Tou Fehiʼa Ki Te Meʼa ʼAē ʼe Kovi
KO SEHOVA ko te ʼAtua maʼoniʼoni. ʼI te ʼu temi muʼa, neʼe ko ia “te Maʼoniʼoni ʼo Iselaele,” pea ʼi tona ʼuhiga maʼoniʼoni, neʼe ina kole ai ki Iselaele ke maʼa, ke mole hona mele. (Pesalemo 89:18) Neʼe ina ʼui fēnei ki tana hahaʼi ʼaē neʼe ina fili: “ ʼE tonu ke koutou liliu ʼo maʼoniʼoni, heʼe ʼau maʼoniʼoni.” (Levitike 11:45) Ko ʼaē neʼe fia “hake ki te moʼuga ʼo Sehova” neʼe tonu ke “maʼa tona ʼu nima pea mo maʼa tona loto.” (Pesalemo 24:3, 4) Neʼe mole faka ʼuhiga pe te faʼahi ʼaia ki te tekeʼi ʼo te ʼu agahala, kae neʼe faka ʼuhiga ia ki “te fehiʼa ki te meʼa ʼaē ʼe kovi.”—Tāʼaga Lea 8:13.
ʼAki te ʼofa, neʼe fakatuʼu e Sehova te ʼu lao ke feala ai ki te puleʼaga ʼo Iselaele ke ina ʼiloʼi pea mo ina tekeʼi te fai ʼo te ʼu meʼa ʼaē ʼe kovi. (Loma 7:7, 12) Neʼe kau ki te ʼu lao ʼaia te ʼu pelesepeto fefeka ʼo ʼuhiga mo te aga ʼaē ʼe tonu ke fai. Ko te tono, te fai tagata, te ʼu felāveʼi fakasino mo te ʼu kāiga totonu, pea mo te ʼu felāveʼi fakasino mo te ʼu manu, ko te ʼu meʼa ʼuli fuli ʼaia neʼe mole ko he ʼu aga maʼoniʼoni ʼi te faʼahi fakalaumālie. (Levitike 18:23; 20:10-17) Ko nātou ʼaē neʼe nātou fai te ʼu aga ʼaia, neʼe matehi nātou ʼi te puleʼaga ʼo Iselaele.
ʼI te temi ʼaē neʼe liliu ai te kokelekasio ʼo te kau Kilisitiano fakanofo ko “te Iselaele ʼo te ʼAtua,” neʼe toe fakatuʼu maʼa nātou te ʼu pelesepeto feiā. (Kalate 6:16) ʼO toe feiā mo te kau Kilisitiano, neʼe tonu ke nātou “fehiʼa ki te meʼa ʼaē ʼe kovi.” (Loma 12:9) Ko te ʼu palalau ʼaē neʼe fai e Sehova kia Iselaele, ʼe toe faka ʼuhiga kia nātou: “ ʼE tonu ke koutou maʼoniʼoni, heʼe ʼau maʼoniʼoni.” (1 Petelo 1:15, 16) Neʼe mole tonu ke ʼulihi te kokelekasio faka Kilisitiano ʼaki te ʼu aga ʼuli, ohage ko te folonikasio, te tono, te fai tagata, te ʼu felāveʼi fakasino mo te ʼu manu, pea mo te ʼu felāveʼi fakasino mo te ʼu kāiga. Ko nātou ʼaē neʼe mole nātou fia tuku tanatou fai ʼo te ʼu meʼa ʼaia, ʼe mole nātou kau anai ki te Puleʼaga ʼo te ʼAtua. (Loma 1:26, 27; 2:22; 1 Kolonito 6:9, 10; Hepeleo 13:4) ʼI te ʼu “ ʼaho fakamuli” ʼaenī, ʼe toe tatau te ʼu lekula ʼaia ki te “tahi ʼu ōvi.” (2 Timoteo 3:1; Soane 10:16) Koia la ʼaē, ʼe faʼufaʼu ai e te kau Kilisitiano fakanofo pea mo te tahi ʼu ōvi te hahaʼi maʼa, ʼe feala ke nātou toʼo te huafa ʼo tonatou ʼAtua, ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova.—Isaia 43:10.
