Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w93 1/6 p. 23-27
  • Ko Te Fale Ako ʼo Kalaate — Ko Tona Taʼu 50 Pea Mo Tana Haʼele Lelei!

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Ko Te Fale Ako ʼo Kalaate — Ko Tona Taʼu 50 Pea Mo Tana Haʼele Lelei!
  • Te Tule Leʼo—1993
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Te Kau Maʼu Pepa ʼo Kalaate—“Ko He Kau Misionea Moʼoni!”
    Te Tule Leʼo—1995
  • Koutou Fakafiafia Ia Sehova Pea Mo Koutou Fiafia
    Te Tule Leʼo—1999
  • Ko Te Faleako ʼo Kalaate ʼe Ina Fekauʼi Tana 100 Kalasi
    Te Tule Leʼo—1996
  • Ko Te Kau Ako ʼo Te Folafola ʼa Te ʼAtua ʼe Nātou Maʼu Pepa
    Te Tule Leʼo—1997
Te Tule Leʼo—1993
w93 1/6 p. 23-27

Ko Te Fale Ako ʼo Kalaate — Ko Tona Taʼu 50 Pea Mo Tana Haʼele Lelei!

“ ʼE lahi te ʼu koga meʼa ʼe mole heʼeki ʼave te fakamoʼoni ʼo ʼuhiga mo te Puleʼaga ke aʼu ki te ʼu potu taupotu”, neʼe ko te ʼui ʼaia ʼa N. Knorr ki te ʼuluaki kalasi ʼo Kalaate ʼi te ʼaho ʼuluaki ʼo te taʼu 1943, ʼi te ʼaho ʼaē neʼe avahi ai te Fale ako. Neʼe ina toe ʼui fēnei: “ ʼE lagi ko te toko teau pea mo te toko afe tupu hahaʼi ʼe feala ke fakahā age kiai te logo mo ka na pau neʼe hahaʼi age te kaugāue ʼi te gāueʼaga. ʼAki te agalelei makehe ʼo te ʼAliki, ʼe hahaʼi anai te kaugāue.”

Pea neʼe hahaʼi age te kau gāue — ko te toko miliona tupu! Mai te toko 129 070 kau faka mafola ʼo te Puleʼaga ʼi te ʼu fenua e 54 ʼi te taʼu 1943, neʼe tuputupu ki te toko 4 472 787 kau faka mafola ʼi te ʼu fenua e 229 ʼi te taʼu 1992! Ko te Fale ako ʼo Kalaate neʼe lahi tana kau ki te fakamoʼoni ʼo te tuputupu ʼaia. Hili te ʼu taʼu e 50, ʼe kei hoko atu te lahi ʼo tona ʼaoga ki te ako ʼo te kaugāue misionea ke nātou gāue ʼi he potu pe ʼe lahi ai te ʼaoga ʼo nātou ʼi te gāueʼaga faka malamanei.

ʼI te ʼaho 7 ʼo malesio ʼo te taʼu 1993, ko te toko 4 798 hahaʼi ʼaē neʼe fakaafe pea mo te famili ʼo te Petele ʼo te ʼAtu Fenua ʼo Amelika neʼe nātou fakatahi ki te Fale ʼo te ʼu fakatahi ʼi te kolo ʼo Jersey, ʼi New Jersey ki te tufaki ʼo te pepa fakamoʼoni ʼo te 94 kalasi. Ko te lakaga makehe ʼaia neʼe ina toe tuku foki mo te fealagia ke toe fakamanatu te ʼu taʼu e 50 ʼo te Fale ako ʼo Kalaate. ʼE koutou fia ʼiloʼi koa he koga ʼo te polokalama?

ʼI te ʼosi ʼo te katiko neʼe kamata ʼaki te polokalama, ko George Gangas ʼo te Kolesi pule neʼe ina fai te faikole fakaloto māfana. ʼI te ʼosi ʼo te ʼu ʼuluaki fakatokaga ʼaē neʼe fai e te pelesitā, ko Carey Barber, ko te kau maʼu pepa fakamoʼoni — pea mo nātou fuli ʼaē neʼe nātou kau ki te fakatahi neʼe nātou fakalogo fakalelei ki te ʼu ʼatu akonaki nounou.

Ko Robert Wallen neʼe ʼuluaki fai akonaki, ʼaki te kupu tāfito “ ʼE mole koutou to tokotahi anai ʼi he temi”. ʼAki he faʼahiga palalau fakaloto māfana, neʼe ina ʼui fēnei: ‘Ki ʼamuli, ʼe ʼi ai anai te ʼu lakaga ʼi tokotou maʼuli ʼe koutou logoʼi anai ʼe koutou to tokotahi, pea ʼe koutou mamaʼo ʼi tokotou famili pea mo tokotou ʼu kaumeʼa.’ Kae, ʼe feafeaʼi koa he ʼui “ ʼe mole koutou tokotahi anai ʼi he temi?” Neʼe ina fakamahinohino fēnei: ‘Koteʼuhi ʼe fealagia kia koutou takitokotahi te foimo felogoi fakavilivili mo Sehova ʼAtua.’ Neʼe ina fakaloto mālohiʼi te kau maʼu pepa fakamoʼoni ke nātou fakapelepeleʼi te pilivilesio ʼaē ko te faikole pea mo fakaʼaogaʼi ʼi te ʼaho fuli pe. Koia, ohage ko Sesu, ʼe feala anai ke nātou ʼui, “ ʼe mole ʼau tokotahi”. (Soane 16:32.) Neʼe ko he ʼu palalau fakaloto mālohi ia ki te kau maʼu pepa fakamoʼoni!

ʼI tana fakamatalatala te ʼu kupu tāfito “Koutou nofo maʼu ʼi takotou ʼamanaki” (neʼe fakatafito ki te vaega ʼo te ʼaho 7 ʼo malesio), ko Lyman Swingle ʼo te Kolesi pule neʼe palalau ki te ʼu kalitate e lua — te faʼa kātaki pea mo te ʼamanaki. Neʼe ina ʼui fēnei: ‘Ko te manukinuki, pea mo te fakafeagai, pea mo te loto fehiʼa, pea mo te pilisoniʼi, ʼo toe feiā aipe mo te mate, ʼe ko he ʼu tupuʼaga ʼaia ʼo te ʼaoga ai ki te kau kilisitiano ke nātou loto faʼa kātaki. ʼE mole he tuʼakoi ki te mālohi ʼaē ʼe laka age ʼi te mālohi māhani ʼaē ʼe feala ki te kau Fakamoʼoni agatonu ʼa Sehova ke nātou tapiki kiai ʼi te ʼu temi ʼaē ʼe ʼaoga ai kia nātou. ʼE mahino papau ia ko he meʼa fakaloto mālohi kia koutou, ia te kau maʼu pepa fakamoʼoni.’ Kae feafeaʼi ki te ʼamanaki? Neʼe ina fakamahino fēnei: ‘Ko te ʼamanaki ʼe maʼuhiga. Ohage ko te puloga tau ʼe ina puipui te ʼulu ʼo ia ʼaē ʼe ina ʼai, ʼo toe feiā aipe ko te ʼamanaki ki te fakamaʼuli ʼe ina taupau pea mo puipui te ʼu mālohi faka ʼatamai ʼo te kilisitiano, ʼo fealagia ai kia ia ke nofo agatonu aipe.’ — 1 Tesalonika 5:8.

Ko te tēhina neʼe hoa mai, ia Ralph Walls, neʼe ina fili te kupu fakaofoofo “ ʼE feafeaʼi he fealagia ke tou hola ki te fīmālie ʼo te ‘koga meʼa laulahi’?” Koteā te “koga meʼa laulahi” ʼaia? (Pesalemo 18:19.) Neʼe fakamahino fēnei e te tēhina fai akonaki: “Ko he faʼahiga fakafimālie ʼe maʼu ai te tokalelei ʼo te ʼatamai pea mo te fīmālie ʼo te loto.” Ko te potu fea ʼaē ʼe ʼaoga ke hāofaki ai tatou? ‘ ʼE ʼaoga he hāofaki kia tatou totonu — ki ʼotatou ʼu kovi totonu.’ Neʼe ina toe ʼui foki: ‘ ʼE toe ʼaoga he hāofaki mai te ʼu ʼaluʼaga ʼaē haʼu mai tuʼa ʼaē ʼe gāueʼi e Satana.’ (Pesalemo 118:5). ʼE feafeaʼi he fealagia ke tou hola ki te fīmālie ʼo he koga meʼa laulahi? ‘ ʼAki te kumi ʼo te ʼu fakatotonu ʼa Sehova ʼi te ʼu meʼa fuli ʼaē ʼe tou fai pea mo te kolekole kia Sehova ʼaki te tui ʼo ʼuhiga mo ʼatatou ʼu tuʼania fuli.’

“Koteā te meʼa ʼe fakatalitali mai muʼa?” neʼe ko te kupu tāfito ʼaia neʼe fili e Don Adams. Pea koteā te meʼa neʼe ina fakatalitali te kau misionea foʼou? Neʼe ina fakamahino ko he temi moʼo fakamamahani. “ ʼE lahi mo te ʼu tapuakina ʼe fakatalitali mai muʼa.” Ohage la ko te faʼifaʼitakiʼaga, neʼe talanoa ki te taumatuʼa misionea foʼou ʼi tanā ʼosi nonofo ʼi tana telituale neʼe nā faitohi fēnei: “Koutou manatuʼi te ʼaho neʼe lelei ʼaupito kia koutou ʼi takotou gāue, pea ʼe ko te ʼaho fuli pe, ʼe feiā. ʼE mole pe la feʼauga te ʼu tohi ʼaē ʼe mā ʼolo mo ia, pea ko te hahaʼi ʼe nātou haga faka ʼui kia māua he ʼu ako.” Ko te tagata fai akonaki neʼe ina fai leva te ʼu palalau ki te famili pea mo te kau kaumeʼa ʼo te kau maʼu pepa fakamoʼoni: ‘ ʼE mole ʼaoga ia ke koutou tuʼania kia nātou. ʼE feala hakotou tokoni age kia nātou ʼaki hakotou faitohi age kia nātou ʼaki he ʼu palalau moʼo fakaloto mālohiʼi nātou.’ — Tāʼaga Lea 25:25.

Ko te kau fai ako ʼo te Fale ako neʼe nātou fakahoahoa leva. Ko Jack Redford neʼe ina fili te ʼu kupu tāfito “ ʼAua naʼa koutou ʼamanaki ki he meʼa mai he tahi”. Neʼe ina fakamahino ko te faigataʼaʼia ʼe tau anai mo te kau maʼu pepa fakamoʼoni ko tanatou ʼu vāhaʼa fakatagata mo te hahaʼi. Koteā te meʼa ʼe feala ke tokoni ki te faʼahi ʼaia? “ ʼAua takotou fakatokagaʼi tanatou ʼu hāla. ʼAua naʼa lahi fau te meʼa ʼe koutou ʼamanaki ʼe koutou maʼu mai niʼihi. ʼAua naʼa koutou ʼamanaki ke koutou maʼu tuʼumaʼu te katoa ʼo te meʼa ʼaē ʼe koutou fakafuafua ʼe ko he meʼa ʼakoutou. ʼAua naʼa koutou faʼa tokagaʼi te ʼuhiga heʼe haohaoa ʼa ʼihi hahaʼi, pea ko te agaʼofa ʼaia ʼe tokoni anai ki takotou felogoi mo nātou. Ko takotou faʼa fai ʼaē ki te felogoi mo ʼihi hahaʼi ʼe ko he fakahāʼaga anai ʼo tokotou ʼuhiga tagata fakapotopoto.” (Tāʼaga Lea 17:9). ʼIo, ko te maʼuliʼi ʼo te tokoni fakapotopoto ʼaia ʼe tokoni anai ki te kau maʼu pepa ke maui mālie tanatou fakamāmāhani ʼi tanatou ʼuhiga misionea ʼi he fenua kehe!

ʼE ʼui fēnei ia 2 Kolonito 4:7: “Ko te koloā ʼaia, ʼe tou maʼu ʼi te ʼu ipu kele.” Ko Ulysses Glass, ko te sikalaipe ʼo te Fale ako ʼo Kalaate, neʼe ina fakamahino te vaega ʼaia ʼi tana fakamatalatala te kupu “Koutou falala ki tokotou ʼu tēhina agatonu ʼaē ʼe tau mo te falala”. Koteā te “ ʼu ipu kele”? “ ʼE faka ʼuhiga kia tatou ʼi totatou ʼuhiga tagata heʼe haohaoa”, neʼe ko tana ʼui ʼaia. Koteā te “koloā”? Neʼe ina fakamahino “ko totatou minisitelio faka kilisitiano”. (2 Kolonito 4:1.) Pea koteā te meʼa ʼe tonu ke tou fai ʼo ʼuhiga mo te koloā ʼaia? “Ko te ʼu koloā ʼaē neʼe foaki mai e Sehova kia tatou ʼe mole tonu ke tou tānaki. Koia, naʼi misionea ʼe koutou ʼamanaki ki te faʼahi ʼaia, koutou vaevae te ʼu koloā ʼaia ʼi he potu pe ʼe koutou ʼolo ai, pea mo koutou ako ki te tokolahi peʼe feafeaʼi te vaevae ʼo te ʼu koloā ʼaia.”

Neʼe ko he lakaga fakamanatu ʼi te temi ʼaē neʼe kamata palalau ai ia Albert Schroeder, neʼe ko ia te sikalaipe ʼāfea ʼo te Fale ako ʼo Kalaate ʼi te temi ʼaē neʼe kamata ai. Ko te kupu tāfito ʼo tana akonaki “Ko he vaeluaʼi sēkulō ʼo te Ako faka Teokalatike”. Neʼe ina ʼui “Ko Sehova ʼe ina ʼiloʼi peʼe feafeaʼi te foaki ʼo he ako ʼe maʼu ai he fua, pea ko te meʼa ʼaia neʼe ina fai”. ʼO feafeaʼi? Ko te tēhina ko Schroeder neʼe palalau ki te ako ʼaē neʼe foaki mai te ʼu fale ako e lua ʼaē neʼe fakatuʼu kua hili kiai te taʼu e 50 — ko te Ako ʼo te minisitelio faka teokalatike pea mo te Fale ako ʼo Kalaate. Neʼe ina fakahā ko te Tohi-Tapu Traduction du monde nouveau neʼe ko he meʼa gāue maʼuhiga ki te foaki ʼo te mālama totonu. Neʼe ina tala fakalelei age ki te kau maʼu pepa: “ ʼE feala ke koutou ʼolo ki te ʼu fenua ʼaē neʼe fakatuʼutuʼu ke koutou ʼolo ki ai ʼaki he toe falala lahi ʼe haga anai te Sosiete ʼo foaki atu fakalelei te mālama totonu ʼo ʼuhiga mo te ʼu fakatuʼutuʼu ʼa Sehova.”

Ko Milton Henschel, te pelesitā ʼo te Sosiete Watch Tower ʼo Pennsylvania, neʼe palalau ʼo ʼuhiga mo te kupu ʼaenī “Laka age ʼi he kau mālo”. Ko te tēhina ko Henschel, neʼe ina ʼaveʼave te kupu tāfito ʼo tana akonaki ki te vaega ʼo te taʼu 1943: “Laka age ʼi he kau mālo ʼaki ia ia ʼaē neʼe ʼofa kia tatou.” (Loma 8:37, King James Version). Neʼe ina fakamahino, neʼe ko he vaega ia neʼe tāu mo te taʼu ʼaia, koteʼuhi ʼi te vaelua ʼo te Lua tau faka malamanei, neʼe lahi te ʼu fenua ʼaē neʼe lahi te fakatagaʼi ai ʼo ʼotatou ʼu tēhina. Ko te tēhina ko Henschel neʼe ina lau te ʼu koga ʼo te numelo ʼo Te Tule Leʼo neʼe talanoa ki te vaega ʼo te taʼu ʼaia pea neʼe ina fakamahino fēnei: “Ko te alatike ʼaenī ʼo Te Tule Leʼo [ʼo te ʼaho 15 ʼo sanualio 1943] neʼe akoʼi ʼi te māhina ʼo fepualio e te ʼuluaki kalasi ʼo Kalaate, pea neʼe teuteuʼi nātou ki te meʼa ka ʼamanaki hoko kia nātou.” Tokolahi te kau maʼu pepa fakamoʼoni kua taʼu 50 tupu kua nātou fakamoʼoni ko nātou ko he kau mālo. Kae feafeaʼi ki te 94 kalasi? “Koutou nonofo ōvi kia Sehova, koutou nonofo ōvi ki tona ʼofa, pea ko takotou mālo ʼe tukupau ia.”

ʼOsi ʼaia te ʼu akonaki ʼo te uhu, ko te pelesitā ʼo te fakatahi neʼe ina fakahā te ʼu ʼofa mai te ʼu fenua kehekehe. Kua hoko mai leva te lakaga ʼaē neʼe fakatalitali ʼaki he loto hoha e te ʼu taumatuʼa e 24 — te tufa ʼo te ʼu pepa fakamoʼoni. Ko te kau ako ʼo Kalaate kua fakamoʼoni ia nātou ko te kau maʼu pepa fakamoʼoni ʼo Kalaate! Neʼe nātou ʼomai mai te ʼu fenua e 5, kae neʼe hinoʼi nātou ki te ʼu fenua e 17, ʼo kau ai ia Hong Kong, Taivane, Mosapike, pea mo ʼihi koga meʼa ʼo te potu Hahake ʼo te Eulopa.

ʼI te ʼosi ʼo te kiʼi temi mālōlō, ko te polokalama ʼo te hili hoʼatā neʼe kamata ʼaki te ako fakanounou ʼo Te Tule Leʼo neʼe fai e Robert Butler. Pea ʼosi ʼaia, ko te kau maʼu pepa neʼe nātou toe fakamatala te ʼu lakaga makehe neʼe hoko kia nātou ʼi tanatou kau ki te gāue faka mafola ʼo ōvi ki Wallkill, ʼi New York. Neʼe fakaʼiloga e te polokalama te faʼahi ʼaē neʼe lagi ʼomai ai ia nātou ki Kalaate — ko tanatou ʼofa mamahi ʼaē ki te gāue faka mafola.

Hili te polokalama ako, tokolahi ia nātou ʼaē neʼe kau ki te fakatahi neʼe nātou feʼekeʼaki peʼe koteā te meʼa makehe ʼe fakaʼiloga anai e te polokalama moʼo fakamanatu te ʼu taʼu e 50 ʼo te Fale ako ʼo Kalaate. Neʼe mole nātou fakahemala! — Vakaʼi te kupu tāfito “Ko te toe vakaʼi ʼo te ʼu taʼu e 50 ʼo te Fale ako ʼo Kalaate”.

Kua hili kiai taʼu e nimagofulu, ko te tēhina ko Knorr neʼe ina fakahā ko ia neʼe ko te tagata tui pea mo sio fakatomuʼa. Ko tana ʼiloʼi papau ʼaē ko te Fale ako ʼo Kalaate ʼe fua lelei anai neʼe ʼiloga ʼi tana lea ʼaē ki te ʼuluaki kalasi neʼe kamata ʼaki, neʼe fēnei tana ʼui: “ ʼE mātou tui, ʼo mulimuli ki te ʼuhiga ʼo tona higoa, ko he ‘kiʼi moʼuga ʼo he fakamoʼoni’ ʼe ʼalu anai ʼi te koga meʼa ʼaenī ki te ʼu koga meʼa fuli ʼo te malamanei pea ko te taʼi fakamoʼoni ʼaia ʼe hage anai ia ko he maka fakatuʼu ki te kolōlia ʼo te ʼAtua ʼaē ʼe mole pe feala ke maumauʼi. Ia koutou, ʼi tokotou ʼuhiga kau minisi fakanofo, ʼe koutou tuku anai takotou falala katoa ki te Māʼoluga, ʼo koutou ʼiloʼi ʼe ina taki pea mo ʼaveʼave koutou ʼi te temi fuli pe ʼe ʼaoga ai, pea mo koutou ʼiloʼi anai ko ia ko te ʼAtua ʼo te tapuakinaa.”

Hili te ʼu taʼu e nimagofulu, ko te Fale ako ʼo Kalaate ʼe kei haʼele lelei! Ko te kau maʼu pepa fakamoʼoni ʼo te 94 kalasi ʼe nātou maʼu nei te pilivilesio ʼaē ko te mulimuli ki te toko 6 500 tupu kau maʼu pepa neʼe muʼa ia nātou. ʼOfa pe ke nātou tuku tanatou falala katoa ʼi te temi ʼaē ʼe nātou fai ai tanatou gāue ʼaē ko te tānaki ʼo te “kiʼi moʼuga ʼo he fakamoʼoni” ʼaē ʼe tuʼu anai hage he maka fakatuʼu ki te kolōlia ʼo Sehova ʼAtua.

[Nota ʼi te lalo pasina]

a ʼI te faka hepeleo ko te kupu “Kalaate” ʼe faka ʼuhiga “kiʼi moʼuga fakamoʼoni”. — Senesi 31:47, 48.

[Talanoa ʼo te pasina 25]

Ko te ʼu agaaga ʼo te kalasi

Ko te hahaʼi ʼo te kau ako: 48

Ko te lahi ʼo te ʼu fenua neʼe fakafofoga: 5

Ko te lahi ʼo te ʼu fenua neʼe hinoʼi kiai: 17

Ko te fakafuafua ʼo te ʼu taʼu: 32

Ko te fakafuafua ʼo te ʼu taʼu ʼi te moʼoni: 15,3

Ko te fakafuafua ʼo te ʼu taʼu ʼi te gāue katoa: 9,6

[Talanoa ʼo te pasina 26, 27]

KO TE TOE VAKAʼI ʼO TE ʼU TAʼU E 50 ʼO TE FALE AKO ʼO KALAATE

Koteā he toe fakamatala lelei age ʼo te hisitolia ʼo te Fale ako ʼo Kalaate ʼi te fakamatala ʼo te ʼu meʼa neʼe hoko kia nātou neʼe nātou maʼuliʼi — te kau ʼuluaki maʼu pepa fakamoʼoni, te kau fai ako, pea mo ʼihi neʼe nātou tokoni ki te fakatuʼu ʼo te fale ako. Ko nātou neʼe nātou kau ki te fakatahi neʼe nātou fiafia ʼi te logoʼi ʼo te faʼahi “Ko te toe vakaʼi ʼo te ʼu taʼu e 50 ʼo te Fale ako ʼo Kalaate”, neʼe takitaki e Theodore Jaracz.

Neʼe koteā koa te ʼu ʼaluʼaga ʼaē neʼe taki ki te fakatuʼu ʼo te fale ako? Neʼe fakamahinohino e te tēhina ko Schroeder neʼe tuku te ʼu māhina e fā kia ia mo te ʼu fai ako e lua neʼe tonu ke nātou faʼufaʼu te fale ako. “Kae, ʼi te mōnite, ʼi te ʼaho ʼuluaki ʼo fepualio 1943, neʼe kua mātou tokalelei ki te avahi ʼo te fale ako.”

Neʼe faka ʼuhigaʼi feafeaʼi koa te fale ako e te kau ʼuluaki misionea ʼaē neʼe fekauʼi mai ia? ʼE kei manatuʼi e te tēhina ko Henschel: “Ko te selevisi fetuku meʼa ʼa te Sosiete neʼe ina fafaʼo ki te ʼu kesi papa te ʼu meʼa fuli ʼaē neʼe loloto kiai te kau misionea. ʼI te tau ʼa te ʼu kesi ki tona kakuʼaga totonu, neʼe nātou vetevete fakalelei te ʼu kesi pea neʼe nātou toʼo tanatou ʼu meʼa. ʼOsi ʼaia, neʼe nātou fakaʼaogaʼi te ʼu kesi ohage ko he ʼu puha.” Neʼe fēnei leva tana fakahā, ʼosi ʼaia, neʼe fakatuʼutuʼu e te Sosiete ke ina teuteuʼi te ʼu fale misionea fakameʼameʼa pe.

ʼI te polokalama, ko ʼihi kau maʼu pepa fakamoʼoni ʼo Kalaate ʼo te ʼu ʼuluaki kalasi ʼaē ʼe ʼi te temi nei ʼe nātou kau ʼi te famili ʼo te Petele ʼo te ʼAtu Fenua ʼo Amelika neʼe nātou fakahā te ʼu meʼa ʼe kei nātou manatuʼi, te ʼu manatu ʼaē ʼi ʼonatou loto, pea mo te ʼu meʼa neʼe hoko kia nātou. Ko te ʼu meʼa neʼe nātou fakamatala neʼe malave ʼaupito ʼi te ʼu loto ʼo nātou fuli ʼaē neʼe kau ki te fakatahi.

“ ʼI taku ʼosi maʼu pe te fakaafe ke ʼau kau ki te ʼuluaki kalasi, neʼe ʼau toe maʼu te logo ko taku faʼe neʼe kosea. Kae, ʼi tana pionie talu mai tona taʼu 16, neʼe ina tokoniʼi fakamālohi ʼau ke ʼau tali te fakaafe. Koia, ʼaki te loto hoha ʼo fio fakatahi mo te falala ʼaē kia Sehova, neʼe ʼau fagona ai ki South Lansing. Neʼe ʼau fiafia pea mo ʼau leleiʼia ʼaupito te ako ʼaē ʼi Kalaate. Hili te kiʼi temi veliveli ki te maʼu ʼo toku pepa fakamoʼoni, ko taku faʼe neʼe gata leva tona maʼuli ʼaē ʼi te kele.” — Ko te fakamatala ʼaenī ʼa Charlotte Schroeder, neʼe gāue ʼi Mekesike pea mo El Salvador.

“Koteʼuhi ko Sehova neʼe kua ʼosi tokaga kia ʼau ʼi te potu kele neʼe ʼau ʼi ai, neʼe ʼau fakakaukauʼi ai ko he potu pe ʼo te kele ʼe ʼau ʼi ai, ʼe tokaga anai kia ʼau. Koia, neʼe ʼau fiafia ʼaupito te tali te fakaafe ki te ʼuluaki kalasi.” — Ko te fakamatala ʼaia ʼa Julia Wildman, neʼe gāue ʼi Mekesike pea mo El Salvador.

“Ko te gāue misionea, neʼe ko he gāue fakaofoofo! Neʼe feala tamatou palalau ʼi te ʼu matapā fuli. ʼI te ʼuluaki māhina, neʼe ʼau tufa te ʼu tohi e 107 pea mo fai te ʼu ako faka tohi-tapu e 19. Ko te lua māhina, neʼe ko ʼaku ʼu ako faka tohi-tapu e 28. ʼIo, neʼe ʼi ai te ʼu meʼa neʼe tonu ke mātou fakamāmāhani kiai — ko te vevela, ko te māhūhū, ko te ʼu manu. Kae neʼe ko he pilivilesio fakaofoofo ʼaē ko te nofo ʼi ai. Ko he meʼa ʼe ʼau fakapelepeleʼi tuʼumaʼu anai.” — Ko te fakamatala ʼaia ʼa Mary Adams, ʼo te lua kalasi ʼo ʼuhiga mo te hinoʼi ʼo ia ki Cuba.

“Ko te temi, neʼe ko te faigataʼaʼia lahi ʼaia neʼe tonu ke mātou tauʼi ʼi Alaska. ʼI te potu tokelau, neʼe momoko ʼaupito, ʼo hifo ʼaia ki te -50°C. Ko te ʼu kolo initia pea mo te ʼu kiʼi kolo ʼe tuʼu mamaʼo ʼi te potu toga-hahake ʼo Alaska ʼe fakakaku vaka peʼe vakalele.” — Neʼe ko te fakamatala ʼaenī ʼa John Errichetti, ʼo te tolu kalasi.

“Kia ʼau, ko Kalaate neʼe ko he fakaafe mai ia Sehova ʼaki tana kautahi fakakelekele moʼo fakaloto mālohiʼi ʼo tatou ʼi te faʼahi fakalaumālie pea mo fakahā kia tatou te ala fakaofoofo ʼo te maʼuli.” — Ko te fakamatala ʼaia ʼa Mildred Barr ʼo te 11 kalasi, neʼe gāue ʼi Ilelani.

Ko ʼihi fakafehuʼi mālie neʼe hoko mai — ko Lucille Henschel (ʼo te 14 kalasi, neʼe gāue ʼi Venesuela), ko Margareta Klein (ʼo te 20 kalasi, neʼe gāue ʼi Polivia), ko Lucille Coultrup (ʼo te 24 kalasi, neʼe gāue ʼi Pelu), ko Lorraine Wallen (ʼo te 27 kalasi, neʼe gāue ʼi Pelesile), ko William pea mo Sandra Malenfant (ʼo te 34 kalasi, neʼe nā gāue ʼi Maloko), ko Gerrit Lösch (ʼo te 41 kalasi, neʼe gāue ʼi Otilisia), pea mo David Splane (ʼo te 42 kalasi, neʼe gāue ʼi Senekale).

Kae feafeaʼi ki te ʼu tēhina ʼaē neʼe gāue ʼi tonatou ʼuhiga tagata fai ako? Neʼe ʼi ai mo te kūtuga ia nātou neʼe fakafehuʼi — ko Russel Kurzen, mo Karl Adams, mo Harold Jackson, mo Fred Rusk, mo Harry Peloyan, mo Jack Redford, pea mo Ulysses Glass. Neʼe nātou toe fakamanatu tanatou pilivilesio, ʼo nātou fakahā te ʼaluʼaga ʼo te malave ia nātou te ʼaho ʼaia.

Ko he fakamatala faka malave loto ʼo ʼuhiga mo te fua lelei ʼo te gāue ʼa te kau misionea neʼe ako ʼi Kalaate, neʼe fai e Llyod Barry neʼe gāue ʼi Saponia. ʼI te taʼu 1949, ʼi te temi ʼaē neʼe fekauʼi ai te toko 15 misionea kiai, neʼe mole laka ʼi te toko 10 kau faka mafola ʼi Saponia. Hili taʼu e 44, neʼe laka ʼi te toko 175 000 kau faka mafola ʼo te Puleʼaga ʼi te fenua ʼaia! Ko Robert Wallen neʼe talanoa leva ki te fua lelei fakaofoofo neʼe maʼu e te kau misionea ʼi tanatou tokoni ki te ʼaumai ʼo te hahaʼi ki te moʼoni, pea neʼe palalau ai ki te tuagaʼane misionea neʼe faka mafola ʼi Panama ʼo laka ʼi te taʼu e 45, neʼe tokoni ki te toko 125 hahaʼi ke nātou kaku ki te foaki ʼo tonatou maʼuli pea mo nātou papitema.

Ko te faʼahi maʼuhiga ʼo te polokalama neʼe kaku mai leva ʼi te temi ʼaē neʼe fakaafe fuli nātou ʼaē neʼe kau ki te fakatahi ʼaē neʼe ko te kau maʼu pepa fakamoʼoni ʼo Kalaate ke nātou hake ki te faʼahi ʼaē ʼe fai ai te ʼu akonaki. Neʼe ko he lakaga faka malave loto moʼoni. Ko te fakahoahoa ʼo te ʼu tēhina mo te ʼu tuagaʼane — ko te toko 89 ʼo te famili ʼo te Petele fakatahi mo te kau maʼu pepa neʼe ʼomai ʼo ʼaʼahi — neʼe nātou hihifo ki te ʼu faʼahi lalo ʼo te fale fakatahi pea neʼe nātou hake ʼi te ʼu mata tuʼuga ʼo aʼu ki te faʼahi ʼaē ʼe fai ai te ʼu akonaki. Neʼe ʼomai ʼo kau kiai te ʼu tēhina ʼaē neʼe ko te ʼu tagata fai ako lolotoga te ʼu taʼu, pea mo te 94 kalasi — ʼo fakatahi ʼaia ʼe lau ki te toko 160!

“Neʼe fua lelei koa te gāue ʼo te Fale ako ʼo Kalaate ʼi te ako ʼo te kau misionea ki te ʼu fenua kehe?” neʼe fehuʼi e te tēhina ko Jaracz. “Ko te fakamoʼoni ki te ʼu taʼu e 50 kua hili ko te ʼio ʼuʼulu!”

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae