Ko Te ʼu Hahaʼi Kua Mamate Neʼe Koutou ʼOʼofa Mamahi Ki Ai—ʼE Koutou Toe Sio Anai Koa Kia Nātou?
NEʼE taʼu hiva pe ia Soane ʼi te temi ʼaē neʼe mate ai tana faʼe. Ki muli age, neʼe ina manatuʼi te meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi te fale ʼavaifo: “Neʼe ʼau fai te paki maʼa ia pea neʼe ʼau tohi kiai te ʼu kupuʼi palalau ʼo ʼau ʼui age ki ai ke talitali mai kia mātou fuli ʼi te lagi. Neʼe ʼau fakatoʼo age kia papa te moʼi pepa ke ina ʼai ki te loto puha mate, pea logo aipe tana kua mate, ʼe ko he meʼa fakafimālie kia ʼau taku ʼiloʼi ʼaē neʼe ina maʼu te logo fakaʼosi ʼaia mai ia ʼau.”—How It Feels When a Parent Dies, neʼe tohi e Jill Krementz.
ʼE mahino papau ia neʼe ʼofa mamahi ia Soane ki tana faʼe. ʼI tana ʼosi fakahāhā tona ʼu kalitate matalelei, neʼe ina ʼui fēnei: “E lagi ko taku mole pe fia fakamanatuʼi te ʼu meʼa ʼaē neʼe mole lelei, kae ʼe molemo feala ke ʼau fakamanatuʼi he meʼa ʼe mole lelei ʼo ʼuhiga mo ia. Neʼe ko te fafine matalelei tokotahi pe ʼaia neʼe ʼau sio ki ai ʼi toku maʼuli katoa.”
Ohage ko Soane, ko te tokolahi ʼe nātou taupau ni ʼu suvenia lelei ʼo tonatou ʼu hahaʼi ʼaē neʼe ʼoʼofa ki ai kae kua ʼosi mamate pea ʼe nātou fakamoʼoni ʼe nātou toe fia sio kia nātou. Neʼe mate te kiʼi tama ʼa Edith ʼi tona taʼu 26 ʼuhi ko te kosea pea neʼe ʼui fēnei e Edith: “ ʼE ʼaoga ke ʼau tui ko taku kiʼi tama ʼe maʼuli ʼi he koga meʼa kae ʼe mole ʼau ʼiloʼi pe ko te koga meʼa fea ʼaē ʼe maʼuli ai. ʼE ʼau toe sio anai koa ki ai? ʼE mole ʼau ʼiloʼi kae ʼe ʼau fakaʼamu ʼe feala anai.”
ʼE mahino papau ia, ʼe malave ki te loto ʼo te Tupuʼaga ʼofa, te holi ʼaia ʼa te tagata. Koia la ʼaē neʼe ina fakapapau ai ʼe hoko mai anai te temi ʼaē ʼe toe fakatahi anai te toko miliona hahaʼi pea mo tanatou ʼu hahaʼi ʼaē ʼe ʼoʼofa ki ai kae kua ʼosi mamate. ʼE lahi te ʼu vaega ʼi te Folafola ʼa te ʼAtua ʼe talanoa ki te fakapapau ʼaia ʼo ʼuhiga mo te fakatuʼuake ʼo te kau mate ʼi te temi ka haʼu.—Isaia 26:19; Taniela 12:2, 13; Osea 13:14; Soane 5:28, 29; Fakahā 20:12, 13.
Ko Ai ʼAē ʼe Fakatuʼuake Ki Te Lagi?
Tou fakatokagaʼi muʼa te manatu ʼa Soane, ʼi tana ʼui ʼaē ʼe talitali ki ai tana faʼe ʼofaina ʼi te lagi. Ko te tokolahi ʼe nātou manatu feiā. ʼI tanatou loto ʼaē ke nātou lagolago ki te ʼu faʼahiga manatu ʼaia, ko te kau takitaki lotu pea mo te kūtuga ʼaē gāue ki te ʼu meʼa faka sosiale, ʼe mole nātou fakaʼaogaʼi lelei te ʼu vaega ʼo te Tohi-Tapu.
Ohage la, ko te tōketā faiva ʼi te tokoni ʼaē ki te ʼu ʼaluʼaga mamahi ʼe tupu ʼuhi ko te mate, te tōketā ko Elisabeth Kübler-Ross, neʼe ina ʼui ʼi tana tohi (On Children and Death): “Ko te faka ʼuhiga ʼo te mate ko hakita mavete mo tokita sino ohage ko hakita huʼi he kofu kua ʼāfea, peʼe ko te fakalaka mai he koga fale ki he tahi koga fale. ʼE tou lau ʼi te tohi ʼo te Tagata Tānaki 12:7: ‘Ko te efu ʼe toe liliu ki te kele . . . pea ko te laumālie ʼe toe liliu ki te ʼAtua moʼoni ʼaē neʼe ina foaki mai.’ Neʼe ʼui e Sesu: ‘ ʼE ʼau ʼalu ʼo teuteuʼi he nofoʼaga moʼo koutou koteʼuhi ke feala ki te potu ʼaē ʼe ʼau ʼi ai ke koutou ʼi ai mo koutou.’ Pea ki te tagata kaihaʼa ʼaē neʼe tutuki ki te koluse: ‘ ʼI te ʼaho nei ʼe ke ʼi te palatiso anai mo ʼau.’ ”
ʼE faka ʼuhiga koa ʼo te ʼu vaega ʼaenī ko te ʼu hahaʼi ʼaē neʼe tou ʼoʼofa ki ai kae kua ʼosi mamate, ʼe lolotoga maʼuʼuli nei pea mo fakatalitali kia tatou ʼi te lagi? Tou fakatokagaʼi lelei age muʼa te ʼu vaega, ʼo kamata ʼaki te vaega ʼo Tagata Tānaki 12:7. ʼE mahino ia, ko te tagata poto ʼaē neʼe ina tohi te ʼu palalau ʼaia neʼe mole fia fakafeagai ia ki he tahi age pe meʼa neʼe kua ina tohi ʼi te tohi ʼaia ʼo te Tohi-Tapu: “Ko te kau maʼuʼuli ʼe nātou ʼiloʼi ʼe nātou mamate anai; kae ko te hahaʼi ʼaē kua ʼosi mamate, mole kei nātou ʼiloʼi nātou he meʼa e tahi.” (Tagata Tānaki 9:5) Neʼe talanoa ia ki te mate ʼo te tagata fuli pe. ʼE tonu koa te ʼui ʼaē ko nātou ʼaē ʼe mole tui ki te ʼAtua pea mo te hahaʼi fai fakapō ʼe nātou liliu ki te ʼAtua ʼi te hili ʼo tanatou mamate? Kailoa ia. ʼI te fakahagatonu, ʼe mole feala ke ʼui ʼo ʼuhiga mo he tahi ia tatou, ʼe feala ke liliu ki te ʼAtua, logope peʼe tou manatu ʼe tou agatonu peʼe tou agakovi. Kapau neʼe mole heʼeki ʼi ai he tahi ia tatou neʼe kua nofo mo te ʼAtua ʼi te lagi, ʼe lava feafeaʼi ke tou liliu kia te ia?
