Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w98 1/11 p. 4-7
  • Te Fakatokatoka ʼo Te ʼu Fihifihia ʼi Te Tokalelei

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Te Fakatokatoka ʼo Te ʼu Fihifihia ʼi Te Tokalelei
  • Te Tule Leʼo—1998
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Neʼe Agamālohi Kae Neʼe Liliu ʼo Agalelei
  • Koutou Tauʼi Te Agamālohi
  • ʼE Feala Koa Te Faʼahi ʼAia?
  • ʼE Feala Koa Ke Mole Toe Maʼu Te Agamalohi ʼI Te Malamanei?
    Te Tule Leʼo (Tufa)—2016
  • ʼO Mulimuli Ki Te Faʼifaʼitaki ʼa Paulo, Kotou Tuputupu ʼi Te Faʼahi Fakalaumālie
    Te Tule Leʼo—2008
  • He Koʼe Neʼe Fakatagaʼi e Saulo Te Kau Kilisitiano?
    Te Tule Leʼo—1999
  • ʼE Lava Feafeaʼi Ke Fakagata ʼo Talu Ai Ia Te Agamālohi?
    Te Tule Leʼo—1996
Hoko Atu
Te Tule Leʼo—1998
w98 1/11 p. 4-7

Te Fakatokatoka ʼo Te ʼu Fihifihia ʼi Te Tokalelei

KUA fualoa te kua hoko ʼo te agamālohi, ohage pe ko te kua fualoa ʼo te fakatupu ʼo te malamanei. ʼE ʼui e te Tohi-Tapu neʼe kamata te agamālohi ʼaki ia Kaino, te tēhina ʼo Apele pea neʼe ko te ʼuluaki tama ʼo te ʼuluaki taumatuʼa. Mai tona ʼaluʼaga ʼaē neʼe leleiʼia e te ʼAtua te mōlaga ʼa Apele ʼi tana ia mōlaga, koia “neʼe hake te ʼita lahi ia Kaino.” Koteā ʼaē neʼe ina fai ʼi te ʼaluʼaga ʼaia? “Neʼe hopo ia Kaino kia Apele tona tēhina pea ina matehi.” ʼI tana ʼosi fai te meʼa ʼaia, neʼe mole kei felogoi lelei mo te ʼAtua. (Senesi 4:​5, 8-​12) Ko te agamālohi neʼe mole ina fakatokatoka te tokakovi ʼa Kaino mo tana Tupuʼaga.

Koteā ʼaē ʼe tonu ke tou fai ke tou tekeʼi te agamālohi ʼaē neʼe fai e Kaino moʼo fakatokatoka te ʼu fihifihia?

Neʼe Agamālohi Kae Neʼe Liliu ʼo Agalelei

Koutou fakatokagaʼi te faʼifaʼitaki ʼo te tagata neʼe mamata pea mo ina tali te fakapō ʼo Setefano, te ʼuluaki maletile faka Kilisitiano. (Gāue 7:​58; 8:1) Ko te tagata ʼaia, ia Saulo ʼo Talesi, neʼe mole ina leleiʼia te lotu ʼo Setefano, pea neʼe lagolago ki te fakapō ʼaia, ʼaē neʼe ko he takuʼaki moʼo fakagata te ʼu gāue ʼo Setefano. Neʼe mole lagi agamālohi ia Saulo ʼi te ʼu faʼahi fuli ʼo tona maʼuli. Kae neʼe ina tali lelei te agamālohi moʼo fakatokatoka te ʼu fihifihia. Hili pe te mate ʼo Setefano, “neʼe agamālohi ʼaupito [ia Saulo] ki te kokelekasio [Faka Kilisitiano]. Neʼe hū ki te ʼu ʼapi ʼo toho mai ki tuʼa te ʼu tagata pea mo te ʼu fafine, pea ina ʼave nātou ʼo pilisoniʼi.”​—Gāue 8:3.

ʼO mulimuli ki te tagata sivi Tohi-Tapu ko Albert Barnes, ko te kupu faka Keleka ʼaē neʼe fakaliliu ʼaki te kupu “agamālohi ʼaupito” ʼe faka ʼuhiga ki te ʼu maumau ʼaē ʼe feala ke fai e te ʼu manu fekai, ohage ko te ʼu laione pea mo te ʼu lupo. ʼE fakamahino fēnei e Barnes: “Ko Saulo, neʼe ʼita ʼaupito ki te lotu [ʼaia] ohage ko he manu fekai​—ko he kupu ʼe mālohi, kae ina fakahā mai tana gāue mālohi pea mo tana toe ʼita lahi ʼi tana fakahoko te fakataga ʼaia.” ʼI te ʼalu ʼa Saulo ki Tamasi moʼo kumi te ʼu tisipulo tokolahi ʼo Kilisito, neʼe “kei mānava ki te tuʼutāmaki pea mo te fakapō ki te kau tisipulo ʼo te ʼAliki [ia Kilisito].” ʼI tana ʼalu ʼaia, neʼe palalau age ia Sesu ʼaē neʼe kua fakatuʼuake, pea neʼe tafoki ai ia Saulo ki te Lotu Faka Kilisitiano.​—Gāue 9:​1-​19.

ʼI te ʼosi tafoki ʼa Saulo, neʼe fetogi ai leva tana aga. ʼE fakamoʼoni kiai te meʼa ʼaē neʼe hoko hili kiai taʼu e 16. Neʼe ʼolo age te ʼu hahaʼi ki tona kokelekasio ʼi Atiokia, pea neʼe nātou uga te kau Kilisitiano ke nātou mulimuli ki te Lao ʼa Moisese. Neʼe hoko ai “te fihi maʼuhiga.” Ko Saulo, ʼaē neʼe kua ʼiloʼi lelei ʼi te temi ʼaia ʼi tona higoa ko Paulo, neʼe kau ki te fihi ʼaia. Ei neʼe hoko te ʼu kē. Neʼe mole fai e Paulo he agamālohi. Kailoa, kae neʼe ina tuku ki te kau ʼapositolo pea mo te kau tagata ʼāfea ʼo te kokelekasio ʼo Selusalemi ke nātou fai he tonu ki te faʼahi ʼaia.​—Gāue 15:​1, 2.

ʼI Selusalemi, ʼi te fono ʼa te kau tagata ʼāfea, neʼe toe hoko ai te “fihi lahi.” Neʼe atalitali ia Paulo ʼo aʼu “ki te fakalogologo ʼa te hahaʼi fuli” pea neʼe ina fakamatala ai te gāue taulekaleka ʼa te laumālie ʼa te ʼAtua ʼi te hahaʼi tui ʼaē neʼe mole silikosisio. Hili te fai palalau ʼaē neʼe fakatafito ki te Tohi-Tapu, neʼe “manatu tahi fuli” ai te kau ʼapositolo pea mo te kau tagata ʼāfea ʼo Selusalemi, ke mole nātou hilifaki he kavega ʼe mole hona ʼaoga ki te hahaʼi tui ʼaē neʼe mole silikosisio, kae nātou fakatotonu age kia nātou ke nātou “fakamamaʼo mai te ʼu meʼa ʼaē ʼe sakilifisioʼi ki te ʼu tamapua, pea mo te toto pea mo te meʼa ʼaē neʼe tege, pea mo te folonikasio.” (Gāue 15:​3-​29) Neʼe kua fetogi moʼoni ia Paulo. Neʼe kua poto ʼi te fakatokatoka ʼo te ʼu fihifihia, ʼo mole agamālohi.

Koutou Tauʼi Te Agamālohi

Ki muli age, neʼe fai e Paulo te tokoni ʼaenī: “Ko he kaugana ʼa te ʼAliki ʼe mole tonu ke kē mo he tahi, kae ʼe tonu ke agamālū ki te hahaʼi fuli, faiva ʼi te faiakonaki, pea mo lava lolomi ia ia ʼi te kovi, ʼo faiakonaki ʼaki he agamālū kia nātou ʼaē ʼe mole nātou faʼa tali lelei.” (2 Timoteo 2:​24, 25) Neʼe uga e Paulo ia Timoteo, ʼaē neʼe ko te tagata taupau kei tūpulaga, ke ina fakatokatoka te ʼu ʼaluʼaga faigataʼa ʼi te tokalelei. Neʼe mahino kia Paulo neʼe ʼaoga moʼoni tana ʼu tokoni, he neʼe ina ʼiloʼi neʼe feala pe ke feʼiʼitaʼaki te kau Kilisitiano. (Gāue 15:37-​41) Koia, neʼe ina fai ai te tokoni ʼaenī: “Koutou ʼiʼita, kae ʼaua naʼa koutou agahala; ke ʼaua naʼa tō te laʼā ki tokotou ʼita.” (Efesi 4:​26) Ko te meʼa ʼaē ʼe lelei ke kita fai, ʼe ko te lolomi ʼo tokita ʼita ke mole hoko ai he kē. Kae ʼe lava feafeaʼi hatatou fai te faʼahi ʼaia?