Tou Taupau Te ʼUhiga Maʼa ʼa Te Kokelekasio
Ko te mālama ʼe ina tali te ʼu aga heʼeʼaoga kehekehe. Logope la ʼe mole feiā te kau Kilisitiano moʼoni, kae ʼe mole tonu ke nātou galoʼi, tokolahi ia nātou ʼaē ʼe nātou tauhi ʼi te temi nei kia Sehova, ʼi te temi muʼa neʼe nātou ʼi te mālama. Tokolahi ia nātou, ʼi muʼa ʼo tanatou ʼiloʼi totatou ʼAtua maʼoniʼoni, neʼe mole mahino kia nātou pe koʼe ʼe mole tonu ke nātou fakafimālieʼi tonatou ʼu holi kovi, pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe loto kiai tonatou kakano agahala, ʼo nātou fakafiafia ʼi “te pela . . . ʼo te ʼu aga fakalialia.” (1 Petelo 4:4) Neʼe ʼui fēnei e te ʼapositolo ko Paulo, ʼi tana ʼosi fakamatala te ʼu aga fakalialia ʼo te hahaʼi heʼemaʼa ʼo te ʼu puleʼaga: “Neʼe ko te ʼuhiga ʼaia ʼo niʼihi ia koutou.” Kae neʼe ina hoko atu ʼo ina ʼui fēnei: “Kae kua fakamaʼa koutou, kua fakamaʼoniʼoni koutou, pea kua tala ʼe koutou faitotonu ʼi te huafa ʼo totatou ʼAliki ko Sesu Kilisito pea ʼaki te laumālie ʼo totatou ʼAtua.”—1 Kolonito 6:11.
ʼE ko he ʼu palalau fakaloto fīmālie! Tatau aipe pe koteā te meʼa ʼaē neʼe fai e he tahi ʼi muʼa atu ʼi tona maʼuli, kae ʼe fetogi ʼi te temi ʼaē ʼe lave ai ki tona loto te logo lelei faka kolōlia ʼo ʼuhiga mo Kilisito. ʼE ina maʼu te tui pea mo ina foaki ia ia totonu kia Sehova ʼAtua. ʼI te temi leva ʼaia, kua maʼa tona maʼuli ʼi te faʼahi ʼo te ʼu aga ʼaē ʼe tonu ke fai, pea kua maʼa ia mata ʼo te ʼAtua. (Hepeleo 9:14) Ko te ʼu agahala ʼaē neʼe ina fai ʼi muʼa atu, ʼe kua fakamolemole ia, pea ʼe feala ke “haga sio ki te ʼu meʼa ʼaē ʼi muʼa.”a—Filipe 3:13, 14; Loma 4:7, 8.
Neʼe fakamolemole e Sehova kia Tavite ʼi tana fakahemala ki tana fai fakapō pea mo te tono ʼaē neʼe ina fai, pea neʼe Ina fakamolemole kia Manase, ʼaē neʼe fakahemala ʼi tana tauhi tamapua heʼemaʼa pea mo te lahi ʼo tana ligi toto. (2 Samuele 12:9, 13; 2 Fakamatala 33:2-6, 10-13) ʼE feala ke lahi tatatou loto fakafetaʼi ʼi tana lotolelei ʼaē ke ina toe fakamolemole foki kia tatou, mo kapau ʼe tou fakahemala pea mo tou fakaōvi fakamalotoloto kia te ia, ʼaki he agavaivai. Kae, logope la te fakamolemole ʼa Sehova kia Tavite pea mo Manase, neʼe hoko ki te ʼu tagata ʼaia e lua—pea mo Iselaele—te ʼu fua ʼo tana ʼu agahala. (2 Samuele 12:11, 12; Selemia 15:3-5) ʼO toe feiā aipe, logope la ʼe fakamolemole ia Sehova kia nātou ʼaē neʼe agahala kae kua nātou fakahemala, ʼe lagi ʼe ʼi ai te ʼu fua ʼo te ʼu aga ʼaē neʼe nātou fai, ʼe mole feala ke tekeʼi.
Te ʼu Fua ʼe Mole Feala Ke Tekeʼi
Ohage la, ko he tagata ʼe maʼuli ʼi he maʼuli heʼeʼaoga pea mo ina maʼu te mahaki ʼaē ko te SITA, ʼe lagi ina tali te moʼoni pea mo fetogi tona maʼuli, ʼo aʼu ki tana foaki tona maʼuli kia Sehova pea mo papitema. ʼI te temi nei, ko he Kilisitiano kua maʼa ʼi te faʼahi fakalaumālie, ʼe ina maʼu he ʼu felogoi lelei mo te ʼAtua, pea mo he ʼamanaki fakatalakitupua ʼo ʼuhiga mo te ka haʼu; kae ʼe kei nofo mo te mahaki ʼaē ko te SITA. ʼE mahino ia, ʼe mate moʼoni anai ia ʼi te mahaki ʼaia, he ko te fua kovi ʼaia ʼo tana aga ʼāfea. Maʼa ʼihi Kilisitiano, ʼe feala ke kehekehe te ʼu fua ʼo tanatou ʼu aga heʼeʼaoga ʼaē neʼe nātou fai ki muʼa atu. Hili kiai ni ʼu taʼu ʼi tanatou kua ʼosi papitema, lagi ʼo aʼu anai ki tanatou pupuli ʼi te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaenī, ʼe tonu anai ke nātou tauʼi te ʼu holi ʼo tonatou kakano ke nātou toe liliu ki tanatou faʼahiga maʼuli heʼeʼaoga ʼaē neʼe nātou fai ki muʼa atu. ʼAki te tokoni ʼa te laumālie ʼa Sehova, ko te tokolahi neʼe nātou mālo. Kae ʼe tonu ke nātou tauʼi tuʼumaʼu.—Kalate 5:16, 17.
ʼE mole agahala anai ia nātou ʼaia mo kapau ʼe nātou puleʼi tuʼumaʼu tonatou ʼu holi. Kae kapau ko he ʼu tagata, ʼe feala ke nātou fai, ʼaki he manatu fakapotopoto, te tonu ʼaē ke mole nātou “fakaʼamu” ki he tuʼulaga ʼi te kokelekasio, ʼuhi ko tanatou tauʼi te mālohi ʼo te ʼu holi ʼo tonatou kakano. (1 Timoteo 3:1) Koteā tona tupuʼaga? Heʼe nātou ʼiloʼi ʼe falala te kokelekasio ki te kau tagata ʼāfea. (Isaia 32:1, 2; Hepeleo 13:17) ʼE nātou ʼiloʼi ʼe ʼolo te hahaʼi ʼo vakaʼi te kau tagata ʼāfea ʼo ʼuhiga mo he ʼu fihifihia ʼo nātou takitokotahi, pea ʼe tonu ke nātou fakatokatoka he ʼu fihifihia ʼe tonu ke fai fakaʼeteʼete. ʼE mole ko he fakahā ʼaia ʼo te ʼofa, mo te poto, pe ko he fakafuafua lelei ʼa he tahi ʼe ina tauʼi te ʼu holi heʼemaʼa ʼo te kakano, ke ina loto ki he tuʼulaga feiā.—Tāʼaga Lea 14:16; Soane 15:12, 13; Loma 12:1.
Kapau ko he tagata neʼe ina fai he ʼu aga heʼeʼaoga ki te ʼu tamaliki, ʼi muʼa ʼo tona papitema, ʼe mahino ʼe kehe anai ia ʼo ʼuhiga mo ia. ʼI tana ʼiloʼi ia te moʼoni, ʼe fakahemala pea mo ina līaki tana aga ʼaia, ʼo mole ina fai te agahala kovi ʼaia ʼi te loto kokelekasio. Ki muli age, kua lagi tuputupu lelei ʼi te faʼahi fakalaumālie, ʼo mālo ʼi tona ʼu holi kovi, pea ʼe lagi “fakaʼamu” ki he tuʼulaga ʼi te kokelekasio. Kae e feafeaʼi mo kapau ʼe kei tonu ke ina fakagaloʼi kia nātou ʼo tuʼa, neʼe ko he tagata neʼe ina fai te ʼu aga heʼeʼaoga ki te ʼu tamaliki? ʼE feala anai koa ke ʼui ʼe ko he tahi “ ʼe mole lau hona mele, . . . ʼe fai e te hahaʼi ʼo tuʼa he fakamoʼoni lelei ʼo ʼuhiga mo ia, . . . [ʼe] mole he kovi ʼe lau ʼo ʼuhiga mo [ia]”? (1 Timoteo 3:1-7, 10; Tito 1:7) Kailoa ia. Koia, ʼe mole tāu anai mo ia ke ina maʼu he ʼu pilivilesio ʼi te kokelekasio.
Mokā Agahala He Kilisitiano Kua Foaki Tona Maʼuli Kia Sehova
ʼE ʼiloʼi e Sehova ʼe tou vaivai pea māʼiape la ʼi tatatou kua ʼosi papitema, ʼe feala ke tou tō ki te agahala. Neʼe tohi fēnei e te ʼapositolo ko Soane ki te kau Kilisitiano ʼo tona temi: “ ʼE ʼau tohi atu kia koutou te ʼu meʼa ʼaenī ke ʼaua naʼa koutou fai he agahala. Kae kapau ʼe agahala he tahi, ʼe ʼi ai totatou tokoni ia tafa ʼo te Tāmai, ko Sesu Kilisito, ko te faitotonu. Ko ia ko te sakilifisio faifakalelei ʼo ʼuhiga mo ʼatatou ʼu agahala, pea ʼe mole gata ʼaki pe tatatou ʼu agahala, kae ʼo toe kau ai mo te ʼu agahala ʼo te malamanei katoa.” (1 Soane 2:1, 2) Ei, ʼo fakatafito ki te sakilifisio ʼo Sesu, ʼe fakamolemole anai e Sehova ki te kau Kilisitiano ʼaē kua papitema, ʼaē neʼe nātou tō ki te agahala—mo kapau ʼe nātou fakahemala moʼoni pea mo līaki tanatou aga ʼaē ʼe kovi.
Ko te faʼifaʼitaki ʼo te faʼahi ʼaia neʼe hoko ʼi te kokelekasio ʼo te ʼuluaki sēkulō ʼi Kolonito. Neʼe logo te ʼapositolo ko Paulo ki te fai folonikasio fakakāiga ʼi te kokelekasio foʼou ʼaia, pea neʼe ina foaki te ʼu fakatotonu ke fakamavae te tagata ʼaē neʼe ina fai te meʼa ʼaia. Ki muli age, neʼe fakahemala te tagata agahala ʼaia, pea neʼe fakaloto mālohiʼi e Paulo te kokelekasio ke ina toe fakahū ia ia. (1 Kolonito 5:1, 13; 2 Kolonito 2:5-9) Koia, ʼaki te mālohi ʼo te manavaʼofa ʼa Sehova, pea mo te maʼuhiga ʼo te sakilifisio faitotogi ʼa Sesu, neʼe fakamaʼa te tagata mai tana agahala. Ko he ʼu meʼa feiā ʼe feala ke hoko ia ʼaho nei. Kae, tatau aipe pe ko he tahi kua papitema neʼe ina fai he agahala mamafa, ʼe fakahemala pea kua fakamolemole ia mata ʼa Sehova, ʼe mole hāo anai ia ʼi te ʼu fua ʼo tana agahala.—Tāʼaga Lea 10:16, 17; Kalate 6:7.
Ohage la, kapau ko he taʼahine kua foaki tona maʼuli ki te ʼAtua neʼe fai folonikasio, ʼe lagi fakahemala moʼoni anai ʼo ʼuhiga mo te meʼa ʼaē neʼe ina fai, pea ki muli age, ʼe toe liliu anai ʼo lelei ʼi te faʼahi fakalaumālie ʼaki te tokoni ʼa te kokelekasio. Kae ʼe feafeaʼi anai mo kapau kua faitama ʼuhi ko tana aga heʼeʼaoga ʼaia? Kua fetogi katoa tona maʼuli ʼuhi ko te meʼa ʼaē neʼe ina fai. Ko he tagata neʼe tono ʼe lagi fakahemala pea ʼe mole fakamavae anai. Kae ʼe maʼu e tona hoa ʼaē neʼe mole agahala te ʼu tafitoʼaga faka Tohi-Tapu ke mavete mo ia, pea ʼe feala ke ina fili ke ina fai te meʼa ʼaia. (Mateo 19:9) Kapau ʼe ina fai te meʼa ʼaia, ko te tagata, logope la kua fakamolemole e Sehova kia ia, ʼe maʼuli anai ia ʼaki te ʼu fua ʼaia ʼo tana agahala.—1 Soane 1:9.
E feafeaʼi ki te tagata ʼaē neʼe mole kei ʼofa ki tona ʼohoana, ʼo mavete mo ia pea toe ʼohoana ia mo he tahi fafine? Lagi ki muli age, ʼe fakahemala anai pea mo toe fakahū ia ia ki te kokelekasio. ʼAki te temi, ʼe lagi tuputupu anai pea mo “faiga ki te ʼuhiga hahaʼi fakapotopoto.” (Hepeleo 6:1) Kae kapau ʼe mole heʼeki toe ʼohoana tona ʼuluaki ʼohoana, pea ʼe mole feala anai ke foaki age hona tuʼulaga ʼi te kokelekasio. ʼE mole “ ʼohoana mo he fafine pe e tahi,” koteʼuhi neʼe mole he tafitoʼaga faka Tohi-Tapu ke mavete mo tona ʼuluaki ʼohoana.—1 Timoteo 3:2, 12.
ʼE mole ko he ʼu tupuʼaga mālohi koa la ʼaia ke fehiʼa ai te Kilisitiano ki te meʼa ʼaē ʼe kovi?
E Feafeaʼi Ki He Tahi Neʼe Ina Fakaʼalikiʼi Te ʼu Tamaliki?
E feafeaʼi mo kapau ko he Kilisitiano kua papitema ʼe ina fakaʼalikiʼi he tamasiʼi? ʼE lahi fau anai koa te agahala ʼo te tagata ʼaia ke mole fakamolemole e Sehova kia ia ʼi he temi? Kailoa. Neʼe ʼui e Sesu ʼe mole feala ke fakamolemole te “agahala ki te laumālie.” Pea neʼe ʼui e Paulo ʼe mole ʼi ai he sakilifisio ki ʼaē ʼe ina haga fai te agahala ʼaki tona loto katoa, logope la ʼe ina ʼiloʼi te moʼoni. (Luka 12:10; Hepeleo 10:26, 27) Kae, ʼe mole he faʼahi ʼi te Tohi-Tapu ʼe ina ʼui ʼe mole feala ke fakamolemole ki he Kilisitiano neʼe ina fakaʼalikiʼi he tamasiʼi—tatau aipe peʼe ina fai te faʼahi ʼaia ki hona kāiga peʼe ko he tahi kehe. ʼI tona fakahagatonu, ʼe fakamaʼa tana ʼu agahala mo kapau ʼe fakahemala moʼoni ʼi tona loto, pea mo ina līaki tana aga, kae ʼe kei tonu ke ina tauʼi te ʼu holi kovi ʼo te kakano ʼaē neʼe ina maʼu. (Efesi 1:7) Pea ʼe feala ke ʼi ai he ʼu fua ʼo tana aga ʼe mole feala ke ina tekeʼi.
ʼO mulimuli ki te lao ʼo te fenua ʼaē ʼe nofo ai, ko te tagata ʼaē neʼe ina fakaʼalikiʼi he tamasiʼi, ʼe pilisoniʼi anai peʼe fakahoko anai kia ia te tahi ʼu tūʼa mai te Puleʼaga. ʼE mole puipui anai ia ia e te kokelekasio mai te faʼahi ʼaia. Pea tahi ʼaē meʼa, ʼe tokagaʼi anai e te kokelekasio te vaivaiʼaga ʼaia ʼa te tagata. Kapau ʼe hā mai ʼe fakahemala, pea ʼe fakaloto mālohiʼi anai ke tuputupu ʼi te faʼahi fakalaumālie, mo kau ki te fai faka mafola, pea ʼe feala ke kau ki te Ako ʼo te Minisitelio Faka Teokalatike, pea mo ʼihi ʼu koga ʼo te Fono Gāue, ohage la ko te fai ʼo he faʼifaʼitaki ʼo te fai faka mafola. Kae, ʼe mole faka ʼuhiga te faʼahi ʼaia ʼe tau anai mo ia ke ina maʼu he tuʼulaga ʼi te kokelekasio. Koteā te ʼu tupuʼaga faka Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia?
Ko tona tupuʼaga ʼaē heʼe ko te tagata ʼāfea ʼe tonu ke ina “lolomi ia ia.” (Tito 1:8) ʼE moʼoni, ʼe mole he tahi ia tatou ʼe feala ke ina lolomi katoa ia ia. (Loma 7:21-25) Kae kapau ko he Kilisitiano kua foaki tona maʼuli ki te ʼAtua, ʼe tō ki te agahala ʼaē ko te fakaʼalikiʼi he tamasiʼi, ʼe hā ʼaki ai tona vaivaiʼaga ʼi te faʼahi fakasino. Ko te ʼu meʼa feiā ʼaē neʼe hoko ʼi muʼa atu, neʼe nātou fakahā ʼe feala pe ki te ʼu tagata ʼaia ke nātou toe fai te ʼu aga ʼaia ki te tahi ʼu tamaliki. ʼE moʼoni, ʼe mole ko te ʼu tagata fuli ʼaē neʼe nātou fai te ʼu aga heʼeʼaoga ʼaia ki te ʼu tamaliki ʼaē neʼe nātou toe tō ki te aga ʼaia, kae tokolahi neʼe nātou toe fai te faʼahi ʼaia. Pea ko te kokelekasio ʼe mole feala ke ina ʼiloʼi te meʼa ʼaē ʼi te loto ʼo te hahaʼi, ke ina ʼui ai pe ko ai ʼaē ka ina toe fai anai te aga kovi ʼaia peʼe kailoa. (Selemia 17:9) Koia, ko te tokoni ʼa Paulo kia Timoteo ʼe faka ʼuhiga tāfito ki te faʼahi ʼo nātou ʼaē kua papitema, ʼaē neʼe nātou fakaʼalikiʼi he ʼu tamaliki, ʼi tana ʼui fēnei: “ ʼAua naʼa ke hili fakavilivili tou ʼu nima ki he tagata; pea ʼaua naʼa ke kau ki te agahala ʼo ʼihi.” (1 Timoteo 5:22) Moʼo puipui tatatou ʼu fānau, ko he tagata ʼe ʼiloa neʼe ko he tagata neʼe ina fakaʼalikiʼi te ʼu tamaliki, ʼe mole tāu mo ia ke maʼu hona tuʼulaga ʼi te kokelekasio. Pea tahi ʼaē, ʼe mole feala ke pionie, pe ke tauhi ʼi he tahi age selevisi makehe, ʼi te temi katoa.—Vakaʼi te pelesepeto ʼaē ia Ekesote 21:28, 29.
ʼE feala ke ʼui fēnei e ʼihi: ‘Neʼe mole ʼi ai koa la ʼihi neʼe nātou fai te tahi age ʼu agahala pea mo nātou fakahemala, kae ki muli age, neʼe nātou toe tō ki tanatou agahala?’ Ei, neʼe hoko te ʼu meʼa feiā, kae ʼe ʼi ai te tahi ʼu faʼahi ʼe tonu ke fakatokagaʼi. Ohage la, kapau ko he tahi ʼe ina faiga ke ina fakaneke he tahi ke nā fai he ʼu felāveʼi fakasino, ʼe feala kia ia ʼaē ʼe fai ki ai te aga ʼaia ke ina tekeʼi te meʼa ʼaia. Ko te ʼu tamaliki ʼe faigafua age te fakahalaʼi ʼo nātou, te fakatupu ia nātou te lotolotolua, peʼe faigafua tonatou fakamatakuʼi. ʼE ʼui e te Tohi-Tapu ʼe mole maʼu e te tamasiʼi te poto. (Tāʼaga Lea 22:15; 1 Kolonito 13:11) Neʼe fakaʼaogaʼi e Sesu te ʼu fānau moʼo fakahā te faʼifaʼitaki ʼo te hāo mai te agahala. (Mateo 18:4; Luka 18:16, 17) Ko te hāo ʼa he tamasiʼi mai te agahala, ʼe kau kiai mo tana mole māhani ki te ʼu meʼa ʼo te maʼuli. ʼE tokolahi te ʼu tamaliki ʼe faigafua tanatou palalau, ʼe nātou fia fakafiafia moʼoni he tahi, koia ʼe faigafua ai te fakaʼalikiʼi ʼo nātou e he tahi ʼe nātou ʼiloʼi pea mo nātou falala ki ai. Koia la ʼaē, ia muʼa ʼo Sehova ʼe maʼua ki te kokelekasio ke nātou puipui tanatou ʼu fānau.
Ko te ʼu fānau ʼaē ʼe akoʼi lelei, ʼe nātou fakalogo pea mo fakaʼapaʼapa ki tanatou ʼu mātuʼa, mo te kau tagata ʼāfea, pea mo te tahi ʼu hahaʼi lalahi. (Efesi 6:1, 2; 1 Timoteo 5:1, 2; Hepeleo 13:7) ʼE ko he meʼa fakalialia anai mo kapau ko he tahi ia nātou ʼaia, neʼe ina kākāʼi te ʼu tamaliki, ke ina fakaneke ia ia ke nā fai he ʼu felāveʼi fakasino. Ko nātou ʼaē neʼe fai kia nātou te ʼu aga ʼaia, ʼe nātou tauʼi lolotoga ni ʼu taʼu, ke pulihi ia nātou te lotomamahi ʼaē neʼe tupu ʼuhi ko te aga ʼaia ʼaē neʼe fai kia nātou. Koia, ko te tagata ʼaē ʼe ina fakaʼalikiʼi he tamasiʼi ʼe tonu ke fakatonutonuʼi e te kokelekasio ʼaki he aga fefeka pea ʼe ʼi ai te ʼu meʼa ʼi te kokelekasio ʼe mole fakagafua anai ke ina fai. ʼE mole fai anai te faʼahi ʼaia ʼuhi ko tona tuʼulaga ʼi te kokelekasio, kae ʼuhi ko te ʼuhiga maʼa ʼo te kokelekasio, ʼaē ʼe mole tonu ke ʼi ai hona mele.—1 Kolonito 5:6; 2 Petelo 3:14.
Kapau ʼe fakahemala moʼoni he tagata ʼaē neʼe ina fakaʼalikiʼi te ʼu tamaliki, ʼe ina ʼiloʼi anai ʼe ko he meʼa fakapotopoto te maʼuliʼi ʼo te ʼu pelesepeto ʼo te Tohi-Tapu. Kapau ʼe ina ako moʼoni te fehiʼa ki te meʼa ʼaē ʼe kovi, pea ʼe fehiʼa anai ki te meʼa ʼaē neʼe ina fai, pea mo faiga anai ke mole toe tō ki te agahala ʼaia. (Tāʼaga Lea 8:13; Loma 12:9) Ki muli age, ʼe fakafetaʼi moʼoni anai kia Sehova ʼi Tona ʼofa lahi, pea ʼe feala ai anai ki he tagata neʼe agahala pea kua fakahemala, ohage ko ia, ke hoko atu tana tauhi ki totatou ʼAtua maʼoniʼoni, pea mo falala ʼe kau anai ki “te hahaʼi agatonu” ʼaē ka maʼuʼuli anai ʼi te kele ʼo heʼegata.—Tāʼaga Lea 2:21.
[Nota ʼi te lalo pasina]
a Vakaʼi Te ʼu Fehuʼi ʼa Te Kau Lautohi ʼi Te Tule Leʼo ʼo te ʼaho 1 ʼo Maio 1996.
[Talanoa ʼo te pasina 28]
Logope la ʼe fakamolemole ia Sehova kia nātou ʼaē neʼe agahala pea kua fakahemala, kae ʼe hoko anai kia nātou te ʼu fua ʼo te ʼu aga ʼaē neʼe nātou fai