Neʼe ʼAu Tali Fakafiafia Te Takitaki ʼa Sehova
KO TE FAKAMATALA ʼA ULYSSES V. GLASS
Neʼe ko he toe fono makehe ʼaupito. Neʼe ko te kiʼi toko 127 ʼaē neʼe kau ʼi te kalasi. Kae neʼe toe ʼi ai mo te foʼi toko 126 387 hahaʼi ʼaē neʼe nātou ʼōmai mai te ʼu fenua kehekehe. Neʼe ko te ʼaho ʼaia ʼaē neʼe foaki ai te ʼu pepa ʼo te 21 kalasi ʼo Te Ako Faka Tohi-Tapu ʼo Kalaate ʼo te Sosiete Watchtower, pea neʼe fai ʼi te Yankee Stadium ʼo New York ʼi te ʼaho 19 ʼo Sūlio 1953. He koʼe neʼe maʼuhiga feiā te ʼaho ʼaia ʼi toku maʼuli? Koʼeni toku hisitolia.
NEʼE ʼau tupu ʼi Vincennes, ʼi Indiana, ʼi Amelika, ʼi te ʼaho 17 ʼo Fepualio 1912, ia taʼu e lua ʼi muʼa ʼo te fakatuʼu ʼo te Puleʼaga Faka Mesianike ʼaē ʼe talanoa kiai ia Apokalipesi 12:1-5. ʼI te taʼu ʼi muʼa atu, neʼe kamata ako te Tohi-Tapu e taku ʼu mātuʼa ʼaki te ʼu tohi Études des Écritures. ʼI te ʼu ʼAhotapu fuli, neʼe lau e taku Tāmai te ʼu tohi ʼaia ki tona famili, pea neʼe mātou fai palalau kiai.
Neʼe fakaʼaogaʼi e taku faʼe te ʼu meʼa ʼaē neʼe ina ako moʼo akoʼi te fakakaukau ʼo tana ʼu toe. Neʼe ko te fafine agalelei ʼaupito, pea neʼe fia tokoni tuʼumaʼu ki ʼihi. Neʼe mātou toko fā fānau, kae neʼe toe ʼofa taku faʼe ki te tahi ʼu tamaliki ʼo te koga meʼa ʼaē neʼe mātou nonofo ai. Neʼe ina fakaʼaogaʼi he temi lahi kia mātou. Neʼe fiafia ʼi tana lau mai he ʼu fakamatala faka Tohi-Tapu pea mo hiva mo mātou.
Tahi ʼaē meʼa, neʼe ina fakaafe kiō mātou ia nātou ʼaē neʼe gāue temi katoa ʼi te minisitelio. Neʼe nātou nonofo ʼaho katoa peʼe ʼaho lua pea neʼe nātou takitaki te ʼu fono pea mo faiakonaki ʼi tomatou ʼapi. Neʼe mātou leleiʼia tāfito ia nātou ʼaē neʼe nātou fakaʼaogaʼi he ʼu faʼifaʼitaki pea mo fai he ʼu fakamatala. ʼI te tahi ʼaho ʼi te taʼu 1919, ʼo teitei taʼu katoa ʼi te hili ʼo te ʼuluaki tau faka malamanei, neʼe palalau tāfito te tēhina ki te kau tamaliki. Neʼe talanoa ki te fakatapuʼi—ʼaē ʼe tou ʼiloʼi ʼi te temi nei ʼe ko te foaki ʼo tokita maʼuli ki te ʼAtua—pea neʼe tokoni mai ke mātou mahino ki tona maʼuhiga ʼi tomatou maʼuli. ʼI taku ʼalu ʼo moe ʼi te afiafi ʼaia, neʼe ʼau faikole ki taku Tāmai ʼi selo, pea neʼe ʼau fakahā age taku fia tauhi ʼaē kia te ia ʼo talu ai.
Kae ʼi te hili ʼo te taʼu 1922, neʼe mole ʼau toe faiga ki te faʼahi ʼaia he neʼe mātou tau ai mo ni ʼu fihifihia. Neʼe mātou feʼoloʼaki tuʼumaʼu, pea neʼe mole kei mātou kau ʼi he kokelekasio ʼa te hahaʼi ʼa Sehova. Neʼe mavae tuʼumaʼu taku tāmai ʼuhi ko tana gāue ʼi te ʼu saliote afi. Neʼe mole mātou fai tuʼumaʼu tamatou ako Tohi-Tapu. Neʼe ʼau kamata ako ke ʼau liliu ko te tagata fai fakahāhā maʼa te hahaʼi faifakatau, pea neʼe ʼau fakatuʼutuʼu ke ʼau hū ki te univelesitē ʼiloa.
ʼE ʼAu Fetogi Te Fakatuʼutuʼu Tāfito ʼo Toku Maʼuli
ʼI te ʼu taʼu 1930, neʼe kamata ʼāsili kovi te ʼaluʼaga ʼo te malamanei, ʼo iku ai mo te lua tau faka malamanei. Neʼe mātou nonofo ʼi Cleveland, ʼi Ohio, ʼi te temi ʼaē neʼe ʼaʼahi mai mātou e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova. Neʼe mātou kamata fakakaukauʼi lelei ai te ʼu meʼa ʼaē neʼe mātou ako ʼi tamatou kei liliki. Ko toku taʼokete ko Russell neʼe aga fakapotopoto, pea neʼe ko ia ʼaē neʼe papitema ʼuluaki. Kae ko ʼau, neʼe kei ʼau aga faka tamasiʼi, kae neʼe ʼau papitema mo ʼau ʼi te ʼaho 3 ʼo Fepualio 1936. Neʼe tuputupu taku mahino ki te ʼuhiga moʼoni ʼo takita foaki tokita maʼuli kia Sehova, pea neʼe ʼau ako ke ʼau tali te takitaki ʼa Sehova. ʼI te taʼu ʼaia, neʼe toe papitema mo toku ʼu tokolua e lua, ia Kathryn pea mo Gertrude. Neʼe mātou kau fuli ki te selevisi pionie katoa.
Kae neʼe mole faka ʼuhiga leva, neʼe mole ʼi ai he tahi ʼu meʼa maʼuhiga ʼi tomatou maʼuli. Neʼe ʼau fiafia ʼaupito ʼi te temi ʼaē neʼe talanoa mai te ʼohoana ʼo toku taʼokete ʼo ʼuhiga mo te finemui ʼe higoa ko Ann, ʼaē neʼe “faʼa gāue” talu mai tana ʼiloʼi ia te moʼoni pea neʼe ʼamanaki haʼu ʼo fono tuʼumaʼu iō mātou. Ko Ann ʼi te temi ʼaia, neʼe gāue sikalaipe ʼi te pilō faka puleʼaga, pea neʼe papitema hili kiai te taʼu katoa. Neʼe mole ʼau fakatuʼutuʼu ke ʼau ʼohoana, kae neʼe mahino mai kia ʼau, neʼe lagolago fakamalotoloto ia Ann ki te moʼoni. Neʼe fia gāue katoa ki te tauhi ʼaē kia Sehova. Neʼe mole he temi neʼe ina ʼui feiā, “ ʼE feala koa ke ʼau fai te gāue ʼaia?” Kae neʼe ina ʼui tuʼumaʼu fēnei, “Koteā te puleʼaki lelei ke ʼau lavaʼi te gāue ʼaia?” Pea neʼe lotomālohi ʼi tana fakahoko te gāue. Neʼe ʼau leleiʼia tana faʼahiga manatu ʼaia. Tahi ʼaē, neʼe finemui ʼosi, pea ʼe kei finemui pe ʼi te temi nei. Neʼe ma ʼohoana, pea mole tuai, pea ma kaugā pionie.
Ko He ʼu Ako Lelei Ki Te Kau Pionie
ʼI tomā ʼuhiga pionie, neʼe ma ʼiloʼi peʼe lava feafeaʼi hakita fakafeauga ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe kita maʼu, tatau aipe peʼe feʼauga peʼe kailoa. (Filipe 4:11-13) ʼI te tahi afiafi, neʼe mole kei ʼi ai hamā meʼa kai. Neʼe ko tamā ʼu kiʼi foʼi piesi pe e nima. Neʼe ma ʼolo ai ki te fale pipi, pea neʼe ʼau kole ai ki te tagata, “ ʼE feala koa hau foaki mai he moʼi pipi ki te ʼu foʼi piesi ʼaenī?” Neʼe sio mai te tagata kia māua pea ina tuʼusi ia moʼi pipi e fā. ʼE mahino ia kia ʼau, neʼe fakalaka tona totogi ʼi te ʼu foʼi piesi ʼaē neʼe ma maʼu, pea neʼe feala ai ke ma kakai ʼi te lakaga ʼaia.
Neʼe tau fakafeagai mai te hahaʼi ʼi tamā minisitelio. ʼI te tahi kolo ʼe tuʼu ōvi ki Syracuse, ʼi New York, neʼe ma tufa te ʼu kiʼi pepa lotu ʼi te ala pea ma fua te ʼu pano neʼe fakahā ai ki te hahaʼi ʼe fai anai te akonaki makehe ki te kaugamālie. Ko te toko lua neʼe nā puke ia ʼau pea mo gaohi koviʼi. Ko te tahi ia nāua neʼe ko te tagata polisi, kae neʼe mole ina tui tona teu polisi, pea neʼe fakafisi mai ʼi taku kole age ke ina fakahā mai tana kiʼi kate polisi. ʼI te temi pe ʼaia, neʼe haʼu ai ia Grant Suiter mai te Petele ʼo Brooklyn, pea neʼe ina ʼui mai ke mātou ʼolo ki te fale polisi moʼo fakatokatoka te fihifihia ʼaia. Neʼe ina telefoni ki te pilō ʼa te Sosiete ʼi Brooklyn, pea neʼe kole mai kia māua ke ma ʼolo ʼo faka mafola ʼi te ʼaho pe ʼaia mo tamā ʼu pano pea mo tamā ʼu pepa lotu, moʼo uga te kau polisi ke nātou puke māua, pea ko te meʼa ʼaia ʼaē neʼe hoko. Kae ʼi te temi ʼaē neʼe ma fakahā ai ki te kau polisi neʼe mole fakagafua age e te lao ke nā fai te faʼahi ʼaia, neʼe nā tuku ai māua ke ma ʼolo.
ʼI te ʼaho ake, ko te kūtuga tūpulaga agamālohi neʼe takitaki e te patele, neʼe nātou ʼohofiʼi te fale ʼaē neʼe mātou fakatahi ai, pea neʼe mole he tagata polisi neʼe taka ʼi te koga meʼa ʼaia. Ko te kau tūpulaga ʼaia neʼe nātou tā te fāliki papa ʼaki ʼonatou moʼi ʼakau, pea nātou humuki ʼihi mai tonatou hekaʼaga, pea nātou ʼolo ki muʼa ʼo nātou fakatuʼu ai te fuka ʼo Amelika, pea neʼe nātou kalaga ai, “Koutou fakaʼapaʼapa kiai! Koutou fakaʼapaʼapa kiai!” ʼOsi ʼaia, pea nātou kamata hivaʼi te hiva Amelika ʼaē ko te “Polka ʼo te Foʼi Puha Piele.” Neʼe nātou fakagata ai tamatou fono. Neʼe mātou sio tonu ai ki te meʼa ʼaē neʼe ʼui e Sesu: “Kae e mole ko koutou a te malama-nei, kae nee au filifili kehe koutou mai te malama-nei, koia e fehia ai te malama-nei ia koutou.”—Soane 15:19.
Ko te akonaki ʼaia ʼaē neʼe fai, neʼe ko he tohi ʼo te akonaki ʼaē neʼe fai e J. F. Rutherford, ʼaē neʼe ko te pelesita ʼo te Sosiete Watch Tower ʼi te temi ʼaia. Ko ʼau pea mo Ann neʼe ma nofo ʼi te kolo ʼaia lolotoga he ʼu kiʼi ʼaho, pea ma ʼolo ki te hahaʼi ke ma fakahā age kia nātou te akonaki ʼi tonatou ʼapi. Neʼe lotolelei ʼihi ki te faʼahi ʼaia.
ʼE Ma Loto Ke Ma Gāue ʼi He Fenua Tai
ʼAki te temi, neʼe faka fealagia mai ke ma kau ʼi te tahi ʼu faʼahiga gāue. Ko toku tēhina ko Russell pea mo tona ʼohoana ko Dorothy, neʼe fakaafe nāua ke nā kau ʼi te ʼuluaki kalasi Ako ʼo Kalaate ʼi te taʼu 1943, pea neʼe fekauʼi ai leva nāua ki Cuba ke nā misionea ai. Ko toku tokolua ko Kathryn neʼe kau ia ʼi te fā kalasi, pea neʼe toe hinoʼi mo ia ke ʼalu ki Cuba. Ki muli age, neʼe hinoʼi ke ʼalu ki te République Dominicaine, pea mo Puerto Rico. Kae neʼe feafeaʼi kia ʼau pea mo Ann?
ʼI tamā ʼiloʼi ʼaē neʼe ʼi ai te Ako ʼo Kalaate pea mo te fakatuʼutuʼu ʼaē e te Sosiete ke ina fekauʼi he kau misionea ki te tahi ʼu fenua, neʼe ma fia kau ki te gāue ʼaia. ʼI te kamata, neʼe ma fakatotonu ke ma ʼolo ki Mexico. Kae ki muli age, neʼe ma fakatotonu ai leva, ʼe lelei age hamā talitali ke hinoʼi māua e te Sosiete ki he fenua ʼi tamā ʼosi kau ʼi te Ako ʼo Kalaate. Neʼe mahino ai kia māua, neʼe ko he fakatuʼutuʼu ʼaia neʼe fai e Sehova.
Neʼe fakaafe māua ke ma kau ʼi te fā kalasi ʼo Kalaate. Kae ʼi muʼa pe ʼo te kamata ʼo te ako, ko te Tēhina ko N. H. Knorr ʼaē neʼe ko te pelesita ʼo te Sosiete Watch Tower ʼi te temi ʼaia, neʼe mahino ki te ʼu tuʼakoi ʼa Ann ʼuhi ko tana kau ʼi te mahaki ʼaē ko te polio ʼi tana kei veliveli. Neʼe fai palalau mo ʼau, pea ina ʼui mai ʼe mole fakapotopoto anai te fekauʼi ʼo māua ki he tahi fenua.
Hili kiai taʼu e lua, ʼi taku teuteuʼi te tahi fakatahi, neʼe toe palalau mai te Tēhina ko Knorr pea ina kole mai pe neʼe kei ma fia kau ki te Ako ʼo Kalaate. Neʼe ina ʼui mai ʼe mole fekauʼi anai māua ki he tahi fenua; kae neʼe ʼi ai tana tahi fakatuʼutuʼu ʼo ʼuhiga mo māua. Koia ʼi te ʼaho 26 ʼo Fepualio 1947, neʼe tohi tomā higoa ke ma kau ʼi te hiva kalasi.
ʼE mole ma galoʼi anai te ʼu ʼaho ʼaia neʼe ma kau ai ʼi te Ako ʼo Kalaate. Neʼe mahu te meʼa kai fakalaumālie neʼe akoʼi mai ai. Neʼe ma maʼu ai homā ʼu kaumeʼa moʼoni. Kae neʼe hoko atu pe taku pipiki ki te ako ʼaia.
Taku Feʼaluʼaki Mai Washington Ki Kalaate
Neʼe kei foʼou pe te Ako ʼo Kalaate. Neʼe mole faʼa mahino lelei te puleʼaga ʼo Amelika ki te ʼu fakatuʼutuʼu moʼoni ʼo te ako, koia neʼe lahi te ʼu fehuʼi neʼe nātou fai mai. Neʼe loto e te Sosiete ke ʼi ai hana tagata fakafofoga ʼi Washington. Neʼe fekauʼi māua kiai hili he ʼu kiʼi māhina ʼi te ʼosi ʼo te Ako ʼo Kalaate. Neʼe tonu ke ʼau tokoni ki te kau ako ʼaē neʼe ʼōmai mai te tahi ʼu fenua ki te fakaafe ki Kalaate, ke nātou maʼu hanatou visa, pea ke ʼau maʼu he ʼu pepa fakagafua ke feala ke fekauʼi te kau ako ki he tahi age fenua ke nātou gāue misionea ai. Neʼe ʼi ai te hahaʼi ʼo te puleʼaga neʼe faitotonu pea mo agalelei. Kae neʼe ʼi ai ʼihi neʼe fakafeagai ʼaupito ki te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova. Ko ʼihi ia nātou ʼaē neʼe kau ʼi te ʼu meʼa faka politike, neʼe nātou manatu neʼe mātou gāue fakatahi mo te ʼu kautahi neʼe fakafeagai ki te puleʼaga.
Ko te tahi tagata ʼaē neʼe ʼau ʼalu ki tona pilō, neʼe ina valokiʼi mātou he neʼe mole mātou tauhi ki te fuka ʼo te fenua pea mo kau ki te ʼu tau. ʼI tana ʼosi palalau fualoa ki te faʼahi ʼaia, neʼe ʼau ʼui fēnei age: “ ʼE tonu ke mahino kia te koe, pea kua ke ʼiloʼi pe te faʼahi ʼaia, ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼe mole nātou kau ʼi te ʼu tau ʼo te malamanei. ʼE mole mātou kau ʼi te ʼu meʼa ʼo te mālama ʼaenī. ʼE mole mātou kau ʼi tana ʼu tau, mo tana ʼu meʼa faka politike. ʼE mole mātou lagolago ki he tahi pe ia koutou. Kua mātou fakatokatoka e mātou te ʼu fihifihia ʼaē ʼe kei koutou tauʼi; pea kua maʼu te logo tahi ʼi tomatou kautahi. . . . Pea ʼi te temi nei, koteā ʼaē ʼe ke loto ke mātou fai? ʼE ke loto koa ke mātou holomuli ʼo toe liliu pe ki takotou faʼahiga fai?” Neʼe mole toe gū te tagata ʼi taku ʼosi fai te ʼu palalau ʼaia.
ʼI te ʼu vāhaʼa fuli, neʼe fakatuʼutuʼu ia ʼaho e lua ke mātou gāue fakatahi mo te ʼu pilō ʼa te puleʼaga. Tahi ʼaē meʼa, neʼe mātou pionie makehe. ʼI te temi ʼaia, neʼe tonu ke ma gāue ia hola e 175 ʼi te minisitelio ʼi te māhina fuli (neʼe hifo ki muli age kia hola e 140), koia neʼe ma tau fakaʼosi tamā gāue kae kua pōʼuli ʼosi. Neʼe ko he temi fakafiafia ʼaia, he neʼe ma takitaki he ʼu ako Tohi-Tapu mo te ʼu famili neʼe agalelei pea mo tuputupu lelei ʼi te faʼahi fakalaumālie. Neʼe ma fakatuʼutuʼu mo Ann ke ʼaua naʼa ma maʼu fānau, kae ʼi te faʼahi fakalaumālie, neʼe ʼi ai tamā ʼu fānau, pea mo tamā ʼu mokopuna. Neʼe ko he toe meʼa fakafiafia ʼaia ki tomā loto!
ʼI te fakaʼosi ʼo te taʼu 1948, neʼe hinoʼi ʼau ki te tahi gāue. Neʼe fakamahino mai e te Tēhina ko Knorr, ko te Tēhina ko Schroeder ʼaē neʼe ina tohi te ʼu higoa ʼo te kau ako pea mo faiako ʼi te Ako ʼo Kalaate, ʼe maʼumaʼua anai ʼuhi ko te tahi gāue maʼuhiga, koia neʼe ina kole mai ke ʼau faiako ʼi Kalaate mokā ʼaoga anai. Neʼe ʼau loto tuʼania ʼi taku haʼu mo Ann ki Kalaate ʼi South Lansing, ʼi New York, ʼi te ʼaho 18 ʼo Tesepeli. ʼI te kamata, neʼe kole mai ʼi ʼihi temi ke ma nofo ai he ʼu kiʼi vāhaʼa, pea liliu leva māua ki Washington. Kae ʼaki te temi, neʼe lahi age taku nofo ʼi Kalaate ʼi taku nofo ʼi Washington.
ʼE ko te temi ʼaia ʼaē neʼe maʼu pepa ai te 21 kalasi ʼo te Ako ʼo Kalaate ʼi te Yankee Stadium ʼo New York. Mai tona ʼuhiga ʼaē neʼe ʼau kau ʼi te ʼu faiako, koia neʼe feala ke ʼau fai haku akonaki ʼi te fono ʼaia.
ʼE ʼAu Gāue ʼi Te Nofoʼaga Faka Malamanei ʼa Te Sosiete
ʼI te ʼaho 12 ʼo Fepualio 1955, neʼe kamata ai tamā gāue foʼou. Neʼe ma kau ʼi te famili ʼo te Petele ʼi te ʼu nofoʼaga tāfito ʼa te kautahi ʼa Sehova. Koteā anai tona faka ʼuhiga kia māua? ʼI tona fakahagatonu, neʼe tonu ke ma fai te meʼa ʼaē neʼe kole mai ke ma fai, ʼo ma kau ʼi he ʼu fakatuʼutuʼu neʼe ma gāue fakatahi ai mo ʼihi tēhina. ʼE mahino ia, neʼe mole ko he meʼa foʼou kia māua, kae ʼi te temi leva ʼaē neʼe ma kau ʼi he toe famili kaugamālie—te ʼu nofoʼaga tāfito ʼa te Petele. Neʼe ma tali fakafiafia te gāue ʼaia ʼi te takitaki ʼa Sehova.
Ko taku gāue tāfito neʼe pipiki ki te felogoi ʼaē mo te hahaʼi tala logo. ʼUhi ko tanatou fia kumi he ʼu fakamatala makehe pea mo tanatou maʼu he ʼu logo mai te hahaʼi neʼe fakafeagai mai kia mātou, ko te hahaʼi tala logo neʼe nātou faka mafola he ʼu loi ʼo ʼuhiga mo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova. Neʼe mātou loto mālohi ai ke mātou fakatokatoka te faʼahi ʼaia.
Neʼe loto e te Tēhina ko Knorr ke mātou maʼumaʼua, koia neʼe ina foaki mai he tahi ʼu gāue. Neʼe pipiki te ʼu gāue ʼaia ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe ʼau ako ʼo ʼuhiga mo te faifakatau. Neʼe toe ʼi ai mo te gāue ʼi te lātio ʼa te Sosiete, ia te WBBR. Neʼe ʼi ai te ʼu gāue ʼo ʼuhiga mo te ʼu ʼata ʼaē neʼe fai e te Sosiete. ʼE mahino ia, ko te hisitolia ʼo te hahaʼi ʼa Sehova neʼe akoʼi ʼi Kalaate, kae neʼe fai e te Sosiete te ʼu fakatuʼutuʼu ke mālama lelei te hahaʼi ʼa Sehova ki te hisitolia ʼaia, pea ke toe fakahā foki ki te hahaʼi ʼo tuʼa. Ko te tahi agaaga ʼo te Ako ʼo Kalaate neʼe ko te akoʼi ʼo te ʼu tēhina ʼi te faiakonaki, pea neʼe lahi te gāue ʼaē neʼe tonu ke fai moʼo fakamahino te ʼu meʼa ʼaia ki te ʼu tēhina ʼo te ʼu kokelekasio. Koia, neʼe lahi ʼaupito tamatou gāue.
ʼE ʼAu Gāue Tāfito ʼi Kalaate
ʼI te taʼu 1961, ʼi te ʼamanaki akoʼi ʼo te ʼu tēhina taupau feʼoloʼaki pea mo te ʼu tēhina takitaki ʼo te ʼu Petele ʼaki te Ako ʼo Kalaate, neʼe fai te ako ʼaia ʼi Brooklyn, ʼaē neʼe tuʼu ai te ʼu nofoʼaga tāfito ʼo te Sosiete Watch Tower. Koia neʼe ʼau toe kau ai ʼi he kalasi—kae neʼe mole kei faka temi he neʼe tonu ke ʼau kau tuʼumaʼu ʼi te kau faiako. ʼI pilivilesio leva! ʼE ʼau tui papau ko te Ako ʼo Kalaate ʼe ko he meʼa ʼofa mai ia Sehova, pea ko te meʼa ʼofa ʼaia neʼe fua lelei ki tona kautahi katoa.
ʼI Brooklyn, neʼe maʼu e te ʼu kalasi ako he ʼu fealagia neʼe mole maʼu e te ʼu ʼuluaki kalasi. Neʼe hahaʼi ai te ʼu tēhina faiakonaki, pea neʼe nātou fakatahi mo te ʼu tēhina ʼo te Kolesi Pule pea mo te ʼu tēhina fuli ʼo te Petele. Neʼe toe feala foki ki te kau ako ke akoʼi age kia nātou te gāue ʼi te pilō, pea mo te fakaʼaluʼalu ʼo te ʼu Petele, pea mo te ʼu gāue ʼaē ʼe pipiki ki te tā tohi.
ʼI te ʼu taʼu fuli ʼaia, neʼe mole tatau tuʼumaʼu te kaugamālie ʼo te ʼu kalasi, ʼo toe feiā pe mo te kau faiako. Neʼe toe fetogi mo te ʼu potu ʼaē neʼe fai ai te ako. ʼI te temi nei, kua fai ʼi he koga meʼa matalelei ʼi Patterson, ʼi New York.
Taku Gāue Mo Te Kau Ako
Neʼe ʼau fiafia ʼaupito ʼi taku akoʼi te ʼu kalasi ʼaia! Neʼe kau ai te ʼu tūpulaga neʼe mole nātou faiga ki te ʼu meʼa ʼo te mālama ʼaenī. Neʼe nātou mavae ʼi tonatou famili, mo tonatou ʼu kaumeʼa, mo tonatou ʼapi, pea mo te hahaʼi ʼaē neʼe lea tahi mo nātou. ʼE kehe anai ia meʼa fuli ʼi tonatou fenua foʼou, ʼo kau ai te agaaga ʼo te temi, pea mo te meʼa kai. Neʼe mole nātou ʼiloʼi pe la pe ko te fenua fea ʼaē ka fekauʼi nātou kiai, kae neʼe nātou fia gāue misionea. Ko te taʼi tūpulaga ʼaia, ʼe mole ʼaoga ke kita fakakinauʼi nātou ke nātou fakahoko tanatou gāue.
ʼI taku hū ki te kalasi, neʼe ʼau faiga tuʼumaʼu ke fīmālie te kau ako. ʼE mole feala ke kita ako he meʼa mokā kita tuʼania peʼe kita nofo hoha. ʼE moʼoni, neʼe ko ʼau te faiako, kae neʼe ʼau ʼiloʼi mo ʼau pe koteā te ʼuhiga ʼo te kau ako, he neʼe ʼi ai te temi neʼe ʼau heka mo ʼau ʼi tonatou lapalasi. ʼE mahino ia, neʼe nātou ako fakamalotoloto pea neʼe lahi te ʼu meʼa ʼaē neʼe nātou ʼiloʼi ʼi Kalaate, kae neʼe ʼau fakaʼamu foki ke fīmālie tanatou nofo ai.
Neʼe ʼau ʼiloʼi, mokā tahi fekauʼi anai ki tona telituale, pea ʼe ʼi ai anai te ʼu meʼa ka ʼaoga anai kia nātou ke fua lelei tanatou gāue. Neʼe ʼaoga ke mālohi tanatou tui. Neʼe toe ʼaoga kia nātou te agavaivai. Neʼe tonu ke nātou ako peʼe feafeaʼi te felogoi lelei mo te hahaʼi, pea ke nātou tali te ʼu ʼaluʼaga faigataʼa, pea ke nātou fakamolemole gafua. Neʼe tonu ke nātou maʼuliʼi tuʼumaʼu te ʼu fua ʼo te laumālie. Neʼe toe maʼua foki ke nātou ʼofa ki te hahaʼi pea mo te gāue ʼaē neʼe nātou fai. Neʼe ʼau faiga tuʼumaʼu ke ʼau fakatokagaʼi te ʼu meʼa ʼaia ki te kau ako ʼi tanatou kei nonofo ʼi Kalaate.
ʼE mole ʼau ʼiloʼi pe neʼe toko fia te kau ako ʼaē neʼe ʼau akoʼi. Kae ʼe ʼau ʼiloʼi taku ʼofa lahi ʼaē kia nātou. ʼI taku ʼosi gāue fakatahi mo nātou lolotoga māhina e nima ʼi te kalasi, neʼe tupu tuʼumaʼu taku ʼofa mamahi kia nātou. Pea ʼi taku mamata kia nātou ʼi te temi ʼaē neʼe foaki ai tanatou pepa, neʼe ʼau ʼiloʼi ai neʼe lava lelei tanatou ako pea kua nātou vave ʼolo anai. Neʼe hage ko he koga ʼo toku famili ʼaē neʼe mavae. ʼE mahino ia, ʼe tupu tuʼumaʼu hakita ʼofa mamahi ki te kau tūpulaga ʼaia ʼe nātou foaki tonatou maʼuli moʼo fakahoko te gāue.
Hili kiai ni ʼu taʼu, mokā nātou ʼaʼahi mai ʼau, ʼe nātou fakamatala mai te ʼu meʼa fakafiafia ʼaē neʼe hoko kia nātou ʼi te selevisi, pea ʼe ʼau ʼiloʼi ʼe kei nātou fakahoko tanatou gāue, ʼo nātou fai te ʼu meʼa ʼaē neʼe akoʼi age. Koteā te meʼa ʼaē ʼe ʼau logoʼi ʼi taku logo ki te ʼu meʼa ʼaia? ʼE ko he toe meʼa fakafiafia kia ʼau.
Taku ʼAmanaki Ki Te Ka Haʼu
ʼE mole kei lelei taku sio ʼi te temi nei, pea ʼe ʼau loto mamahi ai. ʼE mole kei feala haku faiako ʼi Kalaate. ʼI te kamata, neʼe faigataʼa kia ʼau haku tali te faʼahi ʼaia, kae ʼi toku maʼuli katoa, neʼe ʼau ako peʼe feafeaʼi te tali mamahi pea mo tona tauʼi. ʼE ʼau manatuʼi tuʼumaʼu te ʼapositolo ko Paulo ʼaē neʼe ʼi ai ‘hana foto ʼi te kakano.’ Neʼe tuʼa tolu te faikole ʼa Paulo ke puli te mamahi ʼaia, kae neʼe ʼui fēnei age e te ʼAliki: “E feauga mo koe toku kalasia, io, e katoa te gaue o toku mafimafi i te vaivai.” (2 Kolonito 12:7-10) Neʼe haga kātakiʼi e Paulo te mamahi ʼaia. Kapau neʼe ina lavaʼi te faʼahi ʼaia, pea ʼe tonu ke ʼau faiga mo ʼau. Logope la ʼe mole kei ʼau takitaki te ʼu fono ʼo te kalasi, kae ʼe ʼau fiafia heʼe kei ʼau sio ki te feʼoloʼaki ʼa te kau ako. ʼI ʼihi temi ʼe ʼau fai palalau mo nātou, pea ʼe fiafia toku loto ʼi te lelei ʼo tanatou faʼahiga manatu.
ʼE lelei hakita fakakaukauʼi te ʼu meʼa ʼaē ka hoko ʼi te ka haʼu. Kua fakatuʼu ʼi te temi nei he fakatafito ki te mālama foʼou, pea ʼe kau ai te Ako ʼo Kalaate. ʼI te ʼosi ʼo te mamahi lahi, ʼi te temi ʼaē ka avahi anai te ʼu takaiga tohi ʼaē ʼe talanoa kiai ia Apokalipesi 20:12, ʼe toe kamata anai he ako ʼo ʼuhiga mo te ʼu ala ʼo Sehova lolotoga taʼu e afe. (Isaia 11:9) Kae ʼe mole gata ʼaki ai. ʼE ko tona kamata pe ʼaia. ʼO aʼu ki he ʼu temi heʼegata, ʼe ʼi ai anai te ʼu meʼa foʼou ka tou ako ʼo ʼuhiga mo Sehova pea ʼe tou sio anai ki he ʼu meʼa foʼou ʼi te kua fakahoko ʼo te ʼu fakatuʼutuʼu ʼa Sehova. ʼE ʼau tui papau ʼe fakahoko anai e Sehova te ʼu fakapapau maʼuhiga ʼaē neʼe ina fai, pea ʼe ʼau fia kau mo ʼau ʼi te lakaga ʼaia ke ʼau tali ai te takitaki ʼa Sehova.
[Paki ʼo te pasina 26]
Te foaki ʼote ʼu pepa ʼo Kalaate ʼi te Yankee Stadium ʼo New York ʼi te taʼu 1953
[Paki ʼo te pasina 26]
Ko Gertrude, ko ʼau, ko Kathryn, mo Russell
[Paki ʼo te pasina 26]
Neʼe ʼau gāue mo N.H. Knorr (ʼi te faʼahi hema ʼosi) pea mo M. G. Henschel ʼi tamatou teuteuʼi te ʼu fakatahi
[Paki ʼo te pasina 26]
ʼI te fale lātio ʼo te WBBR
[Paki ʼo te pasina 29]
ʼI te kalasi ʼo Kalaate
[Paki ʼo te pasina 31]
Ko ʼau pea mo Ann, mole heʼeki faʼa fualoa