Ko Te Fakatupu ʼo Te ʼu Meʼa Foʼou!
NEʼE fēnei te ʼui ʼa te Hau poto ko Salomone: “ ʼE mole ʼi ai he meʼa foʼou ʼi te lalo laʼā.” (Tagata Tānaki 1:9). Ko te potu ʼaia ʼe moʼoni ʼi te mālama ʼaenī ʼe tou maʼuʼuli ai, kae feafeaʼi la ki te toe fakatupu fakalaumālie ʼa te ʼAtua? Ko ia ʼaē ʼe lahi age ia Salomone, ʼaē ko te tagata lahi tokotahi ʼo te ʼu temi, neʼe ko te fakatupu foʼou makehe. Neʼe feafeaʼi te hoko ʼo te meʼa ʼaia?
ʼI te taʼu 29 ʼo totatou temi, ko te tagata haohaoa ko Sesu neʼe tuʼu tonu ia muʼa ʼo Soane ke papitema ʼi te vaitafe ʼo Solotane. “ ʼI te ʼosi ʼo tona papitemaʼi, neʼe hake ake aipe ia Sesu mai te vai; pea koʼeni ia te lagi ʼe ava age, pea sio ia ki te laumālie ʼo te ʼAtua ʼe hifo ifo ohage he lupe ʼo haʼu kia te ia. Pea koʼeni, mai te lagi, te leʼo ʼe ina ʼui fēnei: ‘Ko ia nei ko toku ʼAlo, ʼofaina, ʼaenī ku ʼau fiafia ʼaupito ia te ia.’ ” (Mateo 3:16, 17). Koia, ko te tagata ʼaē ko Kilisito Sesu neʼe ko te ʼuluaki fakatupu foʼou ʼaia, neʼe fakanofo moʼo fai ʼo te finegalo ʼo te ʼAtua. Ki muli age, ʼaki tana mate faka sakilifisio, ko Sesu neʼe liliu ko te Fakafelogoi ʼo te fuakava foʼou ʼo te ʼAtua pea mo te kūtuga neʼe fakanofo. Takitahi ia nātou neʼe liliu ko te “fakatupu foʼou”, neʼe fakatupu nātou e te laumālie ʼa te ʼAtua ki he ʼamanaki ʼi selo, ʼaki te fakaʼamu ʼaē ki he kaugā pule mo Sesu ʼi te Puleʼaga ʼi selo. — 2 Kolonito 5:17; 1 Timoteo 2:5, 6; Hepeleo 9:15.
Lolotoga ʼaia te ʼu sēkulō, ko te ʼu kilisitiano fakanofo ʼaia neʼe fakatahitahi nātou kia Kilisito ke hage ko he kokelekasio faka kilisitiano moʼoni, ko he fakatupu foʼou. Neʼe toʼo kehe ia e te ʼAtua mai te mālama ʼaenī ʼuhi ko te fakatuʼutuʼu, ohage ko tona fakahā e te ʼapositolo ko Petelo: “Ko koutou ko te hahaʼi kua fili, te kau pelepitelo faka hau, te puleʼaga maʼoniʼoni, te hahaʼi ʼe ʼamanaki ko hana meʼa makehe ke nātou faka mafola te ʼu kalitate (...) neʼe ina pāuʼi nātou mai te fakapōʼuli ki tona mālama taulekaleka.” (1 Petelo 2:9). Ohage ko Kilisito Sesu, te ʼuluaki fakatupu foʼou ʼa te ʼAtua, ko tana fakatupu foʼou ʼaē ʼe hoa mai kia Sesu ʼe tonu ke ina fagonogono te logo lelei (Luka 4:18, 19). Ko te hahaʼi takitokotahi ʼaia ʼaē ko te toko 144 000, neʼe tonu ke nātou “kofuʼi te ʼuhigaʼi tagata foʼou ʼaē neʼe fakatupu ʼo mulimuli ki te finegalo ʼo te ʼAtua ʼi he faitotonu pea mo he agatonu moʼoni”. (Efesi 4:24; Fakahā 14:1, 3.) ʼE maʼua ke nātou maʼuliʼi te ʼu “fua ʼo te laumālie” ʼaē ʼe fakamatalatala ia Kalate 5:22, 23, pea ke nātou tokakaga ʼo fai fakalelei tonatou maʼua ʼaē ko te takitaki. — 1 Kolonito 4:2; 9:16.
Koteā te ʼuhiga ʼo te fakatupu foʼou ʼi totatou temi? ʼI te taʼu 1914, ohage ko tana fakahā e te kaletalio faka tohi-tapu, neʼe hoko te ʼu palalau ʼaē ia Fakahā 11:15: “Ko te puleʼaga ʼo te malamanei kua liliu ia ko te puleʼaga ʼo totatou ʼAliki [ko Sehova] pea mo tona Kilisito, pea ʼe hau anai ia ʼo heʼegata.” Ko te ʼuluaki gāue ʼa Kilisito ʼi tona ʼuhiga hau neʼe hoki fakanofo pe, neʼe ko te lī ifo ʼo Satana pea mo tana kau temonio ki te kele. Ko te meʼa ʼaia neʼe ina fakatupu ai te “malaʼia ki te kele” ohage la ko te ʼuluaki tau faka malamanei pea mo te ʼu mamahi ʼaē neʼe hoa ki ai. — Fakahā 12:9, 12, 17.
Ko te meʼa ʼaia ʼe ko he fakatokaga ki te toe ʼo te fakatupu foʼou ʼe kei ʼi te kele tonatou maʼua ʼaē ko te fakahoko ʼo te lea faka polofeta ʼa Sesu: “Ko te logo lelei ʼaenī ʼo te puleʼaga [kua fakatuʼu] ʼe faka mafola anai ʼi te kele katoa, moʼo fakamoʼoni ki te ʼu puleʼaga katoa; pea hoki hoko mai ai leva mo te fakaʼosi.” Koteā te “fakaʼosi” ʼaia? ʼE fēnei te hoko ʼo te fakamahino ʼa Sesu: “ ʼE ʼi ai anai te toe mamahi lahi, neʼe heʼeki hoko feiā talu mai te kamata ʼo te malamanei ʼo aʼu kia ʼaho nei, kailoa ia, pea ʼe mole toe hoko anai ia. ʼIo, ka na pau la neʼe mole fakanounou te ʼu ʼaho ʼaia, ʼe mole ʼi ai anai he kakano ʼe hāo; kae ʼuhi ko nātou ʼaē neʼe fili ko te ʼu ʼaho ʼaia ʼe fakanounou.” — Mateo 24:3-14, 21, 22.
Ko te laumālie ʼo Sehova ʼe ina uga te kau fakanofo ʼo te fakatupu foʼou ke nātou maʼumaʼua ʼi te gāue faka mafola maʼuhiga ʼaupito neʼe mole heʼeki hoko ʼi te ʼu lakaga ʼaē pea ʼe lolotoga fai nei ʼi te kele katoa. Mai te toko afe ʼo te kūtuga ʼaia ʼo te kau fakanofo ʼi te taʼu 1919, ko te hahaʼi ʼo te kau fai faka mafola fakamalotoloto ʼo te Puleʼaga neʼe nātou tuputupu ʼo kaku ki te toko 50 000 hahaʼi ʼi te vaelua ʼo te taʼu 1930. Ohage ko te meʼa neʼe kua fakakikite, “kua mafola tonatou leʼo ki te kele katoa, pea kua mafola tanatou ʼu akonaki ʼo aʼu ki te ʼu potu taupotu ʼo te kele”. — Loma 10:18.
ʼE gata anai pe koa ki te toe ʼo te fakatupu foʼou ʼe fakatahiʼi ki te maʼuli? Kailoa, koteʼuhi neʼe tala e te lea faka polofeta ko te kau ʼaselo ʼa te ʼAtua ʼe nātou tāʼofi maʼu anai te ʼu matagi ʼo te toe mamahi lahi ʼo aʼu ki te katoa ʼo te fakatahi, ʼo mole gata ʼaki pe te kau Iselaele fakalaumālie, kae ʼe kau ai mo ʼihi atu, ko te “toe hahaʼi tokolahi ʼe mole feala tona lau ʼe he tahi, mai te fenua fuli pea mo te ʼu telepi pea mo te ʼu hahaʼi, pea mo te ʼu lea fuli”. Koteā anai koa te meʼa ka hoko kia nātou? ʼE nātou ʼomai maʼuʼuli anai mai te “mamahi lahi” mo fakafiafia ʼi te maʼuli heʼegata ʼi te palatiso fakakelekele! — Fakahā 7:1-4, 9, 14.
ʼE lelei la, ko te “toe hahaʼi tokolahi” ʼaia, ʼaē neʼe fakatahiʼi mai te ʼu fenua e 229, neʼe nātou tupu fakapuna’maʼuli ʼo teitei pe ko te toko 4 500 000 kau Fakamoʼoni. Tokolahi ʼe nātou lolotoga ʼomai, ʼe fakaʼiloga ʼi te toko 11 431 171 neʼe nātou kau ki te Fakamanatu ʼo te mate ʼo Sesu ʼi te ʼaho 17 ʼo ʼapelili ʼo te taʼu ʼaenī kua hili. ʼI te toko miliona hahaʼi ʼaia, ʼe gata pe ki te toko 8 683 ʼaē ʼe nātou ʼui ʼe nātou kau ki te toe ʼo te fakatupu foʼou ʼi te kele, neʼe nātou kakai te pane pea mo ʼiʼinu ki te vino ʼo te Fakamanatu. Ko nātou ʼaia ʼo te kiʼi kūtuga neʼe mole pe feala, kia nātou ʼāteaina pe, te fai ʼo te toe gāue lahi ko te faka mafola ʼi te temi nei. Ko te miliona hahaʼi ʼaē ʼe nātou faʼufaʼu te toe hahaʼi tokolahi ʼe nātou kau fakatahi mo te kiʼi kūtuga ki te gāue ʼaia (Sofonia 3:9). Pea tahi foki, ko te ʼu hahaʼi faiva mai te hahaʼi tokolahi kua nātou kau nei ki te gāue ʼo te lagiaki pea mo ʼihi ʼatu ʼu gāue ia tafa ʼo te Kolesi pule ʼo te Iselaele fakalaumālie, ohage ko te kau Netinime ʼaē neʼe mole ko he kau Iselaele neʼe nātou gāue mo te kau pelepitelo ki te toe laga ʼo te kolo ʼo Selusalemi. — Nehemia 3:22-26.
Ko te fakatupu ʼo te “ ʼu lagi foʼou pea mo te kele foʼou”
Ko he fiafia ʼe maʼu ʼi te fakatahi ʼaia! ʼE hage ko te meʼa neʼe ʼui e Sehova: “Koʼeni ʼe ʼau fakatupu te ʼu lagi foʼou pea mo he kele foʼou; pea ʼe mole toe fakamanatuʼi anai te ʼu meʼa muʼa atu, pea ʼe mole toe hake anai ki te loto. Kae ke koutou fakafiafia lahi ʼaupito pea mo loto fiafia ke talu ai te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼau fakatupu. He koʼeni ʼe ʼau fakatupu ia Selusalemi ko he fiafiaʼaga pea mo tana hahaʼi ko he meʼa fakafiafia. Pea ʼe ʼau fiafia anai ia Selusalemi pea ʼe ʼau fiafia anai ʼi taku hahaʼi; pea ʼe mole tou toe logo anai ki he tagi pea mo he kalaga.” (Isaia 65:17-19). Ko te ʼu lagi foʼou ʼo te fakatupu ʼa Sehova ʼe fakatuʼutuʼu anai e Kilisito Sesu pea mo te toko 144 000 ʼaē neʼe fakatuʼuake ʼo te fakatupu foʼou ʼaē neʼe totogi mai te hahaʼi lolotoga ʼo te ʼu sēkulō e 19 kua hili. ʼE laka maumau tona kolōlia ʼi te kolōlia ʼo te ʼatu puleʼaga fakakelekele, māʼia pe la mo te kolōlia ʼi te temi ʼo Salomone. ʼE fakapipiki ki ai te Selusalemi Foʼou, ko he kolo ʼe ʼi selo, ʼe fakamatalatala tona matalelei gigila ia Fakahā kapite 21.
Ko te Selusalemi Foʼou ko te ʼohoana fakalaumālie ʼo Kilisito, ko tana toko 144 000 kau tisipulo fakanofo, ʼaē ʼe hake ki selo ki tonatou ʼohoana ʼi te hili ʼo tonatou mamate pea mo tonatou toe fakatuʼuake fakalaumālie. ʼE fakamatalatala ia Fakahā 21:1-4 ʼe “hifo mai te lagi mai ia tafa ʼo te ʼAtua”, ʼe fakaʼaogaʼi e ia moʼo tuku te ʼu tapuakina ki te hahaʼi ʼi te kele. ʼI tona ʼaluʼaga ʼaia ʼe fakahoko te lea faka polofeta ʼaē: “Koʼeni, ko te fale lā ʼo te ʼAtua ʼe ʼi te lotolotoiga ʼo te tagata, pea ʼe nofo anai mo nātou, pea ʼe nātou liliu anai ko hana hahaʼi. Pea ko te ʼAtua totonu ʼe nofo anai mo nātou. Pea ʼe ina holoholoʼi anai te ʼu loʼimata fuli pe ʼi ʼonatou mata, pea ko te mate ʼe puli anai ia; ʼe mole toe ʼi ai anai he putu, he tagilāulau, he mamahi. Ko te ʼu meʼa ʼāfea kua puli ia.”
Ko he loto fakafetaʼi ʼe tou maʼu anai ʼo ʼuhiga mo te fakatupu ʼo te ʼu lagi foʼou ʼa te ʼAtua! ʼO mole hage ko te ʼu puleʼaga ʼaē ʼe hehema pea mo nounou ʼi te ʼaluʼaga ʼo tanatou takitaki ʼaē neʼe fualoa tanatou kakaʼi te hahaʼi, ko te puleʼaga ʼaenī ʼo te ʼAtua ʼe talu ai ia. Ko te fakatupu foʼou pea mo tonatou hākoga fakalaumālie, te hahaʼi tokolahi, ʼe nātou fakafiafia anai ki te fakapapau ʼa te ʼAtua ki ʼamuli: “ ‘Koteʼuhi, ko te ʼu lagi foʼou pea mo te kele foʼou ʼaē ʼe ʼau fai, ʼe nātou tuʼumaʼu ʼi ʼoku muʼa’, ko te tala ʼaia ʼa Sehova, ‘ ʼe feiā anai te tuʼumaʼu ʼo tokotou hākoga pea mo tokotou higoa’.” — Isaia 66:22.
“Ko te kele foʼou” ʼe kamata ʼaki te hakoga ʼaia ʼo te kau fakanofo ʼo te fakatupu foʼou. Ko te hahaʼi foʼou ʼaia ʼo te kele ʼe nātou manavasiʼi ki te ʼAtua. Ko te loto fehiʼa, te fai fakapō, te fakahehema, ko te aga heʼeʼaoga ʼo te hahaʼi ʼo te temi nei ʼe fakahā ʼaki te ʼaoga ʼaē ʼo he fetogi katoa ʼo ʼuhiga mo he kele foʼou, ʼe takitaki anai ʼe he ʼu lagi foʼou ʼe agaʼofa. Ko te ʼu fakatuʼutuʼu ʼaia ʼa te ʼAtua. Ohage pe ko tana fakatupu te ʼu lagi foʼou, ʼe toe feiā aipe anai mo tana fakatupu te kele foʼou ʼaki te fakatahiʼi ʼo te toe hahaʼi tokolahi ohage ko te tāfito ʼo te mālama fīmālie foʼou. Ko nātou ʼaia ʼaē ka hāofaki anai mai “te toe mamahi lahi”. — Fakahā 7:14.
Koteā te meʼa ʼe feala ke tou fakatalitali ʼi te ʼosi ʼo te toe mamahi lahi? ʼI tana palalau age ki te kau ʼapositolo, ia nātou ʼaē neʼe nātou kamata faʼufaʼu te ʼu lagi foʼou ʼaē ka nātou takitaki anai te kele foʼou, neʼe fakapapau age e Sesu: “ ʼE ʼau tala moʼoni ʼatu, ka heka anai te Foha ʼo te tagata ki tona hekaʼaga hau faka kolōlia, ko koutou ʼaē neʼe muli ia te ʼau, mo koutou foki, ʼe koutou heheka anai ki te ʼu hekaʼaga hau e hogofulu-ma-lua.” (Mateo 19:28). Ko te toko 144 000 ʼo te Selusalemi Foʼou ʼe nātou kau anai mo Sesu ki te fakamāu ʼo te hahaʼi. Ko te ʼofa ʼe ina fetogi anai te tahi manatu pe kia kita pea mo te loto fehiʼa ʼaē neʼe fakatafito ki ai te tagata ʼo te temi nei. Ko te ʼu fihifihia faka telepi, fakafenua pea mo faka puleʼaga, pea mo te ʼu fihifihia ʼo te lagolago te ʼuhiga ʼo te fenua ʼe molehi anai. Ko te toe fakatuʼuake ʼe ina fakaliliu mai anai te ʼu hahaʼi neʼe kita ʼofa ai. Ko te hahaʼi agatonu ʼaē ʼe lauʼi afe ʼe nātou liliu anai ko he toe famili, logo tahi, ʼe nātou maʼuʼuli ʼo heʼegata ʼi he kele kua fakaliliu ko he palatiso.
ʼE laka anai ia ʼi he misi ki he faʼahiga maʼuli fiafia peʼe ko he palatiso taulekaleka ʼi te fakakaukau. ʼE ko he fakatupu anai ia ʼe heʼegata — “ko tana fakapapau, ʼe tou ʼamanaki ki te ʼu lagi foʼou pea mo te kele foʼou ʼaia ʼe tonu ke nofo ai ia te faitotonu”! (2 Petelo 3:13.) ʼE moʼoni ia, ko he ʼamanaki fakatalakitupua ia, ko he fakapapau taulekaleka mai ia ia ʼaē neʼe ina ʼui: “Koʼeni, ʼe ʼau fakafoʼou meʼa fuli pe”, pea neʼe fēnei tana hoko atu: “Tohi, heʼe ko te ʼu palalau ʼaenī ʼe totonu pea mo moʼoni.” — Fakahā 21:5.