Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w96 15/8 p. 27-30
  • Ko Epafolotite—Te Tagata ʼAē Neʼe Fekauʼi e Te Kau Filipe

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Ko Epafolotite—Te Tagata ʼAē Neʼe Fekauʼi e Te Kau Filipe
  • Te Tule Leʼo—1996
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • “Ko Toku Tagata Faifekau ʼĀteaina Ki Te ʼu Meʼa ʼAē ʼe ʼAoga Kia Te ʼAu”
  • ‘Neʼe Ina Tuku Tona Nefesi Ki Te Tuʼutāmaki’
  • Tona Lotovaivai
  • “Koutou Haga ʼOfa Mamahi Aipe Ki Te ʼu Tagata ʼAē ʼe Hage Ko Ia”
  • Kotou Haga Lagalaga Te Kōkelekāsio
    Te Tule Leʼo—2010
  • Te Fakafimālie ʼo ʼUhiga Mo Te Kau Lotovaivai
    Te Fakafimālie ʼo ʼUhiga Mo Te Kau Lotovaivai
  • ʼE Tonu Ke Fetokoniʼaki Te Kau Kilisitiano
    Te Tule Leʼo—2002
  • Fakanounou ʼo Filipe
    Tohi-Tapu Fakaliliu ʼo Te Malama Foʼou
Hoko Atu
Te Tule Leʼo—1996
w96 15/8 p. 27-30

Ko Epafolotite—Te Tagata ʼAē Neʼe Fekauʼi e Te Kau Filipe

NEʼE tohi fēnei e Paulo ki te kau Filipe: “Koutou fai age kia te ia te tali kāiga māhani ʼaē ʼi te ʼAliki, ʼaki he fiafia katoa; pea mo koutou haga ʼofa mamahi aipe ki te ʼu tagata ʼaē ʼe hage ko ia.” ʼE mahino ia, ʼe tou fiafia anai mo kapau ko he tagata taupau faka Kilisitiano, ʼe ina fai he ʼu palalau fakaʼapaʼapa feiā ʼo ʼuhiga mo tatou. (Filipe 2:​29) Kae neʼe talanoa ia Paulo ʼo ʼuhiga mo ai? Pea koteā ʼaē neʼe fai e te tagata Kilisitiano ʼaia, ke tupu ai hona vikiʼi feiā?

Moʼo tali ki te ʼuluaki fehuʼi, neʼe talanoa ia Paulo ʼo ʼuhiga mo Epafolotite. Moʼo tali ki te lua fehuʼi, tou vakaʼi te ʼu meʼa ʼaē neʼe tupu ai te haga ʼa Paulo ʼo tohi te ʼu palalau ʼaia.

ʼI te teitei taʼu 58 ʼo totatou temi, neʼe logo te kau Filipe, ko te hahaʼi fakatupu maveuveu ʼi Selusalemi, neʼe nātou toho ia Paulo ki tuʼa mai te fale lotu pea neʼe nātou haha ia ia, pea neʼe puke ia ia e te kau solia, pea ʼi tona ʼosi pilisoniʼi he neʼe mole maʼu he tonu ʼi tona fakamāuʼi, neʼe ʼave ai ki Loma, ʼe haʼihaʼi ʼaki te ʼu seini. (Gāue 21:27-33; 24:27; 27:1) ʼI tanatou tuʼania ki tona maʼuli, neʼe lagi feʼekeʼaki e te kau Filipe pe koteā ʼapē te meʼa ʼaē ʼe feala ke nātou fai maʼa ia. Neʼe nātou māsisiva, pea mo nātou mamaʼo ia Paulo, koia neʼe mole lagi lahi anai te tokoni ʼaē ka nātou foaki kia ia. Kae neʼe mole heʼeki puli ia nātou te lotomāfana, ʼaē neʼe ina uga nātou ke nātou tokoni kia te ia ʼi tona minisitelio ki muʼa atu; pea kua ʼāsili age ia ʼi tana kua nofo ʼi te faigataʼaʼia.​—2 Kolonito 8:​1-4; Filipe 4:​16.

ʼE mahino ia, neʼe vakavakaʼi e te kau Filipe peʼe feala ki he tahi ia nātou ke ʼalu ʼo ʼaʼahi ia Paulo ʼaki he meʼa ʼofa, pea mo tokoni kia ia mokā ʼaoga ki ai he meʼa. Kae neʼe ko he folau loaloaga pea mo fakatupu gaʼegaʼe, pea neʼe feala ke tuʼutāmaki ai ia ia ʼaē ʼe ʼalu ʼo tokoni ki ai! ʼE ʼui fēnei e Joachim Gnilka: “Neʼe ʼaoga ke kita lotomālohi mokā kita ʼalu ʼo ʼaʼahi he tahi neʼe pilisoni, pea tāfito mo kapau neʼe kita ʼaʼahi he tahi neʼe mole heʼeki ʼiloʼi papau pe koteā te ‘kovi’ ʼaē neʼe ina fai.” ʼE ʼui fēnei e te tagata faitohi ko Brian Rapske: “Neʼe toe fakamataku foki mo kapau neʼe kita faifaitahi lelei mo ia ʼaē ʼe pilisoni pea mo kita leleiʼia tana ʼu manatu. . . . Ko he faʼahiga palalau, pe ko he gāue neʼe kita hoko fai, neʼe feala ke fakatupu ʼaki ai te mate ʼo ia ʼaē neʼe pilisoniʼi pea mo ia ʼaē neʼe tokoni ki ai.” Ko ai ʼapē ʼaē neʼe feala ke fekauʼi e te kau Filipe?

ʼE tou ʼiloʼi papau ko he folau feiā neʼe fakamataku pea mo fakatupu tuʼania, kae neʼe lotolelei ia Epafolotite (ʼe mole ko Epafalase ʼo Kolose) ke ina fakahoko te gāue faigataʼa ʼaia. ʼE hā mai ʼi tona higoa, neʼe lagi ko he Senitile neʼe tafoki ki te Lotu Faka Kilisitiano, heʼe pipiki ki tona higoa te higoa ʼo Afolotite, pea neʼe ko te foha ʼo te taumatuʼa neʼe nā foaki tonā maʼuli ki te ʼatua fafine ʼaia ʼo te ʼofa pea mo te fanaunau, ʼaē neʼe tauhi ki ai te kau Keleka. ʼI te faitohi ʼaē ʼa Paulo ki te kau Filipe moʼo fakamālo ki tanatou ʼofa, neʼe tonu tana ʼui ʼaē ʼo ʼuhiga mo Epafolotite, “ko [tonatou] tagata ʼaē neʼe nātou fekauʼi age, pea ko [tonatou] tagata faifekau ʼāteaina ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga [kia te ia].”​—Filipe 2:​25.

ʼAki te meʼa ʼaē ʼe ʼui mai e te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo Epafolotite, ʼe feala ai ke tou mahino, logope la neʼe ko he meʼa lelei tana holi mālohi ʼaē ke gāue maʼa Paulo pea mo tana kokelekasio, kae neʼe tau ia Epafolotite mo te ʼu faigataʼaʼia ʼaē ʼe tau mo tatou. Tou vakaʼi tona faʼifaʼitaki.

“Ko Toku Tagata Faifekau ʼĀteaina Ki Te ʼu Meʼa ʼAē ʼe ʼAoga Kia Te ʼAu”

ʼE lahi te ʼu meʼa ʼe mole tou ʼiloʼi ʼo ʼuhiga mo ia, kae ʼe feala ke tou sio fakaʼatamai ki te tau ʼa Epafolotite ki Loma, kua gaʼegaʼe ʼi tana folau. ʼE mahino ia neʼe lagi folau ʼi te ala ʼaē neʼe gaohi e te kau Loma ko te Via Egnatia, ʼaē neʼe fakalaka ʼi Masetonia. Neʼe lagi fakalaka ʼi te Tai Adriatique ʼo ʼalu ki te potu muli ʼo te fenua ʼo Italia, pea hake ai ʼi te Ala Lahi ʼo Appienne ki Loma. Neʼe ko he folau fakatupu gaʼegaʼe, (ko kilometa e 1 200) pea neʼe lagi fualoa age ʼi he māhina katoa.​—Vakaʼi te talanoa ʼo te pasina 29.

Neʼe koteā te faʼahiga manatu ʼaē neʼe maʼu e Epafolotite ʼi tana kamata fai te gāue ʼaia? Neʼe fekauʼi ia ia ke “gāue ʼāteaina,” kiaPaulo, pe ke ina fai he lei·tour·giʹa, kia ia. (Filipe 2:​30) Ko te kupu faka Keleka ʼaia, neʼe ʼuluaki fakaʼaogaʼi ki te gāue ʼaē neʼe fai e he tagata fakalogo ki te Puleʼaga, ʼaki tona loto faʼitaliha. Ki muli age, neʼe liliu ʼo faka ʼuhiga ki te faʼahiga gāue ʼaē neʼe fakamaʼua e te Puleʼaga ki te hahaʼi ʼaē neʼe nātou maʼu te ʼu fealagia moʼo fakahoko ʼo te gāue ʼaia. ʼO ʼuhiga mo te fakaʼaogaʼi ʼo te kupu ʼaia e te ʼu Tohi Faka Keleka, ʼe ʼui fēnei e te tagata sivi Tohi-Tapu: “Ko te Kilisitiano ʼe ko he tagata ʼe gāue maʼa te ʼAtua pea mo te tagata, ʼuhi ʼuluaki, heʼe fia gāue maʼa nāua ʼaki tona loto katoa, pea lua leva, heʼe fakamālohiʼi ia ia ke ina fai, koteʼuhi heʼe fakamaʼua kia ia e te ʼofa ʼo Kilisito.” ʼIo, neʼe ko he faʼahiga manatu lelei ʼaē neʼe fakahā e Epafolotite!

‘Neʼe Ina Tuku Tona Nefesi Ki Te Tuʼutāmaki’

Neʼe fakaʼaogaʼi e Paulo te kupu mai te ʼu faʼahiga palalau ʼaē ʼe fakaʼaogaʼi ki te gaoʼi paʼaga, ʼo ina ʼui ko Epafolotite neʼe ‘ina tuku [pa·ra·bo·leu·saʹme·nos] tona nefesi ki te tuʼutāmaki,’ peʼe ʼi te ʼuhiga moʼoni ʼo te kupu ʼaia, neʼe “gaoʼi” ʼaki tona maʼuli ki te gāue ʼa Kilisito. (Filipe 2:​30) ʼE mole tonu ke tou manatu neʼe fai fakavale e Epafolotite he meʼa; kae ʼe tou ʼui neʼe feala ke tuʼutāmaki, ʼi tana fakahoko tana gāue taputapu. Neʼe lagi ina fakahoko tana gāue ʼaia lolotoga he temi faigataʼa ʼo te taʼu. Neʼe faʼa kātaki koa ʼi tana faiga ʼaē ke ina fakaʼosi tana folau, ʼi tana ʼosi mahaki ʼi te lolotoga ʼo tana folau? Koia, ko Epafolotite “neʼe mahaki ʼo meihiʼi mate.” Neʼe lagi loto ia ke nofo fualoa mo Paulo ke tauhi kia ia, pea ko te lagi tupuʼaga la ʼaia ʼo te fakamahino ʼaē e Paulo pe koʼe neʼe tonu ke foimo liliu ai kio ia.​—Filipe 2:​27.

Kae ko Epafolotite neʼe ko he tagata lototoʼa, neʼe ina fia fakaʼaogaʼi tona maʼuli moʼo tokoni kia nātou ʼaē neʼe ʼaoga kiai.

ʼE lagi feala ke tou fai te fehuʼi ʼaenī kia tatou, ‘ ʼE ʼau fai anai koa ia meʼa fuli moʼo tokoni ki toku ʼu tēhina fakalaumālie, ʼaē ʼe tau mo ni ʼu faigataʼaʼia?’ Ko te taʼi loto fia foaki ʼaia, ʼe ko he meʼa ʼe maʼua ke fai e te kau Kilisitiano. Neʼe ʼui fēnei e Sesu: “ ʼE ʼau foaki atu kia koutou te fakatotonu foʼou, ke koutou feʼofaʼofaniʼaki; ohage ko taku ʼofa ʼaē kia koutou, ke toe feiā foki mo koutou, ke koutou feʼofaʼofaniʼaki.” (Soane 13:34) Neʼe fakahoko e Epafolotite tana gāue, “ ʼo meihiʼi mate pe.” Koia, ko Epafolotite, neʼe ko he faʼifaʼitaki ʼo he tagata neʼe ina maʼu te “faʼahiga manatu” ʼaē neʼe fakaloto mālohiʼi e Paulo ke maʼu e te kau Filipe. (Filipe 2:​5, 8, 30, Kingdom Interlinear) ʼE feala koa ke tou foaki totatou maʼuli moʼo hāofaki totatou ʼu tēhina?

Kae neʼe lotovaivai ia Epafolotite. Koteā tona tupuʼaga?

Tona Lotovaivai

Koutou fakakaukauʼi ʼe koutou tau mo te ʼaluʼaga ʼaē neʼe tau mo Epafolotite. Neʼe ʼui fēnei e Paulo: “ ʼE ina fakaʼamu mālohi ke sio kia koutou fuli, pea ʼe lotovaivai ʼaupito he neʼe koutou logo ʼe mahaki.” (Filipe 2:​26) Neʼe ʼiloʼi e Epafolotite ko te ʼu tēhina ʼo tona kokelekasio kua nātou ʼiloʼi neʼe mahaki, pea neʼe mole feala ke tokoni kia Paulo ohage ko te meʼa ʼaē neʼe nātou ʼamanaki kiai. ʼI tona fakahagatonu, neʼe lagi lahi age ia te ʼu fihifihia ʼaē neʼe ina fakatupu kia Paulo. Neʼe lagi tonu ki te tōketā ko Luka, te kaugā gāue ʼo Paulo, ke ina tuku keheʼi te tahi ʼu meʼa moʼo tokaga muʼa kia Epafolotite.​—Filipe 2:​27, 28; Kolose 4:​14.

Neʼe lotovaivai ia Epafolotite ʼuhi ko te faʼahi ʼaia. Neʼe lagi manatu ia, ko te ʼu tēhina ʼo tona kokelekasio kua nātou manatu nātou neʼe mole feala ke ina fakahoko tana gāue. Neʼe lagi manatu neʼe lākahala, pea mo “fakaʼamu mālohi” ke sio kia nātou moʼo fakafimālieʼi tonatou loto ʼo ʼuhiga mo tana agatonu. Neʼe fakaʼaogaʼi e Paulo te kupu mālohi ʼo te lea faka Keleka, ko te kupu a·de·mo·neʹo, “ ʼe kita lotovaivai ʼaupito,” moʼo talanoa ʼo ʼuhiga mo te ʼaluʼaga ʼaē neʼe tau mo Epafolotite. ʼE ʼui fēnei e te tagata ʼe ina ako te ʼu meʼa fakaʼatua ko J. B. Lightfoot, ko te kupu ʼaia ʼe feala ke faka ʼuhiga ki “he ʼaluʼaga ʼe mole kei kita ʼiloʼi ai te meʼa ʼaē ʼe kita fai, ki he lotohoha, ʼo meihiʼi vale, ʼuhi ko hona mahaki fakasino, pe ko he mahaki fakaʼatamai, ohage ko hona lotomamahi, ko hona loto ufiufi, pea mo te tahi age ʼu meʼa.” ʼI te ʼu Tohi Faka Keleka, ʼe toe fakaʼaogaʼi pe te kupu ʼaia ki te tau tūgaki fakamamahi ʼa Sesu ʼi te ʼōloto ʼo Setesemane.​—Mateo 26:37.

Koia neʼe manatu ai ia Paulo, ʼe lelei age ke ina toe fakaliliu ia Epafolotite ki te kau Filipe, ʼaki he tohi ʼe ina fakamahino ai te toe liliu vave age ʼo te tēhina ʼaē neʼe nātou fekauʼi age. ʼI tana ʼui ʼaē, “ ʼi taku manatu ʼe lelei age taku fekauʼi atu ia Epafolotite,” neʼe ko Paulo ʼaē neʼe ina fakaliliu ia ia, ʼo mole feala ke mahalohalo he tahi neʼe mole lelei te gāue ʼaē neʼe fai e Epafolotite. (Filipe 2:​25) Kailoa, kae neʼe meihiʼi pe ke mate ia Epafolotite moʼo fakahoko ia tana gāue! ʼAki he lotomāfana, ʼe kole e Paulo kia nātou ke nātou “fai age kia te ia te tali kāiga māhani ʼaē ʼi te ʼAliki, ʼaki he fiafia katoa; pea mo [nātou] haga ʼofa mamahi aipe ki te ʼu tagata ʼaē ʼe hage ko ia, he neʼe meihiʼi mate pe, ʼuhi ko te gāue ki te ʼAliki, ʼo ina tuku tona nefesi ki te tuʼutāmaki, moʼo fetogi katoa [tanatou] mole ʼi [hē] moʼo tauhi totonu kia te [ia].”​—Filipe 2:​29, 30.

“Koutou Haga ʼOfa Mamahi Aipe Ki Te ʼu Tagata ʼAē ʼe Hage Ko Ia”

ʼE tonu ke tou leleiʼia te ʼu tagata pea mo te ʼu fafine ʼaē ʼe nātou maʼu te faʼahiga manatu ʼaē neʼe maʼu e Epafolotite. ʼE nātou sakilifisioʼi tonatou maʼuli ki te tauhi. Koutou manatuʼi ia nātou ʼaē ʼe nātou foaki tonatou maʼuli ki te tauhi kia Sehova, ʼo nātou mavae io nātou ke nātou ʼolo ʼo misionea, ke nātou gāue ko he ʼu tagata taupau feʼoloʼaki, peʼe ke nātou gāue ʼi te ʼu filiale ʼo Sosiete Watch Tower. ʼE moʼoni ʼi te temi nei ko ʼihi, ʼi tonatou kua matutuʼa pea mo mahamahaki, ʼe mole kei nātou gāue ohage ko tonatou fai ki muʼa atu, kae ʼe tonu ke tou fakaʼapaʼapa kia nātou pea mo tou loto fakafetaʼi ki te ʼu taʼu ʼaē neʼe nātou nonofo agatonu ai ʼi te gāue.

Kae, ʼe feala ke lotomamahi he tahi, pea mo ina tukugakoviʼi ia ia totonu, ʼuhi ko hona mahaki fakatupu vaivai. Ko ʼihi ʼe nātou fia fai tanatou gāue ke lahi age. Kae ʼe nātou lotomamahi heʼe mole feala! Ko nātou ʼaē ʼe nātou tau mo te ʼaluʼaga ʼaia, ʼe feala ke nātou fakatokagaʼi te faʼifaʼitaki ʼa Epafolotite. Neʼe ko hana hala koa mo kapau neʼe mahaki? Kailoa! (Senesi 3:​17-​19; Loma 5:​12) Neʼe fia tauhi ia Epafolotite ki te ʼAtua pea mo ʼona tēhina, kae neʼe mole feala ke ina fai katoa te faʼahi ʼaia ʼuhi ko te mahaki ʼaē neʼe tau mo ia.

Neʼe mole fakatonutonuʼi e Paulo ia Epafolotite ʼuhi ko te mahaki ʼaē neʼe tau mo ia, kae neʼe ina ʼui age ki te kau Filipe ke nātou taupau lelei kia ia. ʼO toe feiā aipe, ʼe tonu ke tou fakaloto fīmālieʼi totatou ʼu tēhina, mokā nātou lotovaivai. ʼI te agamāhani, ko te meʼa ʼaē ʼe feala ke tou fai, ʼe ko te vikiʼi ʼo nātou ʼaia ʼuhi ko tanatou faʼifaʼitaki agatonu ʼi te tauhi. ʼE mahino ia, ko te fakafetaʼi pea mo te fakavikiviki ʼaē neʼe fai e Paulo ʼo ʼuhiga mo Epafolotite, neʼe ina fakaloto fīmālieʼi ia ia, ʼo ina fakamaʼamaʼa te lotovaivai ʼaē neʼe tau mo ia. Mo tatou foki la, ʼe tonu ke tou ʼiloʼi papau ‘ ʼe mole heʼe agatonu te ʼAtua ke ina galoʼi tatatou gāue, pea mo te ʼofa ʼaē neʼe tou fakahā ʼo ʼuhiga mo tona huafa, ʼi tatatou tauhi te kau maʼoniʼoni, pea mo haga hoko atu aipe tatatou tauhi kia nātou.’​—Hepeleo 6:​10.

[Talanoa ʼo te pasina 29]

Te ʼu Faigataʼaʼia ʼo Te Folau

ʼI te temi nei, ʼe mole kei faigataʼa hakita folau ki he ʼu kolo maʼuhiga e lua ʼo te Eulopa, ohage ko tona faigataʼa ʼaē kia Epafolotite. ʼE feala ke koutou folau lelei ʼi he vakalele ʼi he hola katoa peʼe lua. ʼI te ʼuluaki sēkulō, neʼe mole tatau te ʼu ʼaluʼaga ʼaē moʼo fai ʼo he folau feiā. ʼI te temi ʼaia, neʼe ko he meʼa faigataʼa te fai folau. Ko he tahi neʼe ʼalu lalo, neʼe haʼele ia kilometa e 30 peʼe 35 ʼi he ʼaho katoa, ʼo hoko kia ia te ʼu faigataʼaʼia ʼo te temi, te ʼu tuʼutāmaki kehekehe, ʼo toe kau kiai mo te kau “kaihaʼa.”​—2 Kolonito 11:26.

Kae neʼe feafeaʼi tanatou mālōlō ʼi te afiafi pea mo te maʼu ʼo tanatou meʼa kai?

ʼE ʼui fēnei e te tagata fai hisitolia ko Michelangelo Cagiano de Azevedo, ʼi te loaloaga ʼo te ʼu ala Loma, “neʼe ʼi ai te ʼu mansiones, ko te ʼu fale tali fagona, mo te ʼu fale koloā, mo te ʼu fale hōsi, pea mo te ʼu nofoʼaga maʼa te kau gāue; ʼi te vaha ʼo te ʼu mansiones e lua, neʼe ʼi ai te ʼatu ʼu mutationes, peʼe ko he ʼu fale neʼe feala ke kita mālōlō ai, ke kita fetogi ai takita hōsi peʼe ko tokita saliote, pea mo kita toʼo ai hakita meʼa kai.” Neʼe kovi ʼaupito te ʼu fale tali fagona ʼaia, he neʼe ʼōmai tuʼumaʼu kiai te hahaʼi māmio kovi. Ko te ʼu hahaʼi ʼaē neʼe gāue ʼi te ʼu fale tali fagona ʼaia, neʼe nātou maʼu tanatou falā mai te kau kaihaʼa, pea mo te kau fafine paomutu. Ko te tagata fai tuketuke fakamanukinuki Latina ko Juvenal, neʼe ina ʼui fēnei, ko ia ʼaē neʼe tonu ke moe ʼi te taʼi fale tali fagona ʼaia, neʼe lagi tonu ke “moe fakatahi mo he kau tagata fai fakapō, mo he kau tagata gāue vaka, mo he kau kaihaʼa, mo he kau tagata kaugana neʼe nātou feholaki, mo he ʼu tagata ko tanatou gāue ʼe ko te nonoʼo ʼo te ʼu kia ʼo te hahaʼi ʼo tautau, pea mo te hahaʼi faʼu puha mate . . . Neʼe nātou ʼinu fuli ki te ipu e tahi; neʼe mole he tahi neʼe ʼi ai hona palepale ʼoʼona totonu, pe ko hona laupapa ʼoʼona tokotahi.” Ko ʼihi kau tagata faitohi ʼo te temi muʼa, neʼe nātou meo ki te kovi ʼo te vai, pea mo te ʼu koga fale, ʼaē neʼe hahaʼi fau tona nofoʼi, mo ʼuli, mo māhūhū, pea mo manua.

[Mape/Paki ʼo te pasina 27]

Loma

[Paki]

Ko te tagata folau ʼi te temi ʼo te kau Loma

[Haʼuʼaga ʼo te paki]

Map: Mountain High Maps® Copyright © 1995 Digital Wisdom, Inc.; Traveler: Da originale del Museo della Civiltà Romana, Roma

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae