Te ʼu Tapuakina Pe Ko Te ʼu Malaʼia—ʼE Tonu Ke Tou Filifili!
“Neʼe ʼau tuku atu ki ʼokotou muʼa te maʼuli pea mo te mate, te tapuakina pea mo te malaʼia, pea ʼe tonu ke koutou fili te maʼuli ke feala ai hakotou maʼuli.”—Teutalonome 30:19.
1. Neʼe fakatupu te tagata ʼaki te fealagia fea?
NEʼE fakatupu tatou e Sehova ʼAtua—tana ʼu meʼa maʼuli popoto—ke tou faʼifaʼitaliha ʼi te ʼu aga ʼaē ʼe tou fai. Neʼe mole fakatupu tatou ohage ko he ʼu masini, kae neʼe ina foaki mai te pilivilesio pea mo te maʼua ʼaē ke tou filifili te meʼa ʼaē ʼe tou loto kiai. (Pesalemo 100:3) Ko te ʼuluaki tagata pea mo te ʼuluaki fafine, ia Atama mo Eva, neʼe nā faʼitaliha tanā fili te aga ʼaē ka nā fai, pea neʼe ʼi ai tonā ʼu maʼua ki te ʼAtua ʼi te meʼa ʼaē neʼe nā fili.
2. Koteā te meʼa ʼaē neʼe fili e Atama, pea koteā tona fua?
2 Neʼe foaki lahi e te Tupuʼaga te ʼu tapuakina ʼe heʼegata ki te maʼuli ʼa te tagata ʼi te palatiso ʼi te kele. He koʼe koa neʼe mole heʼeki hoko te fakatuʼutuʼu ʼaia? Koteʼuhi neʼe kovi te meʼa ʼaē neʼe fili e Atama. Neʼe fakatotonu fēnei e Sehova ki te tagata: “Ko te ʼu fuʼu ʼakau fuli ʼo te ʼōloto ʼe feala anai hau kai kiai ʼo aʼu ki tau mākona. Kae ko te fuʼu ʼakau ʼo te mālama ki te meʼa ʼaē ʼe lelei pea mo te meʼa ʼaē ʼe kovi, ʼe mole tonu anai ke ke kai kiai, heʼe ko te ʼaho ʼaē ka ke kai anai kiai, ʼe ke mate moʼoni anai.” (Senesi 2:16, 17) Kanapaula neʼe fili e Atama ke fakalogo ki te ʼAtua, ka na ʼaua la neʼe tapuakina tatatou ʼu ʼuluaki mātuʼa. Neʼe iku te talagataʼa ki te mate. (Senesi 3:6, 18, 19) Koia la ʼaē kua mafola ai te agahala pea mo te mate ki te hōloga ʼo Atama.—Loma 5:12.
ʼE Feala Ke Tou Maʼu He ʼu Tapuakina
3. Neʼe fakamoʼoni feafeaʼi e Sehova ʼe hoko anai tana fakatuʼutuʼu ki te malamanei?
3 Neʼe fai e Sehova he fakatuʼutuʼu ke hoko tona finegalo ʼaē ko te foaki ʼo he ʼu tapuakina ki te malamanei. Neʼe ina fakakikite ʼo ʼuhiga mo he Hāko, ʼi tana lea faka polofeta ʼaē neʼe fai ʼi Eteni: “ ʼE ʼau tuku anai he fehiʼa ia koe mo te fafine, ʼi tou hāko pea mo tona hāko. Pea ʼe ina fakavolu anai koe ʼi tou ʼulu pea ʼe ke fakavolu anai ia ia ʼi tona muliʼi vaʼe.” (Senesi 3:15) Ki muli age, neʼe fakapapau e te ʼAtua ʼe foaki anai he ʼu tapuakina ki te hahaʼi fakalogo ʼaki te Hāko ʼaia, ʼaē ʼe kau ki te hōloga ʼo Apalahamo.—Senesi 22:15-18.