Koia, koteā te faka ʼuhiga ʼo te ʼu palalau ʼo te Tagata Tānaki ʼi tana ʼui ʼaē, ʼi te hili ʼo te mate ‘ko te laumālie ʼe toe liliu ki te ʼAtua moʼoni?’ ʼI tana haga ʼaē ʼo fakaʼaogaʼi te kupu faka Hepeleo ʼaē neʼe fakaliliu ʼaki te kupu “laumālie,” neʼe mole talanoa ia ki he meʼa makehe ʼe ina fakakeheʼi he tagata ʼi he tahi tagata. Kae, ʼi te Tagata Tānaki 3:19, ʼe fakamahino mai e te tagata pe ʼaia ʼaē neʼe taki e te laumālie, ko te tagata pea mo te manu “ ʼe nā maʼu te laumālie pe e tahi.” ʼE mahino ia neʼe ina fakahā ko te “laumālie” ʼe ko te mālohi maʼuli ʼaē ʼi te ʼu selule ʼaē ʼe nātou faʼufaʼu te ʼu sino ʼo te tagata pea mo ʼaē ʼo te manu. Neʼe mole tou maʼu fakahagatonu te laumālie ʼaia mai te ʼAtua. Neʼe foaki mai kia tatou e tatatou ʼu mātuʼa ʼi te temi ʼaē neʼe fakatupu ai tatou ʼi te loto fatu pea ki muli age ʼi tokita fānauʼi. Tahi ʼaē meʼa, ko te laumālie ʼaia ʼe mole fakalaka moʼoni ʼi te ʼu ʼao ʼo toe liliu ki te ʼAtua ʼi te hili ʼo te mate. Ko te kupuʼi palalau ʼaē, ‘ko te laumālie ʼe toe liliu ki te ʼAtua moʼoni,’ ʼe ko he faʼahiga palalau fakatā ʼe faka ʼuhiga, kia ia ʼaē kua ʼosi mate, ko te ʼamanaki ki te toe maʼuli ake, ʼe fakalogo ki te ʼAtua. ʼE fakalogo kia ia pe ko ai ʼaē ka ina manatuʼi pea mo faka fealagia ke toe fakatuʼuake. Koutou fakatokagaʼi peʼe feafeaʼi te fakahā fakalelei e te Tohi-Tapu te meʼa ʼaia ia Pesalemo 104:29, 30.
Neʼe fakatuʼutuʼu e Sehova ko he kūtuga ʼi te kau tisipulo agatonu ʼa Kilisito ʼe faka tuʼakoi tona hahaʼi ki te toko 144 000, ʼe fakatuʼuake anai ki te maʼuli ʼaē ʼi te lagi ko he ʼu foha fakalaumālie ʼa te ʼAtua. (Fakahā 14:1, 3) Ko te kūtuga ʼaia ʼe ina faʼufaʼu anai mo Kilisito he puleʼaga ʼi te lagi ki te tapuakina ʼo te tagata ʼi te kele.
Ko nātou ʼaē neʼe nātou ʼuluaki ʼiloʼi te faʼahi ʼaia neʼe ko te kau ʼapositolo agatonu ʼa Sesu, ʼaē neʼe ʼui age e Sesu kia nātou: “ ʼI te ʼapi ʼo taku Tāmai ʼe lahi ai te ʼu nofoʼaga. Ka na pau la neʼe mole moʼoni, ka na ʼaua la ʼe mole ʼau tala atu, heʼe ʼau ʼalu ʼo teuteuʼi maʼa koutou he nofoʼaga. Pea kapau ʼe ʼau ʼalu pea ʼe ʼau teuteuʼi maʼa koutou he nofoʼaga, ʼe ʼau toe liliu mai pea ʼe ʼau tali anai koutou ki ʼoku tafa, koteʼuhi ko te potu ʼaē ʼe ʼau ʼi ai, ke toe ʼi ai foki, mo koutou.” (Soane 14:2, 3) Ko te kau ʼapositolo ʼaia pea mo te kau ʼuluaki Kilisitiano neʼe mamate pea neʼe tonu ke nātou fakatalitali ʼi te mate ʼaē mole kei nātou ʼiloʼi ai he meʼa, ʼo ʼuhiga mo te haʼu ʼa Sesu ʼo fakapale nātou ʼaki te fakatuʼuake ki te lagi. Koia la ʼaē ʼe tou lau ai ko te ʼuluaki maletile Kilisitiano ʼaē ko Etieni, “neʼe takoto ʼi te mate.”—Gāue 7:60; 1 Tesalonika 4:13.
Ko Te Fakatuʼuake Ki Te Maʼuli ʼi Te Kele
Kae e feafeaʼi ʼo ʼuhiga mo te fakapapau ʼa Sesu ki te tagata fai fakapō ʼaē neʼe mate ʼi ʼona tafa? Ohage ko te tokolahi ʼi te kau Sutea ʼo te temi ʼaia, ko te tagata ʼaia neʼe tui ko te ʼAtua ʼe ina fekauʼi mai anai he Mesia ke ina fakatuʼu he puleʼaga pea mo ina foaki te tokalelei pea mo te fīmālie ki te puleʼaga ʼo te kau Sutea ʼi te kele. (Fakatatau ia 1 Hau 4:20-25 pea mo Luka 19:11; ia Luka 24:21 pea mo Gāue 1:6.) Tahi ʼaē meʼa, ko te tagata agakovi neʼe ina fakahā ʼe tui ko Sesu, ia Ia ʼaē neʼe fili e te ʼAtua ke liliu ko te Mesia. Kae, ʼi te moʼi temi ʼaia, neʼe mata faigataʼa te meʼa ʼaia he neʼe ʼamanaki mate Sesu ohage he tagata fai fakapō. Ko te tupuʼaga ʼaia ʼo te haga ʼaē ʼa Sesu ʼo fakaloto mālohiʼi te tagata fai fakapō ʼo ina kamata Tana fakapapau ʼaki te ʼu kupuʼi palalau ʼaenī: “ ʼE ʼau tala moʼoni atu kia te koe ʼi te ʼaho nei, ʼE ke ʼi te palatiso anai mo ʼau.”—Luka 23:42, 43.
Ko te ʼu Tohi-Tapu ʼaē ʼe nātou ai he kiʼi fakaʼiloga ʼi muʼa ʼo te kupuʼi palalau “ ʼi te ʼaho nei,” ʼe nātou fakatupu he fihifihia ki te hahaʼi ʼaē nātou fia mahino ki te ʼu palalau ʼa Sesu. Neʼe mole ʼalu Sesu ki he palatiso ʼi te ʼaho pe ʼaia. Kae, neʼe takoto ʼi te mate ʼo mole ina ʼiloʼi he meʼa ia ʼaho e tolu ʼo kaku ki tona fakatuʼuake e te ʼAtua. Māʼiape la ʼi te hili ʼo tona fakatuʼuake pea mo tana hake ʼaē ki te lagi, neʼe tonu ke nofo ʼo fakatalitali ʼi te toʼomataʼu ʼo tana Tāmai ʼo kaku ki te temi ʼaē ʼe tonu ai ke ina puleʼi te tagata ʼi tona ʼuhiga Hau. (Hepeleo 10:12, 13) Kua ōvi pe anai te haga ʼo te Puleʼaga ʼa Sesu, ʼo foaki te fīmālie ki te tagata pea mo ina fakaliliu anai te kele katoa ko he palatiso. (Luka 21:10, 11, 25-31) Pea ʼe ina fakahoko anai tana fakapapau ʼaē neʼe ina fai ki te tagata fai fakapō ʼo ina fakatuʼuake ia ia ki te maʼuli ʼi te kele. Pea ko Sesu ʼe nofo anai mo te tagata ʼi tona ʼaluʼaga ʼaē, ʼe ina foaki katoa anai te ʼu meʼa fuli ʼaē ʼe ʼaoga ki te tagata, ʼo kau kiai mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga moʼo faka ʼalutahi tona faʼahiga maʼuli pea mo te ʼu lao faitotonu ʼa te ʼAtua.
Ko Te Fakatuʼuake ʼo Te Tokolahi
Ohage ko te tagata fai fakapō ʼaē neʼe fakahemala, ko te fakatuʼuake ʼo te tokolahi ʼe hoko anai ʼi henī ʼi te kele. Ko te meʼa ʼaia ʼe ʼalutahi pea mo te fakatuʼutuʼu ʼa te ʼAtua ʼi tana fakatupu ia te tagata. Ko te ʼuluaki tagata pea mo te ʼuluaki fafine neʼe tuku ki te ʼōloto taulekaleka pea neʼe fakatotonu age ke nā puleʼi ia meʼa fuli ʼi te kele. Ka na pau la neʼe nā fakalogo ki te ʼAtua, neʼe mole feala ke nā matutuʼa pea mo nā mamate. ʼE mahino papau ia, ʼi te fakatotonu ʼa te ʼAtua, neʼe feala kia Atama mo tona hōloga ke nā tokakaga kia meʼa fuli ʼo te kele katoa pea mo nā fakaliliu ko he palatiso faka malamanei.—Senesi 1:28; 2:8, 9.
Kae, ʼi te agahala ʼa Atama mo Eva ʼi tonā loto faʼitaliha, neʼe nā iku ai ki te mate ʼo feiā mo tonā hōloga ki muli age. (Senesi 2:16, 17; 3:17-19) Ko te tupuʼaga la ʼaia ʼo te ʼui ʼaē e te Tohi-Tapu: “Koia ʼaē, ʼaki te tagata [ia Atama] pe e tahi ko te agahala neʼe hū ki te malamanei, pea ʼaki te agahala te mate, pea ko te mate neʼe mafola leva ki te tagata fuli pe koteʼuhi ko te hahaʼi fuli pe kua agahala.”—Loma 5:12.
Ko te tagata pe e tahi neʼe mole tupu agahala. Ko te ʼAlo haohaoa ʼo te ʼAtua, ia Sesu Kilisito, ko tona maʼuli neʼe momoli ifo mai te lagi ki te loto fatu ʼo te taʼahine taupoʼou Sutea ko Malia. Neʼe mole agahala ia Sesu pea neʼe mole tāu mo ia te mate. Koia la ʼaē, neʼe ina foaki tona maʼuli ko he totogi ʼo te “agahala ʼa te mālama.” (Soane 1:29; Mateo 20:28) Koia, neʼe feala ai kia Sesu ke ina ʼui fēnei: “Ko ʼau te toe tuʼuake pea mo te maʼuli. Ko ʼaē ʼe tui kia te ʼau, tatau aipe peʼe mate, ʼe toe maʼuli anai.”—Soane 11:25.
ʼIo, ʼe mahino ia, ʼe feala hakotou taupau te ʼamanaki ʼaē ke koutou toe fakatahitahi mo te hahaʼi ʼaē neʼe koutou ʼoʼofa ki ai kae kua ʼosi mamate, kae ko te meʼa ʼaia ʼe ina fakamaʼua kia koutou ke koutou tui ko Sesu tokotou Totogi pea mo koutou fakalogo kia ia ko te Hau ʼaē neʼe fakanofo e te ʼAtua. Kua vave pe te haga anai ʼa te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ʼo toʼo kehe ʼi te kele te ʼu meʼa kovi fuli ʼaē ʼi ai. Ko te hahaʼi fuli ʼaē ʼe fakafisi ki tana pule ʼe fakaʼauha anai. Kae, ko te hahaʼi fakalogo ʼo te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ʼe nātou maʼuʼuli pea ʼe lahi anai tanatou ʼu gāue ʼi te fakaliliu ʼo te kele ko he palatiso.—Pesalemo 37:10, 11; Fakahā 21:3-5.
Pea ʼe hoko mai anai te temi fakaofoofo ʼaē ka kamata ai te fakatuʼuake. ʼE koutou kau anai koa ki te tali ʼo te kau mate? Ko te meʼa ʼaia ʼe fakalogo ki te meʼa ʼaē e koutou lolotoga fai nei. Ko te ʼu tapuakina fakatalakitupua ʼe fakatalitali kia nātou ʼaē ʼe nātou fakalogo ʼi te temi nei ki te takitaki ʼa te Puleʼaga ʼo Sehova ʼaki tona ʼAlo ia Sesu Kilisito.