Ko Sehova ʼe Ko Toku Maka
NEʼE FAKAMATALA E EMMANUEL LIONOUDAKIS
Neʼe sio fakaʼita mai taku faʼe pea mo ina ʼui mai: “Kapau ʼe ke fai te tonu ʼaia, pea ʼe ke mavae anai ʼi te ʼapi ʼaenī.” Neʼe ʼau fakatotonu ke ʼau faka mafola te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ʼi te temi katoa. Kae neʼe mole tali e toku famili tonatou fakalainoaʼi e te hahaʼi, he neʼe puke tuʼumaʼu ʼau e te kau polisi.
KO TAKU ʼu mātuʼa neʼe ko he ʼu hahaʼi lotu pea mo agavaivai. Neʼe nā nonofo ʼi te kolo ʼo Douliana ʼi te potu hihifo ʼo te motu Keleka ʼo Kelete, ʼaē neʼe ʼau tupu ai ʼi te taʼu 1908. Talu mai taku kei veliveli, neʼe nā akoʼi mai kia ʼau te manavasiʼi pea mo te fakaʼapaʼapa ki te ʼAtua. Neʼe ʼau leleiʼia te Folafola ʼa te ʼAtua, kae neʼe mole heʼeki ʼau sio ki te kau faiako pea mo te kau patele Orthodoxes Keleka ʼe nātou fakaʼaogaʼi te Tohi-Tapu.
ʼI te ʼosi lau e te tagata neʼe ma vāhaʼa fale te ʼu tohi e ono ʼo te ʼu Études des Écritures ʼaē neʼe fai e C. T. Russell, pea mo te tohi La Harpe de Dieu, neʼe fiafia ʼaupito ai pea neʼe ina fakahā mai te ʼu moʼoni faka Tohi-Tapu ʼaē neʼe ina maʼu ai. Ko te ʼu tohi ʼaia neʼe tā e te kau Ako Tohi-Tapu, te higoa ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi te temi ʼaia. Neʼe momoli mai taku Tohi-Tapu pea mo taku ʼu tohi feiā e te pilō ʼo te Sosiete Watch Tower ʼi Ateni. ʼE kei ʼau manatuʼi te po ʼaē neʼe ma fai palalau fualoa ai mo taku vāhaʼa fale, tamā faikole kia Sehova pea mo tamā ako fakamalotoloto te Tohi-Tapu ʼaki te ʼu tohi ʼaia ʼi te mālamagia ʼo te foʼi sela.
Neʼe ʼau taʼu 20 pea neʼe ʼau faiako ʼi te kolo neʼe mātou feōvi, pea ʼi te temi ʼaia neʼe ʼau kamata fakahā ai ki te hahaʼi te ʼu meʼa foʼou ʼaē neʼe ʼau ako ʼi te Tohi-Tapu. Mole tuai pea ko te toko fā ʼo mātou ʼi Douliana neʼe mātou fai tuʼumaʼu te ʼu fono ke mātou ako fakatahi te Tohi-Tapu. Neʼe mātou tufa te ʼu kiʼi pepa lotu, mo te ʼu kaupepa lalahi, mo te ʼu tohi pea mo te ʼu Tohi-Tapu, moʼo tokoni ki te hahaʼi ke nātou ʼiloʼi te ʼamanaki pe e tahi maʼa te malamanei, ko te Puleʼaga ʼo te ʼAtua.
ʼI te taʼu 1931, neʼe mātou kau ki te toko lauʼi afe hahaʼi ʼi te malamanei katoa ʼaē neʼe nātou toʼo te higoa faka Tohi-Tapu ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova. (Isaia 43:10) Lolotoga te taʼu ʼaē neʼe hoa kiai, neʼe mātou kau ki te faka mafola neʼe fakatuʼutuʼu moʼo fakamahino ki te puleʼaga pe koteā tomatou higoa foʼou pea mo tona faka ʼuhiga. Neʼe mātou tufa ki te kau patele fuli, mo te kau tuʼi fakamāu, mo te kau polisi pea mo te hahaʼi faifakatau ʼo tomatou kolo, te kaupepa lahi neʼe talanoa ki te faʼahi ʼaia.
Ohage ko te meʼa ʼaē neʼe mātou fakatalitali kiai, neʼe fakatuʼutuʼu ai leva e te kau takitaki lotu he ʼu fakataga. ʼI te temi ʼaē neʼe ʼuluaki puke ai ʼau, neʼe fakatūʼa ʼau ke ʼau pilisoni ia ʼaho e 20. Mole faʼa fualoa ʼi toku ʼosi fakamavae, neʼe toe puke ʼau pea neʼe fakatūʼa ʼau ke ʼau pilisoni māhina katoa. ʼI te fakatotonu mai e te tuʼi fakamāu ke mātou tuku tamatou fai faka mafola, neʼe mātou tali age ʼaki te ʼu palalau ʼaē ʼe tuʼu ia Gaue 5:29: “E maua ke [kita] fakalogo ki te Atua i te fakalogo ki te tagata.” Ki muli age, ʼi te taʼu 1932, neʼe ʼaʼahi e te tagata fakafofoga ʼo te Sosiete Watch Tower tomatou kiʼi kūtuga ʼi te kolo ʼo Douliana, pea ko mātou toko fā neʼe mātou papitema.
Neʼe ʼAu Kau Ki He Foʼi Famili Fakatautehina
Neʼe ʼau tuku taku gāue faiako, he neʼe ʼau fia fakalahi taku kau ki te fai faka mafola. Kae neʼe mole faʼa kātakiʼi e taku faʼe ia te faʼahi ʼaia, pea neʼe ina fakatotonu mai ke ʼau mavae ʼi tonatou ʼapi. ʼAki te fakagafua ʼo te filiale Watch Tower ʼi Ateni, neʼe tali ʼau e te tēhina agalelei ʼo te kolo ʼo Iráklion ʼi Kelete, ke ʼau ʼalu age ʼo nofo ʼi tona ʼapi. Koia ʼi ʼAukusito ʼo te taʼu 1933, ko te ʼu tēhina ʼo te kolo ʼaē neʼe ʼau tupu ai pea mo te ʼu hahaʼi neʼe nātou fia ʼiloʼi te moʼoni, neʼe nātou ʼōmai ki te fale tali kā ʼo tauʼinē kia ʼau. Neʼe ko he lakaga fakaʼofaʼofa, pea neʼe mātou tagi fuli he neʼe mole mātou ʼiloʼi papau peʼe mātou toe fesioʼaki anai.
ʼI Iráklion, neʼe ʼau kau ki he foʼi famili ʼofaina. Neʼe kau ai te ʼu tēhina ʼe toko tolu pea mo te tuagaʼane e tahi, pea neʼe mātou fono tuʼumaʼu moʼo ako te Tohi-Tapu pea mo tauhi ki te ʼAtua. Neʼe ʼau sio lelei ai ki te fakahoko ʼo te fakapapau ʼaenī ʼa Sesu: “E mole he tahi nee ina liaki te api, pe ko te u tehina, pe ko te u tuagaane, pe ko te fae, pe ko te u fanau, pe ko te u kele, uhi ko au pea mo te Evaselio, e ina tali i te temi aeni o tuà teau, te u api, mo te u tehina, mo te u tuagaane, mo te u fae.” (Maleko 10:29, 30) Neʼe hinoʼi ʼau ke ʼau fai faka mafola ʼi te kolo ʼaia pea mo te ʼu kiʼi kolo ʼi ʼona tafaʼaki. ʼI taku ʼosi gāue ai, neʼe ʼau ʼalu ki te ʼu telituale ʼo Iráklion pea mo Lasithion.
Neʼe ʼAu Pionie Tokotahi
Neʼe lahi te ʼu hola ʼaē neʼe ʼau fakaʼaogaʼi ki taku feʼaluʼaki ʼi te ʼu kolo. Pea neʼe ʼau feʼaluʼaki mo te tuʼuga tohi, he neʼe tahitahiga te tufa e te laposi te ʼu tohi ʼaia. Neʼe mole ʼi ai hoku ʼapi, koia neʼe ʼau ʼalu ai ki te fale kafe ʼo te kolo ʼo talitali ai ke mavae te hahaʼi fuli—ʼi te agamāhani neʼe kua māʼupō—pea neʼe ʼau moe ai ʼi te foʼi hekaʼaga, pea mo ʼau foimo ʼala ʼi te kei uhuuhu ʼi muʼa ʼo te kamata gāue ʼa te tagata ʼo te fale kafe. Neʼe lahi te ʼu kutuʼi kuli ʼi te foʼi hekaʼaga ʼaē neʼe ʼau moe ai.
Logope la neʼe mole faʼa tali lelei e te hahaʼi taku faka mafola, kae neʼe ʼau fiafia ʼi te fakaʼaogaʼi maʼa Sehova te mālohi ʼo toku temi tūpulaga. Ka ʼau maʼu he tahi neʼe fia logo ki te moʼoni ʼo te Tohi-Tapu, neʼe ʼau toe lotomālohi ai moʼo hoko atu te minisitelio ʼaia ʼo te fakamaʼuli. Neʼe toe fakaloto mālohiʼi ʼau mokā ʼau fakatahi mo te ʼu tēhina. Neʼe ʼau toe felāveʼi mo nātou hili kiai ʼaho e 20 peʼe 50, mokā ʼau ʼosi faka mafola ʼi he tahi kolo, ʼe ōvi mai peʼe mamaʼo atu ʼi Iráklion.
ʼE kei ʼau manatuʼi lelei te tahi hoʼatā neʼe ʼau logoʼi ai taku nofo tokotahi, ʼi taku ʼiloʼi ʼaē ʼe fono toku ʼu tēhina mo tuagaʼane ʼi Iráklion ʼi te afiafi ʼaia. ʼI taku holi mālohi ʼaē ke ʼau fesioʼaki mo nātou, neʼe ʼau haʼele ai ia kilometa e 25 tupu ʼo aʼu ki te kolo ʼaia. Neʼe mole heʼeki he temi kua ʼau haʼele vave feiā ai. ʼI te afiafi ʼaia, neʼe ʼau fiafia ai ʼi taku fakakaugā mo te ʼu tēhina pea neʼe ʼau toe lotomālohi ai ʼi te faʼahi fakalaumālie!
Mole tuai pea neʼe maʼu te ʼu fua lelei ʼo taku gāue kinakina ʼaia. Ohage ko te meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi te temi ʼo te kau ʼapositolo, ‘nee fakatahiʼi mai e te Aliki ia natou ae kua haofaki.’ (Gaue 2:47) Neʼe kamata tuputupu ai ʼi Kelete te kaugamālie ʼo te kau atolasio kia Sehova. Neʼe mole kei ʼau tokotahi, he neʼe kua gāue ʼihi mo ʼau ʼi te minisitelio. Neʼe mātou tau mo te ʼu fihifihia ʼi te faʼahi fakasino pea neʼe fakafeagai kia mātou. ʼI te ʼaho fuli, ko tamatou meʼa kai neʼe ko te pane, mo te ʼu foʼi moa, mo te ʼu oliveto, peʼe ko he ʼu lauʼakau neʼe foaki mai e te hahaʼi ʼaē neʼe mātou faka mafola ki ai, moʼo totogi ʼaki tamatou ʼu tohi.
ʼI te kolo ʼo Ierápetra, ʼi te potu toga-hihifo ʼo Kelete, neʼe ʼau fai faka mafola kia Minos Kokkinakis, te tagata faifakatau kie. Logola taku faiga mālohi ʼaē ke ʼau kamata hana ako Tohi-Tapu, kae neʼe mole ina maʼu hona temi he neʼe maʼumaʼua ʼaupito. Kae ʼi tana fakatotonu leva ʼaē ke ina ako fakamalotoloto te Tohi-Tapu, neʼe ina fai ai te ʼu fetogi lahi ʼi tona maʼuli. Neʼe liliu ai leva ko he kaugā faka mafola lotomālohi ʼo te logo lelei. Ko Emmanuel Paterakis, ʼaē neʼe taʼu 18 pea neʼe gāue mo Kokkinakis, neʼe punamaʼuli ʼaupito ʼi te ʼu fetogi ʼaia, pea neʼe ina kole hana ʼu tohi faka Tohi-Tapu. Neʼe ʼau fiafia ʼaupito ʼi taku sio ki tana tuputupu lelei ʼi te faʼahi fakalaumālie pea mo tana liliu ʼaē ko te misionea!a
Lolotoga te temi ʼaia, neʼe haga tuputupu te kokelekasio ʼi toku kolo pea neʼe ko tona ʼu kaugā faka mafola e toko 14. ʼE mole galo anai kia ʼau ʼi he temi te ʼaho ʼaē neʼe ʼau maʼu ai te tohi mai toku tokolua ko Despina, ʼaē neʼe ina fakahā mai ai tana kua tali ia te moʼoni, ʼo feiā mo taku ʼu mātuʼa pea kua nātou papitema fuli!
Neʼe Fakatagaʼi ʼAu Pea Neʼe Fakamavae ʼAu ʼi Te Fenua
Ki te ’Ēkelesia Orthodoxe Keleka, neʼe hage tamatou gāue ko he tautea ʼaki he ʼu heʼe fakamataku pea neʼe nātou fia tāʼofi mātou. ʼI Malesio 1938, neʼe ʼave ʼau ki te tuʼi fakamāu pea neʼe ina fakatotonu mai ke ʼau mavae atu aipe ʼi te potu fenua ʼaia. Neʼe ʼau tali age ko tamatou gāue neʼe ʼaoga ki te hahaʼi, pea ko te gāue ʼaē neʼe mātou fai neʼe fakatotonu mai e te pule māʼoluga, tomatou Hau ko Sesu Kilisito.—Mateo 28:19, 20; Gaue 1:8.
ʼI te ʼapogipogi ake, neʼe pāui ʼau ki te fale polisi. Neʼe nātou ʼui mai ai ʼe ʼau fakatupu kovi ki te hahaʼi, pea neʼe fakatūʼa ʼau ke ʼau mavae ʼi te fenua, ʼo nofo taʼu katoa ʼi te motu ʼo Amorgos ʼi te Tai Égée. Hili kiai ni ʼu ʼaho, pea neʼe ʼave vaka ʼau ki te motu ʼaia, kae haʼi ʼoku nima. ʼI Amorgos neʼe mole ʼi ai he Fakamoʼoni ʼa Sehova. Hili kiai ia māhina e ono, neʼe ʼau punamaʼuli ʼaupito ʼi taku ʼiloʼi ʼaē, neʼe kua haʼu te tahi Fakamoʼoni! Neʼe ko ai te tēhina ʼaia? Ko Minos Kokkinakis, ia ia ʼaē neʼe ʼau fai tana ako ʼi Kelete. Neʼe ʼau fiafia ʼaupito he kua haʼu toku kaumeʼa ʼe ma tauhi fakatahi! Hili kiai he kiʼi temi nounou, neʼe ʼau maʼu te pilivilesio ʼaē ke ʼau papitemaʼi ia ia ʼi te ʼu vai ʼo Amorgos.b
ʼI taku toe mavae ki Kelete, neʼe mole tuai pea toe puke ʼau, pea ʼi te lakaga ʼaia neʼe fakatūʼa ʼau ke ʼau mavae ʼi te fenua ʼo nofo māhina ono ʼi te kiʼi kolo ʼo Neapolis ʼi te motu ʼaia. ʼI te fakaʼosi ʼo te ʼu māhina ʼaia e ono, neʼe puke ʼau pea mo pilisoniʼi ʼau ia ʼaho e hogofulu, pea neʼe ʼave ʼau ke ʼau nofo māhina fā ʼi te motu ʼaē neʼe pilisoniʼi ai te kau Komunisi. Neʼe ʼau mahino ai ki te moʼoni ʼo te ʼu palalau ʼa te ʼapositolo ko Paulo: “Ko natou katoa e fia mauli fakalotu ia Kilisito Sesu, e fakatagai anai.”—2 Timoteo 3:12.
ʼE ʼĀsili Kovi Te ʼu Fakafeagai
Mai te taʼu 1940 ki te taʼu 1944, neʼe puleʼi e te kau Siamani ia Heleni, pea neʼe teitei fakagata ai tamatou gāue. Kae neʼe toe fai fakavilivili e te hahaʼi ʼa Sehova ʼi Heleni he ʼu fakatuʼutuʼu foʼou, pea neʼe mātou toe kamata te gāue fai faka mafola. ʼI tamatou faiga ke mātou fai te gāue ʼaē neʼe mole feala ke mātou fai ʼi te temi tau, neʼe mātou fakahoko fakamalotoloto pea mo fakavilivili te gāue fai faka mafola.
Kae ohage ko te meʼa neʼe mātou ʼamanaki kiai, neʼe toe mālohi te ʼu fakafeagai ʼa te kau takitaki lotu kia mātou. Neʼe tautau fakaʼaogaʼi e te kau patele Orthodoxes Keleka te lao moʼo fakahoko tanatou ʼu fakatuʼutuʼu kovi. ʼI te tahi kolo, neʼe ʼui e te patele ki te hahaʼi ke nātou tā mātou. Neʼe kamata tā ʼau e te patele pea neʼe toe fai feiā mo tona foha ʼi ʼoku tuʼa. Neʼe ʼau hola ki te ʼapi neʼe ōvi mai ʼo kole age ke nātou puipui ʼau, kae lolotoga te temi ʼaia neʼe toho e te hahaʼi toku kaumeʼa ki te lapalasi ʼo te kolo. Neʼe nātou hae ai tana ʼu tohi, pea neʼe kalaga te fafine mai te falefata, “Matehi ia ia!” Pea neʼe ʼōmai te tagata polisi pea mo te tōketā neʼe fakalaka ai ʼo tokoni mai kia māua.
Ki muli age, ʼi te taʼu 1952, neʼe toe puke ʼau pea mo fakatūʼa ʼau ke ʼau mavae ʼo nofo ia māhina e fā ʼi Kastelli Kissamos ʼi Kelete. Mole tuai, pea neʼe akoʼi ʼau ke ʼau poto ʼi te ʼaʼahi te ʼu kokelekasio pea mo fakamālohiʼi nātou ʼi te faʼahi fakalaumālie. ʼI taku ʼosi fai te gāue ʼaia ia taʼu e lua, neʼe ʼau ʼohoana ai leva mo te tuagaʼane agatonu ko Despina ʼaē neʼe tatau tona higoa mo toku tokolua, pea neʼe tauhi lelei kia Sehova ʼo aʼu mai ki te temi ʼaenī. ʼI tamā ʼosi ʼohoana, neʼe hinoʼi ʼau ke ʼau pionie makehe ʼi te kolo ʼo Hania ʼi Kelete pea ʼe kei ʼau gāue ai.
Lolotoga teitei taʼu e 70 ʼi te gāue temi katoa, neʼe ʼau fai faka mafola ʼi te teitei motu katoa ʼo Kelete—ʼe ko he motu e 3 200 kilometa kale pea ko kilometa e 250 tona loaloaga. ʼE ʼau fiafia tāfito ʼi taku sio ʼi te motu ʼaia, te kua tuputupu ʼo te tokosiʼi ʼo te kau Fakamoʼoni ʼo te ʼu taʼu 1930, ʼo aʼu ki te toko 1 100 kau fai faka mafola ʼo te logo lelei ʼo te Puleʼaga ia ʼaho nei. ʼE ʼau fakamālo kia Sehova he neʼe ina foaki mai te faigamālie ke ʼau tokoni ki te hahaʼi, ke nātou maʼu te ʼatamai mālama totonu ʼo ʼuhiga mo te Tohi-Tapu pea mo te ʼamanaki taulekaleka ʼo ʼuhiga mo te ka haʼu.
Ko Sehova, ‘ ʼe Ko Ia ʼAē Neʼe Ina Fakahāo ʼAu’
Ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi toku maʼuli, neʼe ina akoʼi mai ʼe ʼaoga ke tou lotoʼutaki pea mo faʼa kātaki moʼo tokoni ki te hahaʼi ke nātou ʼiloʼi te ʼAtua moʼoni. ʼE lagolago mālohi ia Sehova kia tatou ke tou maʼu te ʼu kalitate ʼaia. ʼI te ʼu taʼu e 67 ʼo taku gāue fai faka mafola temi katoa, neʼe ʼau fakakaukauʼi tuʼumaʼu te ʼu palalau ʼaenī ʼa te ʼapositolo ko Paulo: “I te meafuape, e matou faiga ke falanaki mai kia matou ko te u faifekau a te Atua aki te kataki i te u mamahi, i te u faigataa, i te u manavasiʼi, i te u kauimaea, i te u pilisoni, i te u maveuveu, i te u ogosia, i te u alaala, pea i te u sesunio.” (2 Kolonito 6:4, 5) Tāfito ʼi te kamata ʼo taku selevisi, neʼe veliveli taku falā. Kae neʼe mole he temi neʼe līaki ʼau e Sehova pea mo toku famili. Neʼe Tokoni tuʼumaʼu mai pea mo ina foaki tuʼumaʼu mai tona mālohi. (Hepeleo 13:5, 6) Neʼe mātou sio tuʼumaʼu ki tona nima mālohi ʼi te tānaki ʼo tana ʼu ōvi pea mo tana foaki mai te ʼu meʼa ʼaē neʼe ʼaoga kia mātou.
Mokā ʼau manatuʼi te temi ʼaia pea ʼe feala ke ʼau ʼui, ʼi hona ʼuhiga fakalaumālie, ko te toafa kua liliu ko he ʼōloto matalelei, pea ʼe ʼau tui papau neʼe mole ʼalunoa taku gāue. Neʼe ʼau fakaʼaogaʼi toku mālohi tūpulaga ki te gāue ʼaē ʼe lelei tokotahi. Ko toku minisitelio ʼi te temi katoa neʼe ko te meʼa ʼaē neʼe maʼuhiga tāfito ʼi toku maʼuli. ʼI te temi nei kua ʼau matuʼa, pea ʼe ʼau fakaloto mālohiʼi ʼaki toku loto katoa te kau tūpulaga ke nātou ‘manatuʼi tonatou Tupuʼaga Lahi ʼi te ʼu ʼaho ʼo tonatou temi tūpulaga.’—Tagata Tānaki 12:1.
Logope la toku taʼu 91, kae ʼe kei ʼau lava fai ʼi te māhina fuli ia hola e 120 ʼi te fai faka mafola. ʼI te uhu fuli, ʼe ʼau tuʼu ake ʼi te hola 7 vaelua pea ʼe ʼau ʼalu ʼo fai faka mafola ʼi te ala, mo te ʼu fale koloā, pea mo te ʼu ʼōloto. ʼE ʼau tufa ia nusipepa e 150 ʼi te māhina fuli. ʼE ʼau tau mo te ʼu fihifihia heʼe mole kei ʼau logo lelei pea kua ʼau loto galogalo, kae ko toku ʼu tēhina mo tuagaʼane—taku famili fakalaumālie—ʼo feiā mo te ʼu famili ʼo toku ʼu ʼofafine e lua, ʼe nātou lagolago fuli kia ʼau.
Neʼe ʼau ako tāfito ke ʼau falala kia Sehova. ʼI te temi fuli, neʼe “ko toku Maka, pea ko toku tule mālohi, pea ʼe ko Ia ʼaē ʼe ina fakahāo ʼau.”—Pesalemo 18:2.
[Nota ʼi te lalo pasina]
a Koutou vakaʼi Te Tule Leʼo ʼo te ʼaho 1 ʼo Novepeli 1996, ʼi te pasina 22 ki te 27, heʼe fakamatala ai te hisitolia ʼo Emmanuel Paterakis.
b ʼO ʼuhiga mo te fakamāu ʼaē neʼe mālo ai ia Minos Kokkinakis, koutou vakaʼi Te Tule Leʼo Fakafalani ʼo te ʼaho 1 ʼo Sepetepeli 1993, ʼi te pasina 27 ki te 31. Neʼe mate ia Minos Kokkinakis ʼi Sanualio 1999.
[Paki ʼo te pasina 26, 27]
ʼI lalo: Mo toku ʼohoana; faʼahi hema: ʼi te taʼu 1927; ʼi te pasina mataʼu mo Minos Kokkinakis (faʼahi hema) pea mo he tahi tēhina (faʼahi mataʼu) ʼi te Acropole ʼi te taʼu 1939, mole faʼa fualoa ʼi tamatou toe hū ki te fenua