Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w98 15/5 p. 4-6
  • ʼE Maʼu Koa Te Fiafia ʼi Te ʼu Koloā?

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • ʼE Maʼu Koa Te Fiafia ʼi Te ʼu Koloā?
  • Te Tule Leʼo—1998
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Ko Te Manako Ki Te Paʼaga ʼe Mole Ina Taki Ki Te Fiafia
  • Tou Fakafeauga Ki Te Meʼa ʼAē ʼe Tou Maʼu
  • Te Kalavi ʼo Te Fiafia
  • Te Maʼuli Fakafeʼauga Mo Te Lotofoaki
    Kotou ʼAʼala!—2018
  • Ko Te Hau Neʼe Poto Pea Mo Maʼu Koloā
    Te Tule Leʼo—1998
  • Koteā Te Meʼa ʼe ʼAoga Moʼo Fakafiafiaʼi ʼo Koutou?
    Te Tule Leʼo—1993
  • Ko Te Fiafia ʼe Faigataʼa Tona Maʼu
    Te Tule Leʼo—1997
Hoko Atu
Te Tule Leʼo—1998
w98 15/5 p. 4-6

ʼE Maʼu Koa Te Fiafia ʼi Te ʼu Koloā?

NEʼE ʼiloʼi lelei e te Hau ko Salomone te maʼuhiga ʼo te paʼaga. Neʼe ina tohi fēnei: “Ko te pane ʼe ʼaoga ki te kata ʼa te kau gāue, pea ko te vino ʼe ina fakafiafia te maʼuli; kae ko te paʼaga ʼe ko te meʼa ʼaē ʼe ina fakatokatoka ia meʼa fuli.” (Tagata Tānaki 10:19) ʼE ko he meʼa fakafiafia hakotou kakai fakatahi mo tokotou ʼu kaumeʼa, kae moʼo totogi he foʼi pane pe ko he foʼi vino, ʼe tonu ke ʼi ai hakotou falā. Mai tona ʼuhiga ʼaē ʼe feala ʼaki te paʼaga ke tou totogi he ʼu meʼa, koia “ ʼe ina fakatokatoka ia meʼa fuli.”

LOGOLA te lahi ʼaupito ʼo te ʼu koloā ʼaē neʼe maʼu e Salomone, kae neʼe ina ʼiloʼi ʼe ʼi ai te ʼu tuʼakoi ʼo te paʼaga. Neʼe mahino kia ia, ko ʼaē ʼe ina fakatafito tona maʼuli ki te ʼu koloā, ʼe mole ina maʼu ai te fiafia. Neʼe ina tohi fēnei: “Ko ʼaē ʼe manako ki te siliva ʼe mole ina feʼaugaʼia anai te siliva, pea ko ʼaē ʼe manako ki te paʼaga, [ʼe mole ina feʼaugaʼia anai] te falā.”​—Tagata Tānaki 5:​10.

Koutou fakakaukauʼi age muʼa mo kapau ʼe toe lahi age te maʼu koloā ʼa he tahi. ʼE ʼui fēnei e Salomone: “Ka fakahaʼuhaʼu ʼo lahi ʼaupito te ʼu meʼa lelei, pea ʼe mahino ia ʼe fakahaʼuhaʼu ʼo tokolahi te hahaʼi ʼaē ʼe nātou kai te ʼu meʼa ʼaia.” (Tagata Tānaki 5:​11) Ka tuputupu tokita “ ʼu meʼa lelei,” peʼe ko tokita ʼu koloā, pea ʼe toe ʼaoga foki ke tokolahi mo te ʼu hahaʼi ʼaē ʼe nātou taupau te ʼu meʼa fuli ʼaia. ʼE tonu anai ke kita totogi he kau gāue moʼo gaohi te ʼu meʼa ʼo te ʼapi, mo he ʼu hahaʼi kaugana, mo he ʼu tagata leʼo, pea mo te tahi ʼu hahaʼi gāue. Ko te meʼa ʼaē ʼe hoko ʼaki, ʼe ʼaoga tuʼumaʼu ke lahi tokita ʼu koloā.

Ko te ʼaluʼaga ʼaia ʼe lave fakahagatonu ki tokita fiafia. Ko te tagata tohi hisitolia Keleka ko Xénophon ʼaē neʼe maʼuli ʼi te fā sēkulō ʼi muʼa ʼo totatou temi, neʼe ina tohi te ʼu palalau ʼaenī ʼaē neʼe fai e te tagata masiva neʼe liliu ko te tagata maʼu koloā:

“Koteā? ʼE koutou manatu koa . . . kapau ʼe lahi taku ʼu koloā, pea ʼe toe lahi foki anai mo toku fiafia?” Neʼe ina toe hoko atu fēnei: “ ʼE mole mahino kia koutou, ʼe mole faʼa lelei age toku fiafia ʼi te temi nei mokā ʼau kai, mo ʼinu, pea mo moe, ʼi te fiafia ʼaē neʼe ʼau maʼu ʼi te temi neʼe ʼau kei masiva ai. Ko te meʼa pe e tahi ʼaē kua ʼau maʼu ʼi te kua lahi ʼo taku ʼu koloā, ʼe ko te maʼua ʼaē ke ʼau tokaga ki he ʼu meʼa ʼe lahi age, pea ke lahi age te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼau foaki ki ʼihi, pea mo te tuʼania ʼaē ke ʼau taupau he ʼu meʼa ʼe lahi age ʼi te ʼu meʼa ʼaē neʼe ʼau maʼu ʼi muʼa atu. Heʼe ʼi te temi nei, ʼe tonu ke ʼau foaki ki taku hahaʼi kaugana hanatou meʼa kai, pea ki te tokolahi hanatou meʼa ʼinu, pea mo hanatou mutuʼi meʼa, pea ʼe ʼaoga ki ʼihi he tōketā; pea haʼu he tahi ʼo fakamatala mai ʼo ʼuhiga mo taku ʼu ōvi ʼaē neʼe kai e te ʼu lupo, peʼe ʼo ʼuhiga mo he ʼu pipi neʼe mate ʼi tanatou tō ʼi he mata mato, peʼe ina ʼui mai ʼe mafola te mahaki ki taku ʼu faga pipi. Pea ʼe hage ai leva kia ʼau, . . . ʼe lahi age taku ʼu fihifihia ʼi te temi nei heʼe kua lahi taku ʼu koloā, ʼi te temi ʼaē neʼe ʼau masiva ai.”

Ko te tahi tupuʼaga ʼo te kumi fakavale e te hahaʼi ia te ʼu koloā, heʼe fakahēʼi nātou e te meʼa ʼaē neʼe fakahigoaʼi e Sesu ko te “mālohi fakahala ʼo te ʼu koloā.” (Mateo 13:22) ʼE fakahalaʼi nātou, heʼe ko te ʼu koloā ʼaia ʼaē ʼe nātou kumi fakavale, ʼe mole maʼu ai te fiafia pea mo te fīmālie ʼaē ʼe nātou ʼamanaki kiai. ʼI tanatou manatu, ko te ʼu meʼa ʼaē ʼe mole feala ke nātou fai ʼuhi ko te mole lahi ʼo tanatou ʼu koloā, ʼe hoki feala ke nātou fai mo kapau ʼe nātou koloaʼia. Koia, ʼe nātou kumi tuʼumaʼu aipe he ʼu koloā ʼe lahi age.

Ko Te Manako Ki Te Paʼaga ʼe Mole Ina Taki Ki Te Fiafia

Ko te tagata maʼu koloā, ʼe mole lagi feala hana moe lelei ʼi te pōʼuli heʼe tuʼania ki tana ʼu koloā. ʼE tohi fēnei e Salomone: “ ʼE moe fīmālie ia ia ʼaē ʼe kaugana, tatau aipe peʼe veliveli peʼe lahi tana kai; kae ko te mahu ʼo ia ʼaē ʼe maʼu koloā ʼe mole ina fakagafua kia ia ke moe.”​—Tagata Tānaki 5:​12.

Ka tuʼania fau he tahi naʼa kaihaʼa tona ʼu koloā, pea ʼe mole gata ʼaki pe tana mole mamoe ʼi te pōʼuli. Neʼe ʼui fēnei e Salomone ʼo ʼuhiga mo te tagata ʼaē ʼe kaikovi: “ ʼI te ʼaho fuli ʼe kai ʼi te fakapōʼuli, ʼaki he lotomamahi, pea ʼe ina maʼu te mahaki pea mo te ʼita.” (Tagata Tānaki 5:​17) ʼE mole fiafia te tagata ʼaia ʼi tana ʼu koloā, kae ʼe kai “ ʼaki he lotomamahi,” pea ʼe hage ʼe mole ina fia totogi pe la te meʼa kai ʼaē ʼe ina kai. Ko te faʼahiga manatu ʼaia ʼe kovi, pea ʼe feala ke kita mahaki ai. Ko te meʼa ʼaē ʼe hoko ʼaki, ko te mahaki ʼe ina fakaʼāsili anai te tuʼania ʼo ia ʼaē ʼe kaikovi, heʼe mole feala hana fakalahi tana ʼu koloā ʼuhi ko te mahaki ʼaia.

E lagi koutou manatuʼi ai te meʼa ʼaē neʼe tohi e te ʼapositolo ko Paulo: “Ko nātou ʼaē ʼe nātou holi ke nātou maʼu koloā ʼe nātou higa ʼi te fakahala, ʼi he hele pea mo te ʼu holi fakavale lahi pea mo fakatupu mamahi, ʼe nātou toho ai nātou ki te fakaʼauha pea mo te pulinoa. Heʼe ko te manako ki te paʼaga ʼe ko te aka ʼaia ʼo te ʼu meʼa kovi fuli, pea ko ʼihi, ʼi tanatou holi ki te manako ʼaia, . . . neʼe fehukiʼaki nātou e te ʼu mamahi lahi.” (1 Timoteo 6:​9, 10) Ka faiga te hahaʼi ke nātou maʼu koloā, pea ʼe nātou aga fakakākā, mo nātou loi, mo nātou kaihaʼa, pea mo nātou fai te ʼu aga heʼeʼaoga, pea ʼi ʼihi temi ʼe nātou fai fakapō. Ko te meʼa ʼaē ʼe hoko ʼaki, ʼe lotomamahi ai te hahaʼi, pea ʼe nātou toe mamahi foki ʼi te faʼahi fakasino pea mo te faʼahi fakalaumālie, heʼe nātou faiga ke nātou maʼu pea mo taupau he ʼu koloā. ʼI takotou manatu, ʼe iku koa te faʼahiga maʼuli ʼaia ki te fiafia? Kailoa ia!

Tou Fakafeauga Ki Te Meʼa ʼAē ʼe Tou Maʼu

Neʼe ʼi ai te tahi manatu ʼa Salomone ʼo ʼuhiga mo te fakafuafua lelei ʼo te ʼu koloā. Neʼe ina tohi fēnei: “Ohage ko takita hū ki tuʼa mai te fatu ʼo tokita faʼe, ʼe kita toe liliu telefua anai, ohage ko takita haʼu; pea ʼe mole he meʼa ʼe feala ke ʼave e he tahi ki tana gāue kinakina, ke feala hana toʼo ʼi tona nima. Koʼeni! Ko te meʼa ʼaē ʼe lelei tokotahi ʼaē kua ʼau sio kiai, pea ʼe matalelei ia, ke kai te tagata, mo ʼinu, pea mo sio ki te lelei ʼo tana gāue kinakina katoa ʼaia ʼaē ʼe gāue kinakina ai ʼi te laʼā ʼi te lolotoga ʼo te ʼu ʼaho ʼo tona maʼuli ʼaē neʼe foaki age ki ai e te ʼAtua moʼoni, heʼe ko tona vahe ʼaia.”​—Tagata Tānaki 5:​15, 18.

ʼE hā mai ʼi te ʼu vaega ʼaia, ʼe mole maʼu te fiafia ʼi takita faiga ʼaē ke kita tānaki he ʼu koloā ki he temi ʼe hoko mai anai, ka kua kita mate. ʼE lelei age hakita fakafeauga pea mo fakafiafia ki te ʼu fua lelei ʼo takita gāue kinakina. Neʼe tatau te manatu ʼaē neʼe fakahā e te ʼapositolo ko Paulo ʼi te tohi ʼaē neʼe ina fai kia Timoteo, ʼi tana ʼui ʼaē: “He neʼe mole tou ʼaumai he meʼa ki te malamanei, pea ʼe mole feala ke tou ʼave he meʼa. Koia, kapau ʼe tou maʼu te meʼa kai pea mo te mutuʼi meʼa, pea ʼe tou fakafeauga pe anai ki te ʼu meʼa ʼaia.”​—1 Timoteo 6:​7, 8; vakaʼi ia Luka 12:​16-21.

Te Kalavi ʼo Te Fiafia

Neʼe lahi te poto fakaʼatua pea mo te ʼu koloā ʼa Salomone. Kae neʼe ina fakapipiki te fiafia pea mo te poto, ka mole ko te ʼu koloā. Neʼe ina ʼui fēnei: “Manuʼia te tagata ʼaē neʼe ina maʼu te poto, pea mo te tagata ʼaē ʼe ina maʼu te fakasiosio tonu, heʼe ko te maʼu ʼo te faʼahi ʼaia ohage ko he totogi ʼe lelei age ʼi hakita maʼu te siliva ohage ko he totogi, pea ʼe lelei age hakita maʼu te meʼa ʼaia ʼi te aulo. ʼE maʼuhiga age ʼi te ʼu feo, pea ko tau ʼu meʼa fuli ʼaē ʼe ke leleiʼia ʼe mole nātou tatau mo ia. Ko te loaloaga ʼo te ʼu ʼaho ʼe ʼi tona mataʼu; pea ʼi tona hema ʼe ʼi ai te ʼu koloā pea mo te kolōlia. Ko tona ʼu ala ʼe ko he ʼu ala ʼe matalelei ʼaupito, pea ko tona ʼu ala fuli pe ʼe ko te tokalelei. ʼE ko he fuʼu ʼakau ia ʼo te maʼuli kia nātou ʼaē ʼe tapiki kiai, pea ko nātou ʼaē ʼe nātou puke maʼu ʼe tonu ke kalagaʼi nātou ko he ʼu hahaʼi fiafia.”​—Tāʼaga Lea 3:​13-18.

He koʼe ʼe māʼoluga age te poto ʼi te ʼu koloā? Neʼe tohi fēnei e Salomone: “ ʼE ʼaoga te poto moʼo puipui ʼo kita ohage ko te falā ʼe ʼaoga moʼo puipui ʼo kita; kae ko te maʼuhiga ʼo te ʼatamai mālama, heʼe ko te poto ʼe ina taupau ke maʼuʼuli ia nātou ʼaē ʼe nātou maʼu te poto ʼaia.” (Tagata Tānaki 7:​12) Ko te paʼaga, ʼe feala ke ina puipui he tahi heʼe ina faka fealagia kia ia ke ina totogi te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga ki ai, kae ko te poto ʼe feala ke ina tāʼofi he tahi ke ʼaua naʼa ina fai he ʼu meʼa ʼe feala ke tuʼutāmaki ai tona maʼuli. Ko te poto moʼoni, ʼe mole gata ʼaki pe tana puipui kita mai te mate tautonu, kae ʼe feala ke ina taki kita ki te maʼuli heʼegata, heʼe fakatafito te poto ʼaia ki te manavasiʼi ki te ʼAtua.

He koʼe koa ʼe taki kita e te poto fakaʼatua ki te fiafia? Koteʼuhi ʼe ko Sehova ʼAtua tokotahi pe ʼaē ʼe ina foaki mai te fiafia moʼoni. ʼE hā mai ʼi te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi te hisitolia ʼo te tagata, ʼe hoki feala ke kita maʼu te fiafia mo kapau ʼe kita fakalogo ki te ʼAtua Māʼoluga. Kapau ʼe kita felogoi lelei mo te ʼAtua, pea ʼe tologa anai tokita fiafia. (Mateo 5:​3-10) Kapau ʼe tou maʼuliʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou ako ʼi te Tohi-Tapu, pea ʼe tou maʼu anai “te poto mai ʼoluga.” (Sake 3:​17) ʼE ina foaki mai anai kia tatou he fiafia ʼe mole feala ke tou maʼu ʼaki te ʼu koloā.

[Paki ʼo te pasina 4, 5]

Neʼe ʼiloʼi e Salomone pe koteā te ʼu meʼa ʼaē ʼe feala ke kita fiafia ai. Kaeā koutou?

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae