Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w03 1/2 p. 25-30
  • ʼI Te Gutuʼumu Kakaha ʼo Te Meʼa Fakatupu Mamahi

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • ʼI Te Gutuʼumu Kakaha ʼo Te Meʼa Fakatupu Mamahi
  • Te Tule Leʼo—2003
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Ko He Tamasiʼi Masiva Mo He Fakaʼamu ʼe Lahi ʼAupito
  • “Ko Te Tevolo Ia!”
  • Ko Taku ʼUluaki Felāveʼi Mo Te Fakafeagai
  • Neʼe Gaohi Koviʼi Mātou e Te Kau Agakovi
  • ʼI Te Gutuʼumu Kakaha
  • Ko He Tapuakina Neʼe Mole Mātou ʼAmanaki Kiai—Pea Mo Te Tahi ʼu Mamahi
  • Ko He Tahi ʼu Pilivilesio Pea Mo Te Tahi ʼu Faigataʼaʼia
  • Neʼe Lagolago Mai Ia Sehova Kia Mātou
  • Ko Sehova ʼe Ko Toku Maka
    Te Tule Leʼo—1999
  • Neʼe ʼAu ‘Fakalaka’ ʼi Te ʼu Fenua Ia Taʼu e 50 Tupu
    Te Tule Leʼo—1996
  • Neʼe Līʼakina Au Pea Kua Au Maʼu Te Tāmai Agaʼofa
    Te Tule Leʼo—2005
  • ʼE ʼAu Tauhi Ki Te ʼAtua ʼe Tau Mo Te Falala
    Te Tule Leʼo—1996
Hoko Atu
Te Tule Leʼo—2003
w03 1/2 p. 25-30

Tonatou Maʼuli

ʼI Te Gutuʼumu Kakaha ʼo Te Meʼa Fakatupu Mamahi

NEʼE FAKAMATALA E PERICLES YANNOURIS

Ko te māhūhū ʼo te koga fale neʼe fakatupu ai toku mokosia. Neʼe ʼau heka tokotahi, mo kafu toku tupenu mānifi, ʼe ʼau manatuʼi te mole sio fakaʼofaʼofa mai ʼo toku ʼohoana, ʼi te temi ʼaē neʼe puke ai ʼau e te kau polisi kua hili kiai ʼaho e lua, ʼo ʼau tuku ia ia pea mo tamā ʼu tamaliki liliki e toko lua. Ki muli age, ko toku ʼohoana ʼaē neʼe mole lotu tahi mo ʼau, neʼe ina momoli mai te pake mo te kiʼi pepa neʼe tohi fēnei ai: “ ʼE ʼau momoli atu te ʼu foʼi keke ʼaenī, pea ʼe ʼau fakaʼamu ke ke mahaki ohage ko tau ʼu tamaliki.” ʼE ʼau toe liliu maʼuli anai koa ke ʼau toe fesioʼaki mo toku famili?

NEʼE kau te faʼahi ʼaia ki te ʼu faigataʼaʼia ʼaē neʼe hoko ki taku tui faka Kilisitiano, koteʼuhi neʼe ʼi ai te tahi ʼu faigataʼaʼia ohage ko te fakafeagai ʼo te famili, mo te fehiʼa ʼa te hahaʼi, mo te ʼu fihi ʼi te telepinale, pea mo te ʼu fakataga mālohi. Kae neʼe feafeaʼi koa pea koteā te tupuʼaga ʼo toku pilisoniʼi, ia ʼau ʼaē ʼe ʼau manavasiʼi ki te ʼAtua pea mo agalelei? Tuku muʼa ke ʼau fakamatala atu.

Ko He Tamasiʼi Masiva Mo He Fakaʼamu ʼe Lahi ʼAupito

ʼI te temi ʼaē neʼe ʼau tupu ai ʼi te taʼu 1909 ʼi Stavromeno, ʼi Kelete, neʼe fai te tau ʼi te fenua, neʼe maʼuli masiva, pea mo hoge. Ki muli age, ko toku ʼu tēhina mo tuagaʼane e toko fā pea mo ʼau, neʼe mātou hāo mai te taʼi mahaki, te ihupeʼe faka Sepania. ʼE ʼau manatuʼi ʼi te tahi temi, neʼe fakatotonu mai e tamatou ʼu mātuʼa ke mātou nonofo ʼi fale lolotoga ni vāhaʼa, naʼa mātou maʼu te taʼi mahaki.

Ko Papa neʼe ko te tagata gāue kele masiva, neʼe tauhi lelei ki tana lotu kae neʼe ina tali he tahi ʼu manatu. Neʼe maʼuli ʼi Falani pea mo Madagascar, koia neʼe logo ai ki te ʼu manatu foʼou ʼo ʼuhiga mo te lotu. Logola te koga ʼaia, kae neʼe agatonu aipe tomatou famili ki te lotu Orthodoxe Keleka, ʼo mātou ʼolo ʼo Misa ʼi te ʼAhotapu fuli, pea neʼe mātou tali tuʼumaʼu ke nofo ʼi tomatou ʼapi te ʼēpikopō ʼo te koga meʼa mokā ina fai tana ʼu ʼaʼahi ʼi te taʼu fuli. Neʼe ʼau kau ki te tamaliki ʼaē neʼe hiva ʼi te ʼēkelesia, pea neʼe ʼau fia patele.

ʼI te taʼu 1929, neʼe ʼau hū ki te gāue polisi. Neʼe ʼau maʼumaʼua gāue ʼi Tesalonika, ʼi te potu noleto ʼo Heleni, ʼi te temi ʼaē neʼe mate ai ia Papa. ʼI taku kumi he fakaloto fīmālie pea mo he mālama fakalaumālie, neʼe ʼau hiki ki te tahi koga meʼa ʼo hoko atu taku gāue polisi ʼi te Moʼuga ko Athos, ʼe tuʼu ōvi ki te monasetelio, ʼe faka ʼuhiga e te hahaʼi lotu Orthodoxe, ko te “moʼuga taputapu.”a Neʼe ʼau gāue ai lolotoga taʼu e fā, pea neʼe ʼau nofo ʼo fakasiosio lelei ki te maʼuli ʼi te monasetelio. Neʼe mole fakatupu ai haku ōvi age ki te ʼAtua, kae neʼe ʼau punamaʼuli ʼi te ʼu aga heʼeʼaoga pea mo aga fakakākā ʼa te kau monike. Neʼe ʼau fakalialia, koteʼuhi ko te tagata takitaki lotu ʼaē neʼe ʼau fakaʼapaʼapa ki ai, neʼe ina ʼui mai ke ma fai he ʼu felāveʼi fakasino. Logope toku lotomamahi ʼaia, kae neʼe ʼau fia tauhi fakamalotoloto ki te ʼAtua pea neʼe ʼau fia patele. Neʼe ʼau kofuʼi te sutana ʼo te patele, pea neʼe ʼau toho toku paki moʼoku suvenia. Pea neʼe ʼau toe liliu ki Kelete.

“Ko Te Tevolo Ia!”

ʼI te taʼu 1942, neʼe ʼau ʼohoana mo te taʼahine agalelei, ko Frosini, ʼe haʼu mai te famili fakaʼapaʼapaʼia. Neʼe fakamālohiʼi e taku ʼohoana ia taku fia liliu ʼo patele, mai te ʼaluʼaga ʼaē ko te famili ʼo toku ʼohoana neʼe ko he famili aga faka lotu.b Neʼe ʼau fia ʼalu ki Ateni ke ʼau ako ʼi he seminalio. ʼI te fakaʼosi ʼo te taʼu 1943, neʼe ʼau tau ki te ʼuafu ko Iráklion, ʼi Kelete, kae neʼe mole ʼau ʼalu ki Ateni. Neʼe lagi mole ʼau ʼalu, koteʼuhi neʼe ʼau maʼu te tahi matapuna fakaloto fīmālie ʼi te faʼahi fakalaumālie. Koteā ʼaē neʼe hoko?

Lolotoga te ʼu taʼu, ko Emmanuel Lionoudakis, ko he tūpulaga neʼe gāue mālohi ʼi te fai faka mafola mo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, neʼe ina akoʼi te ʼu moʼoni faka Tohi-Tapu ʼi Kelete katoa.c Ko ʼihi hahaʼi neʼe nātou fia logo ʼuhi ko te ʼu fakamahino lelei ʼo te Folafola ʼa te ʼAtua e te kau Fakamoʼoni, ʼo nātou lītuʼa ai ki te lotu hala. ʼI te koga meʼa ʼe ōvi age ki te kolo ko Sitia, neʼe fakatuʼutuʼu ai te kūtuga ʼo te kau Fakamoʼoni faʼafai. Neʼe mole leleiʼia e te ʼēpikopō ʼo te koga meʼa—ʼaē neʼe maʼuli ʼi Amelika—koteʼuhi neʼe ina ʼiloʼi ʼe lelei te gāue fai faka mafola ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova. Neʼe ina fia fakagata ʼi tona kolo te “lotu heletiko” ʼaia. ʼAki tana faiga, neʼe tau puke te kau Fakamoʼoni e te kau polisi ʼo faka pilisoniʼi, pea neʼe ʼave nātou ʼo telepinaleʼi ʼuhi ko he ʼu tukugakovi loi.

Neʼe ʼi ai te Fakamoʼoni neʼe ina faigaʼi ke ina fakamahino mai te moʼoni faka Tohi-Tapu kia ʼau, kae neʼe ina fakafuafua neʼe mole ʼau fia logo kiai. Neʼe ina fekauʼi ai te tēhina ʼe faiva age ke haʼu ʼo palalau mo ʼau. ʼAki taku tali fakafefeka age, neʼe liliu te lua fakamoʼoni ʼaia ki te kiʼi kūtuga pea neʼe ina tala age kia nātou: “ ʼE mole feala ia ke liliu ia Pericles ko he Fakamoʼoni. Ko te Tevolo ia!”

Ko Taku ʼUluaki Felāveʼi Mo Te Fakafeagai

ʼE ʼau fiafia heʼe mole manatu feiā ia te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo ʼau. ʼI Fepualio ʼo te taʼu 1945, ko toku tēhina ko Demosthenes, ʼaē neʼe faka tui ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼe nātou akoʼi te moʼoni, neʼe ina ʼaumai taku kaupepa ko tona kupu tāfito, Consolez tous ceux qui mènent deuil.d Ko te ʼu fakamatala ʼaē ʼe tohi ai neʼe malave ʼaupito kia ʼau. Neʼe mole ma toe kau ki he misa ʼi te ’Ēkelesia Orthodoxe, kae neʼe ma kau leva ki te kiʼi kūtuga ʼi Sitía, pea neʼe ma faka mafola tomā lotu foʼou ki tomā ʼu tēhina pea mo tuagaʼane. Neʼe tali fuli e nātou ia te moʼoni faka Tohi-Tapu. Kae ohage ko taku ʼamanaki kiai, ko taku mavae mai te lotu hala neʼe tupu ai te ʼita pea mo te fehiʼa mai ʼo toku ʼohoana pea mo tona famili. Lolotoga te tahi temi, neʼe mole kei fia palalau mai te tāmai ʼo toku ʼohoana. ʼI tomatou ʼapi, neʼe ʼi ai tuʼumaʼu te ʼu tokakovi pea mo te fihi. Logola te faʼahi ʼaia, kae ʼi te ʼaho 21 ʼo Maio ʼo te taʼu 1945, neʼe papitemaʼi ia ʼau pea mo Demosthenes e te Tēhina ko Minos Kokkinakis.e

Neʼe kua lava fakahoko te meʼa ʼaē neʼe ʼau fakaʼamu kiai, pea kua ʼau gāue leva ohage ko he minisi moʼoni ʼa te ʼAtua! ʼE kei ʼau manatuʼi pe te ʼuluaki ʼaho ʼaē neʼe ʼau ʼalu ai ʼo fisifisi ʼi te ʼu matapā. Neʼe ʼau ʼalu kā tokotahi ki te kiʼi kolo veliveli mo ʼaku kaupepa liliki e 35 ʼi taku kato. Neʼe ʼau kamata ʼalu ʼi te ʼu ʼapi, kae neʼe mole ʼau faʼa lotomālohi. Neʼe fakahaʼuhaʼu pe toku lotomālohi ʼaki taku haga fai. Ka haʼu ʼita he patele, neʼe mole ʼau tuʼania ia ia, pea neʼe mole ʼau tokagaʼi tana fakatotonu mai ʼaē ke ma ʼolo ki te fale polisi. Neʼe ʼau ʼui age ki ai, ʼe hoki ʼau mavae pe mokā ʼosi katoa te kolo ʼi taku foli, pea neʼe ko te faʼahi ʼaia neʼe ʼau fai. ʼI te lahi ʼo toku fiafia, neʼe mole ʼau toe fakatalitali ki te kā ke ʼau liliu ki toku ʼapi, kae neʼe ʼau haʼele lalo ia kilometa e 15.

Neʼe Gaohi Koviʼi Mātou e Te Kau Agakovi

ʼI Sepetepeli ʼo te taʼu 1945, neʼe foaki mai te tahi ʼu maʼua ke ʼau fai ʼi tomatou kokelekasio foʼou ʼi Sitía. Mole tuai pea neʼe kamata te tau faka sivile ʼi Heleni. Neʼe fefakafeagaiʼaki te ʼu kūtuga ʼaki he fehiʼa lahi. ʼAki te faʼahi ʼaia, neʼe uga e te ʼēpikopō te kūtuga tau ke nātou kapu te kau Fakamoʼoni ʼaki te ʼu puleʼaki kehekehe. (Soane 16:2) ʼI te lolotoga ʼōmai papikā ʼo te kūtuga tau ki tomatou kolo, neʼe haʼu fakatomuʼa te fafine agalelei ʼo fakahā mai te fakatuʼutuʼu ʼa te kūtuga ʼaia ʼaē ʼe nātou lau ko te ʼu gāue “neʼe fakatotonu e te ʼAtua.” Neʼe mātou fenonoʼi, pea neʼe fakatalitali nātou e tomatou kāiga. Neʼe mātou hāo ai.

Kae neʼe ʼi ai te tahi ʼu meʼa fakatupu mamahi neʼe ʼamanaki hoko mai. Neʼe hoko tuʼumaʼu te haha ʼo mātou pea mo tomatou fakalainoaʼi. Neʼe faigaʼi e nātou ʼaē neʼe fakafeagai mai ke mātou toe liliu ki te ʼēkelesia, ke mātou papitemaʼi tamatou ʼu tamaliki, pea ke mātou pule. ʼI te tahi lakaga, neʼe nātou tā toku tēhina ʼo nātou tuku feiā he neʼe nātou manatu kua mate. Neʼe mamahi toku loto ʼi taku sio ki toku ʼu tokolua neʼe hae ʼonā mutuʼi meʼa pea neʼe tā ia nāua. Lolotoga te temi ʼaia, neʼe papitemaʼi fakakinau e te lotu ia te ʼu tamaliki e toko valu ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova.

Neʼe mate taku faʼe ʼi te taʼu 1949. Neʼe ʼave mātou ki te telepinale e te patele, ʼo ina tukugakoviʼi mātou ʼe mole mātou mulimuli ki te ʼu fakamaʼua ʼo te lao ʼo ʼuhiga mo te fakagafua ki he ʼavaifo. Neʼe fakamāuʼi ia ʼau pea neʼe mole fai hoku fakatūʼa. Neʼe iku ai ki he fagonogono lelei, koteʼuhi neʼe logoʼi te huafa ʼo Sehova ʼi te ʼuluaki palalau ʼo te fakamāu ʼaia. Ko te ʼu puleʼaki pe neʼe kei toe ki te kau fakafeagai ʼi tanatou loto ʼaē ke “mātou toe maʼu he fakakaukau lelei,” ko te puke ʼo mātou pea ʼave mātou ki he tahi koga meʼa. Neʼe nātou fai te meʼa ʼaia ʼi ʼApelili ʼo te taʼu 1949.

ʼI Te Gutuʼumu Kakaha

Neʼe ʼau kau ʼi te ʼu tēhina e toko tolu ʼaē neʼe puke. Neʼe mole pe la haʼu toku ʼohoana ʼo fakasiosio mai ʼau ʼi te fale polisi. Neʼe ʼuluaki pilisoniʼi mātou ʼi Iráklion. Pea ohage ko tona fakamatala ʼi te kamataʼaga, neʼe ʼau tokotahi pea neʼe kua ʼau lotovaivai. Neʼe fakamavete ʼau mo toku ʼohoana kei finemui ʼaē neʼe mole ko he Fakamoʼoni, pea mo te ʼu tamaliki e toko lua. Neʼe ʼau faikole fakamalotoloto kia Sehova ke tokoni mai. Neʼe ʼau manatuʼi te ʼu palalau ʼa te ʼAtua ʼaē ʼe tuʼu ia Hepeleo 13:5: “E mole au tukunoa anai koe, pea e mole au liaki anai koe.” Neʼe ʼau mahino ai ki te fakapotopoto ʼaē ke ʼau falala katoa kia Sehova.—Tāʼaga Lea 3:5.

Neʼe mātou ʼiloʼi age neʼe ʼave ia mātou ki Makrónisos, ko he motu toafa ʼi te vaʼe fenua ʼo Attica, ʼi Heleni. ʼAki pe te higoa ʼo Makrónisos, neʼe feʼauga ia moʼo fakamatakuʼi ʼo he tahi, koteʼuhi ʼe fakapipiki te fale pilisoni ʼaia ki te ʼu gaohi koviʼi pea mo te ʼu gāue faka popūla. ʼI tamatou ʼolo kiai, neʼe mātou tuʼu ʼi Pirée. Logope neʼe haʼihaʼi ʼomātou nima, kae neʼe mātou maʼu he lotomālohi ʼi tomatou ʼu tēhina ʼaē neʼe ʼōmai ki te vaka pea mātou fefāʼufuaʼaki.—Gaue 28:14, 15.

Neʼe ko he meʼa fakatupu mamahi ʼaupito ia te maʼuli ʼi Makrónisos. Neʼe gaohi koviʼi te kau pilisoni e te kau solia mai te uhu ki te pōʼuli. Tokolahi te kau pilisoni ʼe mole ko he kau Fakamoʼoni neʼe nātou liliu ʼo vavale, ko ʼihi neʼe mamate, pea ko te tokolahi neʼe liliu ʼo māʼimoa. Lolotoga te pōʼuli, neʼe mātou logo ki te ʼu kalaga pea mo te ʼu fetāgihi ʼo nātou ʼaē neʼe gaohi koviʼi. Lolotoga te ʼu po momoko, neʼe ʼau faka māmāfana toku sino ʼaki toku tupenu mānifi.

Neʼe faifai pe, pea neʼe ʼiloa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi te fale pilisoni, koteʼuhi ʼi te uhu fuli neʼe pāui mātou ʼaki te higoa ʼaia. Neʼe lahi te ʼu faigamālie neʼe mātou maʼu ke mātou fagonogono. Neʼe ʼau maʼu mo te pilivilesio ʼaē ko te papitemaʼi te tagata neʼe pilisoni ʼuhi ko te politike, kae neʼe tuputupu ʼo hoko ai mo te foaki ʼo tona maʼuli kia Sehova.

Lolotoga taku pilisoni ʼaia, neʼe ʼau haga faitohi pe ki toku ʼohoana ʼofaina kae neʼe mole pe la ina tali tuʼa tahi mai. Neʼe mole fakagata ai taku faitohi age ki ai ʼaki he lotoʼofa, pea mo fakafimālieʼi ia ia, ʼo fakamoʼoni age ki ai ʼe ko he ʼaluʼaga faka temi pe ia, kae ʼe mātou toe fiafia anai.

Lolotoga te temi ʼaia, neʼe hahaʼi te ʼu tēhina ʼaē neʼe fetuku mai ki te motu. ʼI taku gāue ʼi te pilō, neʼe ʼau feʼiloʼiʼaki mo te kolonele neʼe pule ki te koga meʼa. Mai te ʼaluʼaga ʼaē neʼe fakaʼapaʼapa ki te kau Fakamoʼoni, neʼe ʼau fakatuʼutuʼu ke ʼau fehuʼi age ki ai peʼe feala la hamatou maʼu hamatou ʼu tohi mai tomatou pilō ʼi Ateni. Neʼe ina ʼui fēnei: “ ʼE mole feala ia, kaeā lā mo kapau ʼe momoli mai hau pasikete, kae ke nātou tohi ai toku higoa?” Neʼe ʼau punamaʼuli he neʼe mole ʼau ʼamanaki ki te faʼahi ʼaia! Hili kiai te ʼu ʼaho ʼi tamatou ʼosi tuku ifo te ʼuta ʼo te vaka, neʼe hiki nima ake te tagata polisi ki te kolonele pea mo ʼui age ki ai: “Kua tau mai tau pasikete.” Pea tali fēnei age e te kolonele: “Te pasikete fea?” Neʼe ʼau gāue ōvi age ki ai pea neʼe ʼau logoʼi te palalau ʼaia, pea neʼe ʼau fanafana age ki ai: “ ʼE mahino ia ko tamatou pasikete, kae neʼe tohi ai tou higoa ohage pe ko te meʼa ʼaē neʼe ke fakatotonu mai.” Neʼe ko he ʼaluʼaga ʼaia neʼe fakamoʼoni mai ai e Sehova ʼe ina fafaga mātou ʼi te faʼahi fakalaumālie.

Ko He Tapuakina Neʼe Mole Mātou ʼAmanaki Kiai—Pea Mo Te Tahi ʼu Mamahi

ʼI te fakaʼosi ʼo te taʼu 1950, neʼe tuku age ʼau. Neʼe ʼau toe liliu ki toku ʼapi—kua ʼau mahaki, kua ʼau lau tetea, kua ʼau pakoko, pea neʼe mole ʼau ʼiloʼi peʼe feafeaʼi anai hoku fakatalitali. Neʼe ko he toe fiafia haku toe sio ki toku ʼohoana mo taku fānau! Tahi ʼaē meʼa, kua ʼau punamaʼuli ʼi te kua mālū ifo ʼo te fakafeagai ʼa Frosini. Neʼe ʼi ai te ʼu fua ʼo te ʼu tohi ʼaē neʼe ʼau fai mai te fale pilisoni. Neʼe malave kia Frosini ia taku faʼa kātaki pea mo toku loto faiga. Hili pe ʼaia, pea neʼe ʼau fai fakalelei age ki ai pea mo ʼau fakatokatoka mo ia. Neʼe ina tali ke fai hana ako Tohi-Tapu pea neʼe tuputupu tana tui ʼaē kia Sehova pea mo tana ʼu fakapapau. ʼI te ʼu ʼaho ʼaē neʼe fakafiafia ʼaupito kia ʼau, neʼe ko te ʼaho ʼaē neʼe ʼau papitemaʼi ai toku ʼohoana ko te kaugana ʼa Sehova ʼi te taʼu 1952!

ʼI te taʼu 1955, neʼe mātou kamata tufa ki te kau patele fuli ia te kaupepa Qui est “ la lumière du monde ”, la chrétienté ou le christianisme ? (Ko Ai “Te Mālama ʼo Te Malamanei,” Ko Te Keletiate Peʼe Ko Te Lotu Faka Kilisitiano?) Neʼe puke ʼau pea neʼe ʼave ʼau ki te telepinale, pea mo te tahi kau Fakamoʼoni. ʼI te lahi ʼaupito ʼo te ʼu fakamāu ʼaē neʼe fai ki te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, neʼe fai te telepinale makehe ki te ʼu fakamāu fuli ʼaia. ʼI te ʼaho ʼaia, neʼe katoa fuli ʼi ai ia te kau gāue ʼo te ʼu fai fakamāu, pea neʼe fonu te fale telepinale ʼi te kau patele. Neʼe fetatuʼuʼaki te ʼēpikopō. Neʼe ʼi ai te patele neʼe tagi ki te telepinale ʼo meo mai ʼe ʼau fakatafoki lotu. Neʼe fehuʼi age e te tuʼi fakamāu: “ ʼE vaivai feiā koa tau tui ʼo feala noa pe hau higa mokā ke lau he kaupepa?” Neʼe mole kei gū te patele. Neʼe faka ʼāteaina ai ʼau, kae ko ʼihi tēhina neʼe fakatūʼa nātou ke nātou pilisoni lolotoga māhina e ono.

ʼI te ʼu taʼu ʼaē neʼe hoa mai kiai, neʼe putuputu te puke ʼo mātou, pea neʼe tuʼa lahi tomatou fakamāuʼi. Neʼe maʼumaʼua ʼaupito te kau avoka ʼaē neʼe tokakaga kia mātou lolotoga te ʼu ʼahiʼahi ʼaia. Neʼe tuʼa 17 toku fakamāuʼi e te telepinale. Logope te fakafeagai, kae neʼe mātou fai faka mafola tuʼumaʼu. Neʼe mātou tali fakafiafia te faigataʼa ʼaia, pea neʼe liliu ai tamatou tui ʼo mālohi ʼaki te ʼu ʼahiʼahi fakamataku ʼaia.—Sakopo 1:2, 3.

Ko He Tahi ʼu Pilivilesio Pea Mo Te Tahi ʼu Faigataʼaʼia

ʼI te taʼu 1957, neʼe mātou ʼolo ʼo nonofo ʼi Ateni. ʼI ai, neʼe ʼui mai ke ʼau gāue ʼi te kokelekasio foʼou. ʼAki te lagolago mo te loto katoa ʼo toku ʼohoana, neʼe faka fealagia ai ke faigafua tomatou maʼuli pea neʼe mātou tokakaga tāfito ki te ʼu gāue fakalaumālie. Neʼe feala ai ke lahi tomatou temi neʼe mātou fakaʼaogaʼi ki te gāue fai faka mafola. Lolotoga te ʼu taʼu, neʼe kole mai kia mātou ke mātou ʼolo ki te ʼu kokelekasio kehekehe neʼe ʼaoga kiai he lagolago lahi.

ʼI te taʼu 1963, neʼe taʼu 21 toku foha pea neʼe pāui ia ia ki te hū solia. ʼUhi ko tanatou fakafisi ki te solia, neʼe haha te kau Fakamoʼoni fuli ʼaē neʼe pāui ki te solia, neʼe vāʼi ia nātou, pea mo fakalainoaʼi nātou. Neʼe toe hoko ki toku foha ia te ʼu mamahi ʼaia. Koia neʼe ʼau fakatoʼo age kiai toku tupenu mai Makrónisos ohage ko he meʼa moʼona fakaloto mālohiʼi, ke ina muliʼi te faʼifaʼitaki ʼo nātou ʼaē neʼe muʼamuʼa, pea neʼe nātou taupau tanatou agatonu. Ko te ʼu tēhina ʼaē neʼe pāui neʼe fakamāuʼi nātou e te telepinale ʼo te solia, pea neʼe fakatūʼa ia nātou ke nātou pilisoni ia taʼu e lua peʼe fā. ʼI tanatou ʼosi mavae mai te fale pilisoni, neʼe toe pāui ia nātou pea neʼe toe fakatūʼa ia nātou. ʼI toku ʼuhiga minisi faka lotu, neʼe ʼau lava ʼaʼahi te kau pilisoni kehekehe, kae neʼe mole lahi he faka fealagia mai ke ʼau felāveʼi mo toku foha pea mo ʼihi kau Fakamoʼoni agatonu. Neʼe pilisoniʼi toku foha ʼo fakalaka ia taʼu e ono.

Neʼe Lagolago Mai Ia Sehova Kia Mātou

ʼI te ʼosi fakatuʼu ʼo te faʼifaʼitaliha faka lotu ʼi Heleni, neʼe ʼau maʼu te pilivilesio ʼaē ke ʼau gāue pionie makehe faka temi ʼi te motu ko Rhodes. Pea ʼi te taʼu 1986, neʼe ʼaoga he kau gāue ʼi Sitía, ʼi Kelete, te koga meʼa ʼaia neʼe ʼau kamata ai taku gāue faka Kilisitiano. Neʼe tali fakafiafia te kole ʼaia ke ʼau toe gāue ai mo te ʼu tēhina mo tuagaʼane ʼaē neʼe mātou feʼiloʼiʼaki talu mai taku kei veliveli.

Mai te ʼaluʼaga ʼaē ko ʼau ʼaē ʼe matuʼa ʼi toku famili, ʼe ʼau fiafia ʼi te sio ki te teitei toko 70 ʼo toku famili ʼe nātou tauhi agatonu kia Sehova. Pea ʼe kei hoko atu pe tonatou faka hahaʼi. Ko ʼihi ʼe nātou tagata ʼāfea, ko ʼihi ʼe nātou tagata faifekau faka minisitelio, ko ʼihi ʼe pionie, ko ʼihi ʼe Petelite, pea ʼe ʼi ai ʼihi ʼe ko te kau taupau feʼoloʼaki. Lolotoga taʼu e 58 tupu, neʼe ʼahiʼahiʼi taku tui ʼi te ʼu ʼahiʼahi lahi. ʼI te temi nei kua ʼau taʼu 93, pea ka ʼau toe manatuʼi te ʼu faʼahi ʼaia, ʼe mole ʼau fakahemala ʼi te tauhi ki te ʼAtua. Neʼe ina foaki mai te mālohi ke ʼau tali ki tana fakaafe ʼofa ʼaenī: “Foha, foaki mai tou loto, pea ke leleiʼia e tou ʼu mata toku ʼu ala.”—Tāʼaga Lea 23:26.

[Kiʼi nota]

a Vakaʼi Te Tule Leʼo ʼo te ʼaho 1 ʼo Tesepeli 1999, pasina 30 ki te 31.

b ʼE gafua ke ʼohoana te kau patele ʼo te Lotu Orthodoxe.

c ʼE maʼu te fakamatala ʼo te maʼuli ʼo Emmanuel Lionoudakis ʼi Te Tule Leʼo ʼo te ʼaho 1 ʼo Sepetepeli 1999, pasina 25 ki te 29.

d Neʼe tā e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, kae ʼe mole kei maʼu ʼi te temi nei.

e ʼO ʼuhiga mo te mālo ʼa Minos Kokkinakis ʼi te telepinale, vakaʼi Te Tule Leʼo Fakafalani ʼo te ʼaho 1 ʼo Sepetepeli 1993, pasina 27 ki te 31.

[Talanoa ʼo te pasina 27]

Makrónisos Ko He Motu Fakamataku

Lolotoga taʼu e hogofulu, mai te taʼu 1947 ki te taʼu 1957, neʼe nonofo te toko 100 000 tupu kau pilisoni ʼi te motu magemage pea mo tuʼu tokotahi ko Makrónisos. ʼI te hahaʼi ʼaia, neʼe kaugamālie te kau Fakamoʼoni agatonu ʼaē neʼe ʼave kiai ʼuhi ko tanatou fia pipiki ki tonatou maʼuli faka Kilisitiano. Neʼe tupu tonatou pilisoniʼi ʼuhi ko te kau takitaki lotu Orthodoxe ʼaē neʼe nātou fai te ʼu tukugakovi loi kia nātou, ʼo lau ko he kau Kominisi.

ʼO ʼuhiga mo te ʼu faʼahiga tūʼa ʼaē neʼe fai ʼi Makrónisos, ʼe fakamatala fēnei e te tohi faka Keleka Papyros Larousse Britannica: “ ʼE ko he meʼa fakaufiufi ʼi te hisitolia ʼo Heleni, te ʼu puleʼaki moʼo fakatūʼa ʼo te kau pilisoni, . . . mo te faʼahiga maʼuli ʼaē neʼe hoko ai, ʼaē ʼe mole mata feʼauga mo he fenua ʼe lau kua haʼele ki muʼa tona maʼuli, pea mo te ʼu aga fai fakapō ʼaē neʼe fai e te kau tagata leʼo ki te kau pilisoni.”

Neʼe ʼui age ki ʼihi kau Fakamoʼoni, ʼe hoki feala ke nātou mavae mo kapau ʼe nātou fakafisi ki tonatou tui. Kae neʼe taupau aipe e te kau Fakamoʼoni tanatou agatonu. Tahi ʼaē meʼa, ko ʼihi kau pilisoni faka politike neʼe nātou tali te moʼoni faka Tohi-Tapu ʼuhi ko tanatou fakatahi mo te kau Fakamoʼoni.

[Paki ʼo te pasina 27]

Ko Minos Kokkinakis (ʼe tuʼulaga tolu mai te faʼahi mataʼu) mo ʼau (ʼe ʼau tuʼulaga fā mai te faʼahi hema) ʼi te fale pilisoni ʼi te motu ko Makrónisos

[Paki ʼo te pasina 29]

ʼE ʼau gāue mo te Fakamoʼoni ʼi Sitía, ʼi Kelete, ʼaē neʼe ʼau gāue ai ʼi taku kei tūpulaga

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae