Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w96 1/9 p. 8-13
  • Te Lao ʼi Muʼa ʼo Te Temi ʼo Kilisito

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Te Lao ʼi Muʼa ʼo Te Temi ʼo Kilisito
  • Te Tule Leʼo—1996
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Te Fakatuʼutuʼu ʼo Te Lao Faka Moisese
  • Ko He Lao ʼe Fakahā Lelei Ai Te Manavaʼofa Pea Mo Te Lotoʼofa
  • Te Fakaʼaogaʼi Kovi ʼo Te Lao
  • Ko Te ʼUli ʼo Te ʼu Aga ʼa Te Kau Faliseo
  • Te ʼu Ako ʼe Tou Maʼu Mai Te ʼu Hala ʼa Te Kau Faliseo
  • Te Lao ʼa Kilisito
    Te Tule Leʼo—1996
  • Ko Te Lao Faka Moisese — Koteā Tona ʼUhiga Kia Koutou?
    Logo Tahi ʼi Te Tauhi
  • E tou nofo koa ite u Folafola ae e Hogofulu?
    E Feala Keke Mauli O Heegata Ite Palatiso Ite Kele
  • Te Lao ʼAē Neʼe Tala Gutu He Koʼe Koa Neʼe Tohi?
    Te Tule Leʼo—1999
Hoko Atu
Te Tule Leʼo—1996
w96 1/9 p. 8-13

Te Lao ʼi Muʼa ʼo Te Temi ʼo Kilisito

“ ʼE ʼau manako ʼaupito ki tau lao! ʼI te ʼaho fuli pe ʼe ʼau manatu kiai.”​—Pesalemo 119⁠:97.

1. Koteā ʼaē ʼe mulimuli kiai te ʼu fetuʼu ʼo te lagi?

TALU tana kei veliveli, neʼe lagi sioʼi e Sopo te ʼu fetuʼu, ʼo ōfo tona loto ʼi tana sio ki te ʼu meʼa ʼaia. Neʼe lagi akoʼi age kia ia e tana ʼu mātuʼa te ʼu higoa ʼo te ʼu fetuʼu lalahi, pea mo te ʼu meʼa ʼaē neʼe nā ʼiloʼi ʼo ʼuhiga mo te ʼu lao ʼaē ʼe mulimuli kiai te feʼaluʼaki ʼa te ʼu fetuʼu ʼi te lagi. Ei, ko te hahaʼi ʼo te ʼu temi ʼāfea, neʼe nātou fakaʼaogaʼi te feʼaluʼaki ʼo te ʼu fetuʼu moʼo fakatuʼutuʼu ʼaki te fefakahoahoaʼaki ʼo te ʼu fasiga taʼu. Kae ʼi te ʼu temi fuli ʼaē neʼe ōfo ai ia Sopo ʼi tana sio ki te ʼu meʼa ʼaia, neʼe mole ina ʼiloʼi pe koteā te ʼu mālohi ʼaē neʼe tupu ai te fakapupu feiā ʼa te ʼu fetuʼu. Koia, neʼe mole feala hana fai he tali ki te fehuʼi ʼaē neʼe fai age e Sehova ʼAtua: “ ʼE ke ʼiloʼi koa te ʼu lao ʼo te lagi?” (Sopo 38:31-​33, Jérusalem) ʼIo, ko te ʼu fetuʼu ʼe mulimuli ki te ʼu lao​—koia ʼi te totonu pea mo te faigataʼa ʼaupito ʼo te ʼu lao ʼaia, ʼe mole faʼa mahino lelei kiai te kau popoto ʼo totatou temi.

2. He koʼe ʼe feala ke tou ʼui ko te ʼu meʼa fuli ʼaē neʼe fakatupu e te ʼAtua ʼe mulimuli ki te ʼu lao?

2 Ko Sehova ʼe ko te Tagata Fai Lao Māʼoluga tokotahi ʼi te ʼatulaulau. Ko tana ʼu gāue fuli ʼe mulimuli ki te ʼu lao. Ko tona ʼAlo ʼofaina, “te ʼuluaki tupu ʼo te ʼu meʼa fuli ʼaē neʼe fakatupu,” neʼe fakalogo lelei ki te ʼu lao ʼo tana Tāmai ʼi muʼa ʼo te fakatupu ʼo te ʼatulaulau! (Kolose 1:​15) ʼO toe feiā mo te kau ʼaselo, ʼe nātou mulimuli ki te ʼu lao. (Pesalemo 103:20) Māʼia mo te ʼu manu ʼe nātou mulimuli ki te ʼu lao, neʼe ʼai e tonatou Tupuʼaga kia nātou.​—Tāʼaga Lea 30:24-​28; Selemia 8:7.

3. (a) He koʼe ʼe ʼaoga he ʼu lao ki te malamanei? (b) Koteā ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi e Sehova moʼo takitaki ʼo te puleʼaga ʼo Iselaele?

3 Kae e feafeaʼi ki te malamanei? Logope la ʼe tou maʼu te ʼu meʼa ʼofa ohage ko te ʼatamai, te ʼiloʼi ʼo te ʼu aga ʼaē ʼe tonu ke tou fai, pea mo te holi ʼaē ki te ʼu meʼa fakalaumālie, kae ʼe kei ʼaoga kia tatou te ʼu lao ʼa te ʼAtua moʼo takitaki ʼo tatou ʼi tatatou fakaʼaogaʼi te ʼu fealagia ʼaia. Ko ʼatatou ʼu ʼuluaki mātuʼa, ia Atama mo Eva, neʼe nā haohaoa, koia neʼe mole ʼaoga ai kia nāua he ʼu tuʼuga lao moʼo takitaki ʼo nāua. Neʼe tonu ke uga ia nāua e tanā ʼofa ki tanā Tāmai ʼaē ʼe ʼi selo, ke nā fakalogo lelei. Kae neʼe nā talagataʼa. (Senesi 1:​26-​28; 2:​15-​17; 3:​6-​19) ʼUhi ko te talagataʼa ʼaia, neʼe liliu ai tonā hōloga ko te ʼu hahaʼi agahala, koia neʼe ʼaoga ai ke foaki age kia nātou he tahi ʼu lao ke nātou mulimuli kiai. ʼAki te temi, neʼe foaki fakaʼofa age e Sehova te ʼu meʼa ʼaia. Neʼe ina foaki kia Noe te ʼu lao pea neʼe tonu ke ina akoʼi ki tona famili. (Senesi 9:​1-7) ʼI te ʼu sēkulō ki muli mai, ʼaki ia Moisese, neʼe foaki e te ʼAtua ki te puleʼaga foʼou ʼo Iselaele, te ʼu Lao ʼaē neʼe tohi ʼi te maka. Ko te ʼuluaki takitaki ʼaia ʼa Sehova ʼo he puleʼaga katoa ʼaki te ʼu lao fakaʼatua. Ko tatatou vakaʼi te Lao ʼaia, ʼe tokoni anai kia tatou ke tou mahino ki te tuʼulaga maʼuhiga ʼo te lao ʼa te ʼAtua ʼi te maʼuli ʼo te kau Kilisitiano ia ʼaho nei.

Te Fakatuʼutuʼu ʼo Te Lao Faka Moisese

4. He koʼe neʼe ko he fihifihia ki te ʼu hōloga ʼo Apalahamo ʼaē neʼe fili e te ʼAtua, hanatou fakatupu te Hāko ʼo te fakapapau?

4 Ko te ʼapositolo ko Paulo, ʼaē neʼe loloto tana ako te Lao, neʼe ina fai te fehuʼi ʼaenī: “He koʼe koa neʼe fakatupu te Lao?” (Kalate 3:​19) Moʼo tali ki te fehuʼi ʼaia, ʼe tonu ke tou manatuʼi te fakapapau ʼaē neʼe fai e Sehova ki tona kaumeʼa ko Apalahamo, ʼaē ʼe tupu anai te Hāko mai tona hōloga pea ʼe ina ʼaumai anai te ʼu tapuakina lahi ki te ʼu puleʼaga fuli. (Senesi 22:18) Kae ʼe ʼi ai te fihifihia: ko te ʼu hōloga ʼo Apalahamo ʼaē neʼe fili, te kau Iselaelite, neʼe mole ko he ʼu hahaʼi neʼe ʼoʼofa fuli kia Sehova. ʼAki te temi, ko te tokolahi ia nātou ʼaia neʼe nātou liliu ʼo loto fefeka, mo agatuʼu​—ko te tokolahi ia nātou ʼaia neʼe mole feala honatou takitaki! (Ekesote 32:9; Teutalonome 9:7) ʼO ʼuhiga mo nātou ʼaia, neʼe nātou kau ki te hahaʼi ʼa te ʼAtua, he neʼe nātou tutupu ʼi te puleʼaga ʼo Iselaele, kae neʼe mole ko he meʼa ia neʼe nātou fili.

5. (a) Koteā ʼaē neʼe ako e Sehova ki te kau Iselaelite ʼaki te Lao Faka Moisese? (b) Neʼe koteā ʼaē neʼe tonu ke akoʼi age e te Lao ʼo ʼuhiga mo tanatou aga?

5 Neʼe lava feafeaʼi koa ki te hahaʼi ʼaia tanatou fakatupu te Hāko ʼo te fakapapau, pea mo nātou maʼu tona ʼu fua lelei? Neʼe mole puleʼi nātou e Sehova ohage ko he ʼu masini, kae neʼe ina akoʼi nātou ʼaki te ʼu lao. (Pesalemo 119:33-​35; Isaia 48:17) ʼI tona fakahagatonu, ko te kupu faka Hepeleo ʼo ʼuhiga mo te kupu “lao,” toh·rahʹ, ʼe faka ʼuhiga ki te “akoʼi ʼo he tahi.” Koteā ʼaē neʼe akoʼi e te lao ʼaia? ʼUluaki neʼe ina akoʼi ki te kau Iselaelite, ʼe ʼaoga kia nātou te Mesia, ʼaē ka ina hāofaki anai nātou mai tonatou ʼuhiga agahala. (Kalate 3:​24) Tahi ʼaē meʼa neʼe akoʼi e te Lao kia nātou te manavasiʼi faka lotu pea mo te fakalogo. ʼO ʼalutahi mo te fakapapau ʼaē neʼe fai kia Apalahamo, neʼe tonu ke tauhi te kau Iselaelite ohage he kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ki te ʼu puleʼaga fuli. Koia neʼe tonu ke akoʼi age e te Lao kia nātou he aga makehe pea mo fakaʼapaʼapa, ke hā lelei ai te ʼuhiga ʼo Sehova; pea ʼe tokoni anai te Lao ʼaia kia Iselaele, ke ʼaua naʼa ina fai te ʼu aga heʼemaʼa ʼo te ʼu puleʼaga pagani.​—Levitike 18:24, 25; Isaia 43:10-​12.

6. (a) Ko te ʼu lao e fia ʼaē ʼe maʼu ʼi te Lao Faka Moisese, pea he koʼe ʼe mole tonu ke tou ʼui ʼe lahi fau te ʼu lao ʼaia? (Vakaʼi te kiʼi nota ʼi te lalo pasina.) (b) Koteā ʼaē ʼe feala ke tou mahino kiai ʼi tatatou ako te Lao Faka Moisese?

6 Ko te tupuʼaga la ʼaia ʼo te maʼu ʼi te Lao ʼa Moisese​—te ʼu lao e 600 tupu.a Ko te lao ʼaia neʼe tohi, neʼe fakatafito kiai te tauhi ʼa te kau Iselaelite, mo tonatou puleʼaga, mo te ʼu aga ʼaē neʼe tonu ke nātou fai, mo tanatou ʼu faifakamāu faitotonu, mo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaē neʼe tonu ke nātou kai, pea mo tonatou fakamaʼa. Kae ʼe faka ʼuhiga koa te Lao ohage ko he ʼu tuʼuga lao neʼe fefeka ʼaupito pea mo he ʼu fakatotonu neʼe mole feala ke fetogi? Kailoa! Ko he ako ʼo te Lao ʼaia ʼe ina foaki mai he mahino loloto ʼo te ʼulugaaga manavaʼofa ʼo Sehova. Tou vakaʼi he ʼu faʼifaʼitaki.

Ko He Lao ʼe Fakahā Lelei Ai Te Manavaʼofa Pea Mo Te Lotoʼofa

7, 8. (a) Neʼe faka maʼuhigaʼi feafeaʼi e te Lao te manavaʼofa pea mo te lotoʼofa? (b) Neʼe hā feafeaʼi te manavaʼofa ʼa Sehova ʼi tana fakaʼaogaʼi te lao ʼo ʼuhiga mo Tavite?

7 Ko te Lao neʼe ina faka maʼuhigaʼi te manavaʼofa pea mo te lotoʼofa, tāfito ʼo ʼuhiga mo te kau masiva pea mo te hahaʼi ʼaē neʼe līʼakina. Neʼe tonu ke puipui te ʼu fafine vitua pea mo nātou ʼaē neʼe hala tāmai mo faʼe. (Ekesote 22:22-​24) Ko te ʼu manu ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi ki te gāue, neʼe mole tonu ke gaohi koviʼi. Neʼe tonu ke nātou fakaʼapaʼapa ki te ʼu koloā ʼa te hahaʼi. (Teutalonome 24:10; 25:4) Logope la neʼe fakatotonu e te Lao ke matehi ia ia ʼaē ʼe ina fai he fakapō, kae neʼe tonu ke fai he aga faka manavaʼofa, mo kapau neʼe hoko faka tuʼutāmaki te faʼahi ʼaia. (Faka au 35:11) ʼE mahino ia, neʼe feala ki te ʼu tuʼi fakamāu Iselaelite ke nātou vakaʼi e nātou totonu te fakatūʼa ʼaē neʼe tonu ke fai ʼo ʼuhiga mo he ʼu agakovi, ʼo mulimuli pe ki te aga ʼo ia ʼaē neʼe ina fai te agakovi ʼaia.​—Vakaʼi ia Ekesote 22:7 mo Levitike 6:​1-7.

8 Neʼe tuku e Sehova he faʼifaʼitaki ki te ʼu tuʼi fakamāu ʼaki tana fakahoko mālohi te lao ʼi te ʼu lakaga ʼaē neʼe ʼaoga kiai, pea neʼe ina fakahā ia te loto manavaʼofa mokā ʼe ʼaoga kiai. Ko te Hau ko Tavite, ʼaē neʼe tono pea mo ina fai te fakapō, neʼe fakahā ki ai te manavaʼofa. Kae neʼe fakatūʼa ia ia, he neʼe mole hāofaki ia ia e Sehova ʼi te ʼu fua kovi ʼo tana agahala. Kae, ʼuhi ko te fuakava ʼo te Puleʼaga pea mo te loto manavaʼofa ʼa Tavite pea mo tana loto fakahemala moʼoni, koia neʼe mole matehi ai.​—1 Samuele 24:​4-7; 2 Samuele 7:​16; Pesalemo 51:​1-4; Sake 2:​13.

9. Koteā te tuʼulaga ʼo te ʼofa ʼi te Lao Faka Moisese?

9 Tahi ʼaē meʼa, neʼe faka maʼuhigaʼi e te Lao Faka Moisese ia te ʼofa. Tou fakakaukauʼi age muʼa mo kapau ʼe ʼi ai he puleʼaga ʼi te temi nei ʼe ina fakamaʼuaʼi te ʼofa! Neʼe mole gata pe ki te tapuʼi e te Lao Faka Moisese ia te fai fakapō; kae neʼe ina fakatotonu fēnei: “ ʼE tonu ke ke ʼofa ki tou kāiga ohage pe ko tau ʼofa kia koe totonu.” (Levitike 19:18) Neʼe mole gata pe ki tana tapuʼi ia te gaohi koviʼi ʼo te matāpule; kae neʼe ina fakatotonu fēnei: “ ʼE tonu ke ke ʼofa ki ai ohage pe ko tau ʼofa kia koe, he neʼe koutou hage ko he kau matāpule ʼi te fenua ʼo Esipito.” (Levitike 19:34) Neʼe mole gata pe ʼi tana tapuʼi ʼo te tono, kae neʼe ina fakatotonu ki te tagata ʼohoana ke fiafia mo tona ʼohoana totonu! (Teutalonome 24:5) ʼI te tohi ʼo Teutalonome, ko te ʼu kupu faka Hepeleo ʼaē ʼe faka ʼuhiga ki te ʼofa, ʼe 20 tupu tona fakaʼaogaʼi. Neʼe fakamoʼoni age e Sehova ki te kau Iselaelite tona ʼofa kia nātou​—ʼi te temi muʼa, ʼi te temi nei, pea mo te temi ka haʼu. (Teutalonome 4:​37; 7:​12-​14) ʼE moʼoni, neʼe ʼui fēnei e te fakatotonu ʼaē ʼe lahi tokotahi ʼi te Lao Faka Moisese: “ ʼE maʼua ke ke ʼofa kia Sehova, tou ʼAtua, ʼaki tou loto katoa, mo tou nefesi katoa, pea mo tou mālohi maʼuli katoa.” (Teutalonome 6:5) Neʼe ʼui e Sesu ko te Lao katoa ʼe fakanounou ʼaki te fakatotonu ʼaia, ʼo kau kiai mo te fakatotonu ʼaē ʼo ʼuhiga mo te ʼofa ki totatou tatau. (Levitike 19:18; Mateo 22:37-​40) Ko te tupuʼaga la ʼaia ʼo te ʼui e te tagata fai pesalemo: “ ʼE ʼau manako ʼaupito ki tau lao! ʼI te ʼaho fuli pe ʼe ʼau manatu kiai.”​—Pesalemo 119:97.

Te Fakaʼaogaʼi Kovi ʼo Te Lao

10. Neʼe aga feafeaʼi te tokolahi ʼo te kau Sutea ki te Lao Faka Moisese?

10 Kae, neʼe hoko te meʼa fakaʼofaʼofa, he neʼe meʼa noaʼi ʼaupito e Iselaele te Lao Faka Moisese! Neʼe talagataʼa te hahaʼi ki te Lao, ʼo nātou fakafisi kiai, pea mo nātou galoʼi. Neʼe nātou ʼulihi te tauhi maʼa ʼaki te ʼu aga faka lotu fakalialia ʼa ʼihi puleʼaga. (2 Hau 17:16, 17; Pesalemo 106:13, 35-​38) Pea neʼe nātou kākāʼi te Lao ʼi te tahi ʼu faʼahi.

11, 12. (a) Koteā te ʼu fua kovi ʼaē neʼe fakatupu e te ʼu kūtuga lotu ʼi te ʼosi ʼo te temi ʼo Esitalasi? (Vakaʼi te talanoa.) (b) He koʼe neʼe manatu te kau lapi ʼāfea, ʼe maʼua ke “fai he ʼā moʼo puipui ʼo te Lao”?

11 Neʼe lahi te tahi ʼu koga ʼo te Lao neʼe maumauʼi e nātou ʼaē neʼe nātou ʼui e nātou ako pea mo taupau te Lao ʼaia. Ko te meʼa ʼaia neʼe hoko ʼi te ʼosi ʼo te temi ʼo te sekelipa faitotonu ko Esitalasi ʼi te nima sēkulō ʼi muʼa ʼo totatou temi. Neʼe tauʼi e Esitalasi te ʼu aga fakalialia ʼo te ʼu puleʼaga, pea mo ina faka maʼuhigaʼi te lau pea mo te akoʼi ʼo te Lao. (Esitalasi 7:​10; Nehemia 8:​5-8) Ko ʼihi kau faiako ʼo te Lao neʼe nātou ʼui ʼe nātou mulimuli ki te faʼifaʼitaki ʼo Esitalasi, pea neʼe nātou faʼufaʼu te meʼa neʼe fakahigoaʼi ko te “Sinakoka Lahi.” ʼI tana ʼu fakatotonu ʼaē neʼe ina fai, neʼe ina fai te fakatotonu ʼaenī: “Koutou fai he ʼā moʼo puipui ʼo te Lao.” Ko te kau faiako ʼaia neʼe nātou ʼui ko te Lao ʼe hage ko he ʼōloto taulekaleka. Koia moʼo tāʼofi ʼo te hahaʼi ke ʼaua naʼa nātou fakalaka ʼi te ʼōloto ʼaia ʼo nātou maumauʼi tana ʼu lao, neʼe nātou fai te tahi ʼu lao, ko te “Lao Neʼe Mole Tohi,” ke ʼaua naʼa maumauʼi e te hahaʼi te Lao ʼaia.

12 Ko ʼihi ʼe lagi feala ke nātou ʼui, neʼe tonu te kau takitaki lotu Sutea ʼi tanatou fai te faʼahi ʼaia. ʼI te ʼosi ʼo te temi ʼo Esitalasi, neʼe takitaki te kau Sutea e te ʼu puleʼaga matāpule, tāfito e te puleʼaga ʼo Kelesi. Moʼo tauʼi te ʼu filosofia faka Keleka pea mo tona ʼu agaʼi fenua, neʼe malaga ake te ʼu kūtuga, ko te kau takitaki lotu ʼi te kau Sutea. (Vakaʼi te talanoa, pasina 10.) ʼAki te temi ko ʼihi ʼo te ʼu kūtuga ʼaia neʼe nātou fakafeagai ki te ʼu pelepitelo Levite, pea mo nātou fakatuʼutuʼu te ʼu meʼa neʼe mole fakatuʼutuʼu e te kau Levite, ʼi tonatou ʼuhiga kau faiakonaki ʼo te Lao. (Vakaʼi ia Malakia 2:7.) ʼI te taʼu 200 ʼi muʼa ʼo totatou temi, ko te lao ʼaē neʼe mole tohi, neʼe kamata hā tona ʼu fua ʼi te maʼuli ʼo te kau Sutea. ʼI te kamata, ko te ʼu lao ʼaia neʼe mole tonu ke tohi, ko tanatou matataku ʼaē naʼa tatau mo te Lao ʼaē neʼe tohi. Kae ʼaki te temi, neʼe fakamuʼamuʼa te ʼu manatu fakatagata kae tuku ki muli te manatu ʼa te ʼAtua, pea ki muli age neʼe maumauʼi e te “ ʼā” ʼaia te “ ʼōloto” ʼaē neʼe ʼui ʼe ina puipui anai.

Ko Te ʼUli ʼo Te ʼu Aga ʼa Te Kau Faliseo

13. Neʼe faka lākatonuʼi feafeaʼi e ʼihi kau takitaki lotu Sutea tanatou fai ʼaē ʼo he ʼu tuʼuga lekula?

13 Neʼe ʼui e te kau lapi, kapau ko te Torah, peʼe ko te Lao Faka Moisese, ʼe haohaoa, pea ʼe tonu ke maʼu ai he tali ki te ʼu fehuʼi fuli ʼaē ʼe feala ke tou lagaʼi. Kae neʼe mole nātou fakaʼapaʼapa moʼoni ki te faʼahi ʼaia. ʼI tona ʼuhiga moʼoni, neʼe ko he faka fealagia ʼaia ki te kau lapi ke nātou fakaʼaogaʼi te ʼu faiva ʼa te tagata, ʼo nātou fakahā ai ko te Folafola ʼa te ʼAtua neʼe ko te fakatafito ʼo te ʼu lekula ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa fuli​—peʼe ko he ʼu meʼa ʼo ʼuhiga mo kita, peʼe ko he ʼu meʼa ʼe mole faʼa maʼuhiga.

14. (a) Koteā te tahi ʼu lekula fefeka ʼaē neʼe hilifaki e te kau takitaki lotu Sutea ki te fakatotonu faka Tohi-Tapu? (b) Koteā ʼaē ʼe hā ʼaki ai ko te ʼu lekula faka lapi neʼe mole nātou puipui te kau Sutea mai te ʼu aga faka pagani?

14 Ko te meʼa neʼe tautau fai e te kau takitaki lotu, neʼe ko te fakaʼaogaʼi ʼo he ʼu lekula faka Tohi-Tapu ʼo hilifaki kiai te ʼu meʼa faigataʼa ʼaupito ke mulimuli kiai te hahaʼi. Ohage la, ko te Lao Faka Moisese neʼe ina uga ia Iselaele ke mole faifaitahi mo te ʼu puleʼaga, kae neʼe akoʼi e te kau lapi ki te hahaʼi ke nātou fehiʼa ʼaupito ki te ʼu meʼa fuli ʼaē ʼe mole ko he ʼu meʼa ʼa te kau Sutea. Neʼe nātou akoʼi fēnei ʼe mole tonu ki he Sutea ke ina tuku hana manu ʼi he fale tali fagona ʼo he Senitile, koteʼuhi ʼe ʼui ko te kau Senitile “ ʼe nātou fai te ʼu aga heʼemaʼa mo te ʼu manu.” Neʼe mole feala ke tokoni he fafine Sutea ʼo fakafānauʼi he fafine Senitile, koteʼuhi ʼi tana fai te meʼa ʼaia “ ʼe tokoni ia ki te fakatupu ʼo he tamasiʼi ʼe tauhi tamapua anai.” ʼI te mole falala ʼa te kau lapi ki te ʼu fale faigaoʼi faka Keleka, koia neʼe nātou tapuʼi ai te ʼu faigaoʼi fuli ki te kau Sutea. ʼE fakamoʼoni e te hisitolia ko te ʼu meʼa fuli ʼaia neʼe mole hona ʼaoga lahi ki te puipui ʼo te kau Sutea mai te ʼu meʼa ʼaē neʼe tui kiai te kau Senitile. ʼI tona fakahagatonu, neʼe maliu te kau Faliseo ʼo akoʼi ki te kau Sutea te ʼu akonaki faka pagani ʼa te kau Keleka ʼo ʼuhiga mo te nefesi tuputupua!​—Esekiele 18:4.

15. Neʼe fetogi feafeaʼi e te kau takitaki lotu Sutea te ʼu lao ʼo ʼuhiga mo te fakamaʼa pea mo te ʼu felāveʼi fakasino ʼa he ʼu hahaʼi ʼe nātou famili?

15 Tahi ʼaē meʼa neʼe fetogi e te kau Faliseo te ʼu lao ʼo ʼuhiga mo te fakamaʼa. Neʼe ʼui fēnei ko te kau Faliseo ʼe nātou fakamaʼa anai te laʼā mo kanapau neʼe tuku age te fealagia ʼaia kia nātou. Neʼe ʼui e tanatou lao, ʼe heʼemaʼa anai he tahi mo kapau “ ʼe ʼalu ki te fale vao”! Ko te fanofano ʼo te ʼu nima, neʼe kua liliu ia ko he toʼotoʼoga faigataʼa, mo tona ʼu lekula ohage la, ko te nima fea ʼaē ʼe tonu ke ʼuluaki fufulu pea mo tona faʼahiga fufulu. Neʼe ʼui ko nātou fafine tāfito ʼaē ʼe heʼemaʼa. ʼO mulimuli ki te fakatotonu faka Tohi-Tapu ʼaē ʼe mole tonu “ke fakaōvi” ki he sino (ʼi tona ʼuhiga moʼoni ʼe ko he lao ʼe fakafeagai ki te felāveʼi fakasino ʼa he ʼu hahaʼi ʼe nātou famili totonu), neʼe fakatuʼutuʼu e te kau lapi ʼe mole tonu ke haʼele he tagata ʼohoana ʼi muli ʼo tona ʼohoana; pea ʼe mole tonu ke nā fai palalau ʼi te lapalasi fakatauʼaga meʼa.​—Levitike 18:6.

16, 17. Koteā te ʼu meʼa ʼaē neʼe hilifaki e te lao, neʼe mole tohi ki te fakatotonu ʼo te Sapato ʼaē neʼe fai ʼi te vāhaʼa fuli, pea neʼe koteā tona ʼu fua?

16 Ko te meʼa ʼaē neʼe kua liliu tāfito ko he meʼa fakamanuki, neʼe ko te lao ʼaē neʼe mole tohi ʼo ʼuhiga mo te Sapato. Neʼe foaki e te ʼAtua kia Iselaele te fakatotonu fakanounou ʼaenī: Ke ʼaua naʼa gāue he tahi ʼi te fitu ʼaho ʼo te vāhaʼa. (Ekesote 20:​8-​11) Kae ko te lao ʼaē neʼe mole tohi, neʼe ina hilifaki ki te lao ʼaia te ʼu faʼahiga tapu kehekehe e 39, ʼo kau ai mo te haʼi peʼe ko te vevete ʼo he noʼo, te fai tuitui, te tohi ʼo he ʼu mataʼi tohi faka Hepeleo e lua, pea mo te tahi age ʼu meʼa. Ko te ʼu faʼahiga gāue ʼaia neʼe lahi ʼaupito tona ʼu lekula neʼe fakamaʼua kiai. Ko te ʼu faʼahiga noʼo fea ʼaē neʼe tapuʼi tona fai pea mo ʼaē neʼe fakagafua ke fai? Ko te lao ʼaē neʼe mole tohi, neʼe ina fai te ʼu lekula fefeka ʼo ʼuhiga mo te ʼu faʼahi ʼaia. Neʼe liliu te efai faitoʼo ko he gāue ʼe mole tonu ke fai. Ohage la, neʼe tapuʼi te faitoʼo ʼi te ʼaho ʼo te Sapato ʼo he koga neʼe mahuʼi. Ko he tagata neʼe mamahi hona nifo, neʼe feala ke ina fakaʼaogaʼi te vinika moʼo faka magoni ʼo tana meʼa kai, kae neʼe mole tonu ke ina mihi te vinika ʼaki tona ʼu nifo, koteʼuhi neʼe feala ke liliu te faʼahi ʼaia ko he faitoʼo ʼo tona nifo!

17 ʼAki te ʼu tuʼuga lekula fakatagata ʼaia, neʼe kua puli ki te tokolahi ʼi te kau Sutea te ʼuhiga fakalaumālie ʼo te Sapato. ʼI te fai e Sesu Kilisito, te “ ʼAliki ʼo te sapato,” te ʼu milakulo fakaofoofo pea mo faka manavaʼofa ʼi te ʼaho ʼo te Sapato, neʼe mole leleiʼia e te kau Faliseo. Neʼe manatu pe nātou ki tana mole mulimuli ki tanatou ʼu fakatuʼutuʼu.​—Mateo 12:​8, 10-​14.

Te ʼu Ako ʼe Tou Maʼu Mai Te ʼu Hala ʼa Te Kau Faliseo

18. Koteā te ʼu fua ʼaē neʼe maʼu ʼaki te ʼu lao pea mo te ʼu talatisio ʼaē neʼe hilifaki ki te Lao Faka Moisese? Koutou fakamahino ʼaki he faʼifaʼitaki.

18 Moʼo fakanounou, ʼe feala ke tou ʼui ko te ʼu lao pea mo te ʼu talatisio ʼaia ʼaē neʼe hilifaki kiai, neʼe liliu ia ʼo pipiki ki te Lao Faka Moisese ohage ko te ʼu figota ʼaē ʼe pipiki ki te takele ʼo he tuʼaʼi vaka. Ko he tagata ʼe ʼi ai hona vaka, ʼe ina faigaʼi anai ke ina tohoʼi te ʼu kiʼi figota ʼaia, heʼe nātou fakatupu kovi ki te gaholo ʼa te vaka, pea mo nātou maumauʼi te pena ʼo te vaka. ʼO toe feiā aipe, ko te ʼu lao ʼaē neʼe mole tohi pea mo te ʼu talatisio, neʼe nātou fakaliliu te Lao ko he ʼāmoga, pea neʼe nātou fakaʼaogaʼi kovi te Lao. Kae, neʼe mole tohoʼi ia e te kau lapi te ʼu lao kehe ʼaia, kae neʼe nātou toe hilifaki kiai te tahi ʼu lao. ʼI te temi ʼaē neʼe haʼu ai te Mesia moʼo fakahoko ia te Lao, neʼe kua teitei pe ke moū te “vaka” ʼaia ʼaē neʼe pipiki ai te ʼu “figota”! (Vakaʼi ia Tāʼaga Lea 16:25.) Neʼe mole puipui e te kau takitaki lotu ʼaia ia te fuakava ʼo te Lao, kae neʼe nātou maumauʼi. Kae, he koʼe koa neʼe maumau te “ ʼā” ʼaia ʼo te ʼu lekula ʼaē neʼe nātou fai?

19. (a) He koʼe neʼe mole he fua ʼo te “ ʼā ʼaē neʼe fai moʼo puipui ʼo te Lao”? (b) Koteā ʼaē ʼe hā mai ai neʼe mole maʼu e te kau takitaki lotu Sutea te tui moʼoni?

19 Neʼe mole mahino ki te kau takitaki Sutea ko te tauʼi ʼo te aga fakahehema ʼa te tagata, ʼe ko he tauʼi ʼo te loto, kae mole ko he hilifaki ʼo he ʼu tuʼuga lekula fakatagata. (Selemia 4:​14) Ko te kalavi moʼo tauʼi ʼo te faʼahi ʼaia ʼe ko te ʼofa​—te ʼofa kia Sehova, ki tana lao pea mo tana ʼu pelesepeto faitotonu. Ko te taʼi ʼofa ʼaia ʼe ina fakatupu ia tatou te fehiʼa ʼaē ʼe maʼu e Sehova ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe mole ina leleiʼia. (Pesalemo 97:10; 119:104) Ko nātou ʼaē ʼe fonu tonatou loto ʼi te ʼofa, ʼe nātou nonofo agatonu ki te ʼu lao ʼa Sehova ʼi te mālama heʼemaʼa ʼaenī. Ko te kau takitaki lotu Sutea neʼe nātou maʼu te pilivilesio lahi ʼaē ko te akoʼi ʼo te hahaʼi, pea mo fakatupu ʼi te loto ʼo te hahaʼi te taʼi ʼofa ʼaia. He koʼe neʼe mole feala hanatou fai te faʼahi ʼaia? ʼE mahino ia neʼe mole nātou maʼu te tui. (Mateo 23:23, vakaʼi te kiʼi nota ʼi te lalo pasina) Kapau la neʼe nātou tui ki te fealagia ʼaē ki te laumālie maʼoniʼoni ʼo Sehova ke ina takitaki te loto ʼo te hahaʼi faitotonu, ka na ʼaua la neʼe mole fefeka fau tanatou takitaki ia te hahaʼi. (Isaia 59:1; Esekiele 34:4) ʼI tanatou mole maʼu te tui, neʼe mole feala ai kia nātou ke nātou akoʼi te hahaʼi ke nātou maʼu te tui. Kae ko te meʼa ʼaē ʼe nātou fai neʼe ko te fakaogosiaʼi ʼo te hahaʼi ʼaki te ʼu fakatotonu fakatagata.​—Mateo 15⁠:​3, 9; 23:4.

20, 21. (a) Koteā te ʼu fua ʼo te fakatuʼutuʼu ʼaē neʼe fai ʼaki te ʼu talatisio ki te Lotu Faka Sutea? (b) Koteā te ako ʼaē ʼe tou maʼu ʼaki te meʼa ʼaē neʼe hoko ki te Lotu Faka Sutea?

20 Ko te kau takitaki Sutea ʼaia neʼe mole nātou fakahā te ʼofa. Neʼe fakatupu e tanatou ʼu talatisio te lotu ʼe hage neʼe fakalogo ki te ʼAtua, kae ʼi tona ʼuhiga moʼoni neʼe ko he lotu neʼe tuputupu ai te aga malualoi. (Mateo 23:25-​28) ʼAki tanatou ʼu tuʼuga lekula ʼaia, neʼe feala ai leva hanatou fakamāuʼi ia te hahaʼi. Koia ʼi te manatu ʼa te kau Faliseo fialahi pea mo agakovi, neʼe tonu tanatou valokiʼi ʼo Sesu Kilisito. Neʼe mole kei mahino kia nātou te tupuʼaga tāfito ʼo te Lao, pea neʼe nātou līaki te Mesia moʼoni. Ko te tupuʼaga la ʼaia ʼo tana ʼui fēnei ki te puleʼaga Sutea: “Koʼeni ko tokotou ʼapi kua līaki atu kia koutou.”​—Mateo 23:38; Kalate 3:​23, 24.

21 Koteā te ako ʼe tou maʼu mai ai? Kua mahino lelei kia tatou, ko he ʼu faʼahiga fakatuʼutuʼu fefeka ʼe fai ʼaki he ʼu talatisio, ʼe mole nātou fakahaʼele ki muʼa ia te tauhi maʼa ʼaē ʼe fai kia Sehova! Kae ʼe faka ʼuhiga koa ʼe mole tonu ke fai e te kau atolasio ʼa Sehova he ʼu lekula ia ʼaho nei, mo kapau ʼe mole tuʼu fakahagatonu ʼi te Tohi-Tapu? Kailoa. Moʼo tali katoa ki te fehuʼi ʼaia, ʼe tou vakaʼi anai ʼi te alatike ʼaē ka hoa mai, pe neʼe feafeaʼi te fetogi e Sesu Kilisito ia te Lao Faka Moisese ʼaki he lao foʼou ʼe lelei age.

[Nota ʼi te lalo pasina]

a ʼE mahino ia, ʼe mole lahi age te ʼu lao ʼaia ʼi te ʼu lao ʼaē ʼe fakaʼaogaʼi e te ʼu puleʼaga ʼo te temi ʼaenī. Ohage la, ʼi te kamata ʼo te ʼu taʼu 1990, ko te ʼu lao faka puleʼaga ʼo Amelika neʼe ina fakafonu te ʼu pasina e 125 000 tupu, pea ʼe toe hilifaki atu kiai te ʼu lao foʼou ʼe lauʼi afe ʼi te taʼu fuli.

ʼE Feala Koa Hakotou Fakamahino?

◻ E feafeaʼi te takitaki ʼo te ʼu meʼa fuli ʼaē neʼe fakatupu e te lao fakaʼatua?

◻ Koteā te fakatuʼutuʼu tāfito ʼo te Lao Faka Moisese?

◻ Koteā ʼaē ʼe hā mai ai ko te Lao Faka Moisese neʼe ina faka maʼuhigaʼi te manavaʼofa pea mo te lotoʼofa?

◻ He koʼe neʼe hilifaki e te kau takitaki lotu Sutea te ʼu tuʼuga lekula ki te Lao Faka Moisese, pea neʼe koteā tona ʼu fua?

[Talanoa ʼo te pasina 10]

Te Kau Takitaki Lotu Sutea

Te Kau Sekelipa: Neʼe nātou faka ʼuhiga ia nātou ko te ʼu hahaʼi ʼaē ʼe nātou fetogi ia Esitalasi, pea ʼe ko he hahaʼi ʼe nātou fakamahino te Lao. Ohage ko tona ʼui ʼi te tohi A History of the Jews, “neʼe mole ʼatamai fuli te kau sekelipa, pea ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe tautau hoko ʼi tanatou faiga ʼaē ke nātou fakamahino te ʼu meʼa faigataʼa ʼo te lao, neʼe ko te fakatupu ʼo he ʼu toʼotoʼoga ʼe mole hona ʼuhiga, pea mo te ʼu fakatuʼutuʼu ʼe fefeka fau. Neʼe hā te fefeka ʼo te ʼu fakatotonu ʼaia ʼi tanatou agaʼi fenua, ʼaē neʼe mole tuai pea liliu ko he pule agakovi.”

Te Kau Hassidim: Ko te higoa ʼaia ko tona faka ʼuhiga ko “he ʼu hahaʼi ʼe pipiki mālohi ki te ʼAtua” peʼe ko he kau “maʼoniʼoni.” Neʼe hoki ʼiloʼi te ʼu hahaʼi ʼaia ʼi te taʼu 200 ʼi muʼa ʼo totatou temi, neʼe nātou mālohi ʼi te faʼahi faka politike, neʼe ko te ʼu hahaʼi neʼe tauhi fakavale ki te puipui ʼo te Lao moʼo fakafeagai ki te agamālohi ʼo te kau Keleka. Ko te kau Hassidim neʼe ko kalasi e tolu: ko te kau Faliseo, mo te kau Satuseo, pea mo te kau Esséniens.

Te Kau Faliseo: Ko ʼihi kau popoto ʼe nātou ʼui ko te higoa ʼaia ʼe haʼu mai te kupu “ko te ʼu hahaʼi ʼe fakatō keheʼi,” peʼe “ko he ʼu hahaʼi ʼe mavae kehe.” Neʼe ko he ʼu hahaʼi neʼe tauhi fakavale, ʼi tanatou faiga mālohi ʼaē ke nātou mavae kehe mai te kau Senitile, pea neʼe mole nātou fia fakatahi mo te hahaʼi Sutea pea neʼe nātou ʼui ʼe nātou māʼoluga age ʼi te kau Sutea ʼaia—ʼaē neʼe mole mahino lelei ki te ʼu meʼa faigataʼa ʼo te lao ʼaē neʼe mole tohi. Neʼe ʼui fēnei e te tagata fai hisitolia ʼo ʼuhiga mo te kau Faliseo: “ ʼI te agamāhani, neʼe nātou gaohi te ʼu hahaʼi ohage ko he ʼu tamaliki, ʼo nātou fakatuʼutuʼu te ʼu meʼa kehekehe ʼaē neʼe tonu ke nātou fai ʼi tanatou tauhi.” Neʼe ʼui e te tahi tagata poto: “Ko te Lotu ʼa te kau Faliseo neʼe ina fai te ʼu lekula ʼo ʼuhiga mo te lao, ʼe pipiki ki te ʼu ʼaluʼaga fuli, pea ko te meʼa ʼaē neʼe hoko, neʼe nātou faka maʼuhigaʼi fau te ʼu meʼa ʼaē ʼe mole faʼa maʼuhiga, kae nātou līaki te ʼu meʼa ʼaē ʼe maʼuhiga tāfito (Mat. 23:23).”

Te Kau Satuseo: Ko te kūtuga ʼaia neʼe pipiki mālohi ki te puleʼaga pea mo te kau pelepitelo. Neʼe nātou fakafeagai mālohi ki te kau sekelipa pea mo te kau Faliseo, ʼo nātou ʼui ko te lao ʼaē neʼe mole tohi ʼe mole totonu age ia ʼi te Lao ʼaē neʼe tohi. Kae neʼe mole he fua ʼo tanatou fakafeagai ʼaia, heʼe ʼui fēnei e te Mishna: “ ʼE mamafa age te ʼu lao ʼaē neʼe mole tohi ʼi te lao ʼaē neʼe tohi.” Ko te Talmud, ʼaē ʼe talanoa tāfito ki te lao ʼaē neʼe mole tohi, neʼe ina ʼui fēnei ki muli age: “Ko te ʼu folafola ʼa te kau sekelipa . . . ʼe maʼuhiga age ia ʼi te ʼu folafola ʼo te Torah.”

Te Kau Esséniens: Ko he kūtuga neʼe mole nonofo tahi mo te hahaʼi. Ohage ko tona ʼui ʼi te tohi The Interpreter’s Dictionary of the Bible, ko te kau Esséniens neʼe aga fefeka ʼaupito age ia ʼi te kau Faliseo, ʼi tanatou ʼu felogoi mo te hahaʼi pea “ ʼi ʼihi temi neʼe lahi age tanatou malualoi ʼi te malualoi ʼa te kau Faliseo.”

[Paki ʼo te pasina 8]

Neʼe lagi akoʼi age e te ʼu mātuʼa ʼa Sopo kia ia, te ʼu lao ʼaē ʼe mulimuli kiai te ʼu fetuʼu ʼo te lagi

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae