Te Fakataupiepie e Ko Te Kalavi Koa ʼAia ʼo Te Manuʼia?
“KO TE mālo ko te meʼa maʼuhiga pe ʼaia e tahi ʼi te maʼuli.” Ia ʼaho nei tokolahi ʼe nātou maʼuʼuli ʼaki pe te ʼu palalau ʼaia, ʼaē ʼe tau faka ʼuhiga ki te tagata faigaoʼi ko Vince Lombardi neʼe kau ʼi te foʼi ʼaka fitipolo faka Amelika. ʼI te temi nei, ko te ʼu fenua ʼaē neʼe Kominisi ʼi te temi muʼa, ʼe nātou manatu tahi ʼo ʼuhiga mo te faka maʼuhigaʼi ʼo te manatu ʼaē ko te fakataupiepie. Ko te fakahū ʼaē ʼo te fakataupiepie ki te fakatau koloā ʼe feala pe ke ʼui ko te ala ʼaia ki te maʼu koloā. ʼI te potu Oliete, tokolahi te ʼu mātuʼa ʼe nātou fakanekeneke tanatou ʼu fānau ki niʼihi ʼu tamaliki pea mo nātou faka ako tanatou ʼu tamaliki ʼi te ʼu faleako ʼe mole fakagafua ki te hahaʼi fuli pe ke nātou maʼu he ʼatamai makehe ke feala ai hanatou lavaʼi te ʼu sivi moʼo hū ki te ʼu faleako makehe. Ko te ʼu mātuʼa ʼaē ʼe nātou uga fakamālohi te faʼahi ʼaia, ʼe nātou manatu ko te hū ʼaē ki te ʼu faleako makehe, ko te kalavi ʼaia ʼo te maʼu koloā ki ʼamuli.
Tokolahi ʼe nātou tui mālohi, ko te fakataupiepie, ko te kalavi ʼaia ʼo te manuʼia. Neʼe tuputupu te ʼaluʼaga ʼo te hahaʼi, ʼuhi ko te fefakataupiepieʼaki. “Ko te fakataupiepie ʼaē ki he totogi ʼe ko te matapuna ia ʼo te haʼele lelei ʼo te ʼu matani fakatau ʼa te kau Saponia,” ko te ʼui ʼaia ʼa te toko 65,9 ki te teau ʼi te kau gāue lalahi ʼo te ʼu matani gāue fai fakatau ʼaē neʼe hāo ʼaki te Fakatahi ʼo te ʼu Kautahi Ekonomike ʼo Saponia. Pea neʼe ko he mālo ia ʼa te ʼu matani gāue Saponia ʼaia ki he temi loaloaga. Kae, ko te fakataupiepie, ko te kalavi moʼoni koa ia ʼo te manuʼia?
ʼE Maʼu Moʼoni Koa He Fakapale?
Ko te hahaʼi ʼaē e fakataupiepie ʼe nātou manatu pe kia nātou totonu, ʼe nātou fakamuʼamuʼa pe ia nātou. ʼE nātou fakafiafia mokā malaʼia niʼihi, heʼe ʼi tanatou manatu ʼe ko he faka fealagia anai ʼaia ki tanatou ʼu gāue ke ʼāʼāsili lelei age. ʼI tanatou manatu fakavale pe ʼaē kia nātou, ʼe feala pe ke nātou fai he ʼu puleʼaki fakatupu tuʼutāmaki ki niʼihi. Koteā anai ka maʼu ʼi te ʼu taʼi holi ʼaia ki te manuʼia ʼaki te fakataupiepie? Ko Yasuo, ʼaē ʼe faiga fakamalotoloto ke liliu ko he tahi ʼe maʼuhiga ʼi tona sosiete, ʼe ina manatuʼi tona maʼuli ʼi te temi ʼaia, pea ʼe ʼui fēnei: “ ʼI te mālohi ʼo te loto fakataupiepie pea mo te ʼu manatu ki he totogi, neʼe ʼau fakatauʼaki fai mo ʼihi pea neʼe hage kia ʼau ʼe ʼau māʼoluga age ia nātou. Ka tuku ia nātou ki ni ʼu tuʼulaga ʼe māʼoluga age ia ʼau, neʼe ʼau lotomamahi ʼi te ʼaho fuli pe ʼuhi ko te fakatuʼutuʼu ʼo te kau gāue ʼaē ʼo te sosiete. Neʼe mole ʼi ai pe la hoku kaumeʼa.”
Ko te manatu fakataupiepie ʼe feala ke ina fakatupu he mate ʼe mole heʼeki tonu ke hoko. ʼO feafeaʼi? Ko te nusipepa (Mainichi Daily News) ʼi Saponia ʼe ina faka ʼuhiga te karoshi, peʼe ko te mate ʼuhi ko te gāue fakavale, ki te faʼahiga aga ʼe toʼo ki te kupu A. Ko te taʼi aga ʼaia ʼe ko he fakatā ia ʼo te faʼahiga hoha ʼi te ʼu temi fakavilivili, ko te loto fakataupiepie, pea mo te fakafihi. Ko te ʼu tōketā Amelika faitoʼo mafu ko Friedman pea mo Rosenman ʼe nā faka ʼuhiga te faʼahiga aga ʼaia ki he agaaga ʼe kupu ki te A ko he mahaki ʼe ina tatāʼofi te hifo ʼaē ʼo te toto mai te ʼu ua coronaire ki te ʼu ua ʼo te mafu. ʼIo, ko te manatu fakataupiepie ʼe feala ke fakatupu tuʼutāmaki.
Ko te fesiosioʼaki ʼaē ʼi te fale gāue ʼe toe feala pe ke fakatupu he ʼu tuʼutāmaki fakasino pea mo fakaʼatamai. Ohage la ko Keinosuke, ʼaē neʼe ko ia ko te tagata fai fakatau lahi pea mo lelei ʼo te ʼu motokā ʼi Saponia. Neʼe ko ia tokotahi neʼe feala ke ina fakatau te ʼu motokā e 1 250. Ko tona paki neʼe tuʼu ʼi te koga fale ʼaē ʼo te conseil dʼadministration ʼi te nofoʼaga ʼo te sosiete. Logope la tana mole fia fakaʼaogaʼi ʼo tona ʼu kaugā gāue ohage ko ni ʼu meʼa moʼo faka fealagia ke ina maʼu he ʼu totogi makehe, ko te sosiete neʼe ina fakaneke ia ia ke fakataupiepie. ʼO malaga ʼaki ai tona mahaki ko te ʼu ulcères gastrique pea mo duodénal ʼi te taʼu katoa. ʼI te taʼu pe ʼaia, ko te kau gāue e toko 15 ʼo te sosiete neʼe tulikaki ki lopitali, pea ko te tahi neʼe ina faiga pe ke ina fakamate ia ia totonu.
ʼI te ʼu loto fale, ko te fia faʼifaʼitaki ʼaē ki te ʼu vāhaʼa fale ʼe ina ʼeke te hahaʼi ke nātou fakahāhā tuʼumaʼu tonatou ʼu koloā ʼaē ko he aga ia ʼe ina taki te hahaʼi ke nātou fia hā ʼaki tanatou ʼu meʼa ʼi he manatu fakataupiepie. (1 Soane 2:16) Ko te aga ʼaia ʼe fua manuʼia pe ia ki te tuʼu fakakoloa, heʼe ko te falā ʼaē ʼe foaki ki te kau fakatau ʼo te kele.—Vakaʼi ia Fakahā 18:11.
Logope la ʼaē ko te fesiosioʼaki pea mo te manatu fakataupiepie ʼe feala ke nā fakatupu he faiva lahi ʼi te gāue, ko te manatu ʼaenī ʼa te Hau ko Salomone ʼe mole fakapuna’maʼuli ia: “Pea ko ʼau neʼe ʼau sio ki te gāue kinakina fuli pea mo te faiva lahi ʼi te gāue, ko te fua ʼaia ʼo te fesiosioʼaki ʼa te tagata; ko te meʼa pe foki ʼaia ʼe vaʼiganoa pea mo pulinoa ʼi te matagi.” (Tagata Tānaki 4:4) Pea e feafeaʼi koa hatatou maʼu he ʼatamai tokalelei logope la tatatou maʼuli ʼaē ʼi te sosiete taupiepie? Ke tou hāo mai ai, tou ʼuluaki vakaʼi peʼe ko te manatu ʼaē ko te fakataupiepie ʼe kamata ʼifea.