Ia ʼaho nei, ʼe faigataʼa te lolomi ʼo tokita ʼita. Neʼe ʼui fēnei e te tōketā ko Deborah Prothrow-Stith, ʼaē kua fualoa tana gāue ʼi te Faleako ʼo Harvard ki te Maʼuli Mālōlō ʼa te Hahaʼi: “Kua tali e te hahaʼi fuli te manatu pe kia kita pea mo te agakākā. ʼI tona fakahagatonu, ko te ʼu meʼa ʼaē ʼe feala ke faka felogoi lelei ai te hahaʼi​—ohage ko te fakatokatoka ʼo he fihifihia, mo te kumi ʼo he puleʼaki, mo te agalelei, mo te loto fakamolemole​—ʼe tautau faka ʼuhiga ki te hahaʼi fula.” Kae ʼe ko he ʼu kalitate mālohi ʼaia, pea ʼe maʼuhiga moʼo lolomi tatatou ʼu holi ki te agamālohi.

ʼI tana liliu ko he Kilisitiano, neʼe ako e Paulo te aga ʼaē ʼe tonu ke ina fai mokā hoko he ʼu tokakovi. Neʼe ko he aga neʼe fakatafito ki te ʼu akonaki ʼo te Tohi-Tapu. Mai tona ʼuhiga ʼaē neʼe ako ʼi te faleako ʼo te Lotu Faka Sutea, neʼe ʼiloʼi lelei e Paulo te ʼu Tohi Faka Hepeleo. Neʼe ina ʼiloʼi te ʼu vaega ʼaē ʼe ʼui fēnei ai: “ ʼAua naʼa ke fakaʼamu ki te tagata agamālohi pea ʼaua naʼa ke fili tona ʼu ala.” “Ko ia ʼaē ʼe tuai ʼi te ʼita ʼe lelei age ia ʼi he tagata mālohi, pea ko ia ʼaē ʼe ina lolomi tona laumālie [ʼe lelei age ia] ʼi he tahi ʼe ina ʼohofi he kolo.” “Ohage ko he kolo kua maumau, ʼe mole hona kaupā, ʼe toe feiā aipe mo te tagata ʼaē ʼe mole ina tāʼofi tona ʼatamai.” (Tāʼaga Lea 3:​31; 16:32; 25:28) Logope la neʼe ina ʼiloʼi te ʼu meʼa ʼaia kae ʼi muʼa ʼo tana tafoki, neʼe agamālohi ia Paulo ki te kau Kilisitiano. (Kalate 1:​13, 14) Kae koteā ʼaē neʼe tokoni kia Paulo, ʼi tana kua liliu ʼo Kilisitiano, ke ina fakatokatoka te ʼu fihifihia, ʼo mole ina fai ʼaki he agamālohi, kae palalau fakalelei pea mo fakalotoʼi te hahaʼi?

Neʼe fakahā mai e Paulo te manatu ʼaenī: “Ke koutou faʼifaʼitaki kia te ʼau, ohage pe ko taku faʼifaʼitakiʼi ia Kilisito.” (1 Kolonito 11:1) Neʼe ina leleiʼia ʼaupito te meʼa ʼaē neʼe fai e Sesu Kilisito maʼa ia. (1 Timoteo 1:​13, 14) Neʼe liliu ia Kilisito ko tana faʼifaʼitaki. Neʼe ina ʼiloʼi te mamahi lahi ʼaē neʼe kātakiʼi e Sesu maʼa te hahaʼi agahala. (Hepeleo 2:​18; 5:​8-​10) Neʼe fakamoʼoni e Paulo neʼe fakahoko e Sesu te lea faka polofeta ʼaenī ʼa Isaia ʼo ʼuhiga mo te Mesia: “Neʼe faka efihia ʼaupito, pea neʼe ina tuku ke fakamamahiʼi ia ia; kae neʼe mole ina avahi tona gutu. Neʼe taki ia ia ohage ko he akeno ke tāmateʼi; pea ohage ko he ōvi ʼe mole kei gū ʼi muʼa ʼo te ʼu hahaʼi ʼaē ka nātou kosi tana fulufulu, ʼo toe feiā mo ia neʼe mole ina avahi tona gutu.” (Isaia 53:7) Neʼe tohi fēnei e Petelo: “Ka leakoviʼi ia ia [ia Sesu] neʼe mole ina tali ʼaki he leakovi. Ka fakamamahiʼi ia ia, pea mole ʼita ia, kae neʼe haga falala aipe kia ia ʼaē ʼe ina fakamāu ʼaki te faitotonu.”​—1 Petelo 2:​23, 24.

Neʼe fetogi e Paulo tana aga, he neʼe ina leleiʼia te meʼa ʼaē neʼe fai e Sesu Kilisito moʼo tali ʼaki te ʼu faigataʼaʼia ʼaē neʼe hoko kia te ia. Koia neʼe ina fai ai te tokoni ʼaenī ki tona ʼu tēhina: “Koutou haga fekātakiʼaki pea mo fefakamolemoleʼaki ʼaki he lotolelei, mo kapau ʼe ʼi ai he tahi ʼe ina koviʼia he meʼa ʼa he tahi age. Ohage ko te lotolelei ʼa Sehova ke ina fakamolemole kia koutou, ke koutou toe fai feiā pe mo koutou.” (Kolose 3:​13) ʼE mole feʼauga pe te ʼiloʼi ʼaē ʼe mole tonu ke tou agamālohi. Kae ko tatatou loto fakafetaʼi ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe fai e Sehova pea mo Sesu Kilisito maʼa tatou ʼe ina foaki mai anai te mālohi ʼaē ʼe ʼaoga kia tatou moʼo tauʼi ʼaki te agamālohi.

ʼE Feala Koa Te Faʼahi ʼAia?

Neʼe ʼaoga te mālohi ʼaia ki te tagata ʼi Saponia. Ko tana tāmai, neʼe ko te tagata solia neʼe hoko ʼita, pea neʼe agamālohi ʼi tona loto fale. ʼI te agamālohi ʼo tana tāmai kia ia pea mo tana faʼe, neʼe liliu ai te tagata ʼaia ʼo agamālohi. Neʼe ʼi ai tana ʼu heletā samourai e lua, neʼe kehekehe tanā loa, pea neʼe ina fakaʼaogaʼi moʼo fakatokatoka tona ʼu fihifihia pea mo fakamatakuʼi te hahaʼi.

ʼI te temi ʼaē neʼe kamata ako ai e tona ʼohoana te Tohi-Tapu, neʼe kau te tagata ʼaia ki te ako kae neʼe mole maʼuhiga kia ia. Neʼe fetogi leva tana manatu ʼi tana lau te tohi Cette bonne nouvelle du Royaume.a Koteā tona tupuʼaga? ʼE ina fakamahino fēnei: “Neʼe ʼau ufiufi ʼi taku lau te ʼu palakalafe ʼo te ʼu kupu tāfito ‘Ko Kilisito Sesu’ pea mo ‘Te Faitotogi.’ Logope la neʼe ʼau māmio kovi, kae neʼe ʼau fia agalelei ki te hahaʼi ʼaē neʼe fakatahi mo ʼau. Neʼe ʼau leleiʼia te fakafiafia ʼo toku ʼu kaumeʼa kae neʼe mole tonu ke fakatupu kovi ki toku maʼuli. Kae ko te ʼAlo ʼo te ʼAtua, ia Sesu, neʼe lotolelei ke ina foaki tona maʼuli maʼa te malamanei, ʼo kau ai mo te ʼu hahaʼi ohage ko ʼau. Neʼe ʼau punamaʼuli, ohage neʼe tāʼi ʼau ʼaki he hāmale.”

Neʼe ina fakagata tana fakatahi mo tona ʼu kaumeʼa ʼāfea, pea neʼe kau ki te Ako ʼo te Minisitelio Faka Teokalatike ʼo te kokelekasio ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova. ʼE tokoni te ako ʼaia kia nātou ʼaē ʼe kau kiai ke nātou popoto ʼi te akoʼi ʼo te Tohi-Tapu ki te hahaʼi. Neʼe maʼu e te tagata ʼaia te ʼu tapuakina ʼaki te ako ʼaia. ʼE ina manatuʼi fēnei: “ ʼI taku kei tūpulaga, neʼe ʼau agakovi pea mo agamālohi he neʼe mole feala ke ʼau palalau ki ʼihi ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼaē neʼe ʼau logoʼi ʼi toku loto. Kae ʼi taku ako ʼaē ke ʼau palalau mo te hahaʼi ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼau manatu kiai, neʼe ʼau kamata poto ʼi te palalau lelei mo nātou kae mole ʼau agamālohi.”

Ohage ko Paulo, neʼe maʼuli koa te tagata ʼaia ʼo mulimuli ki te ala ʼa Kilisito? Neʼe ʼahiʼahiʼi tana tui, he ko tona kaumeʼa ʼāfea, ʼaē neʼe nā fai te fuakava, neʼe ina fia tāʼofi ia ia ke ʼaua naʼa liliu ko he Kilisitiano. Neʼe hokaʼi ia ia e tona “kaumeʼa” pea mo leakovi ki tona ʼAtua, ia Sehova. Ko te tagata ʼaia ʼaē neʼe agamālohi ki muʼa atu, neʼe mole ina fai he meʼa, kae neʼe faifakalelei age ʼi tana mole taupau tanā fuakava. ʼI tona lotomamahi, neʼe ʼalu ai te tagata ʼaē neʼe hage ko hona “tēhina.”

ʼI tana lava lolomi tana agamālohi, ko te tagata ʼaia ʼaē neʼe ʼitaʼita ʼi te temi muʼa neʼe ina maʼu tona tahi ʼu tēhina mo tuagaʼane ʼe tokolahi, ʼe nātou logo tahi heʼe nātou ʼoʼofa ki te ʼAtua pea mo tonatou ʼu kāiga. (Kolose 3:​14) ʼI tona fakahagatonu, hili taʼu e 20 tupu ʼi tana liliu ko he Kilisitiano kua foaki tona maʼuli ki te ʼAtua, ʼi te temi ʼaenī ko te tagata taupau feʼaluʼaki ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova. ʼE ko he fiafia lahi ʼe ina maʼu ʼi tana fakahā ʼaki te Tohi-Tapu, ko te ʼu tagata ʼaē ʼe hage tanatou ʼu aga ko he ʼu manu fekai, ʼe feala ke nātou ako ohage pe ko ia, ke nātou fakatokatoka te ʼu fihifihia ʼaki he agamālū ka mole fai ʼaki he agamālohi! Pea ʼe ko he pilivilesio lahi kia ia te fealagia ʼaē ke ina kalagaʼi te lea faka polofeta ʼaenī: “ ʼE mole nātou fai anai he meʼa ʼe kovi pea ʼe mole fakatupu anai he maumau ʼi toku moʼuga maʼoniʼoni katoa, heʼe fonu moʼoni anai te kele ʼi te ʼatamai mālama ʼo ʼuhiga mo Sehova ohage ko te ʼuʼufi ʼo te tai e te ʼu vai”!​—Isaia 11:9.

Ohage ko te ʼapositolo ko Paulo pea mo te tagata ʼaia ʼaē neʼe agamālohi ʼi te temi muʼa, ʼe feala ke koutou ako mo koutou ke koutou fakatokatoka ʼi te tokalelei te ʼu ʼaluʼaga faigataʼa pea mo te ʼu fihifihia. ʼE ko he meʼa fakafiafia anai ki te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼo takotou kolo ke nātou tokoni atu kia koutou ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia.

[Nota ʼi te lalo pasina]

a Ko te tohi neʼe tā e te Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.

[Talanoa ʼo te pasina 5]

Neʼe mahino lelei kia Paulo neʼe feala, māʼia mo te kau Kilisitiano, ke nātou feʼiʼitaʼaki

[Paki ʼo te pasina 7]

Kapau ʼe tou loto fakafetaʼi ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe fai e te ʼAtua maʼa tatou pea ʼe tokalelei ai tatatou ʼu felogoi mo Ia

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae