Te Lao ʼa Kilisito
“ ʼE ʼau . . . nofo ʼi te lao ʼa Kilisito.”—1 Kolonito 9:21.
1, 2. (a) Neʼe lava feafeaʼi ke tāʼofi te ʼu hala ʼaē neʼe hoko ki te tagata? (b) Koteā te meʼa ʼaē neʼe mole tāʼofi e te Keletiate mai te hisitolia ʼo te kau Sutea?
“KO TE hahaʼi pea mo te ʼu puleʼaga neʼe mole nātou tāʼofi he ʼu meʼa ʼi te ʼu meʼa ʼaē kua hoko ʼi te hisitolia, pea mo nātou faiga ke ʼaua naʼa toe hoko te ʼu hala ʼaē kua nātou fakahoko.” Ko te ʼui ʼaia ʼa te tagata fai filosofia Siamani ʼi te 19 sēkulō. ʼE moʼoni, ʼe ʼui ko te hisitolia ʼo te tagata ʼe ko he “hoholo atu pe ʼo te aga fakavale,” ko he hoholo ʼo te ʼu meʼa fakalialia pea mo te ʼu lakilisi, pea neʼe feala ke mole hoko te ʼu meʼa ʼaia mo kanapaula neʼe lotolelei te tagata ke ina fakatokagaʼi te ʼu hala ʼaē neʼe ina fakahoko ʼi te temi muʼa.
2 ʼE toe hā tanatou aga ʼaia ʼi te lao fakaʼatua, heʼe mole faiga te tagata ke ina tāʼofi he ako ʼi te ʼu hala ʼaē neʼe hoko ʼi te temi muʼa. Neʼe fetogi e Sehova ʼAtua te Lao Faka Moisese ʼaki te lao ʼe lelei age—ko te lao ʼa Kilisito. Kae, ko te kau takitaki lotu ʼo te Keletiate, ʼaē ʼe nātou ʼui ʼe nātou ako pea mo nātou maʼuliʼi te lao ʼaia, neʼe nātou tō ki te hala ʼaē neʼe tō kiai te kau Faliseo. Koia ko te Keletiate ʼe ina fakaʼaogaʼi kovi pea mo ina meʼa noaʼi te lao ʼa Kilisito, ohage pe ko te aga ʼaē neʼe fai e te Lotu Faka Sutea ki te Lao Faka Moisese. ʼE hoko feafeaʼi te faʼahi ʼaia? ʼUluaki, tou palalau muʼa ki te lao ʼaia ʼa Kilisito—pe koteā te lao ʼaia, pe ko ai ia nātou ʼaē ʼe takitaki e te lao ʼaia pea e feafeaʼi tana takitaki, pea koteā te ʼu meʼa ʼaē ʼe kehekehe ai mo te Lao Faka Moisese. ʼOsi ʼaia pea tou vakaʼi anai pe neʼe feafeaʼi tona meʼa noaʼi e te Keletiate. Tou fakaʼamu ke tou tāʼofi te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi te hisitolia, pea ke ʼi ai hona fua lelei kia tatou!
Te Fuakava Foʼou
3. Koteā te fakapapau ʼaē neʼe fai e Sehova ʼo ʼuhiga mo te fuakava foʼou?
3 ʼE ko Sehova tokotahi pe ʼaē ʼe feala ke ina foki mai he Lao ʼe haohaoa. Ko te fuakava ʼo te Lao Faka Moisese neʼe haohaoa. (Pesalemo 19:7) Kae, neʼe fakapapau fēnei e Sehova: “Koʼeni ʼe hoko mai te ʼu ʼaho, . . . pea ʼe ʼau fai anai mo te ʼapi ʼo Iselaele pea mo te ʼapi ʼo Suta ia te fuakava foʼou; ʼe mole ko he [fuakava] ohage ko te fuakava ʼaē neʼe ʼau fai mo tanatou ʼu kui.” Te ʼu Folafola e Hogofulu—te tafitoʼaga ʼo te Lao Faka Moisese—neʼe tohi ʼi he ʼu foʼi maka. Kae ʼo ʼuhiga mo te fuakava foʼou, neʼe ʼui fēnei e Sehova: “ ʼE ʼau ʼai anai taku lao ʼi loto ia nātou, pea ʼe ʼau tohi anai ʼi tonatou loto.”—Selemia 31:31-34.
4. (a) Ko te Iselaele fea ʼaē ʼe kau ki te fuakava foʼou? (b) Ko ai ia nātou ʼaē ʼe kau mo te kau Iselaelite fakalaumālie ʼo mulimuli ki te lao ʼa Kilisito?
4 Ko ai anai ʼaē ka kau ki te fuakava foʼou ʼaia? ʼE mahino ia ʼe mole ko te “ ʼapi [moʼoni] ʼo Iselaele,” he neʼe ina līaki te Fakafelogoi ʼo te fuakava foʼou ʼaia. (Hepeleo 9:15) ʼE mole ko te Iselaele moʼoni, kae ko te “Iselaele” foʼou ʼaia ʼe liliu anai ko te “Iselaele ʼo te ʼAtua,” ko he puleʼaga ʼe faʼufaʼu e te kau Iselaelite fakalaumālie. (Kalate 6:16; Loma 2:28, 29) Ki muli mai, ʼe fakatahi ki te kiʼi kūtuga ʼo te kau Kilisitiano fakanofo, “te toe hahaʼi tokolahi” mai te ʼu fenua fuli pea ʼe nātou faiga foki ke nātou tauhi kia Sehova. (Fakahā 7:9, 10; Sakalia 8:23) Logope la ʼe mole nātou kau ki te fuakava foʼou, kae ʼe toe maʼua foki ke nātou mulimuli ki te lao. (Vakaʼi ia Levitike 24:22; Faka au 15:15.) Ohage ko he “faga ōvi pe e tahi” ʼe taupau e “he tagata tauhi ōvi pe e tahi,” ko nātou fuli ʼaia ʼe nātou “nofo ʼi te lao ʼa Kilisito,” ohage ko tona tohi e te ʼapositolo ko Paulo. (Soane 10:16; 1 Kolonito 9:21) Neʼe fakahigoaʼi e Paulo te fuakava foʼou ʼaia ko “he fuakava ʼe lelei age.” Koteā tona tupuʼaga? Ko tona tupuʼaga e tahi, heʼe fakatafito te fuakava ʼaia ki te ʼu fakapapau ʼaē ka hoko moʼoni, kae mole fakatafito ia ki te ʼata ʼo te ʼu meʼa ʼaē ka hoko.—Hepeleo 8:6; 9:11-14.
5. Koteā te fakatuʼutuʼu ʼo te fuakava foʼou, pea he koʼe ʼe hoko moʼoni anai?
5 Koteā te fakatuʼutuʼu ʼo te fuakava ʼaia? ʼE tonu ke fakatupu e te fuakava ʼaia he puleʼaga faka hau pea mo faka pelepitelo ke nātou tapuakina te malamanei. (Ekesote 19:6; 1 Petelo 2:9; Fakahā 5:10) Ko te fuakava ʼa Moisese neʼe mole ina fakatupu te puleʼaga ʼaia ohage ko te meʼa ʼaē neʼe ʼamanaki kiai ia Sehova, koteʼuhi neʼe talagataʼa ia Iselaele katoa pea neʼe mole nātou maʼu te faigamālie ʼaia. (Vakaʼi ia Loma 11:17-21.) Kae, ko te fuakava foʼou, ʼe hoko moʼoni anai ia, koteʼuhi ʼe pipiki ia ki te lao ʼe kehekehe ia mo te lao ʼaia. Koteā te ʼu faʼahi ʼaē ʼe kehekehe ai?
Ko Te Lao ʼe Ina Foaki Te ʼĀteaina
6, 7. ʼE foaki feafeaʼi e te lao ʼa Kilisito te ʼāteaina ʼaē ʼe lahi age ʼi te Lao Faka Moisese?
6 ʼE fakapipiki tuʼumaʼu te lao ʼa Kilisito ki te ʼāteaina. (Soane 8:31, 32) ʼO ʼuhiga mo te lao ʼaia ʼe ʼui ʼe ko “te lao ʼo te hahaʼi ʼāteaina” pea mo “te lao haohaoa ʼo te ʼāteaina.” (Sake 1:25; 2:12) ʼE mahino ia, ko te ʼāteaina ʼaē ʼe maʼu e te tagata ʼe ʼi ai tona ʼu faka tuʼakoi. Logope la te faʼahi ʼaia, ko te lao ʼaia ʼe ina foaki he ʼāteaina ʼe lahi ake ʼi te ʼuluaki lao, te Lao Faka Moisese. ʼO feafeaʼi?
7 Ohage la, ʼe mole ʼi ai he tahi ʼe tupu ake ʼi te lao ʼa Kilisito. ʼE mole maʼuhiga te lanu ʼo tokita fenua pea mo te fenua ʼaē ʼe kita tupu ai. Ko nātou ʼaē ʼe liliu ko te kau Kilisitiano moʼoni ʼe nātou fili ʼe nātou totonu ʼi tonatou loto, ke nātou tali te ʼakau toho ʼo ʼuhiga mo te fakalogo ki te lao ʼaia. ʼI tanatou fai ʼaia, ʼe nātou fakatokagaʼi ai ʼe lelei te ʼakau toho ʼaia, pea ʼe ko he ʼāmoga maʼamaʼa. (Mateo 11:28-30) Kapau ʼe koutou manatuʼi, neʼe toe fakatuʼutuʼu foki te Lao Faka Moisese moʼo fakahā ki te tagata tona ʼuhiga agahala, pea mo te maʼuhiga ʼaupito ʼaē ke totogi ia ia ʼaki he sakilifisio faitotogi. (Kalate 3:19) Kae ko te lao ʼa Kilisito, ʼe ina akoʼi mai kua haʼu te Mesia, kua ina foaki te totogi ʼaki tona maʼuli, pea mo ina avahi te ala maʼa tatou ke tou ʼāteaina mai te maʼuli popūla ki te agahala pea mo te mate! (Loma 5:20, 21) Ke feala hatatou maʼu te ʼāteaina ʼaia, ʼe tonu ke tou ‘tui’ ki te sakilifisio ʼaia.—Soane 3:16.
8. Koteā te meʼa ʼe pipiki ki te lao ʼa Kilisito, kae he koʼe ko te mulimuli ki te lao ʼaia ʼe mole fakamaʼuaʼi ke tou fakamaʼumaʼu te ʼu lao mo te ʼu lekula ʼe lauʼi teau?
8 Ko te “tui” ʼaia, ko tona faka ʼuhiga ko te maʼuliʼi ʼo te lao ʼa Kilisito. ʼE kau kiai mo te fakalogo ki te ʼu fakatotonu fuli ʼa Kilisito. Ko tona faka ʼuhiga koa ke tou fakamaʼumaʼu te ʼu lao pea mo te ʼu lekula ʼe lauʼi teau? Kailoa. He ko Moisese, te fakafelogoi ʼo te fuakava ʼāfea, neʼe ina tohi te Lao Faka Moisese, kae ko Sesu, ia te Fakafelogoi ʼo te fuakava foʼou, neʼe mole ina tohi ia he lao e tahi. Kae, neʼe ina maʼuliʼi te lao ʼaia. ʼAki tona maʼuli haohaoa, neʼe ina tuku he faʼifaʼitaki kia nātou fuli ʼaē ʼe nātou mulimuli kia te ia. (1 Petelo 2:21) Lagi ko te tupuʼaga la ʼaia ʼo te fakahigoaʼi ʼo te tauhi ʼa te ʼu ʼuluaki Kilisitiano ko “Te Ala.” (Gāue 9:2; 19:9, 23; 22:4; 24:22) Kia nātou ʼaia, ko te lao ʼa Kilisito neʼe fakahā ʼi te maʼuli ʼo Kilisito. Ko ia ʼaē neʼe fia mulimuli ki te faʼifaʼitaki ʼa Sesu, neʼe tonu ke fakalogo ki te lao ʼaia. Ko tanatou ʼofa mālohi kia te ia neʼe faka ʼuhiga ko te lao ʼaia neʼe tohi moʼoni ʼi tonatou ʼu loto, ohage ko te meʼa ʼaē neʼe tala fakakikite. (Selemia 31:33 1 Petelo 4:8) Pea ko ʼaē ʼe fakalogo ʼuhi ko te ʼofa, ʼe mole ina logoʼi ʼi tona loto ʼe maʼuli popūla—ko te tahi ʼaia tupuʼaga ʼo te higoaʼi ʼo te lao ʼa Kilisito ko “te lao ʼo te hahaʼi ʼāteaina.”
9. ʼE fakatafito kiteā te lao ʼa Kilisito, pea koteā te fakatotonu foʼou ʼaē ʼe pipiki ki te lao ʼaia?
9 Neʼe maʼuhiga te ʼofa ʼi te Lao Faka Moisese, kae ko te ʼofa ʼe ko te fakatafito ʼaia ʼo te lao faka Kilisitiano. Tahi ʼaē meʼa, ko te lao ʼa Kilisito ʼe kau kiai te fakatotonu foʼou—ʼe tonu ke maʼu e te kau Kilisitiano te ʼofa ʼaē ʼe ina uga nātou ke nātou fetokoniʼaki. ʼE tonu ke nātou maʼu te ʼofa ʼaē neʼe maʼu e Sesu; neʼe lotolelei ke ina foaki tona maʼuli maʼa tona ʼu kaumeʼa. (Soane 13:34, 35; 15:13) Koia ʼe feala ke tou ʼui ko te lao ʼa Kilisito ʼe ko he fakafofoga lahi ake ia ʼo te teokalasia ʼi te Lao ʼa Moisese. Ohage ko tona fakahā e te nusipepa ʼaenī: “Ko te Teokalasia ʼe puleʼi e te ʼAtua; ko te ʼAtua ʼe ʼofa; koia ko te teokalasia ʼe puleʼi e te ʼofa.”
Ko Sesu Pea Mo Te Kau Faliseo
10. Koteā ʼaē neʼe kehekehe ai te ʼu akonaki ʼa Sesu pea mo te ʼu akonaki ʼa te kau Faliseo?
10 Koia, ʼe mole ko he meʼa fakapunamaʼuli, te fakafeagai ʼa Sesu ki te kau takitaki lotu Sutea ʼo tona temi. Neʼe mole heʼeki manatu tuʼa tahi te kau sekelipa pea mo te kau Faliseo ki he “lao haohaoa ʼo te ʼāteaina.” Neʼe nātou faiga ke nātou puleʼi te hahaʼi ʼaki te ʼu lekula fakatagata. Neʼe liliu tanatou ʼu akonaki ko he meʼa fakatupu ogosia, he neʼe ina tauteaʼi te hahaʼi pea neʼe fakatupu kovi kia nātou. Kae, ko te ʼu akonaki ʼa Sesu neʼe fakatupu lotomālohi pea mo ʼaoga! Neʼe ina maʼuliʼi te ʼu meʼa ʼaē neʼe ina akonakiʼi, pea neʼe tokoni ki te hahaʼi ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼaē neʼe ʼaoga moʼoni kia nātou. Neʼe faigafua tana ʼu fai akonaki, pea neʼe ina fai fakamalotoloto, ʼo ina fai te ʼu lea fakatātā ʼaki te ʼu meʼa ʼaē neʼe kua māhani kiai te hahaʼi, pea neʼe ina fakatafito tana ʼu akonaki ki te Folafola ʼa te ʼAtua. Koia, “neʼe ōfo ai te hahaʼi ʼi tana taʼi faʼahiga fai akonaki.” (Mateo 7:28) ʼIo, ko te ʼu akonaki ʼa Sesu neʼe malave ki tonatou ʼu loto!
11. Neʼe fakahā feafeaʼi e Sesu neʼe tonu ke maʼuliʼi te Lao Faka Moisese ʼaki te fakapotopoto pea mo te loto manavaʼofa?
11 Neʼe mole hilifaki e Sesu he tahi ʼu lekula ki te Lao Faka Moisese, kae neʼe ina fakahā peʼe feafeaʼi te maʼuliʼi e te kau Sutea te Lao katoa—ko tona faka ʼuhiga ke nātou maʼuliʼi te Lao Faka Moisese ʼaki te fakapotopoto pea mo te loto manavaʼofa. Ohage la, tou manatuʼi te meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi te lakaga ʼaē neʼe fakaōvi ai kia te ia te fafine ʼaē neʼe ʼalu te toto ia ia. ʼO mulimuli ki te Lao Faka Moisese, kapau ʼe fāfā te fafine ʼaia ki he tahi, pea ʼe liliu ia ia ʼaia ʼaē neʼe fāfā ki ai ʼo heʼemaʼa, koia la ʼaē neʼe mole tonu ai ke fakatahi ia mo te hahaʼi! (Levitike 15:25-27) Kae ʼi tona lotomālohi ʼaē ke fakamālōlō ia ia, neʼe hū ai ki te lotolotoiga ʼo te hahaʼi pea neʼe fāfā ki te kofu ʼo Sesu. ʼI te moʼi temi pe ʼaia neʼe gata ai te hali ʼo te toto. Neʼe pupulaʼi koa ia ia e Sesu ʼi tana mole mulimuli ki te Lao? Kailoa; neʼe mahino kia te ia te faigataʼaʼia ʼo te fafine ʼaia, pea neʼe ina fakahā ko te fakatuʼutuʼu tāfito ʼo te Lao—ʼe ko te ʼofa. ʼAki he lotoʼofa neʼe ina ʼui fēnei ki ai: “ ʼOfafine, kua fakamālōlō koe e tau tui. ʼAlu ʼi te fīmālie, pea ke ke mālōlō ʼi tou mahaki.”—Maleko 5:25-34.
Ko Te Lao ʼa Kilisito ʼe Ina Fakagafua Koa He ʼu Meʼa ʼe Lahi Age?
12. (a) He koʼe ʼe mole tonu ke tou manatu ʼe tuku tatou e Kilisito ke tou faʼifaʼitaliha ʼi te fai ʼo te meʼa ʼaē ʼe tou loto kiai? (b) Koteā ʼaē ʼe hā mai ai, ʼi te lahi ʼo te ʼu lao pea ʼe toe lahi ai te faiga ʼa te hahaʼi ke nātou fakamamaʼo mai ai?
12 Kae ko tona faka ʼuhiga koa, ʼe kita faʼifaʼitaliha ʼi te lao ʼa Kilisito heʼe ko te lao “ ʼo te ʼāteaina,” kae neʼe lelei age te kau Faliseo mo tanatou ʼu talatisio, he neʼe nātou taupau te hahaʼi ke nātou fai te ʼu aga ʼaē ʼe lelei? Kailoa. Ko te ʼu lao ʼo totatou temi, ʼe hā ʼaki ai kapau ʼe lahi fau te ʼu lao, pea ʼe toe lahi ai te faiga ʼa te hahaʼi ke nātou fakamamaʼo mai te lao.a ʼI te temi ʼo Sesu ko te lahi ʼo te ʼu lekula ʼa te kau Faliseo neʼe ina uga ai te hahaʼi ke nātou fakamamaʼo mai te lao, ʼo nātou fakahoko he ʼu gāue ʼe mole fai ʼaki te ʼofa, pea mo nātou fakahā ki te hahaʼi ʼe nātou faitotonu, kae ʼe kovi te ʼu meʼa ʼaē ʼi tonatou ʼu loto.—Mateo 23:23, 24.
13. He koʼe ko te lao ʼa Kilisito ʼe tupu ʼaki ai he ʼu aga ʼe lelei ʼaupito age ʼi te ʼu aga ʼaē ʼe fai ʼo mulimuli ki te ʼu lao ʼaē neʼe tohi?
13 Kae, ko te lao ʼa Kilisito, ʼe mole ina akoʼi te ʼu meʼa ʼaia. ʼI tona fakahagatonu, ko te fakalogo ki te lao ʼaē ʼe fakatafito ki te ʼofa kia Sehova, ki te lao ʼaē ʼe mulimuli ki te ʼofa faka sakilifisio ʼa Kilisito ki te hahaʼi, ʼe tupu ʼaki ai he ʼu aga ʼe lelei ʼaupito age ʼi te ʼu aga ʼaē ʼe fai ʼo mulimuli ki he ʼu lao neʼe tohi. Ko te ʼofa ʼe mole ina faigaʼi he ʼu meʼa ke tou fakamamaʼo mai te lao; kae ʼe tokoni kia tatou ke ʼaua naʼa tou fai he ʼu meʼa ʼe kovi, tatau aipe peʼe mole he lao neʼe tohi papau ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼaia. (Vakaʼi ia Mateo 5:27, 28.) Kae, ko te lao ʼa Kilisito ʼe ina uga anai tatou ke tou fai he ʼu meʼa maʼa te hahaʼi—ke tou agaʼofa, ke tou tali kāiga, pea mo tou ʼoʼofa kia nātou—ʼi he ʼu ʼaluʼaga ʼe mole ʼi ai he lao ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia.—Gāue 20:35; 2 Kolonito 9:7; Hepeleo 13:16.
14. Koteā te fua lelei neʼe hoko ki te kokelekasio faka Kilisitiano ʼo te ʼuluaki sēkulō ʼi tana maʼuliʼi te lao ʼa Kilisito?
14 ʼI tanatou maʼuliʼi te lao ʼa Kilisito, neʼe maʼuli fiafia ai te ʼuluaki kokelekasio faka Kilisitiano ʼi te ʼofa, ʼo nātou ʼāteaina mai te ʼu aga fefeka, pea mo te ʼu aga malualoi ʼaē neʼe maʼu ʼi te ʼu sinakoka ʼo te temi ʼaia. ʼE mahino ia, ko te ʼu hahaʼi ʼo te ʼu kokelekasio foʼou ʼaia, neʼe lagi nātou logoʼi moʼoni ʼi tonatou loto ʼe nātou maʼuʼuli ʼo mulimuli ki “te lao ʼo te hahaʼi ʼāteaina”!
15. Neʼe feafeaʼi te ʼuluaki faiga ʼa Satana ke ina fakahehemaʼi te kokelekasio faka Kilisitiano?
15 Kae, neʼe faiga ia Satana ke ina fakahehemaʼi te kokelekasio faka Kilisitiano, ohage ko tana fakahehemaʼi te puleʼaga ʼo Iselaele. Neʼe fakatokagaʼi e te ʼapositolo ko Paulo te kau Kilisitiano ʼo ʼuhiga mo te ʼu tagata ʼe hage ko he ʼu lupo, ʼe nātou “palalau [anai] ki te ʼu meʼa faka pikopiko” pea mo nātou fakamamahiʼi anai te faga ōvi ʼa te ʼAtua. (Gāue 20:29, 30) Neʼe tonu ke ina tauʼi te kau Sutea ʼaē neʼe pipiki ki te Lao Faka Moisese, ʼaē neʼe nātou faiga ke nātou fetogi te ʼāteaina faka temi ʼo te lao ʼa Kilisito kae nātou popūla ki te Lao Faka Moisese, ʼaē neʼe fakahoko ia e Kilisito. (Mateo 5:17; Gāue 15:1; Loma 10:4) ʼI te ʼosi mate ʼo te ʼapositolo fakamuli, neʼe mole kei ʼi ai he meʼa moʼo tāʼofi ʼo te ʼapositasia ʼaia. Pea neʼe mafola ai te aga fakahehema.—2 Tesalonika 2:6, 7.
ʼE ʼUlihi e Te Keletiate Te Lao ʼa Kilisito
16, 17. (a) Koteā te ʼu meʼa ʼaē neʼe fakatupu e te aga fakahehema ʼi te Keletiate? (b) Koteā te ʼu manatu hala ʼaē neʼe fakatupu e te ʼu lao ʼa te ’Ēkelesia Katolika ʼo ʼuhiga mo te ʼu felāveʼi fakasino?
16 Ohage pe ko te Lotu Faka Sutea, neʼe lahi te ʼu agaaga ʼo te aga fakahehema ʼi te Keletiate. Neʼe ina toe muliʼi foki ia te ʼu akonaki hala pea mo te ʼu aga ʼaē ʼe mole tonu ke fai. Pea ko tana ʼu faiga ʼaē moʼo puipui ʼo tana faga ōvi mai te ʼu fakahala ʼo te mālama, neʼe mole hona fua lelei ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe kei toe ʼo ʼuhiga mo te tauhi maʼa. Neʼe mafola ai te ʼu lao fefeka pea mo te ʼu lao ʼaē ʼe mole tuʼu ʼi te Tohi-Tapu.
17 Ko te ’Ēkelesia Katolika ʼaē neʼe ina ʼuluaki fakatupu te ʼu lao ʼo ʼuhiga mo te lao ʼo te ʼēkelesia. Neʼe fakavale tāfito te ʼu lao ʼaia ʼo ʼuhiga mo te ʼu felāveʼi fakasino. Ohage pe ko tona tuʼu ʼi te tohi Sexuality and Catholicism, ko te ʼēkelesia neʼe ina taupau te filosofia faka Keleka ʼo te stoïcisme, ʼaē neʼe ina tapuʼi te ʼu faʼahiga fakafiafia fuli. Koia, ʼaki te temi neʼe akoʼi e te ʼēkelesia ki te hahaʼi, ʼe ko he agahala te ʼu felāveʼi fakasino fuli, ʼo kau ai mo te ʼu felāveʼi fakasino ʼa he taumatuʼa. (Fakatatau mo Tāʼaga Lea 5:18, 19.) Neʼe ʼui e te ʼēkelesia, ʼe hoki feala ke fakahoko he ʼu felāveʼi fakasino mo kapau ʼe ko he fakatuʼutuʼu ke maʼu ai he fānau, ʼo gata aipe. Koia ko te lao ʼa te ʼēkelesia neʼe ina tapuʼi te ʼu meʼa fuli ʼaē ʼe feala ke fakaʼaogaʼi e te fafine ke mole maʼu ai hana fānau, ʼo ina ʼui ʼe ko he agahala mamafa, pea ʼi ʼihi temi ʼe fakamaʼua kia ia ʼaē neʼe mole fakalogo ki te lao ʼaia, ke fai fakamamahi lolotoga ni ʼu taʼu. Tahi ʼaē meʼa, neʼe mole gafua ke ʼohoana te kau patele, pea ko te fakatotonu ʼaia neʼe tupu ʼaki ai te ʼu aga fakasino heʼeʼaoga, ʼo kau ai mo te fakaʼalikiʼi ʼo te ʼu kiʼi toe liliki.—1 Timoteo 4:1-3.
18. Koteā te meʼa neʼe hoko ʼi te fakalahi ʼo te ʼu lao ʼo te ʼēkelesia?
18 ʼI te lahi ʼo te ʼu lao ʼa te ʼēkelesia, neʼe fai ai te ʼu tohi ke tohi kiai te ʼu lao ʼaia. Ko te ʼu tohi ʼaia neʼe nātou kamata fakaliliu te Tohi-Tapu ʼe ko he tohi faka misitelio, pea mo nātou faʼao te tuʼulaga ʼo te Tohi-Tapu. (Vakaʼi ia Mateo 15:3, 9.) Ohage ko te Lotu Faka Sutea, neʼe mole falala te lotu Katolika ki te ʼu tohi ʼo te mālama pea neʼe manatu ia ʼe ko he meʼa fakatupu tuʼutāmaki. Mole tuai, pea laka age te manatu ʼaia ʼi te tokoni fakapotopoto ʼa te Tohi-Tapu. (Tagata Tānaki 12:12; Kolose 2:8) Ko Jerome, ko he tagata faitohi ʼo te ʼēkelesia ʼi te fā sēkulō ʼo totatou temi, neʼe ina ʼui fēnei: “Ê ʼAliki, kapau ʼe ʼau maʼu te ʼu tohi ʼaia ʼo te mālama pea mo ʼau lau, pea ʼe ʼau fakafisi anai kia te koe.” ʼAki te temi, neʼe fakatuʼutuʼu e te ʼēkelesia ke ina sivi te ʼu tohi ʼaia—māʼia mo te ʼu tohi ʼaē ʼe mole talanoa ki te ʼu meʼa faka Tohi-Tapu. Koia neʼe fakatūʼa ai te tagata ʼo te 17 sēkulō ko Galilée, he neʼe ina fai tana tohi ʼo ina ʼui ai ko te kele ʼe ina takafoli te laʼā. ʼAki te temi, ko te fia pule ʼa te ʼēkelesia kia meʼa fuli—neʼe ina holoʼi te tui ʼa te hahaʼi ki te Tohi-Tapu.
19. Neʼe feafeaʼi te aga fefeka ʼi te ʼu monasetelio?
19 Ko te ʼu lekula ʼa te ʼēkelesia neʼe mafola ʼi te ʼu monasetelio, ʼaē ʼe nonofo ai te ʼu monike neʼe nātou mavae ʼi te mālama ʼaenī ʼo nātou maʼuʼuli faka sakilifisio. ʼE lahi te ʼu monasetelio Katolika neʼe nātou pipiki ki te “Te Lao ʼa St. Benedict.” Ko te abbé (ko he kupu ʼe haʼu mai te kupu faka Alamea ʼaē ʼe fakaʼaogaʼi ki te kupu “tāmai”) neʼe ina puleʼi ia meʼa fuli. (Vakaʼi ia Mateo 23:9.) Kapau neʼe momoli he meʼa ʼofa ki he monike e tana ʼu mātuʼa, pea neʼe vakaʼi e te abbé peʼe foaki anai te meʼa ʼofa ki te monike ʼaia peʼe maʼu ia e he tahi kehe. Neʼe tapu te gutu tauvele, pea neʼe ʼi ai foki mo te lekula neʼe ina tapuʼi te fai fatufatu pea mo te fai fakahuahua, ʼo ina ʼui fēnei: “ ʼE mole tonu anai ke fai e he tisipulo te ʼu palalau ʼaia.”
20. Koteā ʼaē ʼe hā ʼaki ai ko te lotu Polotesita neʼe kau mo ia ki te fai ʼo he lekula fefeka ʼe mole fakatafito ki te Tohi-Tapu?
20 Mole tuai, pea ko te lotu Polotesita, ʼaē neʼe ina faigaʼi ke ina fetogi te ʼu lekula ʼa te lotu Katolika ʼaē ʼe mole tuʼu ʼi te Tohi-Tapu, neʼe tō mo ia ki te hele ʼaē ko te fai ʼo he ʼu lekula fefeka ʼaē ʼe mole fakatafito ki te lao ʼa Kilisito. Ohage la, ko te tagata polotesita ko Soane Kalevino, neʼe fakahigoaʼi ki muli age ko “te tagata fai lao ʼo te ’Ēkelesia ʼaē neʼe fakafoʼou.” Neʼe ina takitaki te ʼēkelesia Polotesita ʼaē ʼi Genève, ʼaki te ʼu lekula fefeka, neʼe lagolago kiai “te kau tagata ʼāfea,” pea neʼe ʼui e Kalevino, ko tanatou “gāue ʼe ko te sivisivi ʼo te maʼuli ʼo te hahaʼi fuli.” (Fakatatau mo 2 Kolonito 1:24.) Neʼe puleʼi e te ʼēkelesia te ʼu fale tali fagona pea mo ina fakatotonuʼi te ʼu fai palalau ʼaē ʼe feala ke fai. Neʼe ʼi ai te ʼu tūʼa mamafa neʼe fai ʼo ʼuhiga mo te ʼu hala ohage ko he ʼu hiva peʼe ko he ʼu meʼe ʼe mole aga fakaʼapaʼapa.b
Te ʼu Ako ʼe Tou Maʼu Mai Te ʼu Hala ʼa Te Keletiate
21. Koteā te ʼu fua neʼe maʼu e te Keletiate ʼi tana ‘fakalaka ʼi te ʼu meʼa ʼaē kua tohi’?
21 Ko te ʼu lekula ʼaia pea mo te ʼu lao fuli ʼaia neʼe nātou puipui koa te Keletiate mai te aga fakahehema? Kailoa! Ia ʼaho nei kua liliu te Keletiate ko te ʼu magaʼi lotu ʼe lauʼi afe, ʼe nātou fai te ʼu fakatuʼutuʼu ʼe fefeka fau, peʼe nātou fakagafua ke faʼifaʼitaliha te hahaʼi ʼi te fai ʼo te ʼu aga heʼeʼaoga. Logope la he faʼahiga meʼa ʼe fai e te ʼu magaʼi lotu fuli ʼaia, ʼe nātou “fakalaka ʼi te ʼu meʼa ʼaē kua tohi,” ʼo nātou mulimuli ki te manatu fakatagata moʼo takitaki ʼo te faga ōvi pea mo tauʼi ʼo te lao fakaʼatua.—1 Kolonito 4:6.
22. He koʼe ʼe mole feala ke tou ʼui ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe fai e te Keletiate neʼe ina pulihi ai te lao ʼa Kilisito?
22 Kae, ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe fai e te Keletiate, neʼe mole ina pulihi te lao ʼa Kilisito. ʼE mole tuku anai e Sehova ʼAtua ke pulihi e te tagata te lao fakaʼatua. ʼI te temi nei, kua mālohi ʼaupito te ʼu lao faka Kilisitiano ʼi te lotolotoiga ʼo te kau Kilisitiano moʼoni, pea ʼe nātou maʼu te pilivilesio lahi ʼaē ko te maʼuliʼi ʼo te ʼu lao ʼaia. Kae ʼi tatatou ʼosi vakaʼi te ʼu meʼa ʼaē neʼe fai e te Lotu Faka Sutea pea mo te Keletiate ki te lao fakaʼatua, ʼe tonu ke tou fai te fehuʼi ʼaenī, ‘E feafeaʼi koa hatatou maʼuliʼi te lao ʼa Kilisito pea mo tou tekeʼi te hele ʼaē ko te ʼulihi ʼo te Folafola ʼa te ʼAtua ʼaki te ʼu manatu pea mo te ʼu lekula fakatagata, ʼe nātou holoʼi te ʼuhiga moʼoni ʼo te lao fakaʼatua? Koteā te manatu lelei ʼaē ʼe tonu ke tou maʼu ʼaki te lao ʼa Kilisito ia ʼaho nei?’ Ko te alatike ʼaē ka hoa mai ʼe ina tali anai ki te ʼu fehuʼi ʼaia.
[Nota ʼi te lalo pasina]
a Ko te faʼahiga tauhi ʼo te Lotu Faka Sutea ʼo totatou temi, ʼe tatau ʼaupito mo te tauhi ʼa te kau Faliseo. Koia la ʼaē ʼe mole fakapunamaʼuli ai te kei faiga aipe ʼa te Lotu Faka Sutea ke ina kumi he ʼu meʼa moʼo fakamamaʼo mai te ʼu tuʼuga lekula ʼaē neʼe hilifaki ki te Lao ʼo te Sapato. Ohage la, ko he tahi ʼe ina ʼaʼahi he lopitali Orthodoxe Sutea ʼi te ʼaho ʼo te Sapato, ʼe ina tokagaʼi anai ʼe tuʼu te ascenseur ʼi te ʼu laufata fuli, koteʼuhi naʼa agahala he tahi ʼi tana lomiʼi te meʼa lomi ʼo te ascenseur. Ko ʼihi ʼu tōketā orthodoxes ʼe nātou tohi te pepa ʼo te hahaʼi mahahaki ʼaki te vaitohi ʼe feala anai ke puli ʼi he ʼu kiʼi ʼaho. Koteā tona tupuʼaga? ʼE ʼui e te Mishna ko te faitohi ʼe ko he “gāue,” kae ʼe ina faka ʼuhiga te “faitohi” ʼe ko he tohi ʼo he meʼa ʼe mole feala ke toe pulihi.
b Ko Servet, ʼaē neʼe fakafeagai ki te ʼu manatu faka teolosia ʼa Kalevino, neʼe tutu ʼi te pou ohage ko he heletiko.
ʼE Feafeaʼi Anai Hakotou Tali?
◻ ʼE fakatafito kiteā ia te lao ʼa Kilisito?
◻ Koteā ʼaē neʼe kehekehe ai te ʼu akonaki ʼa Sesu pea mo te ʼu akonaki ʼa te kau Faliseo?
◻ Neʼe fakaʼaogaʼi feafeaʼi e Satana te ʼu lekula fefeka ʼaē neʼe fai, moʼo fakahehemaʼi ʼo te Keletiate?
◻ Koteā te ʼu fua lelei ʼo te maʼuliʼi ʼo te lao ʼa Kilisito?
[Paki ʼo te pasina 16]
Neʼe maʼuliʼi e Sesu te Lao Faka Moisese ʼaki te fakapotopoto pea mo te loto manavaʼofa