4. Koteā te fakatuʼutuʼu ʼaē neʼe fai e Sehova moʼo tapuakiʼi ʼo te malamanei?
4 Ko te Hāko ʼaia ʼo te fakapapau ʼaē ka ina foaki mai anai te ʼu tapuakina neʼe ko Sesu Kilisito. ʼO ʼuhiga mo te tuʼulaga ʼo Sesu ʼi te fakatuʼutuʼu ʼaē ʼa Sehova ke ina tapuakiʼi te hahaʼi, neʼe tohi fēnei e te ʼapositolo Kilisitiano ko Paulo: “Ko te ʼAtua ʼe ina fakahā totonu mai kia tatou tona ʼofa ʼi te faʼahi ʼaenī, ko Kilisito neʼe mate maʼa tatou kae kei tou agahala.” (Loma 5:8) ʼE maʼu anai te ʼu tapuakina e te hahaʼi agahala ʼaē ka nātou fakalogo ki te ʼAtua, pea mo ʼaoga moʼoni anai kia nātou te maʼuhiga ʼo te sakilifisio faitotogi ʼo Sesu Kilisito. (Gāue 4:12) ʼE koutou fili anai koa ke koutou fakalogo pea mo koutou maʼu te ʼu tapuakina? ʼE mole tatau anai ia mo te talagataʼa.
Koteā Te ʼUi ʼo ʼUhiga Mo Te ʼu Malaʼia?
5. Koteā te faka ʼuhiga ʼo te kupu “malaʼia”?
5 Ko te meʼa ʼaē ʼe fakafeagai ki te tapuakina ʼe ko te malaʼia. ʼE faka ʼuhiga te kupu “malaʼia” ki he palalau kovi ki he tahi peʼe ko te loto ʼaē ke hoko he meʼa kovi ki he tahi. Ko te kupu faka Hepeleo qela·lahʹ ʼe haʼu mai te kupu tāfito qa·lalʹ, ko tona faka ʼuhiga moʼoni ʼaenī “ke maʼamaʼa.” Kae, ka fakaʼaogaʼi te kupu ʼaia ʼi tona ʼuhiga fakatā, ʼe faka ʼuhiga ki he ‘faitutuku’ peʼe ko te ‘gaohi koviʼi ʼo he tahi ʼaki he loto fehiʼa.’—Levitike 20:9; 2 Samuele 19:43.
6. Koteā te meʼa ʼaē neʼe hoko kia Eliseo ʼi tana ōvi ki Petele ʼāfea?
6 Koʼeni te meʼa fakamataku neʼe hoko fakavilivili ʼaki te faitutuku. Neʼe hoko te meʼa ʼaia ʼi te lolotoga haʼele ʼo te polofeta ʼa te ʼAtua ʼaē ko Eliseo mai Seliko ki Petele. ʼE fakamatala fēnei: “ ʼI tana lolotoga hake ʼi te ala, neʼe ʼi ai te ʼu tamaliki neʼe hū ki tuʼa mai te kolo pea neʼe nātou kamata vāʼi ia ia pea mo nātou ʼui: ‘Hake, ʼulu tula! Hake, ʼulu tula!’ Pea, neʼe maliu ʼo sio kia nātou pea neʼe ina faitutuku ʼaki te huafa ʼo Sehova. Pea ko te ʼu uluso e lua neʼe hū mai te vao matuʼa ʼo nā hae liki ia nātou ʼaia ko te toko fāgofulu-ma-lua kau tamaliki.” (2 Hau 2:23, 24) ʼE mole fakahā lelei mai te ʼu meʼa ʼaē neʼe ʼui e Eliseo ʼi tana faitutuku ʼaia ki te ʼu tamaliki ʼaē neʼe nātou vāʼi ia ia. Kae, neʼe hoko te faitutuku ʼaia he neʼe palalau te polofeta ʼa te ʼAtua ʼaki te huafa ʼo Sehova ʼo mulimuli ki te finegalo fakaʼatua.
7. Koteā te meʼa ʼaē neʼe hoko ki te ʼu tamaliki ʼaē neʼe nātou vāʼi ia Eliseo, pea koteā tona tupuʼaga?
7 Ko te tupuʼaga tāfito ʼo te vāʼi e te ʼu tamaliki ia Eliseo, neʼe lagi hoko ʼuhi ko tana kofuʼi ia te teu ʼaē neʼe ʼai māhani e Elia, pea neʼe mole loto e te ʼu tamaliki he tahi ke ina fetogi te polofeta ʼaia ʼaē neʼe nofo ʼi te ʼu tafaʼaki. (2 Hau 2:13) Moʼo fakahoko tana gāue ʼaē ke ina fetogi ia Elia, pea mo akoʼi ki te ʼu tamaliki ʼaia pea ki ʼanatou ʼu mātuʼa te fakaʼapaʼapa ʼaē ʼe tonu ke fai ki he polofeta ʼa Sehova, neʼe faitutuku ia Eliseo ʼaki te huafa ʼo te ʼAtua ʼo Elia, ki te ʼu tamaliki ʼaē neʼe nātou vāʼi ia ia. Neʼe fakahā e Sehova, ʼe ina tali ke liliu ia Eliseo ko hana polofeta, ʼo ina fakahū mai ki tuʼa, mai te vao matuʼa te ʼu uluso e lua ʼo nā hae liki te toko 42 kau tamaliki ʼaē neʼe nātou kau ia nātou ʼaē neʼe nātou vāʼi ia ia. Neʼe fakahoko lelei e Sehova te faʼahi ʼaia he neʼe hā lelei neʼe mole nātou fakaʼapaʼapa ki te tagata fakahoko palalau ʼaē neʼe ina fakaʼaogaʼi ʼi te kele ʼi te temi ʼaia.
8. Koteā ʼaē neʼe lotolelei e te hahaʼi ʼo Iselaele ke nātou fai, pea neʼe koteā te ʼu meʼa ʼaē neʼe feala ke nātou maʼu ai?
8 Ko te ʼu taʼu ki muʼa atu, neʼe fakahā e te kau Iselaelite te mole fakaʼapaʼapa ʼaia ki te ʼu fakatuʼutuʼu ʼa te ʼAtua. Koʼeni te fakaʼaluʼalu ʼo te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko: ʼI te taʼu 1513 ʼi muʼa ʼo totatou temi, neʼe fakahā e Sehova tana ʼofa ki te hahaʼi ʼo Iselaele, ʼo ina faka ʼāteaina nātou mai tonatou maʼuli popūla ʼi Esipito, ohage neʼe ʼave nātou “ ʼi te ʼu kapakau ʼo te ʼu akuila.” Mole faʼa fualoa kiai, pea nātou fakapapau ʼe nātou fakalogo anai ki te ʼAtua. Koutou fakatokagaʼi te ʼalutahi ʼo te fakalogo pea mo te maʼu ʼo te ʼofa ʼa te ʼAtua. Neʼe ʼui e Sehova ʼaki ia Moisese: “Kapau ʼe koutou fakalogo lelei ki toku leʼo pea mo koutou taupau fakalelei taku fuakava, pea ʼe koutou liliu moʼoni anai ko taku koloā makehe ʼi te lotolotoiga ʼo te ʼu hahaʼi fuli, heʼe ko te kele katoa ʼe ʼa ʼaku.” Neʼe tali leleiʼi e te hahaʼi fuli ia te fakatotonu ʼaia, ʼo nātou ʼui fēnei: “Ko meʼa fuli ʼaē kua folafola kiai ia Sehova, ʼe mātou lotolelei ke mātou fai.” (Ekesote 19:4, 5, 8; 24:3) Neʼe ʼui e te kau Iselaelite ʼe nātou ʼofa kia Sehova, neʼe nātou foaki tonatou maʼuli kia ia, pea neʼe nātou fakapapau ʼe nātou fakalogo anai ki tona leʼo. Kapau ʼe nātou mulimuli ki te ʼu meʼa ʼaia, pea ʼe lahi anai te ʼu tapuakina ʼaē ka nātou maʼu.
9, 10. ʼI te lolotoga nofo ʼa Moisese ʼi te Moʼuga ʼo Sinai, koteā ʼaē neʼe fai e te kau Iselaelite, pea neʼe iku kiteā?
9 Kae, ʼi muʼa ʼo te tohi ʼo te ʼu pelesepeto maʼuhiga ʼo te fakapapau ʼaia ʼi te maka, ʼaki te ‘kauʼi tuhi ʼo te ʼAtua,’ neʼe tonu ke hoko te ʼu malaʼia fakaʼatua. (Ekesote 31:18) Heʼe koʼe koa neʼe tonu ke hoko kia nātou te ʼu malaʼia ʼaia? Neʼe mole fakahā koa la e te kau Iselaelite tanatou loto ʼaē ke nātou fai te ʼu meʼa fuli ʼaē neʼe fakahā age e Sehova kia nātou? Ei, ʼi tanatou ʼu palalau neʼe nātou loto ki te ʼu tapuakina, kae ʼaki tanatou ʼu aga neʼe nātou fili te malaʼia.
10 Lolotoga ia ʼaho e 40, ʼi te nofo ʼa Moisese ʼi te Moʼuga ʼo Sinai ke foaki age te ʼu Folafola e Hogofulu, neʼe maumauʼi e te kau Iselaelite tanatou fakapapau ʼaē neʼe nātou fai ʼi muʼa atu, ʼi tanatou ʼui ʼaē ʼe nātou nofo agatonu anai kia Sehova. ʼE ʼui fēnei e te fakamatala: “Lolotoga te temi ʼaia, neʼe sio te hahaʼi neʼe tuai te hifo mai ʼa Moisese mai te moʼuga. Koia, neʼe fakatahitahi te hahaʼi kia Alone pea neʼe nātou ʼui age kia ia: ‘Tuʼu ake ʼo fai maʼa tatou he ʼatua ʼe haʼele anai ʼi ʼotatou muʼa, koteʼuhi ko te Moisese ʼaia, te tagata ʼaē neʼe ina fakahake tatou mai te fenua ʼo Esipito, ʼe mahino ia ʼe mole tou ʼiloʼi te meʼa ʼaē neʼe hoko kia ia.’ ” (Ekesote 32:1) ʼE ko he tahi faʼifaʼitaki ʼaia ʼo te mole fakaʼapaʼapa ki te tagata ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi e Sehova moʼo takitaki pea mo puleʼi tana hahaʼi. Neʼe faʼifaʼitakiʼi e te kau Iselaelite te tauhi tamapua ʼa te kau Esipito pea neʼe fua kovi kia nātou, he neʼe mamate te toko 3 000 tupu ia nātou ʼaki te heletā, ʼi te ʼaho e tahi.—Ekesote 32:2-6, 25-29.
Te Tala ʼo Te ʼu Tapuakina Pea Mo Te ʼu Malaʼia
11. Koteā te ʼu fakatotonu ʼaē neʼe fakahoko e Sosue ʼo ʼuhiga mo te ʼu tapuakina pea mo te ʼu malaʼia?
11 ʼI te kua ōvi ʼo te fakaʼosi ʼo te ʼu taʼu e 40 ʼaē neʼe feʼoloʼaki ai te kau Iselaelite ʼi te toafa, neʼe fakahā lelei e Moisese te ʼu tapuakina ʼaē ka nātou maʼu anai mo kapau ʼe nātou fili ke nātou fakalogo ki te ʼAtua. Neʼe ina toe lau foki mo te ʼu malaʼia ʼaē ka hoko anai ki te kau Iselaelite mo kapau ʼe nātou fili ke nātou talagataʼa kia Sehova. (Teutalonome 27:11–28:10) Hili kiai te kiʼi temi nounou ʼi te kua hū ʼa Iselaele ki te Kele ʼo te Fakapapau, neʼe fakahoko e Sosue te ʼu fakatotonu ʼa Moisese ʼaē neʼe kau ki ai te ʼu tapuakina pea mo te ʼu malaʼia. Neʼe tutuʼu te ʼu telepi e ono ʼo Iselaele ʼi te vaʼe Moʼuga ʼo Epale, pea neʼe tutuʼu te tahi ʼu telepi e ono ʼi te muʼa Moʼuga ʼo Kelisime. Neʼe tutuʼu te kau Levite ʼi te lotomalie, ʼi te telea mālalo. ʼE hā mai, ko te ʼu telepi ʼaē neʼe tutuʼu ʼi te muʼa Moʼuga ʼo Epale neʼe nātou ʼui “Ameni” ki te ʼu malaʼia, peʼe ko te ʼu faitutuku ʼaē neʼe lau kia nātou. Ko nātou ʼaē neʼe tutuʼu ʼi te vaʼe Moʼuga ʼo Kelisime, neʼe nātou tali ki te ʼu tapuakina ʼaē neʼe lau age e te kau Levitike kia nātou.—Sosue 8:30-35.
12. Neʼe koteā te ʼu malaʼia ʼaē neʼe tala e te kau Levite?
12 Koutou fakakaukau age muʼa ʼe koutou fagono ki te ʼui fēnei ʼa te kau Levitike: “Malaʼia te tagata ʼaē ʼe ina fai he paki neʼe togi peʼe ko he fakatātā ukamea, ko he meʼa fakalialia kia Sehova, te meʼa neʼe faʼu e te ʼu nima ʼo te tagata gāue ʼakau pea mo te ukamea, pea mo ina fufū. . . . Malaʼia kia ia ʼaē ʼe fehiʼa ki tana tāmai pea mo tana faʼe. . . . Malaʼia kia ia ʼaē ʼe ina fakaholomuli te tuʼakoi ʼo tona kāiga. . . . Malaʼia kia ia ʼaē ʼe ina fakahēʼi te tagata kivi ʼi te ala. . . . Malaʼia kia ia ʼaē ʼe ina fakahalaʼi te fakamāu ʼo te matāpule, mo ia ʼaē ʼe hala mo tāmai pea mo te fafine vitua. . . . Malaʼia kia ia ʼaē ʼe moe mo te ʼohoana ʼo tana tāmai, he kua sio ia ki te tapaʼi kofu ʼo tana tāmai. . . . Malaʼia kia ia ʼaē ʼe moe mo he manu. . . . Malaʼia kia ia ʼaē ʼe moe mo tona tokolua, te ʼofafine ʼo tana tāmai peʼe ko te taʼahine ʼo tana faʼe. . . . Malaʼia kia ia ʼaē ʼe moe mo te faʼe ʼo tona ʼohoana. . . . Malaʼia kia ia ʼaē ʼe ina tāmateʼi faka fufū tona kāiga. . . . Malaʼia kia ia ʼaē ʼe ina tali hona totogi moʼo tāmateʼi he nefesi, kae ko he toto neʼe mole hana hala. . . . Malaʼia kia ia ʼaē ʼe mole ina maʼuliʼi anai te ʼu folafola ʼo te lao ʼaenī.” ʼI te ʼosi tala ʼo he malaʼia, neʼe ʼui fēnei e te ʼu telepi ʼaē neʼe tutuʼu ʼi te muʼa Moʼuga ʼo Epale: “Ameni!”—Teutalonome 27:15-26.
13. ʼE lava feafeaʼi hakotou fakamatala te ʼu tapuakina ʼaē neʼe tala e te kau Levite?
13 ʼI te temi nei, koutou manatu ʼe koutou fagono kia nātou ʼaē ʼe tutuʼu ʼi te muʼa Moʼuga ʼo Kelisime, ʼe nātou tali leʼolahi ki te ʼu tapuakina fuli ʼaē neʼe tala fēnei e te kau Levitike: “ ʼE tapuakina anai koe ʼi te kolo, pea ʼe tapuakina anai koe ʼi te gāueʼaga. ʼE tapuakina anai te fua ʼo tou ʼalo pea mo te fua ʼo tou kele, pea mo te fua ʼo tau manu lalata, te faga ʼuhi ʼo tau pipi pea mo te faga ʼuhi ʼo tau faga ōvi. ʼE tapuakina anai tau kato pea mo tau natuʼaga pane. ʼE tapuakina anai koe ʼi tau hū mai, pea ʼe tapuakina anai koe ʼi tau hū ki tuʼa.”—Teutalonome 28:3-6.
14. Koteā te meʼa neʼe tonu ke fai e te kau Iselaelite ke feala hanatou maʼu te ʼu tapuakina?
14 Koteā te meʼa ʼaē neʼe tonu ke nātou fai ke feala ai hanatou maʼu te ʼu tapuakina ʼaia? ʼE ʼui fēnei e te fakamatala: “Kapau ʼe ke fakalogo lelei ki te leʼo ʼo Sehova tou ʼAtua, ʼo ke tokaga lelei ʼo fai tana ʼu fakatotonu fuli ʼaē neʼe ʼau fakatotonu atu ia ʼaho nei, ʼe mahino papau ia ko Sehova tou ʼAtua, ʼe ina hiki anai koe ke ke māʼoluga ake ʼi te ʼatu ʼu puleʼaga fuli ʼo te kele. Pea ko te ʼu tapuakina fuli ʼaenī ʼe tonu ke hoko kia koe pea mo aʼu atu kia koe, koteʼuhi ʼe ke haga fagono ki te leʼo ʼo Sehova, tou ʼAtua.” (Teutalonome 28:1, 2) Ei, kapau neʼe nātou fia maʼu te ʼu tapuakina fakaʼatua pea neʼe tonu ke nātou fakalogo ki te ʼAtua. Kae e feafeaʼi kia tatou ia ʼaho nei? ʼE tou filifili anai koa te ʼu tapuakina pea mo te maʼuli, ʼo tou haga “fakalogo ki te leʼo ʼo Sehova”?—Teutalonome 30:19, 20.
Tou Vakavakaʼi Fakalelei
15. Koteā te puani ʼaē neʼe talanoa kiai te tapuakina ʼaē ʼe tou maʼu ia Teutalonome 28:3, pea e feafeaʼi tona ʼaoga kia tatou?
15 Tou fakakaukauʼi te ʼu tapuakina ʼaē neʼe feala ke maʼu e he Iselaelite ʼi tana fakalogo kia Sehova. Ohage la, ʼe ʼui fēnei ia Teutalonome 28:3: “ ʼE tapuakina anai koe ʼi te kolo, pea ʼe tapuakina anai koe ʼi te gāueʼaga.” Ko te maʼu ʼo te tapuakina ʼa te ʼAtua ʼe mole fakalogo ia ki te potu ʼaē ʼe tou nonofo ai peʼe ko te gāue ʼaē neʼe tuku mai ke tou fai. ʼE manatu e ʼihi ʼe mole fetogi anai tonatou ʼaluʼaga, heʼe lagi nātou maʼuʼuli ʼi he potu kua maumau te ʼu koloā peʼe ʼi he fenua ʼe hoko ai te tau. Ko ʼihi ʼe lagi nātou fakaʼamu ke nātou tauhi kia Sehova ʼi he tahi fenua. ʼE lagi lotovaivai ʼihi kau tagata Kilisitiano he neʼe mole fakanofo nātou ko he kau tagata faifekau faka minisitelio peʼe ko he kau tagata ʼāfea ʼi te kokelekasio. ʼI ʼihi temi, ʼe lotomamahi te kau fafine Kilisitiano he mole feala ke nātou kau ki te minisitelio katoa ohage ko he kau pionie pe ko he kau misionea. Kae, ko ia ʼaē ka ‘fagono ki te leʼo ʼo Sehova pea mo tokaga lelei ʼo fai te ʼu meʼa fuli ʼaē ʼe ina fakamaʼua kiai’ ʼe tapuakina anai ʼi te temi nei pea ʼo talu ai.
16. ʼE hoko feafeaʼi te pelesepeto ʼo Teutalonome 28:4 ki te kautahi ʼa Sehova ia ʼaho nei?
16 ʼE ʼui fēnei ia Teutalonome 28:4: “ ʼE tapuakina anai te fua ʼo tou ʼalo pea mo te fua ʼo tou kele, pea mo te fua ʼo tau manu lalata, te faga ʼuhi ʼo tau pipi pea mo te faga ʼuhi ʼo tau faga ōvi.” Ko te fakaʼaogaʼi ʼo te kupu faka Hepeleo ʼaē neʼe fakaliliu ʼaki te kupu “tau,” ʼe hā ʼaki mai ai ko te faʼahi ʼaia ʼe hoko anai ki te Iselaelite takitokotahi ʼaē ka fakalogo. E feafeaʼi ki te kau kaugana fakalogo ʼa Sehova ʼi te temi nei? Ko te tuputupu faka malamanei pea mo te ʼāsili lahi ʼo te kautahi ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, ʼe ko te fua ʼaia ʼo te tapuakina ʼaē ʼe foaki e te ʼAtua ki te ʼu faiga ʼa te toko 5 000 000 tupu kau fai faka mafola ʼo te logo lelei ʼo te Puleʼaga. (Maleko 13:10) Pea ʼe feala ia ke ʼāsili age tana tuputupu he ko te toko 13 000 000 tupu hahaʼi ʼaē neʼe nātou kau ki te Taumafa ʼa te ʼAliki ʼi te taʼu 1995. ʼE koutou maʼu koa te ʼu tapuakina ʼo te Puleʼaga?
Ko Te Meʼa ʼAē Neʼe Fili e Iselaele Neʼe Tupu Ai Te Meʼa Makehe
17. Neʼe fakalogo kiteā te ‘aʼu’ ʼaē ki he tahi te ʼu tapuakina peʼe ko te ʼu malaʼia?
17 Koia, neʼe maʼu e te Iselaelite ʼaē neʼe fakalogo te ʼu tapuakina. Neʼe fakapapau fēnei age: “Ko te ʼu tapuakina fuli ʼaenī ʼe tonu ke hoko kia koe pea mo aʼu atu kia koe.” (Teutalonome 28:2) ʼO toe feiā pe, neʼe ʼui fēnei ʼo ʼuhiga mo te ʼu malaʼia: “Ko te ʼu malaʼia fuli ʼaenī ʼe tonu ke hoko kia koe pea mo aʼu atu kia koe.” (Teutalonome 28:15) Kapau ko koutou neʼe ko he Iselaelite ʼo te temi ʼāfea, neʼe ‘aʼu atu’ koa kia koutou te ʼu tapuakina peʼe ko te ʼu malaʼia? Neʼe hoko te faʼahi ʼaia mo kapau neʼe koutou fakalogo ki te ʼAtua peʼe kapau neʼe koutou talagataʼa kia ia.
18. Koteā te meʼa ʼaē neʼe tonu ke fai e te kau Iselaelite ke mole hoko kia nātou te ʼu malaʼia?
18 Ia Teutalonome 28:15-68, ko te ʼu fua kovi ʼo te talagataʼa ʼe fakahā ohage ko he ʼu malaʼia. Ko ʼihi ʼu malaʼia ʼe fakafeagai totonu ki te ʼu tapuakina ʼo te fakalogo, ʼaē ʼe tala ia Teutalonome 28:3-14. ʼI ʼihi temi, neʼe tonu ke maʼu e te hahaʼi Iselaelite te ʼu ikuʼaga fakamamahi ʼo te ʼu malaʼia, he neʼe nātou fili ke nātou fai te tauhi hala. (Esitalasi 9:7; Selemia 6:6-8; 44:2-6) ʼI meʼa fakaʼofaʼofa! Neʼe feala ke mole hoko kia nātou te ʼu malaʼia ʼaia, mo kanapaula neʼe nātou fili te meʼa ʼaē ʼe lelei, te fakalogo ki te ʼu lao pea mo te ʼu pelesepeto fuli ʼa Sehova, ʼaē ʼe nātou fakahā lelei te meʼa ʼaē ʼe lelei mo te meʼa ʼaē ʼe kovi. Tokolahi ia ʼaho nei ʼe nātou lotomamahi peʼe hoko kia nātou he meʼa fakaloto mamahi ʼuhi ko tanatou fili ʼaē ke mole nātou mulimuli ki te ʼu pelesepeto ʼo te Tohi-Tapu, ʼo nātou kau ki te lotu hala, ʼo nātou fai te ʼu felāveʼi fakasino heʼeʼaoga, ʼo nātou fakaʼaogaʼi te toloke, ʼo nātou ʼinu fakavalevale te kava, pea mo nātou fai te tahi ʼu meʼa feiā. Ohage ko te Iselaele ʼāfea pea mo Suta, kapau ʼe mole lelei te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou fili, pea ʼe mole tou maʼu anai te ʼu tapuakina ʼa te ʼAtua, pea ʼe tou lotomamahi anai, logope la neʼe feala ke tou tekeʼi te ʼu mamahi ʼaia.—Isaia 65:12-14.
19. Koutou fakamatala te ʼu ʼaluʼaga ʼaē neʼe maʼu e Suta pea mo Iselaele ʼi te temi ʼaē neʼe nātou fili ai ke nātou fakalogo kia Sehova.
19 Neʼe mahu te ʼu tapuakina pea mo te tokalelei ʼi te temi pe ʼaē neʼe fakalogo ai Iselaele kia Sehova. Ohage la, ʼo ʼuhiga mo te temi ʼo te Hau ko Salomone, ʼe tou lau fēnei: “Neʼe kaugamālie ia Suta pea mo Iselaele, ohage tonatou kaugamālie ko te ʼu fisiʼi ʼone ʼaē ʼi te matatai; neʼe nātou kakai, pea mo nātou ʼiʼinu pea mo nātou fakafiafia. . . . Pea ko Suta mo Iselaele neʼe hoko atu pe tanā maʼuli fīmālie, ʼo tahi nofo pe ʼi tona lalo fuʼu vite pea mo tona lalo fuʼu fiku, ʼo kamata mai Tane ʼo aʼu ki Pelesepa, ʼi te ʼu ʼaho fuli ʼo Salomone.” (1 Hau 4:20-25) Māʼiape la mo te temi ʼo te Hau ko Tavite, ʼaē neʼe lahi tāfito ai te ʼu fakafeagai ʼa te ʼu fili ʼa te ʼAtua, neʼe logoʼi e te puleʼaga te tokoni ʼa Sehova pea mo tana tapuakina ʼi tanatou filifili ʼaē ke nātou fakalogo ki te ʼAtua ʼo te moʼoni.—2 Samuele 7:28, 29; 8:1-15.
20. Koteā ʼaē ʼe falala kiai te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te hahaʼi?
20 ʼE koutou fakalogo anai koa ki te ʼAtua, peʼe koutou talagataʼa anai kia te ia? Neʼe tonu ke filifili e te kau Iselaelite. Logope la ʼe tou maʼu fuli te ʼuhiga agahala mai ia Atama, kae neʼe tou toe maʼu foki mo te meʼa ʼofa ʼaē ke tou filifili faʼitaliha. Logope la ʼe ʼi ai ia Satana, mo te mālama agakovi ʼaenī, pea mo totatou ʼuhiga heʼe haohaoa, kae ʼe feala ke tou filifili te meʼa ʼaē ʼe lelei. Pea tahi ʼaē, ʼe falala tatatou Tupuʼaga logope la te ʼu ʼahiʼahi pea mo te ʼu fakahala, ʼe ʼi ai te ʼu hahaʼi ʼe nātou fili anai te meʼa ʼaē ʼe lelei, ʼo mole gata ʼaki pe tanatou ʼu palalau kae ʼe toe kau ai pe foki mo tanatou ʼu aga. (1 Petelo 5:8-10) ʼE koutou kau anai koa ia nātou ʼaia?
21. Koteā ʼaē ka tou vakaʼi anai ʼi te alatike ʼaē ka hoa mai?
21 ʼI te alatike ʼaē ka hoa mai, ʼe feala anai ke tou fakafuafua tatatou ʼu aga pea mo ʼatatou ʼu gāue, ʼo tou vakaʼi te ʼu faʼifaʼitaki ʼo te temi ʼāfea. Tou fakaʼamu ke tou tali takitokotahi ʼaki he loto fakafetaʼi ki te ʼui fēnei ʼa te ʼAtua ʼaki ia Moisese: “Neʼe ʼau tuku atu ki ʼokotou muʼa te maʼuli pea mo te mate, te tapuakina pea mo te malaʼia, pea ʼe tonu ke koutou fili te maʼuli ke feala ai hakotou maʼuli.”—Teutalonome 30:19.
ʼE Koutou Tali Feafeaʼi Anai?
◻ Neʼe faka fealagia feafeaʼi e Sehova ke maʼu e te hahaʼi agahala he ʼu tapuakina?
◻ Koteā te ʼu malaʼia?
◻ Neʼe lava feafeaʼi ke maʼu e te kau Iselaelite te ʼu tapuakina kae mole ko te ʼu malaʼia?
◻ Koteā te ʼu tapuakina ʼaē neʼe maʼu e Iselaele ʼi tana fakalogo ki te ʼAtua?
[Paki ʼo te pasina 15]
Neʼe fakatahitahi te kau Iselaelite ʼi te muʼa Moʼuga ʼo Kelisime pea mo te muʼa Moʼuga ʼo Epale
[Haʼuʼaga ʼo te paki]
Pictorial Archive (Near Eastern History) Est.