Tonatou Maʼuli
Neʼe Līʼakina Au Pea Kua Au Maʼu Te Tāmai Agaʼofa
NEʼE FAKAMATALA E DIMITRIS SIDIROPOULOS
“Toʼo te fana pea ke fanahi,” ko te kalaga mai ʼaia ʼo te ofisie ʼaē neʼe ina fakatuʼu te fana ʼi ʼoku muʼa. ʼAki he loto fakatokatoka, neʼe au fakafisi age ki ai. Neʼe punamaʼuli te kau solia ʼi te fanahi ʼo toku fuga uma e te ofisie. Neʼe au logoʼi ko au ka vave mate. Meʼa lelei neʼe au hāo ai. Kae neʼe mole ko te hoki hoko ʼaia ʼo he meʼa fakatupu tuʼutāmaki feiā ʼi toku maʼuli.
NEʼE kau toku famili ʼi te hahaʼi tokosiʼi neʼe nonofo ōvi ki Kayseri, ʼi Kapatosia, ʼi Tulukia. Ko ʼihi ʼo te hahaʼi ʼaia neʼe nātou liliu ko te kau Kilisitiano ʼi te ʼuluaki sēkulō. (Gaue 2:9) Kae ʼi te kamataʼaga ʼo te ʼuafulu sēkulō, neʼe fetogi kātoa te temi.
Taku Feholaʼaki Pea Mo Te Mate ʼo Taku ʼu Mātuʼa
Hili te ʼu māhina ʼo taku ʼosi tupu ake ʼi te taʼu 1922, neʼe feholaki taku ʼu mātuʼa ki Keleka, he neʼe hoko te maveuveu ʼo te ʼu hahaʼi lanu kehekehe. ʼI tanā mātataku, neʼe ko au pe ʼaē neʼe nā hāofaki kae neʼe nā lītuʼa ki te ʼu meʼa fuli. ʼI tanā ʼosi fakalaka ʼi te ʼu faigataʼaʼia kehekehe, neʼe nā tau fakaʼofaʼofa ʼosi ki te kolo ko Kíria, ʼe ōvi ki Drama, ʼi te potu noleto ʼo Keleka.
ʼI toku taʼu fā, pea hili te tupu ake ʼo toku tēhina veliveli, neʼe mate leva taku tāmai. Neʼe ko tona taʼu 27 pe, kae neʼe kua vaivai ʼi te fakaʼofaʼofa ʼo te ʼu temi mamahi ʼaia. Neʼe toe maʼuli mamahi mo taku faʼē, pea mole fualoa pea mate mo ia. Ko au mo toku tēhina neʼe mole kei ʼi ai he meʼa moʼo taupau ʼo tomā maʼuli. Neʼe feʼaveʼaki ia māua ʼi te ʼu fale taupau tamaliki ʼaē ʼe hala mo tāmai pea mo faʼē, pea ʼi toku taʼu 12, neʼe ʼave leva au ki te taʼi fale taupau tamaliki ʼaia ʼi Tesalonika, ʼo au ako ai te fai mekanisia.
ʼI taku lahilahi ake ʼi te ʼu fale taupau tamaliki ʼaia ʼaē neʼe mole gaohi leleiʼi ai mātou, neʼe au feʼekeʼaki pe koʼe ʼe tau te hahaʼi mo te ʼu mamahi lahi feiā pea mo te ʼu aga heʼe faitotonu. Neʼe au feʼekeʼaki pe koʼe ʼe fakagafua e te ʼAtua ke hoko he ʼu ʼaluʼaga fakaʼofaʼofa feiā. ʼI te ʼu ako faka lotu, neʼe akoʼi mai ko te ʼAtua ʼe mālohi ʼaupito, kae neʼe mole ʼi ai he fakamahino lelei ʼo ʼuhiga mo te mafola ʼo te agakovi. Neʼe ʼi ai te tākuga lea, ʼe ʼui ai ko te Lotu Orthodoxe Keleka ko te lotu ʼaia ʼe lelei ʼaupito. Kae ʼi taku fehuʼi age: “Kapau ko te Lotu Orthodoxe ʼe ko te lotu ʼaia ʼe lelei ʼaupito, he koʼe koa ʼe mole lotu Orthodoxe te hahaʼi fuli?” Neʼe mole au maʼu he tali feʼauga ki te fehuʼi ʼaia.
Kae ko tamatou tagata faiako neʼe fakaʼapaʼapa lahi ki te Tohi-Tapu, pea neʼe ina fakamahino lelei mai kiā mātou ʼe ko he tohi taputapu. Ko te pule ʼo te fale taupau tamaliki, neʼe mole kau ki te ʼu toʼotoʼoga faka lotu. ʼI taku kumikumi te tupuʼaga ʼo te faʼahi ʼaia, neʼe ʼui mai ko ia neʼe ako mo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, neʼe ko he lotu neʼe mole heʼeki au mālama kiai.
ʼI te temi ʼaē neʼe ʼosi ai taku ako ʼi te fale taupau tamaliki ʼo Tesalonika, neʼe ko toku taʼu 17. Neʼe kua kamata te Lua Tau Faka Malamanei, pea neʼe kua ʼohofi ia Keleka e te kau Nasi. Ko te hahaʼi neʼe mamate pakupaku ʼi te ʼu ala. Moʼo taupau ʼo toku maʼuli, neʼe au hola ki te tuʼa kolo ʼo gāue kele ai, kae neʼe veliveli ʼaupito toku kiʼi totogi.
Neʼe Au Maʼu Te ʼu Tali ʼi Te Tohi-Tapu
ʼI taku toe liliu ki Tesalonika ʼi ʼApelili ʼo te taʼu 1945, neʼe ʼaʼahi au e te tuagaʼane ʼo toku kaumeʼa ʼi te temi ʼaē neʼe au nofo ai ʼi te ʼu fale taupau tamaliki. Neʼe ʼui mai e Paschalia ko tona tokolua kua puli pea mo fehuʼi mai peʼe mole au mālama peʼe nofo ʼifea. ʼI tamā fai palalau, neʼe ina ʼui mai ko ia ko te Fakamoʼoni ʼa Sehova pea neʼe palalau mai ʼo ʼuhiga mo te tokaga ʼa te ʼAtua ki te tagata.
ʼI te mamahi ʼo toku loto, neʼe au fakafihiʼi tana ʼu palalau. He koʼe koa ʼe au maʼuli mamahi talu mai taku kei veliveli? He koʼe koa kua mamate ʼaku mātuʼa? ʼE ʼifea te ʼAtua ʼi te temi ʼaē ʼe ʼaoga lahi ai kiā tatou? Neʼe ina tali fēnei mai: “ ʼI tau manatu la, ʼe ko he hala koa ʼa te ʼAtua ia te ʼu ʼaluʼaga ʼaia?” ʼAki tana fakaʼaogaʼi tana Tohi-Tapu, neʼe ina fakahā mai ʼe mole ko te ʼAtua ʼaē ʼe tupu ai te maʼuli mamahi ʼa te hahaʼi. Neʼe ina tokoniʼi au ke au mahino ko te Tupuʼaga ʼe ʼofa ki te tagata, pea kua vave pe tana fakagata te ʼu mamahi ʼaē ʼe tau mo te tagata. ʼAki te ʼu vaega ohage ko Isaia 35:5-7 pea mo Apokalipesi 21:3, 4, neʼe ina fakahā mai kua vave pulihi te tau, mo te ʼu fefihiʼaki, mo te mahaki, pea mo te mate, pea ko te hahaʼi agatonu ʼe nātou māʼuʼuli anai ʼo heʼegata ʼi te kele.
Kua Au Maʼu Te Famili ʼe Tokoni Mai Kiā Au
Neʼe au mahino ki muli age neʼe matehi te tokolua ʼo Paschalia ʼi te tau neʼe hoko ʼi te fehōkosi ʼa te kau solia ʼo te puleʼaga mo te kau solia fakafeagai. Neʼe au ʼaʼahi tona famili moʼo fakaloto fīmālieʼi ia nātou, kae neʼe ko nātou ia ʼaē neʼe nātou fakaloto fīmālieʼi au ʼi te faʼahi fakalaumālie. Neʼe au toe liliu kiō ʼoku kua lahi age toku fīmālieʼi ʼaki te ʼu manatu faka Tohi-Tapu ʼaē neʼe lau mai, pea mole tuai neʼe au kau ki te kiʼi kūtuga ʼo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼaē neʼe fakatahitahi fakafūfū moʼo ako pea mo tauhi kiā Sehova. Logola te fehiʼaʼinaʼi ʼo te kau Fakamoʼoni, kae neʼe kua au lotomālohi ke hoko atu taku fakatahi mo nātou.
ʼI te kūtuga ʼaia ʼo te kau Kilisitiano agavaivai, neʼe au maʼu ai te famili agaʼofa ʼaē neʼe mole au maʼu. Neʼe nātou tokoni mai ʼi te faʼahi fakalaumālie pea mo lagolago mai kiā au ʼi te ʼu temi ʼaē neʼe ʼaoga lahi kiā au. Neʼe au maʼu te ʼu kaumeʼa ʼe nātou loto tokaga pea mo tokaga ki te hahaʼi, neʼe nātou lotolelei ke nātou tokoni mai pea mo fakafimālieʼi au. (2 Kolonito 7:5-7) Neʼe nātou tokoni tāfito mai ke au fakaōvi kiā Sehova, ʼaē kua au faka ʼuhiga ko haku Tāmai agaʼofa ʼe ʼi selo. Neʼe au leleiʼia ʼaupito tana ʼu kalitātē ʼaē ko te ʼofa, mo te manavaʼofa, mo te loto tokaga. (Pesalemo 23:1-6) Kua au maʼu leva te famili fakalaumālie pea mo he Tāmai agaʼofa! Neʼe malave ʼi toku loto. Mole tuai pea neʼe au foaki toku maʼuli kiā Sehova, pea neʼe au papitema ʼi Sepetepeli 1945.
Ko taku kau ki te ʼu fono faka Kilisitiano neʼe fakatuputupu ai taku ʼatamai mālama, pea neʼe toe fakaloloto ai mo taku tui. ʼI te mole ʼi ai ʼo he meʼa feʼaluʼaki, tokolahi iā mātou neʼe tonu ke mātou haʼele ia kilometa e 5 mai tomatou kolo ki te fale fono, ʼo mātou fai ai he fai palalau fakalaumālie ʼe galo gataʼa. ʼI te fakaʼosiʼosi ʼo te taʼu 1945, ʼi taku logo ʼaē ki te faigamālie ko te kau ki te gāue fai faka mafola temi kātoa, neʼe au kamata pionie ai. Neʼe maʼuhiga ke ʼi ai haku ʼu felogoi lelei ʼaupito mo Sehova, koteʼuhi neʼe ʼamanaki hoko he ʼu ʼahiʼahi lahi ki taku tui pea mo taku agatonu.
Ko Te Fakafeagai Neʼe ʼi Ai Tona ʼu Fua Lelei
Neʼe tau hūfi tomatou fale fono e te kau polisi mo ʼonatou fana. Neʼe puleʼi te fenua e te solia, koteʼuhi neʼe hoko te fetauʼaki ʼi te loto fenua ʼo Keleka. Ko te ʼu kūtuga neʼe fefakafeagaiʼaki neʼe nātou fetauʼaki ʼuhi ko tanatou fehiʼa kovi. Neʼe fakaʼaogaʼi te ʼaluʼaga ʼaia e te kau takitaki lotu moʼo fakalotoʼi te kau takitaki ʼo te fenua ke nātou tui ko mātou kau Fakamoʼoni ʼa Sehova neʼe mātou Kominisi, pea neʼe tupu ai te ʼu fakataga mālohi kiā mātou.
Lolotoga te ʼu taʼu e lua, neʼe tuʼa lahi te puke ʼo mātou, pea neʼe fakatūʼā tuʼa ono mātou ke mātou pilisoni kiā māhina e fā mo tona tupu. Kae neʼe kua fonu te ʼu fale pilisoni ʼi te kau pilisoni politike, koia neʼe toe tuku ake ai mātou. Neʼe mātou fakaʼaogaʼi tomatou ʼāteaina ʼaia neʼe mole mātou ʼamanaki kiai ke mātou haga fai faka mafola, kae hili te kiʼi temi kiai, neʼe puke tuʼa tolu mātou ʼi te vāhaʼa pe ʼaia. Neʼe mātou maʼu logo, tokolahi tomatou ʼu tēhina neʼe kua fetuku ki te ʼu motu ʼe mole nofoʼi. Neʼe mālohi koa taku tui moʼo tali ia te ʼahiʼahi ʼaia?
Neʼe kua liliu ʼo faigataʼa toku maʼuli ʼi te temi ʼaē neʼe tonu ai ke au ʼalu ʼo tohi tuʼumaʼu ʼi te fale polisi ʼi te ʼaho fuli. Ke feala hanatou leʼoleʼohi au, neʼe ʼave au e te kau polisi ki te kiʼi kolo ʼe ōvi ki Tesalonika, neʼe ko te kolo ko Évosmon, ʼaē neʼe tuʼu ai te fale polisi. Neʼe au lue te koga fale ʼe ōvi age kiai, pea moʼo taupau toku maʼuli neʼe au gāue feʼaluʼaki moʼo fakagigila te ʼu meʼa kuka kapa. ʼI taku fakahoko taku gāue pionie ʼi te ʼu kolo ʼi te ʼu tafaʼaki, ko te gāue ʼaē neʼe au fai neʼe ina faka fealagia mai ke au hū gafua ki te ʼu lotofale kae mole tokagaʼi au e te kau polisi. Neʼe feala ai ki te tokolahi ke nātou logo ki te logo lelei pea mo nātou tali leleiʼi. Ki muli age, ko te toko hogofulu tupu iā nātou neʼe nātou foaki tonatou maʼuli kiā Sehova ʼo nātou liliu ai ko tana kau atolasio.
Neʼe Au Pilisoni Taʼu Hogofulu ʼi Te ʼu Fale Pilisoni e Valu
Neʼe leʼoleʼo au e te kau polisi ʼo aʼu ki te fakaʼosi ʼo te taʼu 1949, pea neʼe au toe liliu ki Tesalonika mo taku fia hoko atu taku gāue temi kātoa. ʼI te temi tonu pe ʼaē neʼe au manatu ai kua ʼosi te ʼu ʼahiʼahi, fokifā pe ʼi te taʼu 1950, neʼe pāui au ki te hū solia. Kae ʼi toku ʼuhiga Kilisitiano ʼe mole au kau ki te mālama, neʼe kua au fakatotonu ʼe mole au ‘ako te tau.’ (Isaia 2:4) Koia neʼe kamata ai toku ʼu temi pilisoni neʼe gaohi koviʼi ai au ʼi te ʼu fale pilisoni ʼiloa ʼo Keleka.
Neʼe kamata ʼi te kolo ko Drama. Lolotoga te ʼu ʼuluaki vāhaʼa ʼo toku pilisoniʼi ʼi ai, neʼe kamata akoako te fai fana ki te kau solia neʼe hū foʼou. ʼI te tahi ʼaho, neʼe ʼave au ki te kūtuga fai fana. Ko te tahi ofisie neʼe ina fakatuʼu te fana ʼi ʼoku muʼa pea mo fakatotonu mai ke au fanahi. ʼI taku fakafisi age, neʼe ina fanahi au. ʼI te sisio ʼa te tahi kau ofisie ʼe mole au fetogi taku manatu, neʼe nātou tā fakaʼita au. Neʼe nātou tutu te ʼu suluka pea mo nātou matehi ʼo tataʼo ki ʼoku ʼalofi nima. Hili ʼaia pea nātou ʼave au ki te koga fale neʼe au nofo tokotahi ai lolotoga ʼaho e tolu. Neʼe au mamahi ʼaupito ʼi te ʼu mataʼi papala ʼi toku vela ʼi te suluka, pea lolotoga te ʼu taʼu neʼe ʼiloga te ʼu mataʼi vela ʼi toku ʼu nima.
ʼI muʼa ʼo toku fakamāuʼi ʼi te telepinale ʼo te solia, neʼe ʼave au ki te nofoʼaga solia ʼi Iráklion, ʼi Kelete. ʼI tanatou faigaʼi ʼaē ke nātou maumauʼi taku agatonu, neʼe nātou tā koviʼi au ʼi ai. ʼI taku tuʼania ʼaē naʼa vaivai taku tui, neʼe au faikole fakamalotoloto, ʼo kole ki taku Tāmai ʼe ʼi selo ke ina fakamālohiʼi au. Neʼe au manatuʼi te ʼu palalau iā Selemia 1:9: “ ʼE nātou tauʼi anai koe, kae ʼe mole nātou mālo anai ia koe, koteʼuhi ‘ ʼe au nofo mo koe moʼou hāofaki,’ ko te tala ʼaia ʼa Sehova.” Ko “te tokalelei o te Atua” ʼaē ʼe mālū neʼe ina foaki mai ia te fakatokatoka pea mo te fīmālie. Neʼe au mahino ai ʼe ko he aga fakapotopoto te falala kātoa kiā Sehova.—Filipe 4:6, 7; Tāʼaga Lea 3:5.
ʼI toku fakamāuʼi, neʼe fakatūʼā au ke au nofo pilisoni ʼo aʼu ki taku mate. Neʼe lau ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼe ko te ʼu ‘fili kovi ʼaupito ʼo te Puleʼaga.’ Ko toku tūʼā neʼe kamata ʼi te fale pilisoni ki te hahaʼi agakovi ʼo Itsedin, ʼi te tuʼa kolo ʼo La Canée, ʼaē neʼe pilisoniʼi tokotahi ai au. Ko Itsedin neʼe ko te kolo tau ʼāfea, pea ko toku koga fale neʼe fonu ai te kumā. Neʼe au kafuʼi toku sino kātoa ʼaki te foʼi tupenu ʼāfea, ke ʼaua naʼa lave mai he kumā ki toku sino mokā gatolo iā au. Neʼe au maʼu te mahaki kovi ʼo te ʼatefēfē. Neʼe ʼui mai e te tōketā ke au faka laʼaina, pea neʼe lava ai taku fai palalau mo te kau pilisoni tokolahi ʼi te malaʼe. Kae neʼe lēsili kovi toku mahaki, pea ʼi te lahi ʼo te ʼalu ʼo te toto ʼi toku fatafata, neʼe ʼave au ki te lōpitali ʼo Iráklion.
Neʼe toe tokoni mai toku famili fakalaumālie ʼi te temi ʼaē neʼe ʼaoga ai kiā au. (Kolose 4:11) Neʼe ʼōmai tuʼumaʼu te ʼu tēhina ʼo Iráklion ʼo fakasiosio mai, mo fakafimālieʼi au pea mo fakaloto mālohiʼi au. Neʼe au ʼui age neʼe ʼaoga ke ʼi ai haku ʼu tohi ke au fai faka mafola kiā nātou ʼaē ʼe fia logo. Neʼe nātou ʼaumai te pāsikete neʼe ʼi ai tona faʼahi ʼi te takele neʼe feala haku fufū ai te ʼu tohi. Neʼe ko he meʼa fakafiafia taku nofo ʼi te fale pilisoni ʼaia, heʼe ko te toko ono iā nātou ʼaē neʼe pilisoni tahi mo au neʼe nātou liliu ko te ʼu Kilisitiano moʼoni.
ʼI te holo ʼo te temi, neʼe tuʼu leva te tau ʼi te loto fenua, pea neʼe fakahifo toku temi tūʼā ke au pilisoni ia taʼu e hogofulu. Neʼe au fakaʼosi toku temi pilisoni ʼi te ʼu fale pilisoni ʼi Réthymnon, mo Genti Koule, pea mo Kassándra. Hili te ʼu taʼu e hogofulu ʼi te ʼu fale pilisoni e valu, neʼe faka ʼāteaina au, pea neʼe au toe liliu ki Tesalonika, ʼaē neʼe fakatalitali fakafiafia ai au e toku ʼu tēhina Kilisitiano.
ʼE Au Tuputupu ʼi Te Fale Tautēhina Faka Kilisitiano
ʼI te temi ʼaē neʼe faka ʼāteaina ai au, neʼe kua lava tauhi faʼifaʼitaliha te kau Fakamoʼoni ʼi Keleka. Neʼe au foimo hoko atu aipe taku gāue temi kātoa. Neʼe hilifaki mai te tahi tapuakina, neʼe au fakatahi mo te tuagaʼane agatonu, ko Katina, neʼe ʼofa kiā Sehova pea neʼe faʼafai ʼi te gāue fai faka mafola. Neʼe mā ʼohoana ʼi ʼOketopeli 1959. Ko te tupu ake ʼo toku ʼofafine ko Agape, pea mo taku maʼu ʼo te famili fakalaumālie, neʼe tokoni mai ke au galoʼi te mole ʼi ai ʼo haku ʼu mātuʼa. Ko te faʼahi tāfito, neʼe fakafiafia tomatou famili ki te tokaga ʼofa ʼo tatatou Tāmai ʼe ʼi selo, ia Sehova.—Pesalemo 5:11.
ʼUhi ko te ʼu ʼaluʼaga faka ekonomika, neʼe au fakatuʼu taku gāue pionie, kae neʼe au lagolago ki te gāue pionie ʼo toku ʼohoana. Ko te lakaga maʼuhiga ʼi toku maʼuli ko ia ʼaē neʼe hoko ʼi te taʼu 1969, ko te fai ʼo te fakatahi faka malamanei ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi Nuremberg, ʼi Siamani. ʼI taku teuteu ke au ʼalu kiai, neʼe au fakaʼui haku pasipo. ʼI te ʼalu ʼo toku ʼohoana ki te fale polisi ʼo fakalavelave pe koʼe mole heʼeki au maʼu te pasipo ka kua hili la māhina e lua kiai, neʼe toʼo e te tagata ofisie ia te tuʼuga pepa mai tona puha pea mo ʼui fēnei age: “ ʼE ke kole mai he pasipo maʼa te tagata ʼaenā ke ʼalu ʼo fakamaliu te hahaʼi ʼo Siamani? ʼE mole feala ia. Ko ia ʼe ko te tagata fakatupu tuʼutāmaki.”
ʼAki te tokoni ʼa Sehova pea mo te lagolago mai ʼa ʼihi tēhina, neʼe au kau ki te kūtuga ʼe nātou maʼu tonatou pasipo pea neʼe au lava kau ai ki te fakatahi fakaofoofo ʼaia. Ko te kaugamālie ʼo nātou neʼe kau ai neʼe ko te toko 150 000 tupu, pea neʼe au sio lelei ai ki takitaki ʼo te laumālie ʼa Sehova pea mo tana fakalogo tahiʼi te famili fakalaumālie ʼaia ʼi te malamanei kātoa. Ki muli age, neʼe au toe loto fakafetaʼi ʼaupito ki te maʼuhiga ʼo te fale tautēhina faka Kilisitiano.
ʼI te taʼu 1977, neʼe mate leva toku ʼohoana ʼofaina mo agatonu. Neʼe au faigaʼi ke au taupau tokotahi toku ʼofafine ʼo mulimuli ki te ʼu pelesepeto faka Tohi-Tapu, kae neʼe au maʼu tokoni. Neʼe toe tokoni mai toku famili fakalaumālie. ʼE au fakafetaʼi tuʼumaʼu anai ki te lagolago mai ʼo te ʼu tēhina ʼi te temi faigataʼa ʼaia. Ko ʼihi iā nātou neʼe nātou ʼōmai ʼo nonofo ʼi tomatou ʼapi lolotoga te kiʼi temi moʼo tokaga ki toku ʼofafine. ʼE mole galo anai ia au ʼi he temi tonatou ʼofa faka sākilifisio ʼaia.—Soane 13:34, 35.
Neʼe lahilahi ake ia Agape pea neʼe ʼohoana mo te tēhina, ko Elias. Ko tanā ʼu tama e toko fā pea ʼe nātou nonofo fuli ʼi te moʼoni. Mole heʼeki faʼa fualoa, neʼe hoko tuʼa lahi kiā au te mahaki mafu, pea kua au mahamahaki. ʼE tokaga lelei mai toku ʼofafine mo tona famili kiā au. Logope taku mahamahaki, kae ʼe kei lahi pe te ʼu tupuʼaga ke au fiafia ai. ʼE au manatuʼi te temi ʼaē neʼe ko lagi tēhina pe e toko teau ʼi Tesalonika kātoa, neʼe fono fakafūfū ʼi te ʼu ʼapi. ʼI te temi nei, kua maʼu ai te kau Fakamoʼoni ʼe teitei toko nima afe. (Isaia 60:22) ʼI te ʼu fakatahi lalahi, ʼe fakaōvi mai te ʼu tēhina tūpulaga, mo nātou fehuʼi mai: “ ʼE kei ke manatuʼi tau fetuku tuʼumaʼu mai te ʼu nusipepa ki tomatou ʼapi?” Logope neʼe lagi mole lau te ʼu nusipepa ʼaia e te ʼu mātuʼa, kae neʼe lau ia e tanatou fānau, pea neʼe nātou tuputupu ʼi te faʼahi fakalaumālie!
Ka au sio ki te tuputupu ʼo te kautahi ʼa Sehova, ʼe au logoʼi neʼe maʼuhiga ʼaupito ia te ʼu ʼahiʼahi ʼaē neʼe au kātakiʼi. ʼE au ʼui age tuʼumaʼu ki toku ʼu mokopuna pea mo ʼihi tūpulaga ke nātou manatuʼi tanatou Tāmai ʼe ʼi selo ʼi tonatou temi tūpulaga, pea ʼe mole lītuʼa anai kiā nātou ʼi he temi. (Tagata Tānaki 12:1) Neʼe fakahoko moʼoni e Sehova ia tana folafola, ʼo liliu ai maʼa ʼaku “ko he tāmai ʼo te tamaliki tagata ʼe mole hanatou tāmai.” (Pesalemo 68:5) Logope neʼe mamate taku ʼu mātuʼa pea mo au līʼakina, kae ki muli age neʼe au maʼu te Tāmai agaʼofa!
[Paki ʼo te pasina 22]
Neʼe au kuka ʼi te fale pilisoni ʼi Drama
[Paki ʼo te pasina 23]
Ko au mo Katina ʼi tomā ʼaho ʼohoana, ʼi te taʼu 1959
[Paki ʼo te pasina 23]
Ko te fakatahi ʼi te vao matuʼa ʼe ōvi ki Tesalonika, ʼi te fakaʼosi ʼo te ʼu taʼu 1960
[Paki ʼo te pasina 24]
Ko māua mo tamā taʼahine, ʼi te taʼu 1967