Koʼeni Te Agatonu!
“Ko ai anai ʼaē ka mole manavasiʼi kia te koe, Sehova, pea ʼe mole ina faka kolōliaʼi tou huafa? Heʼe ko koe pe ʼe ke agatonu tokotahi.”—Fakahā 15:4.
1. Koteā te fakamoʼoni ʼaē neʼe fai e J. F. Rutherford ʼo ʼuhiga mo te agatonu ʼa C. T. Russell te ʼuluaki pelesita?
KO JOSEPH F. RUTHERFORD, te pelesita ʼo te Sosiete Watch Tower ʼaē neʼe hoa kia C. T. Russell ʼi te taʼu 1917, neʼe ina kamata fēnei tana palalau ʼi te ʼavaifo ʼo Russell: “Neʼe agatonu ia Charles Taze Russell ki te ʼAtua, neʼe agatonu kia Kilisito Sesu, pea mo agatonu ki te puleʼaga faka Mesia. Neʼe agatonu ʼaki tona loto katoa—ʼio, neʼe agatonu ia ʼo aʼu ki tona mate.” ʼE moʼoni, neʼe ko he fakavikiviki lelei neʼe tonu ke fai ki he kaugana agatonu ʼa Sehova ʼAtua. ʼE mole he tahi age fakavikiviki ʼe feala ke tou foaki ki he tahi neʼe mālo ʼi te ʼahiʼahi ʼo ʼuhiga mo te agatonu, koteʼuhi neʼe agatonu ia—neʼe agatonu ʼaki tona loto katoa.
2, 3. (a) He koʼe ʼe faigataʼa te nofo agatonu? (b) Ko ai ʼaē ʼe toe fakafeagai ki te kau Kilisitiano moʼoni ʼi tanatou ʼu faiga ʼaē ke nātou agatonu?
2 ʼE faigataʼa te nofo agatonu. Koteā tona tupuʼaga? Koteʼuhi ʼe fakafeagai te agatonu ki te tokaga pe ʼaē kia kita. Ko te ʼu hahaʼi tāfito ʼaē ʼe heʼe agatonu ki te ʼAtua, ʼe ko te kau takitaki lotu ʼo te Keletiate. Tahi ʼaē meʼa, neʼe mole heʼeki mafola feiā te taʼi heʼe agatonu ʼaia ohage ko tona hoko ia ʼaho nei ʼi te felogoi faka taumatuʼa. Kua liliu te tono ko he agamāhani ʼa te hahaʼi. ʼE toe maʼu foki te heʼe agatonu ʼi te ʼu gāue ʼo te mālama. ʼO ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia, ʼe ʼui fēnei: “Tokolahi te kau pule gāue pea mo te ʼu tagata faiva gāue . . . ʼe nātou ʼui ʼe gata pe ki te ʼu hahaʼi vavale pea mo nātou ʼaē ʼe hoko tui, ʼe agatonu ki tonatou ʼu fale gāue ia ʼaho nei.” Ko te hahaʼi ʼaē ʼe “agatonu fau” ʼe fehiʼaʼinaʼi nātou. “Ko te ʼuluaki meʼa tāfito ʼaē ʼe tonu ke koutou fai, ke koutou agatonu kia koutou totonu,” ko te ʼui ʼaia ʼa te pelesita ʼo te matani gāue. Kae, ko te ʼui ʼaē ke kita agatonu kia kita totonu, ʼe mole ko he faka ʼuhiga lelei ʼaia ʼo te kupuʼi palalau. ʼE ina fakamanatuʼi mai kia tatou te meʼa ʼaē ʼe tuʼu ia Mikea 7:2: “Ko te agatonu kua mate ia ʼi te kele.”
