ʼE ʼi Ai Te Temi Kiā Meʼa Fuli
ʼE ʼui fēnei ʼi te Tohi-Tapu: “Kiā meʼa fuli ʼe ʼi ai tona temi kua fakakatofa, ʼeī, he temi kiā meʼa fuli ʼi te lalo lagi.” Ko ia ʼaē neʼe ina tohi ia te ʼu palalau ʼaia, ia te Hau poto ko Salomone ʼo te temi muʼa, neʼe ina hoko atu ʼo ʼui ʼe ʼi ai te temi moʼo tupu ai pea mo he temi moʼo mate ai, he temi moʼo laga pea mo he temi moʼo maumauʼi, he temi moʼo ʼofa pea mo he temi moʼo fehiʼa. Moʼo fakaʼosi, neʼe ina ʼui fēnei: “Koteā tona fua lelei maʼa ia ʼaē ʼe ina fai he meʼa, ʼo ʼuhiga mo te meʼa ʼaē ʼe gāue kinakina kiai?”—Tagata Tānaki 3:1-9.
ʼI TANATOU lau ia te ʼu palalau ʼaia, ʼe manatu ai e ʼihi hahaʼi ʼe akoʼi moʼoni ʼi te Tohi-Tapu ia te kua fakatuʼutuʼu fakatomuʼa ʼo te temi kiā meʼa fuli pē; ko tona fakaʼuhiga, ʼe natou manatu ʼe lagolago ia te Tohi-Tapu ki te tui ʼaē kua ʼosi tohi fakatomuʼa totatou maʼuli. ʼE moʼoni koa te faʼahi ʼaia? ʼE lagolago koa ia te Tohi-Tapu ki te manatu ʼaē ko meʼa fuli ʼi te maʼuli kua ʼosi tohi fakatomuʼa? Mai tona ʼaluʼaga ʼaē “ko te Tohi-Tapu kātoa ʼe haʼu mai te ʼAtua,” ko te meʼa ʼaē ʼe tou lau ʼi te vaega Tohi-Tapu ʼe tonu ke ʼalutahi mo te meʼa ʼaē ʼe tou lau ʼi te tahi age ʼu vaega Tohi-Tapu. Koia, tou vakaʼi pe koteā ʼaē ʼe ʼui e te tahi ʼu vaega ʼo te Folafola ʼa te ʼAtua, ia te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia.—2 Timoteo 3:16.
Te ʼu Temi Pea Mo Te ʼu Meʼa Fakafokifā
ʼI te tohi ʼo Tagata Tānaki, neʼe toe tohi fēnei e Salomone: “Neʼe au maliu pea neʼe au mamata ʼi te lalo laʼā ʼe mole ʼa te tagata vaʼe vave ia te mālo ʼi te lele, peʼe ʼa te tagata mālohi ia te mālo ʼi te tau, peʼe ʼa te kau popoto ia te maʼu ʼo te meʼa kai, pea ʼe mole ʼa te hahaʼi ʼatamai te maʼu ʼo te ʼu koloa, pea ʼe mole ko nātou ʼaē ʼe natou maʼu te ʼatamai mālama ʼaē kā natou maʼu anai te ʼofa.” Koteā tona tupuʼaga? Neʼe ina fakamahino fēnei: “Heʼe ko te ʼu temi pea mo te ʼu meʼa fakafokifā ʼe hoko kiā nātou fuli.”—Tagata Tānaki 9:11.
Neʼe mole ʼui e Salomone ko meʼa fuli ʼo te maʼuli kua ʼosi tohi fakatomuʼa, kae neʼe ina fakahā lelei ʼe mole feala ke ʼiloʼi fakatomuʼa e te hahaʼi pea ke natou ʼiloʼi lelei te ikuʼaga ʼo te ʼu meʼa ʼaē ʼe natou fai “heʼe ko te ʼu temi pea mo te ʼu meʼa fakafokifā ʼe hoko kiā nātou fuli.” Ko te meʼa ʼe tautau hoko, ʼe hoko he meʼa ki he tahi ʼuhi pē ko he meʼa ʼe tō lelei peʼe ko he meʼa ʼe tō kovi.
Ohagē lā, tou tokagaʼi ia te ʼui fēnei: “ ʼE mole ʼa te tagata vaʼe vave ia te mālo ʼi te lele.” ʼE lagi kotou manatuʼi peʼe lagi neʼe kotou lau ʼo ʼuhiga mo te lele ʼiloa kae neʼe hoko ai te meʼa faikehe, ko te lele ʼa te hahaʼi fafine iā meta e 3 000 neʼe fai ʼi te ʼu Gaoʼi Olympiques ʼo te taʼu 1984 ʼi te kolo ko Los Angeles, ʼi Californie, ʼaē ʼi te fenua ʼo Amelika. Ko fafine lele e lua, ko te tahi neʼe ina fakafofoga ia Pilitānia pea mo te tahi ia Amelika, neʼe lau ko nāua tokolua ʼaia ʼaē kā nā maʼu te ʼaulo. Kae ʼi te vaelua ʼo te lele, neʼe nā feʼīʼaki. Ko te tahi neʼe toka pea neʼe mavae ai ʼi te lele; ko te tahi, ʼi tona kua lotovaivai ʼaupitō, neʼe ina fakaʼosi te lele ʼi te tuʼulaga fitu.
Neʼe kua tohi fakatomuʼa koa te ʼu meʼa ʼaia neʼe hoko? ʼE feala ke manatu fēia e ʼihi. Kae ʼe hā lelei mai neʼe ko te feʼīʼaki ʼaia, ʼaē neʼe mole feala ke ʼiloʼi fakatomuʼa e he tahi, ʼaē neʼe tupu ai tanā mole maʼu te mālo ʼi te lele ʼaia. Neʼe kua tohi fakatomuʼa koa ke nā feʼīʼaki? ʼE kei ʼio aipē ʼihi. Kae neʼe ʼui e te hahaʼi fai fakamatala, neʼe tupu te feʼīʼaki ʼaia ʼuhi ko te fakataupiepie lahi ʼa te ʼu fafine faigaoʼi mālolohi ʼaia ʼi te lele, ʼaki tanā tauʼaki faiga ʼaē ke nā mālo. Ohagē ko tona ʼui ʼi te Tohi-Tapu: “Ko te ʼu temi pea mo te ʼu meʼa fakafokifā ʼe hoko kiā nātou fuli.” Tatau aipē pe neʼe teuteu lelei he tahi, kae ʼe hoko tuʼumaʼu pē he ʼu meʼa fakafokifā ʼe feala ke fetogi ai ia te ikuʼaga ʼo he faiga ʼa he tahi, pea ʼe mole hona pikipikiga mo he meʼa kua ʼosi tohi fakatomuʼa.
Kae koteā ia te fakaʼuhiga ʼo te ʼu palalau ʼaenī ʼi te Tohi-Tapu: “Kiā meʼa fuli ʼe ʼi ai tona temi kua fakakatofa”? ʼE ʼi ai koa he meʼa ʼe feala ke tou fai ʼe feala ke fetogi ai anai te ikuʼaga ʼo totatou maʼuli—te kua tohi fakatomuʼa ʼo totatou maʼuli?
Te Temi ʼAē ʼe Lelei Kiā Meʼa Fuli Pē ʼe Tou Fai
ʼE mole talanoa te tagata faitohi ʼo te Tohi-Tapu ʼaē neʼe takitaki e te laumālie māʼoniʼoni, ʼo ʼuhiga mo te kua tohi fakatomuʼa ʼo te maʼuli ʼa he tahi peʼe ina fakamatala ia te ikuʼaga ʼo tona maʼuli, kae neʼe talanoa ia ki te fakatuʼutuʼu ʼa te ʼAtua pea mo tona malave ki te mālamanei. ʼE tou ʼiloʼi feafeaʼi ia te faʼahi ʼaia? ʼE tou ʼiloʼi ʼaki te meʼa ʼaē ʼe ʼui ʼi te ʼu vaega ʼi muʼa atu ʼo te vaega ʼaia pea ki muli age. ʼI tana ʼosi talanoa kiā meʼa fuli ʼaē ʼe hagē ʼe ʼi ai “tona temi kua fakakatofa,” neʼe tohi fēnei e Salomone: “Neʼe au sio ki te gāue ʼaē neʼe foaki e te ʼAtua ke tokaga kiai ia te ʼu foha ʼo te tagata. Ko meʼa fuli, neʼe ina fai ke matalelei ʼi tona temi.”—Tagata Tānaki 3:10, 11.
Neʼe foaki e te ʼAtua ki te mālamanei he ʼu tuʼuga gāue, peʼe ko he ʼu meʼa ke natou fai, pea neʼe tohi e Salomone ʼihi ʼi te ʼu gāue ʼaia. Neʼe toe foaki mai e te ʼAtua ia te loto faʼifaʼitaliha ke tou filifili ia te meʼa ʼaē ʼe tou fia fai. Kae, ki te ʼu gāue fuli pē, ʼe ʼi ai tona temi ʼe tonu ke fai ai, ke maʼu ai he fua lelei. Ohagē lā ko te ʼui fēnei ʼa Salomone iā Tagata Tānaki 3:2: “He temi moʼo tō pea mo he temi moʼo taʼaki ia te meʼa ʼaē neʼe tō.” ʼE ʼiloʼi e te hahaʼi gāue kele, ko te ʼu pulapula kehekehe ʼe ʼi ai tona temi ʼe tonu ke tō ai. Koteā ʼaē kā hoko mokā ʼe mole fia fakaʼaogaʼi e te tagata gāue kele ia te faʼahi ʼaia kae ina tō tana pulapula ʼi te temi peʼe ko te fasigā taʼu kae mole ko tona temi totonu ʼaia? Kapau ʼe kovi te taʼukai, logolā tana gāue kinakina, ʼe tonu anai koa ke ina lau neʼe kua ʼosi tohi fakatomuʼa te meʼa ʼaia neʼe hoko? Kailoa ia! Neʼe mole pē lelei te taʼukai he neʼe mole ina tō ia te pulapula ʼi te temi ʼaē neʼe tonu ke tō ai. Neʼe tonu ia ke mulimuli te tagata gāue kele ki te fakaʼaluʼalu ʼo te nātulā ʼaē kua fakatuʼu e te Tupuʼaga.
Koia, ko te meʼa ʼaē kua ʼosi fai he tonu kiai e te ʼAtua, ʼe mole ko tana tohi fakatomuʼa ia te maʼuli ʼo te hahaʼi peʼe ko te ikuʼaga ʼo te ʼu meʼa fuli ʼaē ʼe hoko, kae ko ʼihi pelesepeto ʼe fakalogo kiai ia te ʼu gāue ʼo te tagata ʼo mulimuli ki tana fakatuʼutuʼu. Ke maʼu e te hahaʼi te ʼu fua lelei ʼo te ʼu meʼa ʼaē ʼe natou fai, ʼe tonu ke natou fakasiosio tonu pea mo gāue ʼo mulimuli ki te fakatuʼutuʼu pea mo te temi ʼa te ʼAtua. Ko te meʼa ʼaē kua ʼosi fakatuʼutuʼu fakatomuʼa pea mole feala ke fetogi ʼe mole ko te maʼuli ʼo te hahaʼi kae ʼe ko te ʼu meʼa ʼaē kua fakatuʼutuʼu e te ʼAtua ke ina fai. ʼAki ia te polofetā ko Isaia, neʼe tala fēnei e Sehova: “[Ko] taku folafola ʼaē ʼe mavae atu ʼi toku gutu . . . ʼe mole toe liliu mai anai kiā te au kae mole hona ʼu fua, kae ʼe mahino papau ia ʼe ina fai anai te meʼa ʼaē kua au leleiʼia, pea ʼe lava lelei anai te meʼa ʼaē neʼe au fekauʼi kiai.”—Isaia 55:11.
Pea koteā lā ia te “folafola” ʼa te ʼAtua, peʼe ko tana fakatuʼutuʼu ʼaē kua ina tala, ʼo ʼuhiga mo te kele pea mo te kā haʼu ʼa te mālamanei ʼaē “ ʼe lava lelei anai”?
Tou Mahino Ki Te Temi ʼa Te ʼAtua
ʼI te ʼosi ʼui fēnei e Salomone: “Ko meʼa fuli, neʼe . . . fai [e te ʼAtua] ke matalelei ʼi tona temi,” neʼe hoko atu ʼo ina fakamahino mai fēnei: “Māʼia mo te ʼu temi ʼe mole ʼiloʼi hona gataʼaga, neʼe ina ʼai ki tonatou loto, ke ʼaua naʼa ʼiloʼi e te tagata te gāue neʼe fai e te ʼAtua moʼoni mai tona kamataʼaga ʼo aʼu ki tona fakaʼosi.” ʼE fakaliliu fēnei ia te vaega ʼaia ʼi te Tohi-Tapu NIV Study Bible: “Neʼe ina toe ʼai te heʼegata ki te loto ʼo te tagata, kae ʼe mole feala hanatou mahino ki te meʼa ʼaē neʼe fai e te ʼAtua talu mai te kamataʼaga ʼo aʼu ki te fakaʼosi.”—Tagata Tānaki 3:11.
Neʼe lahi te ʼu meʼa neʼe tohi ʼo ʼuhiga mo te vaega ʼaia. Kae ko tātou fuli ʼi totatou loto neʼe kua tou feʼekeʼaki ʼi he temi, peʼe koteā te ʼuhiga ʼo te maʼuli pea mo totatou kā haʼu. ʼI te ʼu temi fuli pē, neʼe faigataʼa ki te hahaʼi hanatou tali ia te manatu ʼaē ko te maʼuli ʼe fakaʼuhiga pē ki takita gāue kinakina, pea tou mamate leva ki muli age. Ko tātou tagata ʼe tou makehe ʼi te ʼu meʼa maʼuli fuli heʼe mole gata pē tatatou fakakaukau ki te tupuʼaga ʼo tatatou ʼi henī pea mo te temi nei, kae ʼe tou toe fakakaukauʼi foki ʼo ʼuhiga mo totatou kā haʼu. ʼE tou toe fakaʼamu ki te fealagia ʼaē ke tou māʼuʼuli ʼo heʼegata. Koteā tona tupuʼaga? Ohagē ko tona fakamahino ʼi te vaega, ko te ʼAtua neʼe ina “ ʼai te heʼegata ki te loto ʼo te tagata.”
ʼI tanatou fia maʼu ia te fakaʼamu ʼaia, ʼe tāpiki te hahaʼi ki te manatu ʼaē ʼe ʼi ai he maʼuli ʼi te hili ʼo te mate. ʼE manatu ʼihi ʼe ʼi ai he meʼa iā tātou ʼe hoko atu tona maʼuli hili totatou mate. ʼE tui ʼihi ʼe tou toe tutupu ake ʼi he tahi age tagata peʼe ko he manu, ʼo mole gata te ʼaluʼaga ʼaia. Pea manatu ʼihi ko meʼa fuli kua ʼosi tohi fakatomuʼa peʼe kua ʼosi tohi e te ʼAtua pea ʼe mole feala hatatou tāʼofi ia te hoko ʼo te ʼu meʼa ʼaia. Meʼa fakaʼofaʼofa foki, ʼe mole fakalotofīmālie kātoa ia te ʼu fakamahino fuli ʼaia, heʼe ʼui ʼi te Tohi-Tapu, ʼaki tanatou faiga ʼo nātou totonu ko ‘te tagata ʼe mole ina ʼiloʼi anai te gāue neʼe fai e te ʼAtua moʼoni mai tona kamataʼaga ʼo aʼu ki tona fakaʼosi.’
Ko te fihi faigataʼa ʼaia pea talu mai fualoa ʼaē ʼe hoko ʼi te fia ʼiloʼi ʼa te tagata pea mo tana mole lava maʼu he ʼu tali, neʼe hoha kiai ia te hahaʼi fakakaukau pea mo te kau filosofia ʼi te temi fuli pē. Kae ʼuhi ʼaē neʼe ʼai e te ʼAtua ia te fakaʼamu ʼaia ki totatou loto, ʼe mole koa lā fakapotopoto hatatou kumi kiā te ia te ʼu meʼa ʼaē ʼe fakalotofīmālie ai tatatou fakaʼamu ʼaia? ʼE ʼui fēnei ʼi te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo Sehova: “ ʼE ke ʼavahi tou nima pea ʼe ke fafaga te loto ʼo te meʼa maʼuli fuli pē.” (Pesalemo 145:16) Kapau ʼe tou lau ia te Folafola ʼa te ʼAtua, te Tohi-Tapu, ʼe tou lava maʼu ai he ʼu fakamahino ʼe fakalotofīmālie ʼo ʼuhiga mo te maʼuli pea mo te mate pea ʼo ʼuhiga mo te fakatuʼutuʼu heʼegata ʼa te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te kele pea mo te mālamanei.—Efesi 3:11.
[Paki ʼo te pasina 5]
“ ʼE mole ʼa te tagata vaʼe vave ia te mālo ʼi te lele.”—Tagata Tānaki 9:11
[Paki ʼo te pasina 6]
Kapau ko te tagata gāue kele ʼe mole ina tō te pulapula ʼi te temi ʼaē ʼe tonu ke tō ai, ʼe tonu anai koa ke ina lau neʼe kua ʼosi tohi fakatomuʼa ia te fua kovi ʼo tona taʼukai?
[Paki ʼo te pasina 7]
ʼE tou fakakaukau ʼo ʼuhiga mo te maʼuli pea mo te mate heʼe ko te ʼAtua neʼe ina “ ʼai te heʼegata ki te loto ʼo te tagata”