Kua Tohiʼi Fakatomuʼa Koa Tokotou Maʼuli?
“ALA NÒ DON.” ʼI te lea Bambara ʼo Mali, ʼi te Potu Hihifo ʼo Afelika, ʼe faka ʼuhiga te kupuʼi palalau ʼaia, “Ko te gāue ʼa te ʼAtua.” ʼE lahi te maʼu ʼo te ʼu faʼahiga palalau ʼaia ʼi te ʼu potu fenua ʼaia. ʼI te lea Wolof, ʼe nātou ʼui fēnei, “Yallah mo ko def” (Neʼe fai e te ʼAtua). Pea ʼi te lea Dogon ʼo te telepi ʼi Afelika, ʼe nātou ʼui, “Ama biray” (Neʼe fakahoko e te ʼAtua).
ʼE maʼu e te ʼu kupuʼi palalau ʼaia tonatou tatau ʼi ʼihi fenua. Ohage ko te ʼui ʼaē: “Kua hoko tona temi” pea, “Neʼe ko te finegalo ʼo te ʼAtua” ʼe tautau logo kiai mokā hoko he mate peʼe ko he ʼu tuʼutāmaki fakamataku. ʼI te Potu Hihifo ʼo Afelika, ko te ʼu faʼahiga palalau ohage la “ ʼE fai fakatuʼutuʼu te tagata, kae ʼe fakalogo ki te ʼAtua” ʼe tohi māhani ʼi te ʼu motokā fetuku hahaʼi pea ʼe tuʼu ohage ko he ʼu fakaʼiloga ʼi te ʼu fale koloā. Maʼa te tokolahi, ko he ʼu faʼahiga palalau pe ia. Kae, ʼi ʼihi temi, ʼe hā mai ai te mālohi ʼo te tui ki te ʼu meʼa ʼaē kua fakatuʼutuʼu fakatomuʼa.
Kae koteā koa te faka ʼuhiga ʼo te ʼu meʼa ʼaē kua fakatuʼutuʼu fakatomuʼa? ʼE fakamahino fēnei e te tikisionalio The World Book Encyclopedia ko “te tui ʼaē ko te ʼu meʼa ʼaē ʼe hoko ʼe fakatuʼutuʼu e te ʼu mālohi ʼe mole feala ke puleʼi e te tagata.” Koteā te ʼu “mālohi” ʼaia? Kua hili kiai taʼu ʼe lauʼi afe, neʼe tui te hahaʼi ʼo Papiloni ko te ʼu meʼa ʼaē kua fakatuʼutuʼu fakatomuʼa ki he tahi neʼe lave mālohi ki ai te ʼu agaaga ʼo te ʼu fetuʼu ʼi tana tupu. (Vakaʼi ia Isaia 47:13.) Neʼe tui te kau Keleka, ko te ʼu meʼa ʼaē kua fakatuʼutuʼu fakatomuʼa neʼe ko te ʼu fafine ʼatua mālohi e toko tolu, neʼe nātou puleʼi, mo fakafuafua, pea mo fakagata te loaloaga ʼo te maʼuli. Kae, ko te manatu ʼaē ko te ʼAtua ʼaē kua ina fakatuʼutuʼu fakatomuʼa te ʼu meʼa ʼaē ʼe hoko ʼi te maʼuli ʼo he tahi, neʼe tupu ia mai te kau tagata fai teolosia ʼo te Keletiate!
Ohage la, ko “Sagato” Aukusitino, neʼe ina līaki “te ʼu manatu hala pea mo fakahehema” ʼa te hahaʼi ʼaē ʼe nātou lau te ʼu fetuʼu. ʼI te tahi age faʼahi, neʼe ina ʼui “ka tui he tahi ki te maʼuli ʼo te ʼAtua, kae ʼi te temi pe ʼaia ʼe fakafisi ia ki tana ʼiloʼi fakatomuʼa te ʼu meʼa ʼaē ka hoko ʼi te ka hau, ʼe ko he manatu vale ia.” Neʼe ina ʼui, ke feala moʼoni ke māfimāfi te ʼAtua, ʼe tonu ke ina “ ʼiloʼi ia meʼa fuli ia muʼa ʼo tonatou fakahoko” ʼo mole ina tuku he meʼa ke hoko feiā pe. Pea tahi ʼaē, neʼe ʼui fakamalotoloto e Aukusitino, logope la te ʼiloʼi fakatomuʼa e te ʼAtua ia meʼa fuli ʼaē ka hoko, ʼe kei maʼu pe e te tagata te ʼāteaina ʼaē ʼo te fili ʼo te meʼa ʼaē ʼe loto kiai.—The City of God (Te Kolo ʼo Te ʼAtua), Tohi 5, te kapite 7 ki te 9.
Ko te ʼu sēkulō ki muli mai, ko te tagata fai teolosia Polotesita, ko Soane Kalevino, neʼe ina fakatuputupu fakatomuʼa te manatu ʼaia, ʼo ina ʼui ko ʼihi hahaʼi kua “fakatuʼutuʼu fakatomuʼa [e te ʼAtua] ke nātou liliu ko he ʼu tamaliki pea mo he tofiʼa ʼo te puleʼaga ʼaē ʼi selo,” kae ko ʼihi kua fakatuʼutuʼu fakatomuʼa ia ke nātou liliu ko “he hahaʼi ʼe nātou tali tana hāūhāū”!
Ia ʼaho nei, ko te tui ki te ʼu meʼa ʼaē kua fakatuʼutuʼu fakatomuʼa kua tali ia ʼi te ʼatu ʼu koga meʼa ʼo te malamanei. Koutou fakatokagaʼi te meʼa ʼaē neʼe hoko kia Ousmane, te tūpulaga ʼi te Potu Hihifo ʼo Afelika. Neʼe ko he tahi neʼe ako lelei ʼaupito ʼi tona faleako, kae ʼi tana fai tana ʼu sivi fakaʼosi, neʼe mole ina maʼu. Neʼe faka ʼuhiga te faʼahi ʼaia neʼe mole hiki kalasi, kae neʼe toe faka ʼuhiga foki ki tona ufiufi ki tona famili pea mo tona ʼu kaumeʼa. Neʼe faigaʼi e tona kaumeʼa ke ina fakafimālieʼi ia ia, ʼo ina ʼui age neʼe ko te finegalo ʼaia ʼo te ʼAtua. Neʼe toe tatau pe mo te ʼui ʼa te faʼe ʼa Ousmane, neʼe mole ina maʼu tona pepa he neʼe kua fakatuʼutuʼu fakatomuʼa ke feiā.
ʼI te kamata, neʼe fiafia ia Ousmane ʼi tana tali tanatou agalelei. Pea tahi ʼaē, kanapaula neʼe ko te finegalo ʼaia ʼo te ʼAtua ke mole ina maʼu tona pepa, neʼe mole ʼi ai he meʼa neʼe feala ke ina fai moʼona tāʼofi. Kae ko tana tāmai neʼe manatu kehe ia. Neʼe ina ʼui age kia Ousmane, neʼe mole ina maʼu tona pepa ʼi tana pe hala, kae mole ko te hala ia ʼa te ʼAtua. Neʼe mole maʼu e Ousmane tona pepa he neʼe ina meʼa noaʼi tana ako.
ʼI tana lotolotolua ki te tui ki te ʼu meʼa ʼaē kua fakatuʼutuʼu fakatomuʼa, neʼe fakatotonu e Ousmane ke ina kumi totonu te ʼu meʼa ʼaia. ʼE mātou fakaafe koutou ke koutou fai feiā, ʼo koutou vakaʼi te alatike ʼaē ʼe hoa mai.