3 ʼI hona ʼaluʼaga lahi age, ko Satana pea mo tana kau temonio ʼe nātou fakafeagai kia tatou, ʼo nātou faigaʼi mālohi ke tou heʼe agatonu ki te ʼAtua. Ko te tupuʼaga la ʼaia ʼo te ʼui ʼaē ki te kau Kilisitiano te meʼa ʼaē ʼe tuʼu ia Efesi 6:12: “Ko tatatou tau ʼe mole fai ki te toto pea mo te kakano, kae ki te ʼu puleʼaga, ki te kau takitaki, ki te kau pule ʼo te mālama ʼo te fakapōʼuli ʼaenī, ki te ʼu mālohi fakalaumālie agakovi ʼaē ʼi te ʼu potu ʼo te lagi.” ʼIo, ʼe tonu ke tou tokagaʼi te fakatokaga ʼaenī: “Koutou nonofo ʼalaʼala, koutou nonofo tokakaga. Ko tokotou fili, ia te Tevolo, ʼe hage ko he laione gugulu, ʼe feʼaluʼaki ʼo ina kumi ke ina kai he tahi.”—1 Petelo 5:8.
4. Koteā te ʼu meʼa ʼe feala ai ke faigataʼa ʼaupito te maʼuliʼi ʼo te agatonu?
4 ʼE toe faigataʼa foki te nofo agatonu ʼuhi ko te manatu pe ʼaē kia kita, ʼe ko he aga neʼe tou maʼu mai ʼatatou ʼu mātuʼa, ohage ko tona tuʼu ia Senesi 8:21: “Ko te holi ʼo te loto ʼo te tagata”—pea mo te manatu pe ʼaē kia kita—“ ʼe kovi ia talu mai tana kei veliveli.” ʼE tou maʼu fuli te fihifihia ʼaē neʼe tau mo te ʼapositolo ko Paulo ʼi tana ʼui ʼaē: “Ko te meʼa lelei ʼaē ʼe ʼau fakaʼamu kiai ʼe mole ʼau fai ʼau, kae ko te meʼa kovi ʼaē ʼe mole ʼau fakaʼamu kiai, koʼena te meʼa ʼaē ʼe ʼau fai.”—Loma 7:19.
Ko Te Agatonu ʼe Ko He Meʼa Makehe
5, 6. Koteā te meʼa ʼe feala ke ʼui ʼo ʼuhiga mo te agatonu, pea koteā tona faka ʼuhiga?
5 Ko te kupu “agatonu” ʼe ko he kupu makehe ʼaupito. Koia ʼe ʼui fēnei e te Auxiliaire pour une meilleure intelligence de la Bible: “ ʼE hage ʼe mole ʼi ai he kupu fakaʼuvea ʼe feʼauga lelei moʼo fakamahino ʼo te ʼu kupu faka Hepeleo pea mo faka Keleka, kae ko te kupu ‘agatonu,’ ʼe faka ʼuhiga ki te pipiki ʼāteaina ki he tahi pea mo te nofo agatonu, mokā ʼe tou fakaʼaogaʼi ʼo ʼuhiga mo te ʼAtua pea mo tana tauhi, ko te kupu agatonu ʼe ko te kupu ʼaia ʼe ōvi ki te kupu faka Hepeleo pea mo faka Keleka.”a ʼO ʼuhiga mo te “agatonu” neʼe ʼui fēnei e Te Tule Leʼo ʼi te tahi lakaga: “Ko te nofo agatonu, te gāue, te ʼofa, te maʼua, te fakalogo. Koteā te pikipikiga ʼo te ʼu kupu ʼaia? ʼE nātou faka ʼuhiga te ʼu agaaga kehekehe ʼo te agatonu.” ʼIo, ʼe lahi ʼaupito te ʼu vilitute, kae ʼe kehekehe te ʼu agaaga ʼo te agatonu. ʼE mahino ia ʼe lelei anai ke tou tokagaʼi ʼe tautau fakapipiki te agatonu pea mo te faitotonu ʼi te Tohi-Tapu.
6 ʼE toe ʼaoga foki mo te ʼu faka ʼuhiga ʼaē ʼe hoa mai: ‘Ko te agatonu e feala ke faka ʼuhiga ki te agatonu loaloaga, pea ʼe tāu mo falala, pea mo te fakalogo, ʼe ko he meʼa moʼo puipui ʼo tatou mai te lotovaivai peʼe ko te fakahala.’ ‘Ko te agatonu ʼe kau kiai te nofo agatonu ki he fakapapau peʼe ko te nofo agatonu tuʼumaʼu ki te meʼa ʼaē kua fakatuʼutuʼu, peʼe ki te ʼu pelesepeto ʼaē ʼe fakamaʼuaʼi ki he tahi ke mulimuli kiai; ko te kupu ʼaia ʼe mole faka ʼuhiga pe ki te nofo agatonu, kae ʼe toe faka ʼuhiga ki te mole higa mai te agatonu ʼaia, pea mo te ʼiloʼi papau ʼo te tupuʼaga ʼo te fakalogo ʼaia.’ Koia, ko te hahaʼi ʼaē ʼe hoholo atu tanatou nonofo agatonu logope la te ʼu ʼahiʼahi, te fakafeagai, pea mo te ʼu fakataga, ʼe feala ke fakahigoaʼi nātou ko te kau “agatonu.”
7. Koteā te kehekehe ʼo te agatonu pea mo te nofo agatonu?
7 Kae, ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia, ʼe lagi lelei ke vakaʼi te kehekehe ʼo te agatonu pea mo te nofo agatonu. ʼI te Potu Hihifo ʼo Amelika, ʼe ʼi ai te vai vela ʼe teitei pe ke mapuna ake ʼi te kele ʼi te ʼu hola fuli. Koia neʼe tautau ʼui fēnei ʼo ʼuhiga mo te vai ʼaia. Ko te vai ʼĀfea ʼe Nofo Agatonu. ʼE talanoa te Tohi-Tapu ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe mole gaūgaūe ohage ko te māhina, ʼo ina ʼui ʼe nofo agatonu, koteʼuhi ʼe feala ke tou falala kiai. ʼE talanoa ia Pesalemo 89:37 ki te māhina ohage “he fakamoʼoni ʼe nofo agatonu ʼi te lagi.” ʼE ʼui ko te ʼu folafola ʼa te ʼAtua ʼe nofo agatonu. ʼE ʼui fēnei ia Fakahā 21:5: “Pea neʼe ʼui e Ia ʼaē neʼe heka ʼi te hekaʼaga faka hau: ‘Koʼeni! ʼE ʼau fakafoʼou ia meʼa fuli.’ Pea neʼe ʼui maʼana: ‘Haga ʼo tohi, heʼe ko te ʼu folafola ʼaenī ʼe agatonu pea mo moʼoni.’ ” Ko te ʼu faʼifaʼitaki fuli ʼaia ʼe nofo agatonu, ʼe feala ke tou falala kiai, kae ʼe mole feala ke nātou ʼalutahi peʼe feala ke nātou maʼu he ʼu kalitate ʼo ʼuhiga mo te aga ʼaē ʼe tonu ke fai, ohage ko te agatonu.
Ko Sehova, Ko He Tahi ʼe Agatonu ʼAupito
8. Koteā te fakamoʼoni faka Tohi-Tapu ʼe ina fakahā mai ai te faʼifaʼitaki lelei ʼo ʼuhiga mo te agatonu?
8 ʼE mahino papau ia, ko Sehova ʼAtua ʼe ko te faʼifaʼitakiʼaga lelei ʼo ʼuhiga mo te agatonu. Neʼe agatonu ia Sehova ki te hahaʼi, ʼo ina foaki tona ʼAlo ke feala ai te maʼu e te hahaʼi ia te maʼuli heʼegata. (Soane 3:16) Ia Selemia 3:12, ʼe tou lau fēnei ai: “ ‘Liliu mai, Ê Iselaele ʼaposita,’ ko te ʼui ʼaia ʼa Sehova. ‘ ʼE mole ʼau fakahoko anai toku hāūhāū ki tau hahaʼi, ʼuhi ko taku agatonu.’ ” Ki muli age neʼe hā te agatonu ʼa Sehova ʼi te ʼu palalau ʼaē ʼe tuʼu ia Fakahā 16:5: “Ko koe, ia Ia ʼaē ʼe ʼafio pea neʼe ʼafio, te Agatonu, ʼe ke faitotonu.” Pea ʼe tou toe lau fēnei ia Pesalemo 145:17: “Ko Sehova ʼe faitotonu ʼi tona ʼu ala fuli pea ʼe agatonu ʼi tana ʼu gāue fuli.” ʼI tona fakahagatonu, ʼi te makehe ʼaupito ʼo te agatonu ʼa Sehova, ʼe ʼui fēnei ia Fakahā 15:4: “Ko ai anai ʼaē ka mole manavasiʼi kia te koe, pea ʼe mole ina faka kolōliaʼi tou huafa? Heʼe ko koe pe ʼe ke agatonu tokotahi.” ʼE mole he fakatatau ʼo te agatonu ʼa Sehova ʼAtua.
9, 10. Koteā te fakamatala ʼo ʼuhiga mo te agatonu neʼe fai e Sehova ʼi tana ʼu felogoi mo te puleʼaga ʼo Iselaele?
9 Ko te hisitolia ʼo te puleʼaga ʼo Iselaele ʼe tuʼu ai te ʼatu ʼu fakamoʼoni ʼo te agatonu ʼa Sehova ki tana hahaʼi. ʼI te ʼu temi ʼo te ʼu Tuʼi Fakamāu, neʼe tautau fakamamaʼo ia Iselaele mai te tauhi moʼoni, pea neʼe tautau fakahemala ia Sehova pea ina hāofaki nātou. (Kau Fakamāu 2:15-22) ʼI te lolotoga ʼo te ʼu sēkulō e nima ʼaē neʼe ʼi ai te ʼu hau ʼi Iselaele, neʼe fakahā e Sehova tana agatonu ki te puleʼaga ʼaia.
10 Ko te agatonu ʼa Sehova neʼe ina faka fealagia kia ia ke ina kātakiʼi tana hahaʼi, ohage ko tona tuʼu ia 2 Fakamatala 36:15, 16: “Ko Sehova te ʼAtua ʼo tonatou ʼu kui neʼe ina tuku kia nātou te ʼu fakatokaga, ʼaki tana kau ʼave logo, ʼo ina fekauʼi liuliuga, koteʼuhi neʼe manavaʼofa ki tana hahaʼi pea mo tonatou nofoʼaga. Kae neʼe hoholo atu pe tanatou fakalainoaʼi te kau ʼave logo ʼa te ʼAtua moʼoni, pea mo nātou fakalainoaʼi tana ʼu palalau, pea mo manukiʼi tana kau polofeta, ʼo aʼu ki te temi ʼaē neʼe hoko ai te hāūhāū ʼa Sehova ki tana hahaʼi, ʼo aʼu ki te temi ʼaē neʼe mole kei ʼi ai he fakamālōlō.”
11. Koteā te fakamoʼoni peʼe ko te fakaloto fīmālie ʼaē ʼe tou maʼu ʼi te agatonu ʼa Sehova ʼaē kia tatou?
11 Mai tona ʼaluʼaga ʼaē ko Sehova ʼe agatonu ʼaupito, neʼe feala ke tohi fēnei e te ʼapositolo ko Paulo, ohage ko tona fakamatala ia Loma 8:38, 39: “ ʼE ʼau ʼiloʼi fakapapau ʼe mole ʼi ai he mate, he maʼuli, he kau ʼaselo, he ʼu puleʼaga, mo he ʼu meʼa ʼo te temi nei, mo he ʼu meʼa ʼo te temi ka haʼu, mo he mālohi, mo he māʼoluga, mo he loloto, mo he tahi age meʼa ʼe ina faʼa fakamavae anai tatou mai te ʼofa ʼo te ʼAtua, ʼaē ʼe ia Kilisito Sesu totatou ʼAliki.” ʼIo ʼe fakamoʼoni mai e Sehova kia tatou: “Kailoa ʼe mole ʼau mavae anai ia koe kailoa ʼe mole ʼau līaki anai koe.” (Hepeleo 13:5) ʼE moʼoni, ʼe ko he meʼa fakaloto fīmālie tatatou ʼiloʼi ʼaē ʼe agatonu tuʼumaʼu ia Sehova ʼAtua!
Ko Sesu Kilisito, Ko Te ʼAlo Agatonu
12, 13. Koteā te fakamoʼoni ʼe tou maʼu ʼo ʼuhiga mo te agatonu ʼo te ʼAlo ʼo te ʼAtua?
12 Ko ia ʼaē ʼe mulimuli katoa kia Sehova ʼo ʼuhiga mo te maʼuliʼi ʼo te agatonu neʼe ko Sesu Kilisito pea ʼe kei hoko atu pe tana agatonu. Neʼe fakaʼaogaʼi fakalelei e te ʼapositolo ko Petelo ia Pesalemo 16:10 ʼo ina faka ʼuhiga kia Sesu Kilisito ohage ko tona tuʼu ia Gāue 2:27: “ ʼE mole ke tuku anai toku nefesi ʼi te Hatesi, pea ʼe mole ke faka fealagia anai ki tau agatonu ke sio ki te heʼe popo.” ʼE tonu te fakahigoaʼi ʼo Sesu Kilisito ko he tahi “ ʼe agatonu.” ʼI te ʼu faʼahi fuli, ʼe agatonu ia ki tana Tāmai pea mo te Puleʼaga ʼaē neʼe fakapapau e te ʼAtua. Neʼe ʼuluaki ʼahiʼahiʼi e Satana ke ina fakahiga ia Sesu ʼi tana agatonu, ʼo ina fakaʼaogaʼi te ʼu fakahala, moʼo fakaneke ʼo ia ke manatu pe kia ia totonu. ʼI te mole hoko ʼo te faʼahi ʼaia, neʼe toe fakaʼaogaʼi e te Tevolo te fakataga, ʼo tupu ai te mate ʼa Sesu ʼi te pou fakamamahi. Neʼe mole līaki e Sesu tana agatonu ki tana Tāmai ʼaē ʼe ʼi selo, ko Sehova ʼAtua.—Mateo 4:1-11.
13 Neʼe agatonu ia Sesu Kilisito ki tana kau tisipulo ʼaki tana fakahoko tana fakapapau ʼaē ʼe tuʼu ia Mateo 28:20: “Koʼeni, ʼe ʼau nofo mo koutou ʼi te ʼaho fuli pe, ʼo kaku ki te fakaʼosi ʼo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaenī.” Moʼo fakahoko ʼo te fakapapau ʼaia, neʼe agatonu ia ia ʼo ʼuhiga mo te takitaki ʼo tana kokelekasio ʼi te Penikosite ʼo te taʼu 33 ʼo totatou temi ʼo aʼu mai ki te temi ʼaenī.
Te ʼu Hahaʼi Heʼe Haohaoa ʼAē Neʼe Agatonu
14. Koteā te faʼifaʼitaki ʼo ʼuhiga mo te agatonu neʼe tuku mai e Sopo?
14 E feafeaʼi koa ia te hahaʼi heʼe haohaoa ʼo te temi ʼaenī? ʼE feala koa hanatou agatonu ki te ʼAtua? ʼE tou maʼu te faʼahi ʼaia ʼi te meʼa fakaofoofo neʼe hoko kia Sopo. Neʼe fai e Satana te fehuʼi ʼo ʼuhiga mo ia. Neʼe agatonu koa ia Sopo kia Sehova ʼAtua pe neʼe tauhi pe ia kia te ia ʼuhi ko tana manatu pe ʼaē kia ia? Neʼe laupisi ia Satana ʼe feala ke ina fakamaliu ia Sopo mai ia Sehova, mokā ʼe ina fakatupu he ʼu fihifihia kia Sopo. ʼI te puli ʼo te ʼu koloā katoa ʼa Sopo, tana ʼu tamaliki fuli, pea mo tana tau mo te mahaki fakasino, neʼe uga fēnei ia Sopo e tona ʼohoana: “Laukovi ki te ʼAtua pea ke mate!” Kae neʼe agatonu ia Sopo, he neʼe ina ʼui fēnei ki tona ʼohoana: “ ‘Ohage ko te palalau ʼa te ʼu fafine vavale, ʼe ke toe feiā mo koe. ʼE tou tali anai pe koa mai te ʼAtua moʼoni te meʼa ʼaē ʼe lelei kae mole tou tali leva tatou te meʼa ʼaē ʼe kovi?’ Ia meʼa fuli ʼaia neʼe mole agahala ia Sopo ʼaki tona ʼu laugutu.” (Sopo 2:9, 10) Pea, ki tona ʼu kaumeʼa ʼaē neʼe ʼui neʼe nātou ʼōmai moʼo fakaloto fīmālieʼi ʼo ia, neʼe ʼui age e Sopo: “Tatau aipe peʼe ina [te ʼAtua] matehi ʼau, ʼe ʼau falala anai ki ai.” (Sopo 13:15, New International Version) Neʼe mole ko he meʼa fakapunamaʼuli te maʼu e Sopo te ʼofa ʼo Sehova! Koia, neʼe ʼui age e Sehova kia Elifase te Temanite: “Ko toku hāūhāū kua lahi ʼaupito kia te koe pea mo tou ʼu kaumeʼa e toko lua, koteʼuhi neʼe mole koutou fakamatala, ʼo ʼuhiga mo ʼau, te meʼa ʼaē ʼe moʼoni, ohage ko taku tagata kaugana ko Sopo.”—Sopo 42:7, 10-16; Sake 5:11.
15. Koteā te fakamoʼoni faka Tohi-Tapu ʼe tou maʼu ʼo ʼuhiga mo te agatonu ʼa te tokolahi ʼi te ʼu kaugana ʼa Sehova ʼAtua?
15 Ko te ʼu tagata tui pea mo te ʼu fafine tui fuli ʼaē neʼe talanoa kiai ia Hepeleo kapite 11, ʼe feala ke tou ʼui ʼe ko te ʼu hahaʼi agatonu. Neʼe mole nātou faitotonu pe, kae neʼe nātou toe agatonu foki logope la te ʼu fihifihia ʼaē neʼe hoko kia nātou. Koia, ʼe tou lau ʼo ʼuhiga mo nātou “ ʼaki te tui . . . neʼe nātou pupunu te ʼu gutu ʼo te ʼu laione, neʼe nātou tāʼofi te mālohi ʼo te afi, neʼe nātou hāo mai te heletā . . . ʼIo, ko ʼihi neʼe ʼahiʼahiʼi nātou ʼaki te manukinuki pea mo te ʼu huipi, māʼia mo te ʼu noʼo pea mo te ʼu fale pilisoni. Neʼe tuki makaʼi nātou, neʼe ʼahiʼahiʼi nātou, neʼe tuʼusi nātou ʼaki te tutuʼu, neʼe nātou mamate he neʼe tuʼusi ʼonatou kia ʼaki te heletā, neʼe nātou feʼoloʼaki mo te ʼu kiliʼi akeno, te ʼu kiliʼi tao, neʼe nātou tau mo te faigataʼaʼia, neʼe fakatagaʼi nātou, neʼe gaohi koviʼi nātou.”—Hepeleo 11:33-37.
16. Koteā te faʼifaʼitaki ʼo ʼuhiga mo te agatonu neʼe tuku mai e te ʼapositolo ko Paulo?
16 Ko te ʼu Tohi Faka Keleka Faka Kilisitiano ʼe nātou toe foaki mai te faʼifaʼitaki fakaofoofo ʼa te ʼapositolo ko Paulo. Neʼe feala ke ina ʼui fakalelei ki te kau Tesalonika ʼo ʼuhiga mo tona minisitelio: “ ʼE koutou fakamoʼoni, ʼo feiā foki mo te ʼAtua, pe neʼe feafeaʼi tamatou agatonu pea mo faitotonu pea mo heʼe mele, kia koutou hahaʼi tui.” (1 Tesalonika 2:10) ʼE tou maʼu te tahi fakamoʼoni ʼo te agatonu ʼa Paulo ʼi tana ʼu palalau ʼaē ʼe tuʼu ia 2 Kolonito 6:4, 5: “ ʼI te ʼu meʼa fuli ʼe mātou fakahā ko mātou ko te ʼu minisi ʼa te ʼAtua, ʼaki te faʼa kātaki lahi, ʼi te ʼu fakataga, ʼi te ʼu faigataʼaʼia, ʼi te ʼu fihifihia, ʼi te haha, ʼi te pilisoni, ʼi te maveuveu, ʼi te ʼu gāue, ʼi te ʼu po mole momoe, ʼi te ʼu temi ʼe mole ʼi ai he meʼa kai.” Ko te ʼu meʼa fuli ʼaia ʼe fakamoʼoni ʼaki ai neʼe maʼu e te ʼapositolo ko Paulo te fakaʼapaʼapa ʼuhi ko tana agatonu.
Te ʼu Hahaʼi Agatonu ʼi Temi Nei
17. Koteā te ʼu palalau ʼa J. F. Rutherford ʼe hā ʼaki ai tona loto katoa ʼaē ke nofo agatonu?
17 ʼI tatatou aʼu mai ki te temi nei, neʼe kua tou vakaʼi te faʼifaʼitaki lelei ʼi te ʼuluaki palakalafe. Ko te tohi Sécurité universelle sous le Règne du “Prince de paix,” ʼi te pasina 146 ʼi te kupu tāfito “Agatonu Aipe ʼi Te Fale Pilisoni,” neʼe ina ʼui ai te meʼa ʼaenī: “ ʼI tana fakahā tana agatonu ki te kautahi ʼa Sehova lolotoga tona temi pilisoni, ko te pelesita ʼo te Sosiete Watch Tower, J. F. Rutherford, ʼi te ʼaho 25 ʼo Tesepeli 1918, neʼe ina tohi te ʼu palalau ʼaenī: ‘Mai tona ʼaluʼaga ʼaē neʼe ʼau fakafisi ke ʼau faifaitahi mo Papiloni, kae ʼi taku faiga ʼaē ke ʼau nofo agatonu ʼo tauhi ki toku ʼAliki, kua ʼau nofo ʼi te fale pilisoni, pea ʼe ʼau loto fakafetaʼi ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia. . . . ʼE ʼau leleiʼia age taku nofo ʼaē ʼi te fale pilisoni pea mo ʼau maʼu Tona ʼofa, ʼi taku maʼu te ʼāteaina pea mo te pasipasi ʼa te malamanei katoa ʼuhi ko taku faifaitahi mo te Manu pea mo ʼau fakalogo kiai.’ ”b
18, 19. Koteā te ʼu faʼifaʼitaki mālohi ʼo ʼuhiga mo te agatonu ʼe tou maʼu ʼi te temi nei?
18 ʼE tou maʼu te ʼu faʼifaʼitaki lelei ʼo ʼuhiga mo te agatonu ʼi te tokolahi ʼo te tahi kau Kilisitiano neʼe nātou kātakiʼi te ʼu fakataga. ʼI te kau agatonu ʼaia neʼe kau ai te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi Siamani lolotoga te puleʼaga faka Nasi, ohage ko tona fakahā ʼi te foʼi fime viteo Purple Triangles, ʼaē neʼe lahi tona tufa ʼi te lea Fakapilitānia.* Tahi ʼaē meʼa, ʼe feala ke tou fakatokagaʼi te kau Fakamoʼoni tokolahi ʼi Afelika, ohage ko nātou ʼaē ʼi Malaui. ʼI te fenua ʼaia, neʼe fakamoʼoni e te tagata leʼo pilisoni ʼo ʼuhiga mo te agatonu ʼa te kau Fakamoʼoni ʼi tana ʼui ʼaē: “ ʼE mole nātou fai anai he ʼu meʼa ʼe mole ʼalutahi mo tanatou lotu. ʼE nātou lolotoga tuputupu ʼi te temi nei.”
19 Ka tou lau te Annuaire des Témoins de Jéhovah, ʼe tou ōfo ʼi te agatonu ʼa te kau Kilisitiano moʼoni, ohage ko nātou ʼaē ʼi Kelesi, ʼi Mosapike, pea mo Polonia. Tokolahi ia nātou neʼe fakamataku tonatou gaohi koviʼi; ko ʼihi neʼe tāmateʼi. ʼI te pasina 177 ʼo te Annuaire 1992 ʼe fakahā ai te ʼu paki ʼo te ʼu Kilisitiano e toko hiva ʼo Etiopea neʼe nonofo agatonu, pea neʼe tāmateʼi nātou ʼuhi ko te faʼahi ʼaia. ʼI totatou ʼuhiga kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, ʼe mole tou fiafia koa la ʼi tatatou maʼu te ʼatu ʼu faʼifaʼitaki lelei moʼo uga ʼo tatou ke tou agatonu logope la te fihifihia ʼaē ʼe tau mo tatou?
20. Koteā anai te meʼa ka hoko mo kapau ʼe tou nonofo agatonu?
20 ʼAki tatatou agatonu ʼo tauʼi te ʼu fakahala pea mo te ʼu fihifihia, ʼe tou fakatuputupu ai te fakaʼapaʼapa ʼaē kia kita totonu. Koia, ʼe tou fia kau koa ʼi te faʼahi fea ʼi te fehuʼi ʼaē ʼo ʼuhiga mo te agatonu? Ka tou felāveʼi mo te faigataʼaʼia ʼo ʼuhiga mo te agatonu, ʼe tou kau mo Sehova ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia, pea ʼe tou fakamoʼoni ai ko te Tevolo ʼe fakalialia, pea ʼe gutuloi ʼaupito! Kapau ʼe tou fai te faʼahi ʼaia, ʼe tou maʼu ai anai te ʼofa ʼo totatou Tupuʼaga, ia Sehova ʼAtua, pea ʼe ina fakapale anai tatou ʼaki te maʼuli heʼegata ʼi te fiafia. (Pesalemo 37:29; 144:15b) Ko te ʼu meʼa ʼaē ʼe tonu ke tou fai moʼo tauʼi ʼo te ʼu meʼa ʼaē ʼe fakafeagai ki tatatou agatonu, ʼe tou vakaʼi anai ʼi te alatike ʼaē ka hoa mai.
[Nota ʼi te lalo pasina]
a Neʼe tā e te Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.
b Neʼe tā e te Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.
ʼE Feafeaʼi Anai Hakotou Tali?
◻ He koʼe ʼe faigataʼa te nofo agatonu?
◻ He koʼe ʼe feala ke ʼui ko te “agatonu” ʼe ko he kupu makehe ʼaupito?
◻ Koteā te ʼu faʼifaʼitaki faka Tohi-Tapu ʼe tou maʼu ʼo ʼuhiga mo te ʼu hahaʼi heʼe haohaoa ʼaē neʼe agatonu?
◻ Koteā te ʼu faʼifaʼitaki lelei ʼe tou maʼu ia ʼaho nei ʼo ʼuhiga mo te agatonu?
[Paki ʼo te pasina 11]
Ko Charles Taze Russell
[Paki ʼo te pasina 12]
Neʼe “agatonu” moʼoni ia Sesu kia Sehova
[Paki ʼo te pasina 13
Ko Sopo, logope la tona heʼe haohaoa, neʼe agatonu ki te ʼAtua
[Paki ʼo te pasina 14]
Neʼe tuku mai e Paulo te faʼifaʼitaki lelei mo te agatonu ʼaē kia Sehova