Ko Tokotou Lotu—Ko He Vaka Koa ʼe Mole Tonu Ke Līaki ʼi He Temi?
KO TE vaka ʼe felāveʼi mo te afā. Ko te hahaʼi gāue, ʼaē ʼe faiga mālohi ke nātou hāofaki tonatou vaka, ʼe nātou tau nei mo te tonu fakamataku: peʼe nātou nonofo ʼi te loto vaka peʼe nātou līaki te vaka ʼo nātou hāofaki ia nātou totonu. Neʼe koutou ʼiloʼi koa ko te meʼa fakamataku ʼaia ʼe fakaʼaogaʼi ohage ko he fakatā faka teolosia?
Ko te kau teolosia, kae tāfito te kau popoto Katolika, ʼe nātou tau fakatatau tonatou ʼēkelesia ki he vaka ʼe felāveʼi mo he afā. ʼE nātou ʼui ko te vaka ʼaia, ʼaē ʼe foe e Sesu peʼe ko Petelo, ʼe ina fakatā te puleʼaki pe ʼaia e tahi ʼo ʼuhiga mo te hāofaki. Koʼeni te manatu ʼa te kau takitaki lotu, ‘ ʼAua naʼa koutou līaki te vaka. Neʼe felāveʼi te ʼēkelesia mo te ʼu faigataʼaʼia lalahi ʼi te temi kua hili, kae ko te vaka ʼaia neʼe felāveʼi mo te ʼu afā fuli ʼi te lolotoga ʼo te hisitolia.’ Ko ʼihi ʼe nātou ʼui fēnei, ‘Koteā te tupuʼaga ʼo te līaki ʼo te ʼēkelesia Katolika? Koteā he tahi age ʼu ʼaluʼaga? He koʼe ʼe mole tou nonofo ʼo tokoni kiai ke ōfeʼi ki he tahi ʼu vai ʼe totofu lelei age ia?’
ʼO mulimuli ki te palalau fakatā ʼaia, tokolahi te hahaʼi, ʼaē ʼe kau ki te ʼu faʼahiga lotu fuli, ʼe nātou manatu fēnei, ‘ ʼE ʼau ʼiloʼi ʼe lahi te ʼu faʼahi ʼe tōtō ai taku lotu, kae ʼe ʼau falala ʼe fetogi anai. ʼE mole ʼau fia līaki te lotu ʼaia. ʼE ʼau fia tokoni kiai ʼo ʼuhiga mo te tauʼi ʼo tona ʼu faigataʼaʼia.’ Ko te faʼahiga manatu ʼaia ʼe feala ke maʼu ʼi te ʼofa fakamalotoloto ki te lotu ʼo te ʼu kui peʼe ʼuhi ko te tuʼania ʼaē ʼo te “lavakiʼi” te lotu.
Ko te faʼifaʼitaki lelei, ko ia ʼo Hans Küng, ko te tagata teolosia Katolika maʼuhiga pea mo ʼiloa, neʼe ina fai te fakakaukau ʼaenī: “ ʼE tonu koa ke ʼau līaki te vaka lolotoga te afā, ʼo tuku ia nātou ʼaē neʼe mātou folau tahi ʼo aʼu mai ki te temi nei, ke nātou tauʼi te matagi pea mo tatā te vai, pea lagi nātou faiga ke nātou hāo mai ai?” Neʼe tali maʼana: “ ʼE mole ʼau līaki anai taku gāue lelei ʼaē ʼi te loto ʼēkelesia.” Ko te tahi leva tonu ʼe ko te “mavae ʼi te ʼēkelesia ʼaia ʼuhi ko tana ʼu kākā, moʼo fetogi ʼaki te ʼofa ʼaē ki te ʼu faʼahi maʼuhiga ʼe māʼoluga age, pea mahalo, ke liliu ʼe ko he ʼu Kilisitiano ʼe moʼoni age.”—Die Hoffnung bewahren.
Kae ʼe feala koa ki he tahi ke nofo ʼi te vaka ʼo tona ʼēkelesia totonu ʼaki te ʼamanaki ʼaē ko te ʼAtua ʼi tona manavaʼofa, ʼe ina tuku anai ki te ʼu lotu fuli he temi ʼe mole hona tuʼakoi moʼo fetogi? Ko te faʼahi ʼaia ʼe ko he fehuʼi maʼuhiga. Ohage ko tona fakahā ʼi te fakatā, ko te mavae fakavilivili ʼi te vaka ʼaē ʼe felāveʼi mo te tuʼutāmaki ʼo hopo ki he tahi vaka ʼe fakatuʼatuʼania te falala kiai ʼe toe fakatupu tuʼutāmaki foki ohage pe ko te nofo ʼi he vaka ʼe lolotoga moū. ʼE ko he aga fakapotopoto koa te nofo ʼi he ʼēkelesia logo aipe te ʼu ikuʼaga fuli, peʼe ko te ʼaluʼaga ʼe tau mo ia? Koteā te ʼu fealagia moʼo fetogi ʼe tuku mai e te ʼu lotu ʼi te temi nei? ʼE aʼu ki ʼafea te tuku anai e te ʼAtua ke nātou fakafeagai ki tona finegalo?
[Haʼuʼaga ʼo te paki pasina 3]
Chesnot/Sipa Press