ʼE Mole Tuai Anai Ia Sehova
“Tatau aipe peʼe tuai [te meʼa ʼaē neʼe ke sio kiai], haga talitali kiai; heʼe hoko moʼoni anai ia. ʼE mole tauhala anai ia.”—Hapakuke 2:3.
1. Koteā te meʼa ʼaē ʼe lotomālohi kiai te hahaʼi ʼa Sehova, pea koteā ʼaē neʼe nātou fai?
“ ʼI TOKU tule leʼo ʼe ʼau haga tuʼu ai anai.” Neʼe ko te meʼa ʼaia neʼe lotomālohi kiai Hapakuke, te polofeta ʼa te ʼAtua. (Hapakuke 2:1) ʼE toe feiā mo te hahaʼi ʼa Sehova ʼo te 20 sēkulō ʼaenī. Koia neʼe nātou tali fakafiafia ki te pāui ʼaē neʼe fai ʼi te fakatahi makehe ʼo Sepetepeli 1922: “Koʼeni te ʼaho ʼo te ʼu ʼaho fuli. Koutou sio, kua pule te Hau! Ko koutou tana hahaʼi ʼave logo. Koia: Koutou kalagaʼi, koutou kalagaʼi, koutou kalagaʼi, te Hau pea mo tona Puleʼaga.”
2. ʼI tanatou toe fai mālohi tanatou gāue ʼi te ʼosi ʼo te ʼUluaki Tau Faka Malamanei, koteā ʼaē neʼe feala ke ʼui e te kau Kilisitiano?
2 ʼI te hili ʼo te ʼUluaki Tau Faka Malamanei, neʼe toe fakatuʼu e Sehova te toe ʼo te kau fakanofo ke nātou gāue mālohi. Ohage ko Hapakuke, neʼe feala kia nātou takitokotahi ke nātou ʼui fēnei: “ ʼE ʼau haga nofo anai ʼi te kaupā; pea ʼe ʼau nofo ʼalaʼala anai ke ʼau sio peʼe palalau feafeaʼi anai kia te ʼau.” ʼE lahi te ʼu lea faka polofeta ʼe fakaʼaoga liuliuga ai te ʼu kupu Faka Hepeleo ʼaē ʼe fakaliliu ʼaki te ʼu kupu “leʼo” pea mo “nofo ʼalaʼala.”
“ ʼE Mole Tauhala Anai”
3. He koʼe koa ʼe tonu ke tou nofo ʼalaʼala?
3 Ia ʼaho nei, ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼe nātou tala te fakatokaga ʼaia ʼa te ʼAtua, pea ʼe tonu ke nātou tokakaga ki te ʼu palalau fakamuli ʼo te lea faka polofeta ʼa Sesu: “Koia, koutou alaala; koteuhi e mole koutou iloi te temi e liliu mai ai te pule o te api, pe ko te afiafi, pe ko te vaelua po, pe ko te uluaki moa, pe ko te hegihegi, naa e liliu fakafokifa mai, o ina mau mai koutou e koutou momoe. Ko te mea e au tala atu kia koutou, e au tala ki te hahai fuape: Koutou alaʼala.” (Maleko 13:35-37) Ohage ko Hapakuke, pea ʼo mulimuli ki te ʼu folafola ʼa Sesu, ʼe tonu ke tou nofo ʼalaʼala!
4. Koteā te ʼu meʼa ʼaē ʼe tatau ai totatou temi pea mo te temi ʼo Hapakuke ʼi te taʼu 628 ʼi muʼa ʼo totatou temi?
4 Neʼe lagi fakaʼosi e Hapakuke tana tohi ʼi te taʼu 628 ʼi muʼa ʼo totatou temi, ʼi muʼa ʼa te liliu ʼo Papiloni ko te mālohi faka malamanei tāfito. Lolotoga ni ʼu taʼu, neʼe tala te fakamāu ʼaē ka fai e Sehova ki te Selusalemi ʼaposita. Kae neʼe mole ʼiloʼi lelei peʼe hoko ʼafea te fakamāu ʼaia. Ko ai ʼaē neʼe feala ke ina ʼui ʼe hoko anai ia taʼu e 21 ki muli age, pea ʼe ko Papiloni ʼaē ka ina fakahoko te fakamāu ʼa Sehova? ʼO toe feiā pe ia ʼaho nei, ʼe mole tou ʼiloʼi “te aho alâ pea mo te hola” ʼaē kua fakakatofa ki te fakaʼosi ʼo te tuʼu ʼaenī, kae neʼe fai e Sesu kia tatou te fakatokaga ʼaenī: “Koutou nofo teuteu, koteuhi e haele mai te Foha o te tagata i te hola e mole koutou manatu ki ai.”—Mateo 24:36, 44.
5. Koteā ʼaē ʼe fakaloto mālohi tāfito ʼi te ʼu folafola ʼa te ʼAtua ʼaē ʼe tuʼu ia Hapakuke 2:2, 3?
5 Koia neʼe fakatotonu e Sehova kia Hapakuke ke ina fai te gāue ʼaenī: “Tohi te meʼa ʼaē neʼe hā, pea tohi fakalelei ki he ʼu maka, ke feala kia ia ʼaē ʼe ina lau leʼolahi ke faigafua tana lau. He ko te meʼa ʼaē neʼe hā ʼe kei tuku ia ki te temi ʼaē neʼe fakakatofa kiai. Pea ʼe fakatupu lotohoha ia ʼo aʼu ki te fakaʼosi, pea ʼe mole loi anai ia. Tatau aipe peʼe tuai, haga talitali kiai; heʼe hoko moʼoni anai ia. ʼE mole tauhala anai ia.” (Hapakuke 2:2, 3) Ia ʼaho nei, kua mafola ʼaupito te agakovi pea mo te agamālohi ʼi te kele katoa, pea ʼe hā ʼaki mai kua tou ōvi ki “te ʼaho lahi pea mo fakamanavahe ʼo Sehova.” (Soele 2:31) ʼE fakaloto mālohi ʼaupito te fakapapau ʼaenī ʼa Sehova: “ ʼE mole tauhala anai”!
6. ʼE tou lava hāo feafeaʼi anai ʼi te ʼaho ʼo te fakamāu ʼaē ka hoko mai?
6 ʼE tou lava hāo feafeaʼi anai ʼi te ʼaho ʼo te fakamāu ʼaē ka hoko mai? ʼE tali fēnei e Sehova ʼi tana fakahā te kehekehe ʼo te kau faitotonu pea mo te kau heʼe faitotonu: “Koʼeni! Ko tona nefesi neʼe fufula; neʼe mole faitotonu ʼi tona loto. Kae ki te faitotonu, ʼe maʼuli anai ʼuhi ko tana agatonu.” (Hapakuke 2:4) ʼI te hisitolia ʼo totatou temi, ko te ʼu pule pea mo te ʼu hahaʼi fialahi pea mo loto mānumānu, neʼe nātou liligi te toto ʼo te toko lauʼi miliona hahaʼi neʼe mole nātou fai he meʼa kovi, tāfito ʼi te ʼu tau faka malamanei e lua pea mo te ʼu tau ʼaē ʼe hoko ʼuhi ko te ʼu lanu. Kae neʼe nofo agatonu te kau kaugana fakanofo ʼa te ʼAtua ʼaē ʼe nātou manako ki te tokalelei. ʼE ko nātou “te puleʼaga faitotonu, ʼaē ʼe nofo agatonu.” Ko te puleʼaga ʼaia, ʼo feiā mo tona ʼu kaugā fagona te “tahi ʼu ōvi,” ʼe nātou mulimuli ki te fakatotonu ʼaenī: “Koutou falala kia Sehova, ʼi te temi fuli, heʼe ko Sah Sehova ʼe ko te Maka ʼo aʼu ki he ʼu temi ʼe mole ʼiloʼi honatou gataʼaga.”—Isaia 26:2-4; Soane 10:16, MN.
7. ʼO mulimuli ki te fakamahino e Paulo te vaega ʼo Hapakuke 2:4, koteā te meʼa ʼaē ʼe tonu ke tou fai?
7 ʼI tana faitohi ki te kau Kilisitiano Hepeleo, neʼe toe fakaʼaogaʼi e te ʼapositolo ko Paulo te vaega ʼo Hapakuke 2:4 ʼo ina ʼui fēnei ki te hahaʼi ʼa Sehova: “E aoga foki kia koutou te faafai ki tautou fai te finegalo o te Atua, e koutou mau feia ai te Fakapapau. Io, ko te temi veliveli kei toe, pea ko Ia ae e tonu ke haele mai, e haele mai anai pea e mole tuai anai. Ko taku tagata agatonu e mauli anai i te tui, pea kapau e holomuli, e mole fua anai toku laumalie ia te ia.” (Hepeleo 10:36-38) ʼE mole tonu ke fakavaivai totatou ʼu nima ʼi te ʼu ʼaho ʼaenī, peʼe fakahēʼi tatou e te mālama mānumānu ʼa Satana ʼaē ʼe manako ki te ʼu fakafiafia. Koteā ʼaē ʼe tonu ke tou fai ʼo aʼu ki te fakaʼosi ʼo “te temi veliveli kei toe”? Ohage ko Paulo, ko tatou ʼo te puleʼaga maʼoniʼoni ʼa Sehova, ʼe tonu ke tou ‘hagatahi kia mea e tuu mai mua pea mo tou lele ki te gataʼaga, ki te fakapale’ ʼaē ko te maʼuli heʼegata. (Filipe 3:13, 14) Pea ohage ko Sesu, ʼe tonu ke tou ‘kātaki ʼuhi ko te fiafia ʼaē neʼe fakapapauʼi mai kia tatou.’—Hepeleo 12:2.
8. Ko ai te “tagata” ʼo Hapakuke 2:5, pea he koʼe ʼe mole hoko anai tana fakatuʼutuʼu?
8 ʼE talanoa ia Hapakuke 2:5 ki “te tagata mālohi” ʼe kehekehe mo te ʼu kaugana ʼa Sehova, heʼe mole ina lava fakahoko tana fakatuʼutuʼu, logope la neʼe “ina faka fālahi tona nefesi ke hage ko te Seole.” Ko ai te tagata ʼaia ʼaē “ ʼe mole lava fīmālie”? Ohage ko te Papiloni fekai ʼo te temi ʼo Hapakuke, ko te “tagata” ʼaia ʼe ko te ʼu mālohi faka politike—pe ko te mālohi fasciste, pe ko te mālohi Nasi, pe ko te kau Kominisi, pe ko nātou ʼaē ʼe faka higoaʼi ko te ʼu puleʼaga faka temokalatike—ʼaē ʼe nātou fetauʼaki moʼo fakalahi tonatou fenua. ʼE fakafonu e te tagata ʼaia te Seole, te faitoka, ʼaki te ʼu nefesi ʼo te hahaʼi ʼaē neʼe mole nātou fai he ʼu meʼa kovi. Kae ko te tagata aga fakakākā ʼaia ʼo te mālama ʼa Satana, kua konahia ʼi tona fialahi, pea ʼe mole ina lava “fakatahiʼi kia ia te ʼu puleʼaga fuli pea mo tānaki kia ia te ʼu hahaʼi fuli.” ʼE ko Sehova ʼAtua tokotahi ʼaē ʼe feala ke ina faka logo tahi te hahaʼi fuli, pea ʼe ina fakahoko anai te faʼahi ʼaia ʼaki te Puleʼaga Faka Mesianike.—Mateo 6:9, 10.
Ko Te ʼUluaki ʼo Te ʼu Malaʼia e Nima
9, 10. (a) Koteā ʼaē ʼe fakahā e Sehova ʼaki ia Hapakuke? (b) ʼO ʼuhiga mo te paʼaga fakakākā, e feafeaʼi te faʼahi ʼaia ia ʼaho nei?
9 ʼAki tona polofeta ko Hapakuke, ʼe fakahā e Sehova te ʼu malaʼia e nima, ʼaē ʼe ko te ʼu faifakamāu ʼe hoko anai moʼo fakatokatoka te kele ke nofoʼi e te hahaʼi tauhi agatonu ʼa te ʼAtua. Ko te hahaʼi faitotonu ʼaia ʼe nātou ‘fai te tākuga’ ʼe fakahā e Sehova. ʼE tou lau fēnei ia Hapakuke 2:6: “Malaʼia kia ia ʼaē ʼe ina fakalahi te meʼa ʼaē ʼe mole ʼaʼana—Oie! ʼo aʼu ki ʼafea?—pea ʼe ina fakamamafa tona huʼi maʼua!”
10 ʼI henī, ʼe talanoa ki te paʼaga neʼe maʼu fakakākā. ʼI totatou mālama, ʼe ʼāsili koloaʼia te hahaʼi maʼu koloā, pea ʼe ʼāsili masiva te hahaʼi māsisiva. Ko te hahaʼi faifakatau toloke pea mo te hahaʼi kaihaʼa ʼe nātou maʼu paʼaga kae pakupaku te hahaʼi māhani. Neʼe fakafuafua, ʼi te malamanei katoa ʼe masiva te tokotahi ʼi te toko fā. ʼE lahi te ʼu fenua, kua maʼuli fakaʼofaʼofa ai te hahaʼi. Ko nātou ʼaē ʼe nātou holi ki te faitotonu, ʼe nātou kalaga fēnei: “ ʼO aʼu ki ʼafea” te hoko ʼo te ʼu meʼa heʼe faitotonu ʼaia? Kae kua vave hoko mai te fakaʼosi! Ei, “ ʼe mole tuai anai” te meʼa ʼaē neʼe hā kia Hapakuke.
11. Koteā te meʼa ʼaē ʼe ʼui e Hapakuke ʼo ʼuhiga mo te ligi toto, pea he koʼe ʼe feala hatatou ʼui kua lahi te ligi toto ʼi te kele ia ʼaho nei?
11 ʼE ʼui fēnei e te polofeta ki te agakovi: “Koteʼuhi neʼe lahi te ʼu puleʼaga neʼe ke kaihaʼa, ko te toega ʼo te hahaʼi ʼe nātou kaihaʼa anai koe, ʼuhi ko te ligi toto ʼo te hahaʼi pea mo te agamālohi ki te kele, mo te kolo pea mo nātou fuli ʼaē ʼe nonofo ai.” (Hapakuke 2:8) Ia ʼaho nei ʼe lahi te ligi toto ʼaē ʼe hoko ʼi te malamanei! Neʼe ʼui fakahagatonu e Sesu: “Ko natou fuape e toʼo heleta e natou matepe anai i te heleta.” (Mateo 26:52) Kae ʼi te 20 sēkulō, ko te ʼu puleʼaga pea mo te hahaʼi ʼo te ʼu fenua neʼe nātou matehi te toko lauʼi teau miliona hahaʼi. Malaʼia kia nātou ʼaē ʼe nātou kau ki te ʼu ligi toto ʼaia!
Te Lua Malaʼia
12. Koteā te lua malaʼia ʼaē ʼe talanoa kiai ia Hapakuke, pea ʼe lava feafeaʼi hatatou ʼiloʼi papau ʼe mole ʼaoga anai te ʼu koloā fakakākā?
12 Ko te lua malaʼia, ʼaē ʼe tuʼu ia Hapakuke 2:9-11, ʼe hoko kia “ia ʼaē neʼe ina maʼu he paʼaga fakakākā maʼa tona ʼapi, ke feala hana fakatuʼu ki ʼoluga tona fātaʼi, ke hāo mai te puke ʼo te malaʼia!” Kae ko tana paʼaga fakakākā ʼe mole ʼaoga anai kia ia, ohage ko tona fakahā mai e te tagata fai pesalemo: “ ʼAua naʼa ke nofo ʼi te mataku heʼe maʼu paʼaga he tagata, heʼe tuputupu te kolōlia ʼo tona ʼapi, koteʼuhi ʼi tona mate ʼe mole feala ke ina ʼave he meʼa; ʼe mole hifo anai mo tona kolōlia.” (Pesalemo 49:16, 17) Koia ʼe maʼuhiga te tokoni fakapotopoto ʼaē neʼe fai e Paulo: “Fakatotonu ki te hahai maumea o te malama aeni, ke aua tanatou fiameamea mo tanatou tuku tanatou falala ki he u koloa fakalakilua, kae ki te Atua ae e ina fakakoloa mai tatou, aki te meafuape, tou fakafiafia ai.”—1 Timoteo 6:17.
13. He koʼe ʼe tonu ke tou haga tala te fakatokaga ʼa te ʼAtua?
13 ʼE maʼuhiga ʼaupito ke kalagaʼi te ʼu faifakamāu ʼa te ʼAtua ia ʼaho nei! ʼI te mole tali e te kau Faliseo te ʼui ʼaē e te hahaʼi ko Sesu “iaʼia e haele mai, ia te Hau i te huafa o te Aliki,” neʼe ʼui fēnei e Sesu: “E au tala atu, kapau e fakalologo anai ia natou aeni, pea e kalaga anai te u maka.” (Luka 19:38-40) ʼO toe feiā pe, kapau ko te hahaʼi ʼa te ʼAtua ia ʼaho nei, ʼe mole nātou tala te agakovi ʼo te mālama ʼaenī, ‘mai te kaupā ʼe meo anai he maka.’ (Hapakuke 2:11) Koia tou hoko atu tatatou fakahā te fakatokaga ʼa te ʼAtua!
Te Tolu Malaʼia Pea Mo Te Ligi Toto
14. Koteā te ligi toto ʼaē neʼe fai e te ʼu lotu ʼo te malamanei?
14 Ko te tolu malaʼia ʼaē neʼe fakahā e Hapakuke ʼe talanoa ki te ligi toto. ʼE ʼui fēnei ia Hapakuke 2:12: “Malaʼia kia ia ʼaē ʼe ina laga he kolo ʼaki te ligi toto, pea neʼe ina fakatuʼu te kolo ʼaki te heʼe faitotonu!” ʼI te mālama ʼaenī, ʼe tautau hoko fakatahi te heʼe faitotonu pea mo te ligi toto. Kua ʼiloʼi lelei e te hahaʼi ko te ʼu liligi toto tāfito ʼo totatou hisitolia neʼe hoko ʼuhi ko te ʼu lotu ʼo te malamanei. ʼE feala pe ke tou talanoa ki te ʼu tau ko te ʼu Croisades, ʼaē neʼe fetauʼaki ai te kau Kilisitiano pea mo te kau Mahometa; ʼo feiā mo te Inikisisio Katolika ʼaē neʼe hoko ʼi Sepania pea mo Amelika Latina; mo te Tau ʼaē neʼe hoko ia Taʼu e Tolugofulu ʼi Eulopa ʼi te hahaʼi Polotesita pea mo te kau Katolika; pea ʼe toe ʼi ai mo te ʼu tau faka malamanei e lua ʼaē neʼe kamata ʼi te Keletiate, pea ko te ligi toto ʼaē neʼe hoko ai neʼe kovi age ʼi te ʼu tau fuli.
15. (a) ʼAki te tali pea mo te lagolago ʼo te lotu, koteā te meʼa ʼaē ʼe hoko atu e te ʼu puleʼaga? (b) ʼE feala koa ki te Kautahi ʼo te ʼAtu Puleʼaga Fakatahi ke ina fakagata te faʼu ʼo te ʼu mahafu tau?
15 Ko te agaaga ʼaē neʼe kovi tāfito ʼi te lua tau faka malamanei, neʼe ko te Fai Fakapō ʼa te kau Nasi, ʼaē neʼe mamate ai te toko lauʼi miliona Sutea pea mo te tahi ʼu hahaʼi ʼi Eulopa. Mole heʼeki faʼa fualoa, neʼe ʼui e te kau takitaki ʼo te Lotu Katolika ʼi Falani, neʼe mole nātou lava fakafeagai ki te ʼave ʼo te toko lauʼi afe hahaʼi ke matehi nātou ʼi te ʼu kogafale kasa ʼa te kau Nasi. Kae ko te ʼu puleʼaga ʼe nātou teuteu tuʼumaʼu ke nātou liligi te toto pea ʼe lagolago kiai te ʼu lotu. ʼO ʼuhiga mo te ’Ēkelesia Orthodoxe ʼo Lusia, neʼe ʼui fēnei e te nusipepa Time (ʼaē ʼe tufa ʼi te malamanei katoa): “ ʼE fakapunamaʼuli te pipiki ʼa te ʼēkelesia foʼou, ki te fakatau ʼo te ʼu mahafu ʼa te kau solia Lusia. . . . Kua liliu ko he meʼa māhani te tapuakiʼi e te kau patele te ʼu vakalele tau pea mo te ʼu nofoʼaga solia. ʼI Novepeli, ʼi te Monasetelio Danilovsky ʼo Moscou, te tafitoʼaga ʼo te kau takitaki lotu Orthodoxe Lusia, neʼe tapuakiʼi e te ʼēkelesia ʼaia te ʼu mahafu tau faka nukeleʼea.” ʼE feala anai koa ki te Kautahi ʼo Te ʼAtu Puleʼaga Fakatahi ke nātou fakagata te faʼu ʼo te ʼu mahafu tau fakatemonio? Kailoa! Ohage ko tona fakamatala e te nusipepa Pilitania ʼo Lonitoni ko The Guardian, neʼe ʼui fēnei e te tagata neʼe fakapale ʼaki te Prix Nobel ʼo te Tokalelei: “Ko te fihifihia ʼo te Conseil de sécurité ʼo te ʼAtu Puleʼaga Fakatahi, he ko nātou toko nima ʼe ko te ʼu puleʼaga tāfito ʼe nātou fakatau te ʼu mahafu tau.”
16. Koteā te meʼa ʼaē ka fai e Sehova ki te ʼu puleʼaga ʼaē ʼe fetauʼaki?
16 ʼE fakahoko anai koa e Sehova tana fakamāu ki te ʼu puleʼaga ʼaē ʼe fetauʼaki? ʼE ʼui fēnei ia Hapakuke 2:13: “Koʼeni! ʼE mole koa la ko Sehova ʼo te ʼatu kautau ʼaē ka ogosia ai te hahaʼi maʼa te afi, pea ʼe gaʼegaʼe noa anai te ʼu fenua.” Ko “Sehova ʼo te ʼatu kautau”! Ei, ko Sehova ʼe ʼi ai tana ʼu kautau ʼaselo ʼi te lagi, pea ʼe ina fakaʼaogaʼi anai nātou moʼo molehi te ʼu puleʼaga pea mo te hahaʼi ʼaē ʼe nātou fetauʼaki!
17. ʼE mafola feafeaʼi anai te ʼiloʼi ʼo Sehova ʼi te kele, ʼi te ʼosi fakaʼauha ʼo te ʼu puleʼaga agamālohi?
17 Koteā ʼaē ka hoko mokā ʼosi fakaʼauha anai e Sehova te ʼu puleʼaga agamālohi ʼaia? ʼE tali fēnei e Hapakuke 2:14: “ ʼE fonu anai te kele ʼi te ʼiloʼi ʼo te kolōlia ʼo Sehova ohage ko te ʼuʼufi ʼo te tai e te ʼu vai.” ʼI ʼamanaki taulekaleka leva! ʼI Halamaketone, ʼe faka lākatonuʼi anai te ʼuhiga pule faʼifaʼitaliha ʼo Sehova. (Apokalipesi 16:16) ʼE ina fakapapauʼi mai, ʼe ina ‘faka kolōliaʼi anai te nofoʼaga ʼo tona ʼu vaʼe,’ ʼaē ko te kele ʼaē ʼe tou maʼuʼuli ai. (Isaia 60:13) ʼE akoʼi anai ki te hahaʼi fuli te ala ʼa te ʼAtua ʼaē ʼe ina taki ki te maʼuli, pea ʼe fonu anai te kele ʼaki te ʼiloʼi ʼo te ʼu fakatuʼutuʼu faka kolōlia ʼa Sehova ohage ko te fakafonu e te ʼu moana te ʼu vanu ʼo te tai.
Te Fā Malaʼia Pea Mo Te Nima
18. Koteā te fā malaʼia ʼaē neʼe fakahā e Hapakuke, pea ʼe hā feafeaʼi ʼi te ʼu aga ʼo te mālama ʼaenī?
18 Ko te fā malaʼia ʼe fakamatala fēnei ia Hapakuke 2:15: “Malaʼia kia ia ʼaē ʼe ina fakaʼinu tona ʼu kaugā fagona, ʼo ina fakapipiki kiai tou hāūhāū pea mo tou ʼita, ke nātou konānā ai pea ke koutou mamata ki tonatou ʼu koga fakaufiufi.” ʼE talanoa ʼi henī ki te faʼahiga maʼuli vale pea mo heʼeʼaoga ʼo totatou mālama. Ko tana ʼu aga heʼeʼaoga ʼaia ʼe lagolago kiai ʼihi kautahi faka lotu, pea ʼe ʼāsili kovi. Ko te ʼu mahaki ohage ko te SITA, pea mo te tahi ʼu mahaki ʼaē ʼe tupu ko te ʼu felāveʼi fakasino, kua mafola ʼi te malamanei katoa. ʼE mole nātou fakahā “te kolōlia ʼo Sehova,” kae ko te taʼiake ʼaenī ʼaē ʼe maʼuligalo, ʼe kovi ʼaupito tana ʼu aga heʼeʼaoga pea ʼe fakatalitali ki tona fakaʼauha e te ʼAtua. ‘ ʼE nātou fiafia ʼi te fakalainoa kae mole ʼi te kolōlia,’ pea ko te mālama māmio kovi ʼaenī ʼe teuteu ke ina ʼinu te ipu ʼo te hāūhāū ʼa Sehova, ʼaē ʼe ina fakatātā tona finegalo ʼo ʼuhiga mo te mālama ʼaia. ‘ ʼE hoko anai te fakaufiufi ki tona kolōlia.’—Hapakuke 2:16.
19. Koteā te meʼa ʼaē neʼe fakahā ʼi muʼa ʼo te nima malaʼia, pea he koʼe ʼe maʼuhiga te ʼu palalau ʼaia ʼi te mālama ʼo te temi ʼaenī?
19 ʼI muʼa ʼo te nima malaʼia, ʼe fai te fakatokaga fakahagatonu ʼo ʼuhiga mo te tauhi ki te ʼu fakatātā. ʼE fakatotonu e Sehova ki te polofeta ke ina fai te ʼu palalau mālohi ʼaenī: “Malaʼia kia ia ʼaē ʼe ina ʼui ki te ʼakau: ‘Ê ʼala ake!’ pea ki te maka ʼaē ʼe fakalogologo: ‘Ê tuʼu ake! Ko ia totonu ʼe faiakonaki anai!’ Koʼeni! ʼE ʼaofi ia ia ʼaki te aulo pea mo te siliva, pea ʼe mole he mānava ʼi tona lotolotoiga.” (Hapakuke 2:19) ʼO aʼu mai ki te temi nei, ko te Keletiate pea mo te kau pagani ʼe nātou tulolo ki te koluse, ki te fakatātā ʼo te Taupoʼou, mo te ʼu fakatātā ʼo te kau sagato pea mo te ʼu fakatātā ʼo te tagata pea mo te manu. Kae ʼe mole feala ki he fakatātā ke ʼala ake moʼo hāofaki tana hahaʼi atolasio mai te fakamāu ʼaē ka fakahoko e Sehova. Ko te aulo pea mo te siliva ʼaē ʼe ʼaofi ʼaki nātou ʼe mole nā maʼuhiga mokā fakatatau ki te taulekaleka ʼo te ʼAtua heʼegata, ko Sehova, pea mo te kolōlia ʼo tona ʼu keleatula maʼuli. ʼOfa pe ke tou vikiʼi tona huafa taulekaleka ʼo talu ai!
20. Koteā te faʼahiga fale lotu ʼaē ʼe tou tauhi fakafiafia ai?
20 Ei, ʼe tau mo feʼauga ke tou vikiʼi totatou ʼAtua ko Sehova. ʼAki tatatou fakaʼapaʼapa lahi kia te ia, tou tokagaʼi te fakatokaga ʼaē ʼe fai mai kia tatou ʼo ʼuhiga mo te tauhi tamapua. Kae koutou fakalogo! ʼE kei palalau ia Sehova: “ ʼE nofo ia Sehova ʼi tona fale lotu taputapu. Koutou fakalogologo ʼi ʼona muʼa, ia koutou fuli ʼo te kele!” (Hapakuke 2:20) ʼE mahino papau ia, neʼe manatu te polofeta ki te fale lotu ʼo Selusalemi. Kae ia ʼaho nei ʼe tou maʼu te pilivilesio ʼaē ke tou tauhi ʼi te fale lotu ʼe lahi age heʼe ko te fakatuʼutuʼu fakalaumālie, ʼaē kua Pelepitelo Lahi ai totatou ʼAliki ko Sesu. ʼI henī, ʼi te malaʼe fakakelekele ʼo te fale lotu ʼaia, ʼe tou fakatahi ai, mo tou tauhi pea mo tou faikole ʼaki he aga fakaʼapaʼapa ki tona huafa faka kolōlia. Pea ʼe tou fiafia ʼaupito ʼi tatatou tauhi fakamalotoloto ki tatatou Tāmai ʼofa ʼaē ʼi selo!
Kei Koutou Manatuʼi Koa?
• Koteā takotou manatu ki te ʼu palalau ʼaenī ʼa Sehova: “ ʼE mole tauhala anai”?
• Koteā te faka ʼuhiga ki totatou temi te ʼu malaʼia ʼaē neʼe fakahā e Hapakuke?
• He koʼe koa ʼe tonu ke tou haga tala te fakatokaga ʼa Sehova?
• Ko te malaʼe ʼo te fale lotu fea ʼaē ʼe feala ke tou tauhi ai?
[Paki ʼo te pasina 15]
Ohage ko Hapakuke, ʼe ʼiloʼi e te ʼu kaugana ʼa Sehova ʼo te temi aenī ʼe mole tuai mai anai tona ʼaho
[Paki ʼo te pasina 18]
ʼE koutou leleiʼia koa te pilivilesio ʼaē ke koutou tauhi kia Sehova ʼi te malaʼe ʼo tona fale lotu fakalaumālie?
[Haʼuʼaga ʼo te paki pasina 16]
U.S. Army photo