Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w96 1/3 p. 8-13
  • “Ke Koutou Atalitali Mai Kia Te ʼAu”

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • “Ke Koutou Atalitali Mai Kia Te ʼAu”
  • Te Tule Leʼo—1996
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Ko Sofonia​—Ko Te Fakamoʼoni Lototoʼa
  • Te ʼu Tupuʼaga ʼo Te Hāūhāū Lahi ʼa Sehova
  • Te ʼu Lotolotolua ʼo ʼUhiga Mo Te ʼAho ʼo Sehova
  • “Ko Te ʼAho Lahi ʼo Sehova Kua Ōvi Mai”
  • ʼE Fakamāu ʼIhi ʼu Puleʼaga
  • “Koutou Atalitali Mai”
  • “Ke ʼAua Naʼa Vaivai Tou ʼu Nima”
    Te Tule Leʼo—1996
  • Kua Ōvi Mai Te ʼAho ʼo Te Fakamāu ʼa Sehova!
    Te Tule Leʼo—2001
  • Koutou Kumi Ia Sehova ʼi Muʼa ʼo Te ʼAho ʼo Tona Hāūhāū
    Te Tule Leʼo—2001
  • Tou Faʼifaʼitakiʼi Te Kau Polofeta—Sofoni
    Te Minisitelio ʼo Te Puleʼaga—2014
Hoko Atu
Te Tule Leʼo—1996
w96 1/3 p. 8-13

“Ke Koutou Atalitali Mai Kia Te ʼAu”

“ ‘Koia, koutou atalitali mai kia te ʼau,’ ko te ʼui ʼaia ʼa Sehova.”​—⁠Sofonia 3⁠:⁠8.

1. Koteā te fakatokaga ʼaē neʼe fai e te polofeta ko Sofonia, pea he koʼe ʼe maʼuhiga te faʼahi ʼaia ki te hahaʼi ʼaē ʼe maʼuʼuli ia ʼaho nei?

“KO TE ʼaho lahi ʼo Sehova kua ōvi mai.” Ko te fakatokaga mālohi ʼaia neʼe fai e te polofeta ko Sofonia ʼi te vaelua ʼo te fitu sēkulō ʼi muʼa ʼo totatou temi. (Sofonia 1:​14) Hili ia taʼu e 40 peʼe 50, neʼe hoko te lea faka polofeta ʼi te ʼaho ʼaē neʼe fakahoko ai te ʼu fakamāu ʼa Sehova ki Selusalemi pea mo te ʼu puleʼaga ʼaia ʼaē neʼe nātou fakafihiʼi te pule faʼitaliha ʼa Sehova ʼi tanatou gaohi koviʼi tana hahaʼi. He koʼe ʼe maʼuhiga te faʼahi ʼaia ki te hahaʼi ʼaē ʼe maʼuʼuli ʼi te fakaʼosi ʼo te 20 sēkulō? ʼE tou maʼuʼuli ʼi te temi ʼaē kua ōvi mai ai te ‘ ʼaho fakamuli lahi’ ʼo Sehova. Ohage ko te temi ʼo Sofonia, ko te “hāūhāū lahi” ʼo Sehova kua ʼamanaki ke tō ki te Selusalemi ʼo totatou temi​—⁠te Keletiate⁠—​pea mo te ʼu puleʼaga fuli ʼaē ʼe nātou gaohi koviʼi te hahaʼi ʼa Sehova pea mo nātou fakafihiʼi tana pule faʼifaʼitaliha ʼi te ʼatulaulau.​—Sofonia 1:4; 2:​4, 8, 12, 13; 3:⁠8; 2 Petelo 3:​12, 13.

Ko Sofonia​—Ko Te Fakamoʼoni Lototoʼa

2, 3. (a) Koteā ʼaē ʼe tou ʼiloʼi ʼo ʼuhiga mo Sofonia, pea koteā ʼaē ʼe hā ʼaki mai ai neʼe ko he fakamoʼoni lototoʼa ʼa Sehova? (b) Koteā te ʼu meʼa neʼe hoko ʼe feala ai ke tou ʼiloʼi te temi pea mo te potu ʼaē neʼe fai fakakikite ai ia Sofonia?

2 ʼE mole tou faʼa ʼiloʼi lelei te polofeta ko Sofonia, ʼe faka ʼuhiga fēnei tona higoa (ʼi te faka Hepeleo, Tsephan·yahʹ) “Neʼe Taupau e Sehova (Neʼe Fūfū).” Kae, ʼo mole hage ko ʼihi ʼatu ʼu polofeta, neʼe fakahā e Sofonia tona hauʼaga ʼo aʼu ki te fā taʼiake, ʼaē ʼe hifo mai ia “Esekiasi.” (Sofonia 1:1; vakaʼi ia Isaia 1:1; Selemia 1:1; Esekiele 1:⁠3.) Mai te ʼaluʼaga ʼaē ko te faʼahi ʼaia ʼe mole ko he agamāhani, tokolahi ia nātou ʼaē ʼe nātou fakamahino te Tohi-Tapu neʼe nātou fakahā ko tana kui ko te Hau agatonu ko Esekiasi. Kapau neʼe ko tana kui ia te hau ko Esekiasi, pea neʼe kau Sofonia ʼi te hākoga hau, pea ko te faʼahi ʼaia neʼe ina toe fakaʼāsili ai te mālohi ʼo tana tauteaʼi te kau tama ʼaliki ʼo Suta, pea neʼe fakahā ai ko ia neʼe ko he fakamoʼoni lototoʼa pea mo polofeta ʼa Sehova. Ko tana ʼiloʼi lelei ia te agaaga ʼo Selusalemi pea mo te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi te malaʼe ʼo te fale hau, ʼe hā ʼaki ai, neʼe lagi ina kalagaʼi te ʼu fakamāu ʼa Sehova ʼi te kolo hau totonu.​—Vakaʼi ia Sofonia 1:​8-​11, te kiʼi nota ʼi te lalo pasina.

3 ʼE lelei hatatou fakatokagaʼi te faʼahi ʼaenī, logope neʼe kalagaʼi e Sofonia te ʼu fakamāu fakaʼatua ki te kau “tama ʼaliki” ʼo Suta (te kau hahaʼi maʼu tuʼulaga, peʼe ko te kau pule ʼo te ʼu telepi) pea mo “te ʼu foha ʼo te hau,” neʼe mole talanoa tuʼa tahi ki te hau ʼi tana fakamāuʼi nātou.a (Sofonia 1:8; 3:⁠3) ʼE hā ʼaki mai ai, ko te hau ko Sosiasi ʼaē neʼe kei tūpulaga, neʼe kua ina fakahā tana ʼofa ʼaē ki te tauhi maʼa, logope la te ʼaluʼaga ʼaē neʼe kalagaʼi e Sofonia, ʼo mahino mai ai neʼe mole heʼeki kamata e te hau tana ʼu fetogi ʼo ʼuhiga mo te lotu. Ko te ʼu meʼa fuli ʼaia, ʼe nātou fakahā mai ko te fai fakakikite ʼa Sofonia ʼi Suta neʼe fai lolotoga te ʼu ʼuluaki taʼu ʼaē neʼe hau ai ia Sosiasi, ʼaē neʼe nofo hau ʼo kamata mai te taʼu 659 ki te 629 ʼi muʼa ʼo totatou temi. ʼE mahino papau ia ʼi te fai fakakikite mālohi ʼo Sofonia, neʼe uga ai te fakatokaga ʼa te tūpulaga ko Sosiasi ʼo ʼuhiga mo te tauhi tamapua, te agamālohi, pea mo te aga heʼemaʼa ʼaē neʼe lahi tona fai ʼi Suta ʼi te temi ʼaia pea mo ina fakaloto mālohiʼi ia ia ki tana tauʼi te tauhi tamapua ki muli age.​—2 Fakamatala 34:​1-3.

Te ʼu Tupuʼaga ʼo Te Hāūhāū Lahi ʼa Sehova

4. Koteā te ʼu palalau neʼe fai e Sehova moʼo fakahā ʼo tona ʼita ʼaē ki Suta pea mo Selusalemi?

4 Neʼe ʼi ai te ʼu tupuʼaga lelei ke ʼita ai Sehova ki te kau takitaki pea mo te ʼu hahaʼi ʼo Suta pea mo tana kolo hau, ia Selusalemi. ʼAki tana polofeta ko Sofonia, neʼe ina ʼui fēnei: “ ʼE ʼau faoʼi atu anai toku nima ki Suta pea mo te hahaʼi ʼaē ʼe nonofo ʼi Selusalemi, pea ʼe ʼau toʼo anai mai ai te toe ʼa te hahaʼi ʼo Paale, te higoa ʼo te kau pelepitelo ʼo te ʼu ʼatua matāpule pea mo te kau pelepitelo, pea mo nātou ʼaē ʼe tulolo ʼi te ʼu fuga ʼato ia muʼa ʼo te kautau ʼo te lagi, pea mo nātou ʼaē ʼe tulolo ʼo nātou fai he ʼu fakapapau kia Sehova pea mo nātou fai fakapapau ʼaki ia Malakami.”​—Sofonia 1:​4, 5.

5, 6. (a) Neʼe feafeaʼi te ʼaluʼaga faka lotu ʼo Suta ʼi te temi ʼo Sofonia? (b) Neʼe koteā te ʼaluʼaga ʼo te kau takitaki ʼo Suta pea mo te hahaʼi fakalogo?

5 Neʼe ʼuli ia Suta ʼaki te ʼu toʼotoʼoga fakalialia ʼo ʼuhiga mo te fanaunau ʼaē neʼe fai ʼi te tauhi kia Paale ʼo Peole, te fakakikite fakatemonio, pea mo te tauhi ʼo te ʼatua pagani ko Malakami. Kapau ʼe tatau ia Malakami pea mo Moleke, ohage ko tona ʼui e ʼihi, pea neʼe kau ki te tauhi hala ʼi te kolo ʼo Suta te ʼu sakilifisio fakalialia ʼaē neʼe fai ʼaki te ʼu kiʼi tamaliki. Ko te ʼu taʼi aga faka lotu ʼaia neʼe fakalialia kia mata ʼo Sehova. (1 Hau 11:​5, 7; 14:​23, 24; 2 Hau 17:​16, 17) Neʼe tau mo nātou tona toe ʼita lahi he neʼe kei fai pe e te kau tauhi tamapua te ʼu fakapapau ʼaki te huafa ʼo Sehova. Pea ʼe mole ina kātakiʼi fualoa anai te ʼu taʼi aga heʼemaʼa ʼaia ʼi te faʼahi faka lotu, pea mo ina matehi anai te kau pelepitelo pagani pea mo te kau pelepitelo ʼaposita.

6 Tahi ʼaē meʼa, ko te kau takitaki ʼo Suta neʼe nātou aga fakahehema. Neʼe hage tana kau tama ʼaliki ko he ʼu “laione ʼe gugulu” pea mo kaikai, pea ko tana ʼu tuʼi fakamāu neʼe nātou hage ko he ʼu “lupo” kaikai. (Sofonia 3:​3) Neʼe ʼui ko te hahaʼi fakalogo ʼe nātou “fakafonu te ʼapi ʼo tanatou ʼu pule ʼaki te agamālohi pea mo te aga fakakākā.” (Sofonia 1:⁠9) Neʼe lahi te holi ʼaē ki te ʼu koloā. Tokolahi neʼe nātou fakaʼaogaʼi te fealagia ʼaia ke nātou koloaʼia.​—Sofonia 1:​13.

Te ʼu Lotolotolua ʼo ʼUhiga Mo Te ʼAho ʼo Sehova

7. Neʼe ko temi ʼe fia neʼe fai fakakikite ai ia Sofonia ʼi muʼa ʼo “te ʼaho lahi ʼo Sehova,” pea neʼe feafeaʼi te ʼaluʼaga fakalaumālie ʼa te tokolahi ʼi te kau Sutea?

7 Ohage ko te meʼa ʼaē kua tou ʼosi vakaʼi, ko te ʼaluʼaga fakaʼofaʼofa ʼo te lotu ʼaē neʼe maʼu ʼi te temi ʼo Sofonia, ʼe fakahā ai neʼe ina fai tana gāue ʼi tona ʼuhiga fakamoʼoni pea mo polofeta, ʼi muʼa ʼo te kamata e te Hau ko Sosiasi tana tauʼi te tauhi tamapua, lagi ʼi te taʼu 648 ʼi muʼa ʼo tatatou temi. (2 Fakamatala 34:​4, 5) Koia, ʼe mahino ia, neʼe fai fakakikite ia Sofonia lolotoga taʼu e 40 ʼi muʼa ʼo te hoko ʼo te “ ʼaho lahi ʼo Sehova” ki te puleʼaga ʼo Suta. Pea lolotoga te temi ʼaia, neʼe tokolahi te kau Sutea neʼe nātou lotolotolua pea neʼe nātou ‘lītuʼa’ mai te tauhi kia Sehova, ʼo mole nātou loto ki ai. ʼE talanoa ia Sofonia ʼo ʼuhiga mo nātou ʼaē “neʼe mole nātou kumi ia Sehova pea neʼe mole nātou fakafehuʼi ia ia.” (Sofonia 1:⁠6) ʼE mahino papau ia, ko te hahaʼi ʼaē neʼe nonofo ʼi Suta neʼe nātou lotonoa, ʼo mole nātou fia ʼiloʼi he meʼa ʼo ʼuhiga mo te tauhi ki te ʼAtua.

8, 9. (a) He koʼe neʼe sivisivi e Sehova “te kau tagata ʼaē ʼe nātou pipiki ki tonatou totoka”? (b) Neʼe feafeaʼi te tokagaʼi e Sehova te hahaʼi ʼaē neʼe nonofo ʼi Suta pea mo tanatou kau takitaki ʼo te fenua pea mo te kau takitaki faka lotu?

8 Neʼe fakahā e Sehova tana fakatuʼutuʼu ke ina sivisivi ia nātou ʼaē ʼe nātou lau ko tana hahaʼi. Ia nātou ʼaē neʼe nātou lau ko tana kau atolasio, neʼe ina kumi ke ina maʼu ia nātou ʼaē neʼe lotolotolua ʼi ʼonatou loto, ʼo ʼuhiga mo tana fealagia ʼaē pea mo tana fakatuʼutuʼu ʼaē ke ina fetogi te ʼaluʼaga ʼo te ʼu meʼa ʼa te tagata. Neʼe ina ʼui fēnei: “ ʼE mahino papau ia, ʼi te temi ʼaia, ʼe ʼau kumi lelei anai ia Selusalemi ʼaki he ʼu mālama, pea ʼe ʼau tokagaʼi anai te kau tagata ʼaē ʼe nātou pipiki ki tonatou totoka pea mo nātou ʼui ʼi tonatou loto: ‘ ʼE mole fai anai e Sehova he meʼa ʼe lelei pea ʼe mole ina fai anai he meʼa ʼe kovi.’ ” (Sofonia 1:​12) Ko te kupu “te kau tagata ʼaē ʼe nātou pipiki ki tonatou totoka” (ko he talanoa ʼo ʼuhiga mo te fai ʼo te vino) ʼe faka ʼuhiga kia nātou ʼaē neʼe heheka, ohage ko te totoka ʼo te vino ʼi te topu, pea ʼe mole nātou loto ke fakahohaʼa age kia nātou he faʼahiga kalagaʼi ʼo te kua ōvi mai ʼo te fakaʼauha e te ʼAtua te ʼu meʼa ʼo te malamanei.

9 Neʼe tokagaʼi e Sehova te hahaʼi ʼaē neʼe nonofo ʼi Suta pea mo Selusalemi, pea mo tanatou kau pelepitelo ʼaē neʼe nātou fakahū ki tana tauhi te tauhi faka pagani. Kapau neʼe nātou logo fīmālie, ʼuhi ko tanatou fenonoʼi ʼi te pōʼuli ʼi te ʼu loto kaupā ʼo Selusalemi, ʼe ina kumi anai nātou ʼaki he ʼu mālama ʼe hū anai ki te ʼu fakapōʼuli fakalaumālie, ʼaē neʼe nātou kumi hāofaki ki ai. ʼE ina faka ueʼi anai tanatou lotonoa ʼi te faʼahi faka lotu, ʼuluaki ʼaki he ʼu logo fakamāu fakaofoofo, pea mo ina fakahoko leva te ʼu fakamāu ʼaia.

“Ko Te ʼAho Lahi ʼo Sehova Kua Ōvi Mai”

10. Neʼe fakamatala feafeaʼi e Sofonia “te ʼaho lahi ʼo Sehova”?

10 Neʼe tohi fēnei e Sofonia ʼaki te laumālie ʼo Sehova: “Ko te ʼaho lahi ʼo Sehova kua ōvi mai. Kua ōvi mai, pea ʼe fakavilivili ʼaupito mai. Ko te logoaʼa ʼo te ʼaho ʼo Sehova ʼe kafokona.” (Sofonia 1:⁠14) ʼIo ko te ʼu ʼaho fakatupu mamahi neʼe tonu ke hoko ki te hahaʼi fuli​—te kau pelepitelo, te kau tama ʼaliki, pea mo te hahaʼi—​ʼaē neʼe mole nātou fia logo ki te fakatokaga ʼaē neʼe fai age kia nātou ke nātou toe liliu ki te tauhi maʼa. ʼI tana fakamatala te ʼaho ʼaia ʼaē ʼe fakahoko ai te fakamāu, ʼe toe hoko atu fēnei te lea faka polofeta: “Ko te ʼaho ʼaia ko he ʼaho ʼo te hāūhāū lahi, ko he ʼaho ʼo te mamahi lahi, ko he ʼaho fakamataku, ko he ʼaho ʼo te afā pea mo te maumau, ko he ʼaho ʼo te pōʼuli pea mo te fakapōʼuli gaogao, ko he ʼaho kau ʼaoa pea mo fakapōʼuli mātolu, ko he ʼaho ʼo te pupuhi fakatagi pea mo te fakatokaga, ki te ʼu kolo mālolohi, pea mo te ʼu tule māʼoluga.”​—Sofonia 1:​15, 16.

11, 12. (a) Koteā te logo fakamāu neʼe fai ʼo ʼuhiga mo Selusalemi? (b) Neʼe feala koa ki te ʼu koloā ke nātou hāofaki te kau Sutea?

11 Hili ia taʼu ʼe lauʼi hogofulu, neʼe hūfi e te kautau ʼo Papiloni ia Suta. Neʼe mole hāo ia Selusalemi. Neʼe maumauʼi tona ʼu kolo lalahi ʼaē neʼe nofoʼi pea mo tona ʼu kolo faifakatau koloā. “ ‘ ʼE hoko moʼoni anai, ʼi te ʼaho ʼaia,’ ko te ʼui ʼaia ʼa Sehova, ‘te kalaga ʼe haʼu mai te Matapā ʼo te ʼu Ika, pea mo te tagi mai te lua kolo, pea mo te maumau lahi mai te ʼu moʼuga. Koutou tagi, hahaʼi ʼo Makitesi, he ko te hahaʼi katoa ʼo nātou ʼaē ʼe faifakatau kua fakalogologo; ia nātou fuli ʼaē ʼe nātou fua ia te siliva, neʼe kua molehi nātou.’ ”​—Sofonia 1:​10, 11, kiʼi nota ʼi te loto pasina.

12 ʼI tanatou mole fia tui ki te kua ōvi ʼo te ʼaho ʼo Sehova, tokolahi te kau Sutea neʼe lahi tanatou kau ki te ʼu gāue maʼu paʼaga. Kae, ʼaki tana polofeta agatonu ko Sofonia, neʼe fakakikite e Sehova ko tanatou ʼu koloā ʼe “kaihaʼa anai pea ʼe mole toe nofoʼi anai mo tonatou ʼu ʼapi.” ʼE mole nātou toe ʼiʼinu anai ki te vino ʼaē neʼe nātou fai, pea “mole hāofaki anai nātou e tanatou ʼu siliva peʼe ko tanatou aulo ʼi te ʼaho ʼo te hāūhāū ʼo Sehova.”​—Sofonia 1:​13, 18.

ʼE Fakamāu ʼIhi ʼu Puleʼaga

13. Koteā te logo fakamāu neʼe tala e Sofonia ki Moape, mo Amone, pea mo Asilia?

13 ʼAki tana polofeta ko Sofonia, neʼe toe fakahā foki e Sehova tona ʼita ki te ʼu puleʼaga ʼaē neʼe nātou gaohi koviʼi tana hahaʼi. Neʼe ina ʼui fēnei: “ ‘Neʼe ʼau logo ki te leakovi ʼa Moape pea mo te ʼu manuki ʼo te ʼu foha ʼo Amone, ʼo nātou palalau kovi ki taku hahaʼi pea neʼe nātou laupisi tuʼumaʼu ʼo fakafeagai ki tonatou telituale. Koia, ʼi toku maʼuli,’ ko te ʼui ʼaia ʼa Sehova ʼo te ʼatu kautau, ‘ko Moape, ʼe liliu anai ohage ko Sotoma, pea ko te ʼu foha ʼo Amone ohage ko Komola, he potu ʼe fonu ai te ʼakau talatala, pea mo lahi ai te māsima, pea ko he koga meʼa kua līʼakina ki he ʼu temi ʼe mole ʼiloʼi honatou gataʼaga. . . . Pea ʼe ina faoʼi anai tona nima ki te potu tokelau, pea ʼe ina fakaʼauha anai ia Asilia. Pea ʼe ina fakaliliu anai ia Ninive ko he koga meʼa kua līʼakina, he koga meʼa magemage ohage ko te toafa.’ ”​—Sofonia 2:​8, 9, 13.

14. Koteā te fakamoʼoni ʼe fakahā ai ko te ʼu puleʼaga matāpule neʼe nātou “fialahi” ki te kau Iselaelite pea mo tanatou ʼAtua, ia Sehova?

14 Ko Moape pea mo Amone neʼe ko te ʼu fili ʼo Iselaele talu mai fualoa. (Vakaʼi ia Kau Fakamāu 3:​12-​14.) Ko te Maka Fakatuʼu ʼo Mesa, ʼaē ʼe tuku ʼi te Musée ʼo te Louvre ʼi Palesi, ʼe tohi ai te fiatuʼu ʼo te Haʼu Moapite ʼo Mesa. ʼE ina fakamatala ʼaki he laupisi tana faʼao ia te ʼu kolo ʼo Iselaele ʼaki te tokoni ʼo tona ʼatua ko Kemose. (2 Hau 1:⁠1) Ko Selemia, ʼaē neʼe maʼuli ʼi te temi ʼo Sofonia, neʼe talanoa ʼo ʼuhiga mo te faʼao e te kau Amonite te telituale Iselaele ko Kate ʼaki te higoa ʼo tonatou ʼatua ko Malakami. (Selemia 49:⁠1) ʼO toe feiā mo Asilia, ko tona Hau ko Salemanasale 5, neʼe ina ʼatakai pea mo ina toʼo ia Samalia lagi ʼi he sēkulō ʼi muʼa ʼo te temi ʼo Sofonia. (2 Hau 17:​1-6) Ki muli age, neʼe tauʼi e te Hau ko Senakelipe ia Suta, ʼo ina faʼao tona ʼu kolo mālohi, pea mo ina fakamatakuʼi ia Selusalemi. (Isaia 36:​1, 2) Ko te tagata ʼave logo ʼo te hau ʼo Asilia neʼe fialahi kia Sehova ʼi tana kole ʼaē kia Selusalemi ke liliu ʼo fakalogo ki te hau ʼo Asilia.​—Isaia 36:​4-20.

15. Neʼe fakalainoaʼi feafeaʼi e Sehova te ʼu ʼatua ʼo te ʼu puleʼaga ʼaē neʼe nātou “fialahi” ki tana hahaʼi?

15 ʼE talanoa te Pesalemo 83 ki te ʼatu ʼu puleʼaga kehekehe, ʼo kau ai ia Moape, Amone, pea mo Asilia, ʼaē neʼe nātou fialahi ki Iselaele, pea mo nātou laupisi fēnei: “Koutou ʼōmai pea ke tou fakaʼauha ia nātou ke ʼaua naʼa toe ʼui ko he puleʼaga, ke mole toe manatuʼi te higoa ʼo Iselaele.” (Pesalemo 83:⁠4) Neʼe tala e te polofeta ko Sofonia ʼaki he lototoʼa, ko te ʼu puleʼaga fialahi ʼaia pea mo tanatou ʼu ʼatua ʼe fakalainoaʼi anai e Sehova ʼo te ʼatu kautau. “Koʼena te meʼa ʼaē ka nātou maʼu ʼi tonatou fiatuʼu, he neʼe nātou leakovi ki te hahaʼi ʼa Sehova ʼo te ʼatu kautau pea tuʼumaʼu pe neʼe nātou laupisi ʼo fakafeagai kia ia. ʼE fakamataku anai ia Sehova kia nātou, heʼe ina fakaʼauha anai te ʼu ʼatua fuli ʼo te kele, pea ʼe tulolo anai te hahaʼi ʼi ʼona muʼa, takitokotahi mai tona nofoʼaga, te ʼu motu fuli ʼo te ʼu puleʼaga.”​—Sofonia 2:​10, 11.

“Koutou Atalitali Mai”

16. (a) Ko ai ʼaē neʼe fiafia ʼi te fakaōvi ʼo te ʼaho ʼo Sehova, pea koteā tona tupuʼaga? (b) Koteā te pāui mālohi ʼaē neʼe fai ki te toe ʼo te hahaʼi agatonu ʼaia?

16 Logope ko te kau takitaki pea mo te tokolahi ʼo te hahaʼi ʼo Suta pea mo Selusalemi, neʼe nātou momoe ʼi te faʼahi fakalaumālie, mo te lotolotolua ʼi te lotu, te tauhi tamapua, te aga fakahehema, pea mo te holi ki te ʼu koloā, ko ʼihi kau Sutea agatonu neʼe nātou fakalogo ki te ʼu lea faka polofeta ʼaē neʼe fakatokagaʼi e Sofonia. Neʼe nātou lotomamahi ʼi te ʼu aga fakalialia ʼa te kau tama ʼaliki ʼo Suta, mo te kau fai fakamāu, pea mo te kau pelepitelo. Ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe kalagaʼi e Sofonia neʼe ko he meʼa fakaloto fīmālie ki te kau agatonu ʼaia. Ko te fakaōvi ʼo te ʼaho ʼo Sehova neʼe ko he meʼa fakafiafia maʼa nātou, kae neʼe mole ko he meʼa fakatupu tuʼania, koteʼuhi ʼe ina fakagata anai te ʼu taʼi aga ʼaia ʼaē ʼe mole lelei. Ko te toe ʼaia ʼo te hahaʼi agatonu neʼe nātou tokagaʼi te pāui mālohi ʼa Sehova: “ ‘Koia koutou atalitali mai kia te ʼau,’ ko te tala ʼaia ʼa Sehova, ‘ ʼo aʼu ki te ʼaho ʼaē ʼe ʼau tuʼu ai anai ʼo ʼuhiga mo te totogi, heʼe ko taku fakatotonu faifakamāu ko te tānakiʼi ʼo te ʼatu fenua, ke ʼau fakatahiʼi te ʼatu puleʼaga, koteʼuhi ke ʼau fai kia nātou taku ʼu palalau fakamataku, toku hāūhāū lahi.’ ”​—Sofonia 3:⁠8.

17. Ko te temi fea pea neʼe feafeaʼi te kamata hoko ʼo te ʼu logo fakamāu ʼo Sofonia ki te ʼu puleʼaga?

17 Ko nātou ʼaē neʼe nātou tokagaʼi te faʼahi ʼaia, neʼe mole nātou punamaʼuli. Tokolahi neʼe maʼuʼuli ʼo nātou sisio ki te hoko ʼo te lea faka polofeta ʼo Sofonia. ʼI te taʼu 632 ʼi muʼa ʼo totatou temi, neʼe fakaʼauha ia Ninive ʼi te fakatahi ʼo te kautau ʼo Papiloni, mo Metia, pea mo te ʼu kautau mai te potu tokelau, lagi ko te kau Sitia. ʼE ʼui fēnei e te tagata fai hisitolia ko Will Durant: “Neʼe fakatahi te kautau ʼo te kau Papiloni ʼaē neʼe puleʼi e Napopolasale mo te kautau ʼo Metia ʼaē neʼe puleʼi e Siakale pea mo te kautau ʼo Sitia mai te Kaukase, pea ʼi hona ʼaluʼaga faigafua pea mo vave, neʼe nātou maʼu te kolo ʼo te potu tokelau. . . . ʼI te temi pe ʼaia neʼe molehi ia Asilia ʼi te hisitolia.” Neʼe ko te meʼa totonu ʼaia ʼaē neʼe fakakikite e Sofonia.​—Sofonia 2:​13-15.

18. (a) Neʼe hoko feafeaʼi te fakamāu fakaʼatua ki Selusalemi, pea koteā tona tupuʼaga? (b) Neʼe hoko feafeaʼi te lea faka polofeta ʼo Sofonia ʼo ʼuhiga mo Moape pea mo Amone?

18 Tokolahi te kau Sutea ʼaē neʼe nātou atalitali kia Sehova neʼe nātou maʼuʼuli ke nātou toe sisio foki ki te fakahoko ʼo tana ʼu fakamāu ki Suta pea mo Selusalemi. ʼO ʼuhiga mo Selusalemi, neʼe fakakikite fēnei e Sofonia: “Malaʼia kia ia ʼaē ʼe agatuʼu pea mo pipiki ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe heʼemaʼa, te kolo ʼaē ʼe ina fai te ʼu fakamamahi. Neʼe mole fakalogo ki he leʼo; neʼe mole ina tali te fakatonutonuʼi. Neʼe mole falala kia Sehova. Neʼe mole fakaōvi ki tona ʼAtua.” (Sofonia 3:​1, 2) ʼUhi ko tana mole agatonu, neʼe nofoʼi tuʼa lua ia Selusalemi e te kau Papiloni pea neʼe faʼao leva pea mo fakaʼauha ʼi te taʼu 607 ʼi muʼa ʼo totatou temi. (2 Fakamatala 36:​5, 6, 11-​21) Ohage ko te meʼa ʼaē neʼe hoko kia Moape pea mo Amone, ʼo mulimuli ki te ʼui ʼaē ʼo te tagata fai hisitolia Sutea ko Josèphe, ʼi te taʼu nima ʼi te hili ʼo te tō ʼo Selusalemi, neʼe tauʼi nātou e Papiloni pea neʼe ina maʼu katoa. Ki muli mai, neʼe mole kei maʼuʼuli, ohage ko tona fakakikite.

19, 20. (a) Neʼe fakapale feafeaʼi e Sehova ia nātou ʼaē neʼe nātou haga atalitali kia te ia? (b) He koe ʼe tonu ke tou fakatokagaʼi te ʼu meʼa ʼaia ʼaē neʼe hoko, pea koteā ʼaē ka tou vakaʼi anai ʼi te alatike ʼaē ka hoa mai?

19 Ko te fakahoko ʼo te ʼu meʼa ʼaia pea mo ʼihi ʼu fakamatala ʼo te lea faka polofeta ʼo Sofonia, neʼe ko te fakaloto mālohi ʼo te tui ʼa te kau Sutea pea mo nātou ʼaē neʼe mole ko he kau Sutea, ʼaē neʼe nātou haga atalitali kia Sehova. Ia nātou ʼaia ʼaē neʼe hāo ʼi te fakaʼauha ʼaē neʼe hoko ki Suta pea mo Selusalemi, neʼe ʼi ai ia Selemia, mo te tagata Etiopea ko Epeti-Meleki, pea mo te loto fale ʼo Sonatape, te Lekapite. (Selemia 35:​18, 19; 39:​11, 12, 16-​18) Ko te kau Sutea agatonu ʼaē neʼe maʼuli popūla mo tanatou ʼu fānau, pea mo nātou haga falala kia Sehova, neʼe nātou liliu ko te toe ʼo te hahaʼi fiafia ʼaē neʼe faka ʼāteaina mai Papiloni ʼi te taʼu 537 ʼi muʼa ʼo totatou temi, pea mo nātou toe liliu ki Suta ʼo toe fakatuʼu te tauhi maʼa.​—Esitalasi 2:1; Sofonia 3:​14, 15, 20.

20 Koteā te faka ʼuhiga ʼo te ʼu meʼa fuli ʼaia ki totatou temi? ʼE lahi te ʼu faʼahi ʼe tatau ai te ʼaluʼaga ʼo te temi ʼo Sofonia pea mo te ʼu meʼa fakalialia ʼaē ʼe hoko ia ʼaho nei ʼi te Keletiate. Tahi ʼaē meʼa, ko te ʼu faʼahiga agaaga ʼa te kau Sutea ʼo te temi ʼaia ʼe toe tatau mo te ʼu agaaga ʼaē ʼe feala ke maʼu ʼi te temi nei, māʼia, ʼi ʼihi temi ʼe maʼu te ʼu agaaga ʼaia ʼi te lotolotoiga ʼo te hahaʼi ʼa Sehova. Ko te ʼu meʼa ʼaia ʼaē ka tou vakaʼi anai ʼi te alatike ʼaē ka hoa mai.

[Nota ʼi te lalo pasina]

a Ko te kupu “te ʼu foha ʼo te hau” ʼe faka ʼuhiga ki te kau tama ʼaliki fuli, he ko te ʼu foha totonu ʼo Sosiasi neʼe nātou kei veliveli ʼi te temi ʼaia.

Toe Fakamanatu

◻ Neʼe feafeaʼi te ʼaluʼaga faka lotu ʼo Suta ʼi te temi ʼo Sofonia?

◻ Neʼe feafeaʼi te ʼu ʼaluʼaga ʼa te kau takitaki ʼo te fenua, pea neʼe koteā te agaaga ʼa te hahaʼi tokolahi?

◻ Neʼe feafeaʼi te fialahi ʼo te ʼu puleʼaga ki te hahaʼi ʼa Sehova?

◻ Koteā te fakatokaga ʼaē neʼe fai e Sofonia ki te kolo ko Suta pea mo ʼihi ʼu puleʼaga?

◻ Neʼe fakapale feafeaʼi ia nātou ʼaē neʼe nātou haga atalitali kia Sehova?

[Paki ʼo te pasina 9]

Ko te Maka Fakatuʼu ʼo Moape ʼe ina fakamoʼoni ki te ʼu leakovi ʼaē neʼe fai e te Hau Moapite ʼo Mesa ki te Iselaele ʼāfea

[Haʼuʼaga ʼo te paki]

Moabite Stone: Musée du Louvre, Paris

[Paki ʼo te pasina 10]

Ko te maka ʼaenī ʼe ina fakamoʼoni ki te lea faka polofeta ʼo Sofonia, heʼe fakamatala ai te fakaʼauha ʼo Ninive e te ʼatu kautau ʼaē neʼe nātou fakatahi moʼona tauʼi

[Haʼuʼaga ʼo te paki]

Cuneiform tablet: Courtesy of The British Museum

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae