaliha. ʼE kau te ʼu fānau ki te ʼu fono feiā aipe mo te fai faka mafola, kae ʼe mole nātou maʼu hanatou felogoi lelei mo te ʼAtua. ʼO faifai pe “ko te holi ʼo te kakano, te holi ʼo te ʼu mata” ʼe feala ko te ʼu meʼa ʼaia ke nātou faka hēʼi te kau tūpulaga ʼi te moʼoni (1 Soane 2:16). ʼE ko he meʼa fakaloto mamahi he maʼuʼuli ʼa te ʼu mātuʼa ʼi Halamaketone, kae puli noa leva tanatou ʼu fānau ʼuhi ko te mole lelei ʼo tanatou takitaki ia nātou!
9, 10. a) Koteā ʼaē ʼe fakamaʼua “ki te ako faka ʼatamai ʼa Sehova” ʼo ʼuhiga mo te fānau? b) He koʼe koa ʼe maʼuhiga te faka fealagia ki te fānau ke nātou fakahā tanatou ʼu manatu faʼifaʼitaliha?
9 Koia ʼaē neʼe tohi fēnei ai e Paulo: “Ko koutou, ʼu tāmai, koutou haga ako ʼakotou ʼu tamaliki ʼi te akonaki pea mo te ako faka ʼatamai ʼa Sehova.” (Efesi 6:4). Ke hoko te faʼahi ʼaia, ʼe tonu ke koutou mahino lelei ki te ʼu fakatuʼutuʼu ʼa Sehova. ʼE tonu ke koutou tuku he faʼifaʼitaki ʼe tau mo kapau ʼe tonu ke koutou fai he tonu ohage la ki te ʼu fakafiafia, ʼo ʼuhiga mo te ako faka tohi-tapu takitokotahi, pea mo te kau ki te ʼu fono feiā aipe mo te fai faka mafola. ʼE toe ʼaoga foki te ʼu palalau ʼa Paulo ki he tāmai peʼe ko he faʼe ʼe tonu 1) ko he tagata peʼe ko he fafine poto ʼi te fakasiosio ki tana ʼu fānau pea mo 2) tokaga ke ina maʼu he felogoi lelei mo nātou. ʼAki te meʼa pe ʼaia, ʼe lava ai leva ke koutou ʼiloʼi te “ako faka ʼatamai” ʼaē ʼe ʼaoga kia nātou.
10 ʼE mole fakaʼofolele te loto ʼaē ʼa te kau tūpulaga ki he faʼahiga loto faʼifaʼitaliha. Kae, ʼe tonu pe foki ke koutou tokaga ki he ʼu fakaʼiloga ʼo te mālohi ʼo te malamanei ki tanatou ʼu palalau, tanatou ʼu manatu, tanatou ʼu mutuʼi meʼa pea mo tanatou fai teuteu, pea mo ʼonatou ʼu kaumeʼa. ʼE fēnei te fakamatala ia Tāʼaga Lea 23:26 ʼo ʼuhiga mo te talanoa ʼa te tāmai poto: “Toku foha, foaki mai tou loto.” ʼE faigafua koa ki takotou ʼu fānau hanatou fakahā atu tanatou ʼu manatu pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼi tonatou ʼu loto? ʼI tanatou mole matataku ki honatou tauteaʼi ʼi te temi pe ʼaia, ʼe feala leva ke nātou fakahā atu peʼe koteā tanatou manatu tāfito ʼo ʼuhiga mo tanatou ʼu gāue ʼaē ʼe mole pipiki ki tanatou ako, te aga fakaʼapaʼapa, peʼe ko te ako ʼi te ʼu fale ako lalahi, peʼe ko te moʼoni faka tohi-tapu ia.
11, 12. a) ʼE feafeaʼi he faʼahiga fai ke liliu te ʼu temi kakai ko he temi felogoi faka famili? b) Koteā te ʼu fua ʼe maʼu anai e te ʼu mātuʼa ʼi tanatou ʼu faiga ʼaē ʼo ʼuhiga mo te maʼu ʼo he felogoi lelei mo tanatou ʼu fānau?
11 ʼE lahi te ʼu fenua, ʼe ko he agamahani ki te ʼu famili hanatou kakai fakatahi. Ko he temi ʼaia ki te hahaʼi fuli ʼo te famili ke nātou maʼu ai he felogoi maʼuhiga. ʼE fai māhani, ʼe fakamuʼamuʼa age te televisio pea mo ʼihi age ʼu fakafiafia ʼi te temi kai faka famili. ʼI te temi fuli pe, ko takotou ʼu fānau ʼe felāveʼi mo te ʼu fakahā ʼi te fale ako feiā aipe mo te ʼu manatu ʼo te malamanei. Ko te ʼu temi kakai ʼe ko he temi lelei moʼo felogoi mo takotou fānau. Neʼe ʼui fēnei e te faʼe: “ ʼE mātou fakaʼaogaʼi tomatou temi kakai moʼo fai palalau ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼaē neʼe mātou fai ʼi te ʼaho katoa ʼaia.” ʼAua foki naʼa liliu te ʼu temi kakai ko he ʼu temi akonakiʼi peʼe mo fai fehufehuʼi. Koutou tokaga ke liliu ko he temi mālōlō pea mo fakafiafia!
12 ʼE feala ke mata faigataʼa he felogoi faʼifaʼitaliha ʼa takotou fānau pea mo koutou pea ʼe feala ke fakamaʼua koutou ki he loto faʼa kātaki ki te faʼahi ʼaia. Pea ki ʼamuli leva, ʼe koutou sio anai ki tona ʼu fua lelei. “Ko tamā tamasiʼi tagata ʼe tau 14 neʼe lotovaivai pea neʼe mole toe fia palalau ki he tahi”, ko te ʼui ʼaia ʼa te faʼe neʼe felāveʼi mo te fihifihia ʼaia. “ ʼAki tamā ʼu faikole pea mo tomā loto faʼa kātaki, neʼe toe feala leva tana felogoi mo māua!”
Te ako faka famili ʼaē ʼe fakaloto mālohi te famili
13. He koʼe koa ko te akonaki tautonu ʼo te fānau ʼe maʼuhiga, pea ʼe feafeaʼi hona faʼahiga fai?
13 “Ko te ako faka ʼatamai” ʼe toe pipiki ki te ako tāfito ʼo te Folafola ʼo te ʼAtua. Ohage ko Timoteo, ko te ako ʼe tonu ke kamata “talu mai tana kei veliveli”. (2 Timoteo 3:15.) Ko te akoʼi tautonu ʼe ina fakaloto mālohiʼi te fānau ʼo ʼuhiga mo te ʼu ʼahiʼahiʼi ʼo te tui ʼe feala ke felāveʼi mo nātou ʼi tonatou ʼu temi ako: te ʼu ʼaho tupu, te ʼu ʼaho lalahi fakafenua, peʼe ko te ʼu ʼaho lalahi faka lotu. Kapau ʼe mole koutou teuteuʼi ia ia ki te ʼu ʼahiʼahiʼi ʼaia, ko te tui ʼa te tamasiʼi ʼe feala ke maumauʼi. Koia ʼe maʼuhiga ke fakaʼaoga te ʼu tohi ʼo te Sosiete Watch Tower ʼaē neʼe fai maʼa te ʼu tamaliki, ohage ko te tohi ʼaē Ecoutez le grand Enseignant pea mo te tohi Recueil d’histoires bibliquesa.
14. Koteā te meʼa ʼe feala ke fai moʼo taupau tuʼumaʼu te ako faka famili, pea koteā te meʼa neʼe koutou fai ke fai tuʼumaʼu te ako ʼaia?
14 Ko te tahi meʼa ʼe tonu ke tokagaʼi, ko te ako faka famili, heʼe faigafua tona mole fai tuʼumaʼu peʼe mo liliu ko he kavega, ko he meʼa noa ʼe kua fakagaohaʼa ki te ʼu mātuʼa pea mo te fānau. ʼE feafeaʼi koa hakotou hikihiki te ʼu meʼa ʼaia? ʼUluaki, ʼe tonu ‘ke koutou totogi te temi’ ʼo ʼuhiga mo te ako, ʼaua naʼa koutou fakamuʼamuʼa te televisio pea mo ʼihi age ʼu fakafiafia ʼi te ako ʼaia (Efesi 5:15-17). Neʼe ʼui fēnei e te pule famili: “Neʼe faigataʼa hamatou fai tuʼumaʼu tamatou ako faka famili. Neʼe mātou ʼahiʼahi ʼi te ʼu temi kehekehe ʼo mātou maʼu ai leva ʼi te afiafi tomatou temi faigamalie kia mātou fulifuli. ʼI te temi nei, kua fai tuʼumaʼu leva tamatou ako faka famili.”
15. ʼE feafeaʼi koa hakotou fakafelogoi takotou ako faka famili mo te ʼu meʼa ʼe ʼaoga kia nātou?
15 Lua, koutou fakatokagaʼi te ʼu meʼa tāfito ʼo tokotou famili. ʼE lahi te ʼu famili ʼe nātou fiafia ʼi tanatou teuteuʼi fakatahi tanatou Tule Leʼo. ʼI ʼihi temi, ʼe feala ke felāveʼi tokotou famili mo he ʼu fihifihia ʼe tonu ke koutou felogoi kiai, ohage ko he ʼu fihifihia ʼe felāveʼi mo takotou fānau ʼi te fale ako. Ko te tohi Les jeunes sʼinterrogent — Réponses pratiques pea mo te ʼu alatike mai te ʼu Tule Leʼo pea mo te ʼu Koutou ʼaʼala! ʼe feala ke ʼaoga ki te faʼahi ʼaia. “Kapau ʼe tou fakatokagaʼi he ʼu faʼahiga agaaga ʼo totatou foha ʼe ʼaoga ke akonakiʼi, ko te ʼui ʼaia ʼa te tāmai, ʼe tou fakaʼaoga tāfito anai he kapite ʼi te tohi Les jeunes sʼinterrogent ʼaē ʼe talanoa ki te faʼahi ʼaia.” ʼE toe ʼui fēnei e tona ʼohoana: “ ʼE mā faiga ke tau tamā ako mo tamā fānau. Kapau ʼe mā fia fai he fakatuʼutuʼu ʼi tamatou ako, pea ʼe hoko leva he meʼa ʼe maʼua ke fai he felogoi kiai, koia ʼe mā fetogi ai leva te fakatuʼutuʼu.”
16. a) ʼE feafeaʼi hakotou ʼiloʼi papau ʼe mahino takotou fānau ki te meʼa ʼaē neʼe nātou akoʼi? b) Koteā anai ka tekeʼi tuʼumaʼu mokā ʼe fai he ako faka famili?
16 ʼE feafeaʼi hakotou ʼiloʼi papau ʼe mahino takotou fānau ki te meʼa ʼaē ʼe nātou lolotoga ako? Ko te tagata Faiako Pule ko Sesu Kilisito neʼe ina lagaʼi te ʼu fehuʼi, ohage la, “Koteā takotou manatu?” (Mateo 17:25). ʼO koutou fai feiā aipe, ʼe koutou maʼu anai te meʼa ʼaē ʼe manatu tāfito ki ai takotou fānau. Fakaloto mālohiʼi te tamasiʼi takitokotahi ke ina tali ʼaki tana ʼu lea māhani. Koia, kapau ʼe koutou tali lelei pe tanatou ʼu tali pea mo koutou loto faʼa kātaki, ʼe feala aipe ke nātou palalau faʼifaʼitaliha mo koutou. Koutou haga kātaki. Tekeʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe fakafihi ki te ako faka famili. ʼE tonu ko he temi fakafiafia moʼo tokoni aipe kia nātou. Neʼe ʼui e te tāmai, “kapau ʼe ʼau sio ki haku tamasiʼi ʼe felāveʼi mo he fihifihia, ʼe ʼau felogoi anai mo ia ʼi he tahi lakaga”. ʼE toe ʼui e te faʼe, “ ʼi te to ʼāteaina ʼa te tamasiʼi ʼe mole ufiufi pea ʼe palalau faʼifaʼitaliha ia ʼi te temi ʼaia”.
17. Koteā te meʼa ʼe feala ke fai ke liliu te ako faka famili ʼo maʼuhiga, pea koteā te fua manuʼia ki takotou famili?
17 Ko te toe kau foki ʼa te fānau ki te ako faka famili ʼe faigataʼa, tāfito ia mo kapau ʼe koutou fai te ako ʼaia mo te ʼu tamaliki ʼe nātou taʼu kehekehe. Ko nātou ʼaē kei liliki ʼe feala ke nātou sosaʼa, pago, peʼe mo siʼisiʼi tanatou tokaga. Koteā te meʼa ʼe feala ke koutou fai? Koutou taupau te ʼaluʼaga ʼo te ako ke lelei. Kapau ko takotou ʼu fānau ʼe siʼisiʼi tanatou tokaga, koutou fai he ʼu kiʼi ako nounou kae ke fai tuʼumaʼu. Kapau ʼe koutou fai ʼaki te loto fiafia, ko he faʼahi ia ʼe tokoni ki te ako. “Ko ʼaē ʼe ina fai te takitaki ke ina fai ʼaki te loto tokaga.” (Loma 12:8). Ko te hahaʼi fuli ʼo te famili ʼe kau ki ai. Ko ia ʼaē ʼe veliveli ʼe lava hana fakamatala he paki peʼe mo tali ki he fehuʼi ʼe faigafua. Ko te kau tūpulaga ʼe lava hanatou fai he ʼu kumi pea mo fakahā he faʼahiga maʼuliʼi ʼo te ʼu meʼa ʼaē ʼe nātou ako.
18. ʼE feala feafeaʼi koa ki te ʼu mātuʼa hanatou foaki te Folafola ʼa te ʼAtua ʼi te temi fuli pe, pea koteā anai tona fua?
18 ʼAua naʼa koutou tuku pe te ako fakalaumālie ki he hola pe e tahi ʼi te vāhaʼa. Koutou haga foaki te Folafola ʼa te ʼAtua ki takotou fānau ʼi te temi fuli pe (Teutalonome 6:7). Koutou tuku foki mo he temi ke koutou fakalogo kia nātou. Koutou fakaloto mālohiʼi pea mo fakapelepeleʼi nātou mokā ʼe ʼaoga (Vakaʼi ia 1 Tesalonika 2:11). Koutou loto manavaʼofa pea mo fakamolemole gafua (Pesalemo 103:13; Malakia 3:17). Ka koutou fai te meʼa ʼaia, ʼe koutou maʼu anai he lelei ki takotou fānau pea mo lagolago ki he taupau tokotou maʼuli faka famili ke aʼu ki te mālama foʼou ʼo te ʼAtua. — Tāʼaga Lea 29:17.
“He temi moʼo kata”
19, 20. a) Koteā te tuʼulaga ʼo te ʼu fakafiafia ʼi te maʼuli faka famili? b) Koteā te ʼu faʼahiga meʼa ʼe feala ke fakatuʼutuʼu ki ai te ʼu mātuʼa ʼo ʼuhiga mo he faʼahiga mālōlō maʼa tanatou famili?
19 ʼE ʼi ai “he temi moʼo tagi pea mo he temi moʼo kata; he temi moʼo lāuga pea mo he temi moʼo gaoʼi”. (Tagata Tānaki 3:4.) Ko te kupu faka hepeleo ʼaē “kata” ʼe feala hona toe fakaliliu ʼi te ʼu kupu ʼaē “fakafiafia”, “gaoʼi”, “faigaoʼi” peʼe “mālōlō”. (2 Samuele 6:21; Sopo 41:5; Kau Fakamāu 16:25; Ekesote 32:6; Senesi 26:8). Ko te gaoʼi ʼe feala pe ke ʼi ai hona fua lelei pea ʼe ko he meʼa maʼuhiga ia ki te ʼu fānau pea mo te kau tūpulaga. ʼI te temi muʼa, neʼe fai e te ʼu mātuʼa te ʼu fakatuʼutuʼu moʼo mālōlō pea mo he ʼu temi fakafiafia ki tanatou ʼu famili (Vakaʼi ia Luka 15:25). ʼE feiā koa mo koutou?
20 “ ʼE mātou mālōlō ʼi te ʼu mālōlōʼaga fakatahi” ko te ʼui ʼaia ʼa te tagata ʼohoana kilisitiano. “ ʼE mā fakaafe te ʼu tēhina tūpulaga ke mātou gaoʼi fiti polo pea mo kakai fakatahi. ʼO nātou maʼu tonatou temi mālōlō pea mo fakafiafia ʼi te fakatahi ʼaia.” Ko te tahi tāmai ʼe ina ʼui fēnei: “ ʼE mā fai te ʼu fakatuʼutuʼu ke fai mo tamā ʼu tāma. ʼE mātou ʼolo ʼo maʼaʼanu, pea ʼe mātou gaoʼi fiti polo pea mo mālōlo. Kae ʼe mā fakatokaga aipe ki te ʼu temi ʼaē ʼo te ʼu mālōlō. ʼE maʼuhiga ke maʼu he fakasiosio poto ki te faʼahi ʼaia.” Ko te ʼu fakafiafia ohage ko te ʼu fakatahi ki te ʼu koga meʼa mamata maʼanu peʼe ki te tukuʼaga meʼa ʼāfea, ko he ʼu meʼa lelei ʼaia naʼa hēhē te fānau ki te ʼu lelei fakamālama.
21. ʼE feafeaʼi koa he tāʼofi ʼa te ʼu mātuʼa ke mole ʼaua naʼa hage ʼe hāla tanatou fānau ʼi he meʼa koteʼuhi ʼe mole nātou kau ki te ʼu ʼaho fakafiafia ʼo te malamanei?
21 ʼE toe maʼuhiga foki ki takotou fānau ke ʼaua naʼa hage kia nātou ʼe nātou hāla ʼi he meʼa koteʼuhi ʼe mole nātou kau ki te ʼu ʼaho tupu pea mo te ʼu ʼaho lalahi ʼo te keletiate. Ko hakotou ʼu fakatuʼutuʼu ʼe feala aipe ke nātou maʼu he ʼu temi fiafia ʼi te lolotoga ʼo te taʼu. ʼE ko he meʼa koa ke fai, ko he tāmai peʼe ko he faʼe agalelei ʼe mole ina fakatalitali pe ki he ʼaho lahi moʼo fakahā tona ʼofa. Ohage ko te Tāmai ʼe ʼi selo, ʼe ina ʼiloʼi pe te meʼa ʼaē ʼe lelei ki tana ʼu fānau — ʼi tona temi totonu pe. — Mateo 7:11.
Koutou taupau te maʼuli heʼegata ʼo tokotou famili
22, 23. a) ʼAki te kua ōvi mai ʼo te mamahi lahi, koteā ʼaē ʼe ina fakaloto fīmālie te ʼu famili ʼaē ʼe nātou manavasiʼi ki te ʼAtua? b) Koteā te gāue ʼe feala ke fai e te ʼu famili moʼo taupau nātou ke aʼu ki te mālama foʼou ʼo te ʼAtua?
22 Neʼe ʼui e te tagata pesalemo: “Ko koe totonu pe, e Sehova ʼe ke taupau anai ia nātou; ʼe ke hāofaki anai ia nātou takitokotahi ʼo te taʼiake ʼaenī, ʼo aʼu ki he temi heʼegata.” (Pesalemo 12:7). Ko te ʼu faigataʼaʼia mai ia Satana ʼe tuputupu moʼoni ia — tāfito la ʼo ʼuhiga mo te ʼu famili ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova. Kae, ʼe feala pe he fakafeagai ki te ʼu fihifihia ʼaia. ʼAki te tokoni ʼa Sehova pea mo ha kita fakatotonu ke kita tahi gāue ʼaupito ʼi tona tuʼulaga ʼi te famili, ʼo kau ki ai ta kita famili, ʼe feala aipe ke maʼu te falala ʼaē ko te taupau ʼo totatou famili ʼi te toe mamahi lahi.
23 Tagata pea mo fafine ʼe koutou maʼu he tokalelei pea mo he logo tahi ʼi tokotou maʼuli faka taumatuʼa mo kapau ʼe koutou fai takitokotahi tona tuʼulaga neʼe foaki mai e te ʼAtua. Koutou mātuʼa, koutou haga tuku he faʼifaʼitaki lelei ki takotou fānau, ʼo koutou totogi te temi ʼaē moʼo foaki kia nātou he akonaki pea mo he ako ʼe lahi tona ʼaoga kia nātou. Koutou felogoi mo nātou. Koutou fagono kia nātou. Ko tonatou maʼuli ʼe fakalogo kia koutou! Fānau, koutou fakalogo pea mo talagafua ki ʼakoutou ʼu mātuʼa. ʼAki te tokoni ʼa Sehova ʼe feala ke fua manuʼia pea mo tokalelei tokotou maʼuli ki te temi ʼaē ka haʼu ai anai te mālama foʼou ʼo te ʼAtua.
[Nota ʼi te lalo pasina]
a ʼE maʼu mo te ʼu foʼi fime ʼi ʼihi lea.
Kei koutou manatuʼi koa?
◻ ʼE feafeaʼi koa he hikihiki ʼa te tagata pea mo te fafine tanā felogoi?
◻ ʼE feafeaʼi koa he felogoi ʼa te ʼu mātuʼa pea mo te ʼu fānau ʼi te “ako faka ʼatamai ʼa Sehova” (Efesi 6:4)?
◻ Koteā koa te ʼu faʼahi ʼe feala ai ki te ako faka famili ke fakaloto mālohi pea mo maʼuhiga?
◻ Koteā koa ʼe feala ke fai e te ʼu mātuʼa moʼo fakatuʼutuʼu he mālōlō pea mo he ʼu fakafiafia ki tanatou ʼu famili?
[Talanoa ʼo te pasina 16]
Ko Te Musika — Tona Mālohi
Neʼe fēnei te ʼui ʼa te tagata ʼo te tohi ʼo ʼuhiga mo te ako ʼo te tamaliki: “Kapau ʼe ʼau palalau ʼi muʼa ʼo he kaugamalie (...) pea mo ʼau lagolago te ʼu aga heʼeʼaoga ʼo te kava, pea mo ʼau hikihiki te fakaʼaogaʼi ʼo te cocaine, feiā mo te marijuana, peʼe ko he faʼahiga toloke pe, ʼe nātou puna’maʼuli anai. (...) Kae, ʼe foaki tuʼumaʼu pe e te ʼu mātuʼa te falā ki tanatou ʼu fānau moʼo totogi he ʼu pa fakatagi pea mo he ʼu foʼi fime puke leʼo ʼe talanoa faʼifaʼitaliha ki te ʼu meʼa ʼaia.” (Raising Positive Kids in a Negative World, e Zig Ziglar). Ohage la ʼi Amelika, ko te ʼu palalau ʼo ʼuhiga mo te ʼu felāveʼi fakasino ʼe hivaʼi pea ko te ʼu palalau ʼaia ʼe toe hivaʼi pe e te kau tūpulaga tokolahi. ʼE koutou tokaga koa ʼo tokoniʼi takotou ʼu fānau ʼo ʼuhiga mo te filifili ʼaē ʼo tanatou ʼu musika ke lava ai honatou taupau mai te ʼu hele fakatemonio?
[Paki ʼo te pasina 15]
Ko te ʼu temi kakai ʼe ko he ʼu lakaga lelei ia ke feala ai he logo tahi faka famili pea mo he felogoi.