Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w97 1/10 p. 4-8
  • Koutou ʼIloʼi Ia Sehova Te ʼAtua ʼAē ʼe Maʼuli Moʼoni

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Koutou ʼIloʼi Ia Sehova Te ʼAtua ʼAē ʼe Maʼuli Moʼoni
  • Te Tule Leʼo—1997
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Neʼe “Fehagaʼaki” Ia Sehova Pea Mo Moisese
  • Ko Sehova​—Ko Te ʼAtua Moʼoni ʼo Elia
  • ʼE Takitaki Ia Paulo e Te Laumālie Maʼoniʼoni
  • ʼE Tokaga Ia Sehova Ki Te Hahaʼi Logope La Tanatou Mole Tui Kia Te Ia
  • “Te Tagata Vale” Pea Mo Te ʼAtua
  • Ko Te ʼu Fakatokaga Mai Te ʼAtua ʼAē ʼe Maʼuli Moʼoni
  • ʼE Koutou Agatonu Anai Koa Ohage Ko Elia?
    Te Tule Leʼo—1997
  • Neʼe Ke Logoʼi Koa La Hau Mataku Moka Ke Tokotahi?
    Kotou Ako ʼAkotou Fanau (yc)
  • ʼE Hikihiki e Elia Te ʼAtua Moʼoni
    Te Tule Leʼo—1998
  • Ka Haʼu Anai Ia Sesu ʼi Te Kolōlia ʼo Te Puleʼaga
    Te Tule Leʼo—1997
Te Tule Leʼo—1997
w97 1/10 p. 4-8

Koutou ʼIloʼi Ia Sehova Te ʼAtua ʼAē ʼe Maʼuli Moʼoni

ʼI TANA fakatatau te manatu ʼa te kau Inituisi pea mo te manatu ʼo te tahi ʼu lotu ʼo ʼuhiga mo te ʼAtua, neʼe ʼui fēnei e te tōketā Initia ko S. Radhakrishnan: “ ʼE kehekehe te ʼAtua ʼa te kau Hepeleo. ʼE maʼuli moʼoni pea ʼe kau moʼoni ki te ʼu fetogi pea mo te ʼu meʼa fuli ʼaē ʼe hoko ʼi te mālama ʼaenī. ʼE ko he Tahi ʼe felogoi mo tatou.”

Ko te huafa faka Hepeleo ʼo te ʼAtua ʼi te Tohi-Tapu ʼe ko יהוה, pea ʼe fakaliliu ʼaki te kupu “Sehova.” ʼE māʼoluga age ia ʼi te ʼu ʼatua fuli pe. Koteā te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou ʼiloʼi ʼo ʼuhiga mo ia? Neʼe feafeaʼi tana ʼu felogoi mo te ʼu hahaʼi ʼi te ʼu temi ʼāfea?

Neʼe “Fehagaʼaki” Ia Sehova Pea Mo Moisese

Neʼe felogoi lelei ia Sehova pea mo Moisese, pea ʼe ʼui neʼe nā “fehagaʼaki,” logope la neʼe mole sio mata ia Moisese ki te ʼAtua. (Teutalonome 34:10; Ekesote 33:20) ʼI tona kei tūpulaga, neʼe lagolago ia Moisese ki te kau Iselaelite, ʼaē neʼe nonofo popūla ʼi Esipito ʼi te temi ʼaia. Neʼe ina līaki tona maʼuli ʼi te famili ʼaliki ʼo te Falaone, ʼi “tana filifili ʼaē ke gaohi koviʼi fakatahi mo te hahaʼi ʼa te ʼAtua.” (Hepeleo 11:25) Ko te meʼa ʼaē neʼe hoko ai, neʼe lahi te ʼu pilivilesio makehe neʼe foaki age e Sehova kia Moisese.

ʼI tana kau ʼi te famili ʼaliki ʼo Falaone, “neʼe akoʼi ia Moisese ʼi te ʼu poto fuape ʼo te kau Esipito.” (Gāue 7:​22) Kae ke feala tana takitaki te hahaʼi ʼo Iselaele, neʼe toe ʼaoga foki ke ina fakahā te ʼu kalitate ʼaē ko te agavaivai, pea mo te loto faʼa kātaki. Neʼe ina fai te faʼahi ʼaia ʼi tana gāue tagata tauhi ōvi lolotoga taʼu e 40 ʼi Matiane. (Ekesote 2:​15-​22; Faka au 12:⁠3) Ko Sehova, logope la neʼe nofo fakapulipuli, neʼe ina fakahā tana ʼu agaaga pea mo tana fakatuʼutuʼu kia Moisese, pea ʼaki tana ʼu ʼaselo, neʼe ina foaki age kia ia te ʼu Folafola e Hogofulu. (Ekesote 3:​1-​10; 19:​3–​20:20; Gāue 7:​53 Hepeleo 11:27) ʼE ʼui mai e te Tohi-Tapu “neʼe palalau ia Sehova kia Moisese ʼo nā fehagaʼaki, ohage pe ko te palalau ʼa he tagata ki tona kaugā fagona.” (Ekesote 33:11) ʼE moʼoni, neʼe ʼui e Sehova totonu: “Neʼe ʼau palalau gutu age kia ia.” ʼI meʼa fakaofoofo leva, te felogoi lelei ʼaē ʼa Moisese pea mo tona ʼAtua fakapulipuli kae maʼuli moʼoni!​—Faka au 12:⁠8.

ʼO hilifaki ki tana tohi te hisitolia ʼo te hahaʼi ʼo Iselaele, neʼe toe tohi foki e Moisese te Lao pea mo te ʼu meʼa fuli ʼaē neʼe pipiki kiai. Tahi ʼaē meʼa, neʼe foaki kia ia te pilivilesio lahi ʼaē ke ina fai te tohi ʼo te Senesi. Ko te koga fakaʼosi ʼo te tohi ʼaia, neʼe tohi ai te ʼu fakamatala neʼe ʼiloʼi lelei e te famili ʼo Moisese, pea neʼe faigafua tana tohi te ʼu fakamatala ʼaia. Kae neʼe ʼiloʼi feafeaʼi e Moisese te ʼu fakamatala ʼaia ʼo ʼuhiga mo te hisitolia ʼo te tagata? Lagi neʼe maʼu e Moisese he ʼu tohi ʼāfea neʼe taupau e tana ʼu kui, ke feala tana fakatafito kiai tana ʼu fakamatala. Tahi ʼaē meʼa, neʼe lagi logo ki te ʼu fakamatala ʼaē neʼe fai e te hahaʼi ʼo te ʼu taʼiake kehekehe, pe neʼe lagi fakahā fakahagatonu age e Sehova te ʼu meʼa ʼaia. ʼE lahi te ʼu tagata ʼiloa neʼe nātou fakamoʼoni ki te felogoi makehe ʼa Moisese pea mo te ʼAtua.

Ko Sehova​—Ko Te ʼAtua Moʼoni ʼo Elia

Ko te polofeta ko Elia neʼe ina toe ʼiloʼi foki mo ia, ko Sehova ʼe ko te ʼAtua ʼe maʼuli moʼoni. Neʼe lototoʼa ki te tauhi maʼa pea neʼe tauhi kia Sehova logope la te ʼu fakafeagai pea mo te fehiʼa lahi ʼa te kau atolasio ʼo Paale, te ʼatua pule ʼo te ʼu ʼatua Kanaane.​—1 Hau 18:​17-​40.

Ko te Hau ʼo Iselaele ko Akape pea mo tona ʼohoana ko Sesapele, neʼe nā faiga ke nā matehi ia Elia. ʼI tana tuʼania ʼaē naʼa tuʼutāmaki tona maʼuli, neʼe hola ia Elia ki Pelesepa, ʼi te potu hihifo ʼo te Tai Mate. Neʼe feʼaluʼaki ai ʼi te toafa pea neʼe faikole ke mate. (1 Hau 19:​1-4) Neʼe līʼakina koa e Sehova ia Elia? Neʼe mole kei fia tokaga koa ki tana kaugana agatonu ʼaia? Neʼe lagi manatu feiā ia Elia, kae neʼe hala tana manatu! Ki muli age, neʼe folafola age kia ia ia Sehova, ʼo ina fehuʼi fēnei age: “Koteā te meʼa ʼaē ʼe ke fai ʼi henī, Elia?” ʼI te ʼosi ʼo te fakahā fakamataku e Sehova tona mālohi, “neʼe ʼi ai te folafola maʼa ia, pea neʼe [toe] ʼui maʼana kia te ia: ‘Koteā te meʼa ʼaē ʼe ke fai ʼi henī, Elia?’ ” Neʼe fakahā e Sehova totonu tana fia tokaga kia Elia, ke ina fakaloto mālohi tana kaugana ʼaē neʼe tau mo te falala. Neʼe lahi te tahi ʼu gāue ʼa te ʼAtua maʼa Elia, pea neʼe ina tali fakafiafia te faʼahi ʼaia! ʼAki he agatonu, neʼe fakahoko e Elia te ʼu meʼa ʼaē neʼe hinoʼi age e te ʼAtua ke ina fai, ʼo ina tāpuhā te huafa ʼo Sehova, tona ʼAtua ʼaē neʼe tokaga moʼoni kia ia.​—1 Hau 19:​9-​18.

ʼI tana ʼosi līaki ia te hahaʼi ʼo Iselaele, neʼe mole toe palalau fakahagatonu ia Sehova ki tana kau kaugana ʼi te kele. Neʼe mole faka ʼuhiga leva, neʼe mole kei tokaga ia Sehova kia nātou. ʼAki tona laumālie maʼoniʼoni, neʼe ina takitaki pea mo fakaloto mālohiʼi nātou ʼi tanatou tauhi kia te ia. Tou vakaʼi te faʼifaʼitaki ʼa te ʼapositolo ko Paulo, ʼaē neʼe fakahigoa ki muʼa atu ko Saulo.

ʼE Takitaki Ia Paulo e Te Laumālie Maʼoniʼoni

Neʼe haʼu ia Saulo mai Talesi, ko te kolo maʼuhiga ʼo Silisia. Ko tana ʼu mātuʼa neʼe ko te ʼu Hepeleo, kae neʼe kau ia ki te puleʼaga Loma. Kae neʼe akoʼi ia ia ʼo mulimuli ki te ʼu akonaki ʼa te kau Faliseo. Ki muli age ʼi Selusalemi, neʼe ina maʼu te fealagia ʼaē ke akoʼi ia ia “ia vaʼe ʼo Kamaliele,” neʼe ko te tagata faiako maʼuhiga ʼo te Lao.​—Gāue 22:⁠3, 26-​28.

ʼUhi ko tona faiva ʼi te ʼu talatisio faka Sutea, neʼe kau ia Saulo ki te fonofono ʼaē neʼe fai moʼo fakafeagai kia nātou fuli ʼaē neʼe nātou mulimuli kia Sesu Kilisito. Neʼe ina tali te fakapogi ʼo Setefano, ia te ʼuluaki maletile Kilisitiano. (Gāue 7:​58-​60; 8:​1, 3) Ki muli age neʼe ina fakamoʼoni, logope la ki muʼa atu neʼe ko te tagata laukovi, mo fai fakataga, pea mo fiatuʼu, kae “neʼe [ina] tali te manavaʼofa, koteʼuhi neʼe [ina] fai ʼi te fakapōʼuli, neʼe mole [ina] maʼu te tui.”​—1 Timoteo 1:​13.

Neʼe fakamalotoloto ia Saulo ʼi tana tauhi ki te ʼAtua. ʼI te ʼosi tafoki ʼa Saulo ki te lotu moʼoni ʼi te ala ʼo Tamasi, neʼe fakaʼaogaʼi ia ia e Sehova ʼi he ʼaluʼaga fakaofoofo. Ko Kilisito ʼaē neʼe kua fakatuʼuake, neʼe ina hinoʼi te tisipulo Kilisitiano ko Ananiasi ke tokoni kia Paulo. Ki muli age, ko te laumālie maʼoniʼoni ʼo Sehova neʼe ina takitaki ia Paulo (ko te higoa Loma ʼaia ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi e Saulo ʼi tana ʼosi liliu ko he Kilisitiano), ke ina fakahoko he minisitelio loaloaga pea mo fua lelei ʼi te ʼu fenua kehekehe ʼo te Eulopa pea mo te Asie Mineure.​—Gāue 13:​2-5; 16:​9, 10.

ʼE koutou sio koa ki te takitaki ʼo te laumālie maʼoniʼoni ia ʼaho nei? Ei.

ʼE Tokaga Ia Sehova Ki Te Hahaʼi Logope La Tanatou Mole Tui Kia Te Ia

Ko Joseph F. Rutherford neʼe ko te lua pelesita ʼo te Sosiete Watch Tower. Neʼe papitema ʼi te taʼu 1906 ko te Ako ʼo te Tohi-Tapu​—ko te higoa ʼaia ʼo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi te temi ʼaia—​pea neʼe liliu ko te avoka ʼo te Sosiete ʼi te taʼu ʼaē neʼe hoa kiai, pea neʼe liliu ko te pelesita ʼi te taʼu 1917. Kae neʼe ʼi ai te temi neʼe mole tui ia te avoka ʼaia ki te ʼAtua. Neʼe feafeaʼi tana liliu ʼaē ko he Kilisitiano faiva ʼaia ki te tauhi ʼaē kia Sehova?

ʼI te māhina ʼo Sūlio 1913, ko Rutherford neʼe ko te pelesita ʼo te fakatahi ʼa te Kautahi ʼo te Kau Ako Tohi-Tapu ʼaē neʼe fai ʼi Springfield, ʼi Massachusetts, ʼi Amelika. Ko te tagata ʼaē neʼe kau ki te tohi ʼo te sulunale ʼo te kolo ʼaia, ʼaē ko te The Homestead, neʼe ina fai te ʼu fehuʼi kia Rutherford, pea neʼe tohi tanā ʼu palalau ʼi te tānaki ʼaē neʼe talanoa ki te ʼu puani maʼuhiga ʼo te fakatahi.

Neʼe fakamahino e Rutherford, ʼi te temi ʼaē neʼe ina fakatuʼutuʼu ai ke ʼohoana, neʼe ina tali te ʼu manatu ʼa te kau Baptistes, kae ko te taʼahine ʼaē neʼe ʼamanaki ke nā ʼohoana, neʼe ina tali te ʼu manatu ʼa te kau Presbytériens. ʼI te temi ʼaē neʼe ʼui age ai e te patele ʼa Rutherford kia ia “ ʼe ʼalu anai [tona ʼohoana] ki te afi ʼo te ʼifeli koteʼuhi neʼe mole papitema ia ʼi te vai, kae ʼe ʼalu anai ia [ko Rutherford] ki selo koteʼuhi neʼe kua papitema, neʼe fakafisi ia ki te manatu ʼaia, pea neʼe mole kei tui ai ki te ʼAtua.”

Lolotoga ni ʼu taʼu, neʼe fakatuʼutuʼu e Rutherford ke ina toe lagalaga tana tui ki te ʼAtua ʼaē ʼe maʼuli moʼoni. ʼO mulimuli ki te palalau ʼaē neʼe ina fai, neʼe fakakaukau fēnei, “ko te ʼu meʼa ʼaē ʼe mole tali lelei e tokita ʼatamai, ʼe mole feala ke tali e tokita loto.” Ko te kau Kilisitiano, “ ʼe tonu ke nātou ʼiloʼi papau, peʼe moʼoni te ʼu vaega faka Tohi-Tapu ʼaē ʼe nātou tui kiai.” Pea neʼe toe ʼui fēnei e Rutherford: “ ʼE tonu ke nātou ʼiloʼi pe koteā te meʼa ʼaē ʼe fakatafito kiai tonatou tui.”​—Vakaʼi ia 2 Timoteo 3:​16, 17.

Ei, māʼiape la ia ʼaho nei, ʼe feala ke vakaʼi te Tohi-Tapu e he tahi neʼe mole tui ki te ʼAtua ki muʼa atu, pea ke ina maʼu te tui, pea ke ina fakatuputupu he ʼu felogoi mālohi mo Sehova ʼAtua. ʼI tana ʼosi sivisivi fakalelei te tohi ʼa te Sosiete Watch Tower, Te ʼAtamai Mālama ʼAē ʼe Ina Taki Ki Te Maʼuli Heʼegata, neʼe ʼui fēnei e he talavou: “Neʼe mole ʼau tui ki te ʼAtua ʼi te temi ʼaē neʼe ʼau kamata ai te ako ʼaia, kae ʼi te temi nei, kua ʼau fakatokagaʼi, ko te ʼatamai mālama ʼo ʼuhiga mo te Tohi-Tapu, kua ina fetogi katoa taku faʼahiga manatu. Kua ʼau felogoi lelei mo te ʼAtua pea mo ʼau falala kia ia.”

“Te Tagata Vale” Pea Mo Te ʼAtua

ʼE ʼui fēnei e te Tōketā ko James Hastings ʼi tana tohi A Dictionary of the Bible, “ ʼI te ʼu temi ʼāfea, neʼe mole manatu te hahaʼi faitohi ʼo te Tauhi ʼĀfea, ʼe mole ʼi ai he ʼAtua, pea neʼe mole nātou faiga ke nātou maʼu he ʼu fakamoʼoni ki te faʼahi ʼaia. Ko te tui ki te ʼAtua neʼe ko he meʼa kua māhani kiai te hahaʼi.” Kae ʼe mahino papau ia, neʼe mole faka ʼuhiga, ko te hahaʼi fuli neʼe nātou manavasiʼi ki te ʼAtua. Ia Pesalemo 14:1 pea mo te 53:​1, ʼe talanoa ki te “tagata vale,” peʼe “ko te tagata agavale,” ohage ko tona ʼui ʼi te fakaliliu ʼa te Roi Jacques, pea neʼe ʼui e te tagata vale ʼaia ʼi tona loto, “ ʼE mole he Sehova.”

Koteā te ʼu agaaga ʼo te tagata agavale ʼaia, te tagata ʼaē ʼe fakafisi ki te ʼui ʼaē ʼe ʼi ai he ʼAtua? ʼE mole faka ʼuhiga leva, ʼe mole he meʼa ʼi tona ʼatamai. Kae ko te kupu faka Hepeleo na·valʹ ʼe faka ʼuhiga ki te mole fakafuafua lelei ʼo te ʼu meʼa ʼaē ʼe tonu ke kita fai. Ko te Polofesea ko S. R. Driver, ʼi te tohi The Parallel Psalter, ʼe ina ʼui ko te agavale ʼaia “ ʼe mole tupu ko te mole feʼauga ʼo takita ʼu fealagia fakakaukau, kae ʼuhi ko takita fakafisi ki te lotu pea mo te fai ʼo te ʼu meʼa ʼaē ʼe lelei, pea ʼe mole feʼauga tokita poto pea mo takita fakasiosio tonu.”

Neʼe hoko atu e te tagata fai pesalemo tana talanoa ʼo ʼuhiga mo te ikuʼaga fakaʼofaʼofa ʼi te faʼahi fakalaumālie ʼo te faʼahiga manatu ʼaia, ʼo ina ʼui fēnei: “Neʼe nātou fai te ʼu aga ʼe kovi ʼaupito, pea neʼe nātou fai te ʼu aga fakalialia. ʼE mole he tahi ʼe ina fai te meʼa ʼaē ʼe lelei.” (Pesalemo 14:⁠1) ʼE fakamahino fēnei e te tōketā ko Hastings: “ ʼI tanatou ʼui ʼaē ʼe mole he ʼAtua ʼi te ʼatulaulau pea ʼe mole fakatūʼa anai nātou, neʼe aga fakahehema te hahaʼi pea mo nātou fai te ʼu meʼa ʼe kovi ʼaupito.” Neʼe nātou fakafisi ki te ʼu pelesepeto ʼa te ʼAtua pea mo nātou meʼa noaʼi te ʼAtua ʼo nātou līaki te ʼu meʼa ʼaē neʼe fakamaʼua age e te ʼAtua kia nātou. Kae ʼe ko he manatu vale te manatu ʼaia ia ʼaho nei, ohage pe ko te temi ʼaē neʼe faitohi ai te tagata fai pesalemo, kua hili kiai taʼu e 3 000.

Ko Te ʼu Fakatokaga Mai Te ʼAtua ʼAē ʼe Maʼuli Moʼoni

ʼI te temi nei, tou tali ki te ʼu fehuʼi ʼaē neʼe tou lagaʼi ʼi te ʼuluaki alatike. He koʼe ʼe mole fia tui te hahaʼi ki he ʼAtua ʼe maʼuli moʼoni, ʼi tanatou sio ki te ʼu mamahi ʼaē ʼe hoko ʼi te malamanei ia ʼaho nei?

ʼE tuʼu ʼi te Tohi-Tapu te ʼu meʼa neʼe tohi e te ʼu tagata “ ʼo ʼuhiga mo te ʼAtua, pea neʼe takitaki nātou e te laumālie maʼoniʼoni.” (2 Petelo 1:​21) Ko te Tohi-Tapu ʼe ina fakahā mai kia tatou te ʼAtua ʼaē ʼe maʼuli moʼoni, ʼe ko Sehova. ʼE ina toe fakatokagaʼi foki tatou ki te laumālie fakapulipuli kovi, ʼaē ʼe mālohi pea mo ina puleʼi te ʼatamai ʼa te hahaʼi​—ko Satana te Tevolo. Kae tou vakaʼi fakalelei te faʼahi ʼaenī, kapau ʼe mole tou tui ʼe maʼuli moʼoni te ʼAtua, ʼe lava feafeaʼi hatatou tui, ʼe toe maʼuli moʼoni foki te Tevolo, peʼe ko Satana?

ʼAki te takitaki ʼo te laumālie maʼoniʼoni, neʼe tohi fēnei e te ʼapositolo ko Soane: “Ko ia ʼaē ʼe higoa ko te Tevolo pea mo Satana ʼe ina fakahēʼi te kele katoa.” (Fakahā 12:⁠9) Neʼe ʼui ki muli age e Soane: “ ʼE tou ʼiloʼi ʼe tou ʼōmai mai te ʼAtua, kae ko te malamanei katoa ʼe nofo ia ʼi te mālohi ʼo te agakovi.” (1 Soane 5:​19) Ko te ʼu vaega ʼaia ʼe tatau mo te ʼu palalau ʼaē neʼe fai e Sesu, pea neʼe tohi fēnei e Soane te ʼu palalau ʼaia ʼi tana Evaselio: “He ko te pule ʼo te malamanei ʼe haʼu. Pea ʼe mole maʼu hana puke ia te ʼau.”​—Soane 14:⁠30.

ʼE kehekehe ʼaupito te manatu ʼaia ʼa te Tohi-Tapu mo te manatu ʼa te hahaʼi ia ʼaho nei! ʼE ʼui fēnei e te nusipepa Catholic Herald, “ia ʼaho nei, ʼe mole kei palalau te hahaʼi ʼo ʼuhiga mo te Tevolo. ʼI te temi ʼaenī ʼaē ʼe mole kei tui ai te hahaʼi ki he meʼa kae gata pe ki te ʼu palalau ʼaē ʼe fai e te ʼu tagata popoto, ʼe manatu te hahaʼi, kua letelete ia Satana, ʼi hona ʼaluʼaga fakatā.” Kae ʼaki he lototoʼa, neʼe ʼui age e Sesu kia nātou ʼaē neʼe nātou fia matehi ia ia: “Ko takotou tāmai te Tevolo, pea ʼe koutou fia fai te ʼu meʼa ʼe loto kiai takotou tāmai.”​—Soane 8:​44.

ʼE tonu te fakamahino ʼa te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te mālohi ʼa Satana. ʼE ina fakahā lelei pe koʼe ʼe hoko te fehiʼa, mo te ʼu tau, pea mo te agamālohi fakavale, ohage ko te meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi Dunblane (ʼaē ʼe talanoa kiai ʼi te pasina 3 mo te 4), logope la te holi ʼa te hahaʼi ke nātou maʼuʼuli ʼi te tokalelei pea mo te fīmālie. Tahi ʼaē meʼa, ʼe mole ko Satana tokotahi pe ʼaē ʼe tonu ke tou fakafeagai ki ai. ʼE toe fakatokagaʼi tatou e te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te kau temonio​—ko te ʼu meʼa maʼuli fakalaumālie ʼaē kua nātou fakatahiʼi tonatou mālohi mo Satana, ke nātou fakahēʼi pea mo fakamamahiʼi te malamanei. (Suta 6) Neʼe lahi te ʼu lakaga ʼaē neʼe tauʼi ai e Sesu te ʼu laumālie ʼaia, pea neʼe mālohi age ia nātou.​—Mateo 12:​22-​24; Luka 9:​37-​43.

Ko te ʼAtua moʼoni ko Sehova, kua ina fakatuʼutuʼu ke ina pulihi te agakovi ʼi te kele, pea ke ina fakagata te ʼu gāue ʼa Satana pea mo tana kau temonio. ʼUhi ko tatatou ʼiloʼi ia Sehova, ʼe feala hatatou tui papau pea mo falala ki tana ʼu fakapapau. ʼE ina ʼui fēnei: “Neʼe mole heʼeki fakatupu he ʼAtua ʼi muʼa atu ia te ʼau, pea ki muli age neʼe mole heʼeki fakatupu he ʼAtua. Ko ʼau, ko ʼau ia Sehova, pea ʼe mole maʼu te hāofaki ʼi he tahi age.” Kia nātou fuli ʼaē ʼe nātou ʼiloʼi ia Sehova, mo atolasio ki ai, pea mo tauhi ki ai, ko Sehova ʼe ko te ʼAtua ʼe maʼuli moʼoni. Tou falala ʼe ko ia tokotahi pe ʼaē ka ina hāofaki anai tatou.​—Isaia 43:​10, 11.

[Paki ʼo te pasina 7]

Ko te paki neʼe togi ʼi te 18 sēkulō, pea ʼe ko he fakatā ʼo Moisese ʼe ina lolotoga tohi te koga tohi ʼo Senesi 1:1 ʼaki te takitaki ʼo te laumālie maʼoniʼoni

[Haʼuʼaga ʼo te paki]

From The Holy Bible by J. Baskett, Oxford

[Paki ʼo te pasina 8]

Neʼe lahi te ʼu lakaga ʼaē neʼe kapu ai e Sesu te kau temonio

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae