Koutou Tui Ki Te Folafola Faka Polofeta ʼa Te ʼAtua!
“ ʼE kua mātou maʼu te folafola faka polofeta kua moʼoni ia.”—2 Petelo 1:19, MN.
1, 2. Koteā te ʼuluaki lea faka polofeta ʼaē neʼe fai, pea koteā te fehuʼi ʼaē neʼe lagaʼi ai?
NEʼE ko Sehova ia te Matapuna ʼo te ʼuluaki lea faka polofeta. ʼI te ʼosi agahala ʼo Atama pea mo Eva, neʼe ʼui fēnei e te ʼAtua ki te gata: “ ʼE ʼau tuku anai he fehiʼa ia koe mo te fafine, ʼi tou hāko pea mo tona hāko. ʼE ina fakavolu anai koe ʼi tou ʼulu pea ʼe ke fakavolu anai ia ia ʼi tona muliʼi vaʼe.” (Senesi 3:1-7, 14, 15) Hili kiai ni ʼu sēkulō pea neʼe tou mahino katoa ai ki te ʼu folafola faka polofeta ʼaia.
2 ʼE foaki mai e te ʼuluaki lea faka polofeta ʼaia he ʼamanaki moʼoni ki te hahaʼi agahala. ʼE fakahā ki muli age e te Tohi-Tapu, ko “te gata afea” ʼe ko Satana te Tevolo. (Apokalipesi 12:9) Kae ko ai te hāko ʼaē neʼe fakapapauʼi mai e te ʼAtua?
Ko Ai Te Hāko
3. Neʼe fakahā feafeaʼi e Apele tana tui ki te ʼuluaki lea faka polofeta?
3 ʼO mole hage ko tana tāmai, ko Apele ʼaē neʼe ʼofa ki te ʼAtua, neʼe tui ki te ʼuluaki lea faka polofeta. Neʼe mahino ia kia Apele neʼe ʼaoga ke liligi he toto moʼo ʼuʼufi ʼo te agahala. Koia, ʼi tana tui, neʼe ina momoli faka sakilifisio te manu pea neʼe leleiʼia e te ʼAtua. (Senesi 4:2-4) Kae neʼe mole heʼeki ʼiloʼi pe ko ai te Hāko ʼaē neʼe fakapapauʼi mai.
4. Koteā te fakapapau ʼaē neʼe fai e te ʼAtua kia Apalahamo, pea koteā ʼaē neʼe fakahā ai ʼo ʼuhiga mo te Hāko ʼaē neʼe fakapapauʼi mai?
4 Hili taʼu e 2 000 ki te temi ʼo Apele, neʼe foaki e Sehova ki te pateliaka ko Apalahamo te fakapapau faka polofeta ʼaenī: “ ʼE ʼau tapuakiʼi moʼoni anai ia koe pea ʼe ʼau fakahahaʼi moʼoni anai tou hāko ohage ko te ʼu fetuʼu ʼo te lagi . . . ʼAki tou hāko ʼe tapuakina moʼoni anai te ʼatu puleʼaga fuli pe ʼo te kele.” (Senesi 22:17, 18) Neʼe hā ʼi te ʼu palalau ʼaia, ʼe kau ia Apalahamo ki te fakahoko ʼo te ʼuluaki lea faka polofeta. Neʼe fakahā ai ko te Hāko ʼaē ka ina maumauʼi te ʼu gāue ʼa Satana, ʼe haʼu anai mai te hōloga ʼo Apalahamo. (1 Soane 3:8) “Nee mole lotolotolua [Apalahamo] o fakafehagai ki te fuakava a te Atua” ohage pe ko te kau fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi muʼa ʼo te temi faka Kilisitiano, ʼaē “nee mole natou mau te hokosia o te fakapapau.” (Loma 4:20, 21; Hepeleo 11:39) Kae neʼe nātou haga tui ki te folafola faka polofeta ʼa te ʼAtua.
5. Ko ai ʼaē neʼe ina fakahoko te fakapapau ʼa te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te Hāko, pea he koʼe ʼe koutou tali feiā?
5 Neʼe fakahā mai e te ʼapositolo ko Paulo te higoa ʼo te Hāko ʼaē neʼe fakapapauʼi mai, ʼi tana tohi fēnei: “Ko Apalahamo ae nee fai ki ai te u fuakava, mo tona hako. E mole lau: ‘mo ona hako,’ o hage ko he kaugamalie, kae e uhiga mo he tokotahi: ‘pea mo tou Hako,’ ia Kilisito.” (Kalate 3:16) Ko te Hāko ʼaē ka ina tapuakina anai ia te ʼu puleʼaga, ʼe mole kau fuli kiai te hōloga ʼo Apalahamo. Neʼe mole fakaʼaogaʼi te ʼu hōloga ʼo tona foha ko Isimaele pea mo tona ʼu foha ʼaē neʼe ina maʼu mo Ketula ke tapuakina ai te malamanei. Ko te Hāko ʼo te tapuakina neʼe hifo mai tona foha ko Isaake pea mo tona mokopuna ko Sakopo. (Senesi 21:12; 25:23, 31-34; 27:18-29, 37; 28:14) Neʼe fakahā e Sakopo ʼe fakalogo anai “te ʼu hahaʼi” kia Silo ʼo te telepi ʼo Suta, kae ki muli age neʼe ʼui ko te Hāko ʼe haʼu pe anai mai te hōloga ʼo Tavite. (Senesi 49:10; 2 Samuele 7:12-16) Neʼe atalitali te kau Sutea ʼo te ʼuluaki sēkulō ki te haʼu ʼa te Mesia, peʼe ko Kilisito. (Soane 7:41, 42) Pea ko te lea faka polofeta ʼa te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te Hāko neʼe fakahoko e tona ʼAlo, ia Sesu Kilisito.
ʼE Hā Te Mesia
6. (a) ʼE tonu ke tou mahino feafeaʼi ki te lea faka polofeta ʼo te ʼu vāhaʼa e 70? (b) Neʼe ko ʼanafea ʼaē neʼe “molehii [ai] te agahala” e Sesu pea neʼe ina fakahoko feafeaʼi te faʼahi ʼaia?
6 Neʼe talanoa te polofeta ko Taniela ki te lea faka polofeta maʼuhiga ʼo ʼuhiga mo te Mesia. ʼI te ʼuluaki taʼu ʼo Taliusi te Metia, neʼe kua ʼiloʼi e Taniela kua vave ʼosi te ʼu taʼu e 70 ʼaē neʼe tuku maumau ai ia Selusalemi. (Selemia 29:10; Taniela 9:1-4) ʼI te lolotoga faikole ʼa Taniela, neʼe haʼu te ʼaselo ko Kapeliele ʼo fakahā age kia ia ‘kua fakatuʼutuʼu vāhaʼa e fitugofulu ke molehi ai te agahala.’ ʼE tonu anai ke matehi te Mesia ʼi te vaelua ʼo te ʼu fitugofulu vāhaʼa. Neʼe kamata “te ʼu vāhaʼa e fitugofulu” ʼi te taʼu 455 ʼi muʼa ʼo totatou temi, ʼi te temi ʼaē neʼe fai ai e te Hau Pelesia ko Artaxerxès te ‘fakatotonu ʼaē ke toe laga Selusalemi.’ (Taniela 9:20-27; Moffatt; Nehemia 2:1-8) ʼE haʼu anai te Mesia ʼi te fakaʼosi ʼo vāhaʼa e 7 pea mo vāhaʼa e 62. Ko te ʼu taʼu ʼaia e 483, neʼe kamata mai te taʼu 455 ʼi muʼa ʼo totatou temi ʼo aʼu ki te taʼu 29 ʼo totatou temi, ʼi te temi ʼaē neʼe papitema ai Sesu pea mo fakanofo e te ʼAtua ke Mesia, peʼe Kilisito. (Luka 3:21, 22) Neʼe ‘molehi e Sesu te agahala’ ʼi tana foaki tona maʼuli ko he totogi ʼi te taʼu 33 ʼo totatou temi. (Maleko 10:45) ʼE ko he ʼu tupuʼaga mālohi ʼaia ke tou tui ai ki te folafola faka polofeta ʼa te ʼAtua!a
7. ʼAki te Tohi-Tapu, koutou fakahā pe neʼe fakahoko feafeaʼi e Sesu te ʼu lea faka polofeta faka Mesianike.
7 Kapau ʼe tou tui ki te folafola faka polofeta ʼa te ʼAtua pea ʼe tou lava ʼiloʼi ai pe ko ai te Mesia. ʼI te ʼu tuʼuga lea faka polofeta ʼaē ʼe fakamatala ʼi te Tauhi ʼĀfea ʼo ʼuhiga mo te Mesia, tokolahi neʼe faka ʼuhiga fakahagatonu kia Sesu e te kau faitohi Kilisitiano ʼo te Tauhi Foʼou. Ohage la: neʼe fānauʼi Sesu e te taupoʼou ʼi Petelehemi. (Isaia 7:14; Mikea 5:2; Mateo 1:18-23; Luka 2:4-11) Neʼe pāui ia ia mai Esipito, pea neʼe tāmateʼi te ʼu kiʼi tamaliki ʼi tana ʼosi fānauʼi. (Selemia 31:15; Osea 11:1; Mateo 2:13-18) Neʼe toʼo e Sesu totatou ʼu mahaki. (Isaia 53:4; Mateo 8:16, 17) Ohage ko tona fakakikite, neʼe heka ʼi te ʼuhiʼi asino ʼo hū ki Selusalemi. (Sakalia 9:9; Soane 12:12-15) Neʼe hoko te ʼu meʼa ʼaē neʼe tala e te tagata fai pesalemo ʼi te ʼosi tutuki ʼo Sesu ki te pou, he neʼe fevaevaeʼaki e te kau solia tona ʼu mutuʼi meʼa pea mo nātou matetea ke nātou maʼu tona kofu tuʼa. (Pesalemo 22:18; Soane 19:23, 24) Neʼe toe hoko mo te lea faka polofeta ʼaē neʼe tala ai ʼe mole fasiʼi anai tona ʼu hui pea ʼe hokaʼi anai ʼaki te tao. (Pesalemo 34:20; Sakalia 12:10; Soane 19:33-37) Ko he ʼu ʼaluʼaga ʼaia ʼo te ʼu lea faka polofeta ʼo ʼuhiga mo te Mesia, neʼe faka ʼuhiga kia Sesu e nātou ʼaē neʼe takitaki e te laumālie ke nātou tohi te Tohi-Tapu.b
Tou Fakavikiviki Te Hau Faka Mesianike!
8. Ko ai te Matuʼa ʼo te ʼu ʼAho, pea neʼe hoko feafeaʼi te lea faka polofeta ʼaē ʼe fakamatala ia Taniela 7:9-14?
8 ʼI te ʼuluaki taʼu ʼo te Hau ʼo Papiloni ko Pelesasā, neʼe fakahā e Sehova ki tana polofeta ko Taniela te moemisi pea mo fakahā age kia ia te ʼu meʼa fakaofoofo. Neʼe ʼuluaki sio te polofeta ki te ʼu manu lalahi e fā. Neʼe fakahā age e te ʼaselo ʼa te ʼAtua, ko te ʼu manu ʼaia ko te ʼu “hau e fā,” ʼo ina fakahā age ʼe nātou fakatātā te ʼu mālohi faka malamanei ʼe nātou fefakahoahoaʼaki anai. (Taniela 7:1-8, 17) Ki muli age ʼe sio ia Taniela kia Sehova, “te Matuʼa ʼo te ʼu ʼAho,” ʼe heka ʼi tona hekaʼaga faka hau faka kolōlia. ʼE ina tauteaʼi te ʼu manu ʼaia, pea ʼe ina toʼo ia nātou te pule pea mo fakaʼauha te fā manu. Ki muli age, neʼe tuku ki te tahi “ ʼe hage ko he foha ʼo he tagata,” ke ina puleʼi “te hahaʼi, mo te ʼu kūtuga ʼo te puleʼaga pea mo te ʼu lea.” (Taniela 7:9-14) ʼE fakatalakitupua te lea faka polofeta ʼaia, heʼe ina fakamatala mai te fakanofo hau ʼi selo ʼa “te Foha ʼo te tagata,” ia Sesu Kilisito, ʼi te taʼu 1914!—Mateo 16:13.
9, 10. (a) Koteā ʼaē neʼe faka ʼuhiga kiai te ʼu koga kehekehe ʼo te fakatātā ʼo te moemisi? (b) E feafeaʼi hakotou fakamahino te fakahoko ʼo Taniela 2:44?
9 Neʼe ʼiloʼi e Taniela ko te ʼAtua ʼe ina “fakahifo te ʼu hau pea mo ina fakanofo te ʼu hau.” (Taniela 2:21) ʼI tana tui kia Sehova, “ia Ia ʼaē ʼe ina Fakahā te ʼu meʼa fakalilo,” neʼe fakahā e te polofeta te faka ʼuhiga ʼo te moemisi ʼaē neʼe fai e te Hau ʼo Papiloni ko Nepukanesa ʼo ʼuhiga mo te foʼi fakatātā lahi. Neʼe faka ʼuhiga te ʼu koga kehekehe ʼo te fakatātā ʼaia, ki te fakatuʼu pea mo te fakahifo ʼo te ʼu mālohi faka malamanei, ohage ko Papiloni, mo Metia pea mo Pelesia, mo Heleni, pea mo Loma. Neʼe toe fakaʼaogaʼi e te ʼAtua ia Taniela moʼo fakahā tāfito te ʼu meʼa ʼaē ka hoko ʼi te malamanei ʼi totatou temi pea mo te ka haʼu.—Taniela 2:24-30.
10 Neʼe ʼui fēnei e te lea faka polofeta: “ ʼI te ʼu ʼaho ʼo te ʼu hau ʼaia, ko te ʼAtua ʼo te lagi ʼe ina fakatuʼu anai he puleʼaga ʼe mole pulihi anai ʼi he temi. Pea ko te puleʼaga ʼaia ʼe mole tuku anai ki he tahi hahaʼi. ʼE ina laliki anai pea mo fakagata anai te ʼu puleʼaga fuli ʼaia, pea ko ia ʼe tuʼu anai ʼo talu ai.” (Taniela 2:44) ʼI te fakaʼosi ʼo “te ʼu temi ʼaē kua fakakatofa ki te ʼu puleʼaga” ʼi te taʼu 1914, neʼe fakatuʼu e te ʼAtua te Puleʼaga ʼi selo ʼe pule ai Kilisito. (Luka 21:24; Apokalipesi 12:1-5) ʼAki te mālohi ʼa te ʼAtua, ko te “maka” ʼaē ʼe ina fakatātā te Puleʼaga faka Mesianike, neʼe mavete mai te “moʼuga,” ʼaē ʼe ina fakatātā te pule faʼifaʼitaliha ʼo te ʼAtua ʼi te ʼatulaulau. ʼI Halamaketone, ʼe maumauʼi anai e te maka ʼaia te fakatātā pea mo ina laliki. ʼE tuʼu anai ʼo talu ai te Puleʼaga Faka Mesianike, ʼaē ʼe hage he moʼuga peʼe ko he puleʼaga ki “te malamanei katoa.”—Taniela 2:35, 45; Apokalipesi 16:14, 16.c
11. Koteā ʼaē neʼe hā fakatomuʼa ʼaki te fetogi ʼa Sesu, pea neʼe malave feafeaʼi kia Petelo te meʼa ʼaē neʼe sio kiai?
11 ʼI tana manatu ki te takitaki ʼo tona Puleʼaga, neʼe ʼui fēnei e Sesu ki tana kau tisipulo: “E tutuu i heni, ia natou ae e mole natou iloi anai te mate, i mua o tanatou mamata ki te haele mai o te Foha o te tagata mo tona Puleagahau.” (Mateo 16:28) Hili kiai ʼaho e ono, neʼe toʼo e Sesu ia Petelo, mo Sakopo, pea mo Soane ʼo nātou ʼolo ki he fuga moʼuga, pea neʼe fetogi ai ʼi ʼonatou muʼa. Neʼe ʼaofi e te ʼao te kau ʼapositolo, pea neʼe tala fēnei e te ʼAtua: “E ko toku Alo aeni, te Ofaina, ia te ia e katoa ai toku loto, koutou fakalogo kia te ia!” (Mateo 17:1-9; Maleko 9:1-9) Neʼe ko he fakahā fakatomuʼa ʼaia ʼo te kolōlia ʼo te Puleʼaga ʼa Kilisito. Ko te tupuʼaga la ʼaia ʼo te talanoa ʼa Petelo ki te meʼa fakatalakitupua ʼaia neʼe hā ʼo ina ʼui fēnei: “Koia ʼe kua mātou maʼu te folafola faka polofeta kua moʼoni ia.”—2 Petelo 1:16-19, MN.d
12. He koʼe ʼe ko te temi tāfito ʼaenī ke tou fakahā ai tatatou tui ki te folafola faka polofeta ʼa te ʼAtua?
12 ʼE hā ʼaki mai ko “te folafola faka polofeta” ʼe mole faka ʼuhiga pe ki te ʼu lea faka polofeta ʼo te Tauhi ʼĀfea ʼo ʼuhiga mo te Mesia, kae ʼe toe faka ʼuhiga ki te ʼui ʼaē ʼa Sesu ʼe haʼu anai ʼi “te mafimafi pea mo te kololia lahi.” (Mateo 24:30) Neʼe fakahoko e te fetogi ʼa Sesu te folafola faka polofeta ʼo ʼuhiga mo te haʼu faka kolōlia ʼa Kilisito ʼi te mālohi ʼo te Puleʼaga. Mole kei tuai, pea hā mai anai Sesu ʼi tona kolōlia moʼo ina fakaʼauha te hahaʼi ʼaē ʼe mole tui pea mo tapuakina ia nātou ʼaē ʼe tui. (2 Tesalonika 1:6-10) Ko te hoko ʼo te ʼu lea faka polofeta ʼo te Tohi-Tapu, ʼe ina fakamoʼoni ʼe ko “te u aho fakamuli” ʼaenī. (2 Timoteo 3:1-5, 16, 17; Mateo 24:3-14) Ko Mikaele, ia Sesu Kilisito, ia Ia ʼaē ka ina fakahoko tāfito anai te ʼu gāue ʼa Sehova, kua nofo teuteu ke ina fakagata ʼi te “mamahi lahi,” te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa agakovi ʼaenī. (Mateo 24:21; Taniela 12:1) Koia ʼi te temi nei, ʼe tonu ai ke tou fakahā tatatou tui ki te folafola faka polofeta ʼa te ʼAtua.
Tou Haga Tui Ki Te Folafola Faka Polofeta ʼa Te ʼAtua
13. Koteā ʼaē ʼe feala ke tokoni mai ke tou taupau tatatou ʼofa ki te ʼAtua pea ke maʼuli tatatou tui ki tana folafola?
13 ʼE mahino ia neʼe tou fiafia ʼi tatatou ʼuluaki ako te hoko ʼo te folafola faka polofeta ʼa te ʼAtua. Kae talu mai ai, kua vaivai koa tatatou tui pea mo momoko tatatou ʼofa? Tou fakaʼamu ke mole tou hage ʼi he temi ko te kau Kilisitiano ʼo Efeso ʼaē neʼe nātou ‘līaki te ʼofa ʼaē neʼe nātou maʼu ʼi te kamata.’ (Apokalipesi 2:1-4) Tatau aipe pe kua tou tauhi fualoa kia Sehova, kae ʼe feala ke hoko kia tatou te faʼahi ʼaia, gata pe mokā tou ‘haga kumi muʼa te puleʼaga ʼa te ʼAtua pea mo tona faitotonu’ ʼo tou tānaki he ʼu koloā ʼi selo. (Mateo 6:19-21, 31-33) Ko tatatou ako tuʼumaʼu te Tohi-Tapu, mo tatatou kau ki te ʼu fono, pea mo gāue mālohi ʼi te fai faka mafola ʼo te Puleʼaga, ʼe tokoni mai anai ke tou taupau tatatou ʼofa kia Sehova, mo tona ʼAlo, pea mo te Tohi-Tapu. (Pesalemo 119:105; Maleko 13:10; Hepeleo 10:24, 25) Pea ʼe haga maʼuli ai anai tatatou tui ki te folafola ʼa te ʼAtua.—Pesalemo 106:12.
14. Neʼe fakapale feafeaʼi te tui ʼa te kau Kilisitiano fakanofo ki te folafola faka polofeta ʼa Sehova?
14 Ohage pe ko te hoko ʼa te folafola faka polofeta ʼa te ʼAtua ʼi te temi muʼa, ʼo toe feiā pe ʼe feala ke tou tui ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe ina fakakikite ki te ka haʼu. Ohage la, kua hoko moʼoni te ʼi henī ʼa Kilisito ʼi te kolōlia ʼo tona Puleʼaga pea ko te kau Kilisitiano fakanofo ʼaē neʼe nonofo agatonu ʼo aʼu ki tonatou mate, kua hoko kia nātou te fakapapau fakakikite ʼaenī: “Ki te toà, e au foaki anai kia te ia ke kai i te akau o te mauli e tuʼu i te palatiso o te Atua.” (Apokalipesi 2:7, 10; 1 Tesalonika 4:14-17) ʼE foaki e Sesu kia nātou ʼaē neʼe mālo, te pilivilesio ʼaē ke nātou “kai i te akau o te mauli” “ ʼi te palatiso ʼa te ʼAtua” ʼi selo. ʼI tonatou fakatuʼuake pea ʼaki ia Sesu Kilisito, ʼe nātou maʼu anai te maʼuli tuputupua pea mo heʼe popo ʼaē ka foaki e Sehova, “te Hau o te u sekulo, te Atua e tahi, heegata mo lilo.” (1 Timoteo 1:17; 1 Kolonito 15:50-54; 2 Timoteo 1:10) ʼE ko he fakapale lahi ʼaia, he neʼe nātou haga ʼofa ki te ʼAtua, pea neʼe mole vaivai tanatou tui ki tana folafola faka polofeta!
15. Neʼe ko ai te tafitoʼaga ʼo te “kele foou,” pea ko ai ʼaē ʼe fakatahi kia nātou?
15 ʼI te ʼosi pe ʼo te fakatuʼuake ʼi “te palatiso ʼa te ʼAtua” ʼi selo ʼo te kau fakanofo ʼaē neʼe mamate agatonu, ko te toe ʼo te Iselaele fakalaumālie ʼaē neʼe kei nofo ʼi te kele, neʼe faka ʼāteaina mai “Papiloni Lahi,” te kautahi faka malamanei ʼo te lotu hala. (Apokalipesi 14:8, MN; Kalate 6:16) Neʼe ko nātou te tafitoʼaga ʼo te “kele foʼou.” (Apokalipesi 21:1) Neʼe tupu ai “he fenua” pea neʼe liliu ko he palatiso fakalaumālie ʼe mafola ʼi te kele katoa ia ʼaho nei. (Isaia 66:8) Ko te hahaʼi kaugamālie ʼaē ʼe fakatahi ki te Iselaele fakalaumālie pea mo nātou hage ko ni ʼu ōvi, ʼe nātou hū kiai ʼi te temi nei, “ ʼi te temi fakaʼosi ʼo te ʼu ʼaho.”—Isaia 2:2-4; Sakalia 8:23; Soane 10:16; Apokalipesi 7:9.
Neʼe Fakakikite e Te Folafola Faka Polofeta ʼa Te ʼAtua Te Ka Haʼu ʼo Te Malamanei
16. Koteā ʼaē ka hoko kia nātou ʼaē ʼe nātou lagolago agatonu ki te kau fakanofo?
16 Koteā ʼaē ka hoko kia nātou ʼaē ʼe nātou lagolago agatonu ki te kau fakanofo? ʼE nātou tui mo nātou ki te folafola faka polofeta ʼa te ʼAtua, pea ʼe nātou ʼamanaki ke nātou hū ki te Palatiso fakakelekele. (Luka 23:39-43) ʼE nātou ʼinu ai anai ki “he vaitafe tasilo o te vai mauli” ʼaē ʼe ina faka fealagia te maʼuli, pea mo nātou mālōlō anai ʼaki “te u lau” ʼo te ʼu fuʼu ʼakau ʼaē ʼe to ʼi te ʼu tafaʼaki ʼo te vaitafe. (Apokalipesi 22:1, 2) Kapau ʼe koutou maʼu te ʼamanaki taulekaleka ʼaia, koutou haga fakahā te ʼofa loloto kia Sehova pea mo tui ki tana folafola faka polofeta. ʼOfa pe ke koutou kau ia nātou ʼaē ka nātou maʼu anai te fiafia lahi ʼo te maʼuli heʼegata ʼi te Palatiso ʼi te kele.
17. Koteā te ʼu tapuakina ʼaē ka tou maʼu anai ʼi te Palatiso kelekele?
17 ʼE mole lava fakamatala katoa e te hahaʼi agahala te faʼahiga maʼuli ʼaē ka maʼu ʼi te Palatiso kelekele, kae ʼe fakahā mai e te folafola faka polofeta ʼa te ʼAtua te ʼu tapuakina ʼaē ka foaki ki te hahaʼi fakalogo. Ka pule faʼitaliha anai te Puleʼaga ʼa te ʼAtua pea mo fakahoko tona finegalo ʼi te kele ohage ko selo, pea ʼe mole toe ʼi ai anai he tagata agakovi—peʼe ko he manu—“ ʼe ina fai anai he meʼa kovi pea ʼe ina fakatupu anai he maumau.” (Isaia 11:9; Mateo 6:9, 10) Ko te kau agavaivai ʼe nātou maʼuʼuli anai ʼi te kele, pea “ ʼe nātou fiafia moʼoni anai ʼi te mahu ʼo te tokalelei.” (Pesalemo 37:11) ʼE mole toe ʼi ai anai he ʼu hoge, heʼe “mahu anai te pulapula ʼi te kele; ʼi te tumutumu ʼo te ʼu moʼuga ʼe tapuke ai anai.” (Pesalemo 72:16) ʼE mole toe ʼi ai anai he tagi mamahi. ʼE pulihi anai te mahaki, pea ʼe mole toe ʼi ai anai mo te mate. (Isaia 33:24; Apokalipesi 21:4) ʼE feala koa hakotou fakakaukauʼi te temi ʼaē ka mole toe ʼi ai anai he ʼu tōketā, mo he ʼu meʼa faitoʼo, mo he ʼu lopitali, peʼe ko he ʼu fale maʼa te hahaʼi vale, pea mo he ʼu ʼavaifo. Ei, ʼe tou sio anai ki he ʼu meʼa taulekaleka!
18. (a) Koteā te fakapapau ʼaē neʼe foaki kia Taniela? (b) Koteā anai te “fakapale” ʼa Taniela?
18 Pea ko te ʼu falemaka ʼe gaʼasi anai heʼe fakatuʼuake anai te kau mate. Neʼe maʼu te ʼamanaki ʼaia e te tagata agatonu ko Sopo. (Sopo 14:14, 15) Pea neʼe toe feiā mo te polofeta ko Taniela, he neʼe foaki age kia ia e te ʼaselo ʼa Sehova te fakapapau fakafimālie ʼaenī: “Pea kia te koe, ʼalu ki te fakaʼosi; pea ʼe ke mālōlō anai, kae ʼe ke tuʼuake anai ki tou fakapale ʼi te fakaʼosi ʼo te ʼu ʼaho.” (Taniela 12:13) Neʼe tauhi agatonu ia Taniela ki te ʼAtua ʼo aʼu ki tana mate. ʼI te temi nei, kua mālōlō ʼi te mate; kae ʼe “tuʼuake” anai ʼi “te fakatuʼuake ʼo te kau agatonu” lolotoga te ʼAfio ʼa Kilisito ia Taʼu e Afe. (Luka 14:14) Koteā anai te “fakapale” ʼa Taniela? Ko te lea faka polofeta ʼo Esekiele, ʼaē ka hoko ʼi te Palatiso, ʼe fakahā ai ko te hahaʼi fuli ʼa Sehova ʼe nātou maʼu anai honatou kele, pea ʼe vahevahe fakatatau anai te fenua ʼi te tokalelei. (Esekiele 47:13–48:35) Koia ʼe maʼu anai e Taniela hana kele ʼi te Palatiso, kae ko tana fakapale ʼe mole gata pe anai ki he koga kele, koteʼuhi ʼe ina maʼu anai hona tuʼulaga ʼi te fakatuʼutuʼu ʼa Sehova.
19. Koteā ʼaē ʼe tonu ke koutou fai ke feala hakotou maʼuʼuli ʼi te Palatiso kelekele?
19 E feafeaʼi ʼo ʼuhiga mo koutou pea mo takotou fakapale? Kapau ʼe koutou tui ki te Folafola ʼa te ʼAtua, te Tohi-Tapu, pea ʼe mahino papau ia ʼe koutou holi anai ke koutou maʼuʼuli ʼi te Palatiso ʼi te kele. E lagi koutou fakakaukau ʼe kua koutou nonofo ai, mo koutou maʼu te ʼatu ʼu tapuakina, mo koutou gāueʼi te kele, pea mo koutou tali fakafiafia te fakatuʼuake ʼa te kau mate. Ei, ʼe tonu ke nonofo te hahaʼi ʼi te Palatiso. Neʼe fakatupu e te ʼAtua te ʼuluaki taumatuʼa ke nā maʼuʼuli ʼi he koga meʼa feiā. (Senesi 2:7-9) Pea ʼe ina loto ke maʼuʼuli te hahaʼi fakalogo ʼi te Palatiso ʼo heʼegata. ʼE koutou mulimuli anai koa ki te Tohi-Tapu, ke feala ai hakotou kau ʼi te lauʼi miliale hahaʼi ʼaē ka maʼuʼuli anai ʼi te Palatiso ʼi te kele? ʼE feala anai mo kapau ʼe koutou ʼofa moʼoni ki tatatou Tāmai ʼaē ʼi selo, ia Sehova, pea mo koutou haga tui ki te folafola faka polofeta ʼa te ʼAtua.
[Nota ʼi te lalo pasina]
a Koutou vakaʼi te kapite 11 ʼo te tohi Prêtons attention à la prophétie de Daniel ! pea mo te tohi Étude perspicace des Écritures ʼi te kupu “Vāhaʼa e Fitugofulu,” ko te ʼu tohi neʼe tā e te Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.
b Koutou vakaʼi te tohi “Toute Écriture est inspirée de Dieu et utile,” ʼi te pasina 343 mo te 344, neʼe tā e te Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.
c Vakaʼi te kapite 4 pea mo te kapite 9 ʼo te tohi Prêtons attention à la prophétie de Daniel !
d Vakaʼi te alatike ʼaē ko tona kupu tāfito “Koutou Tokagaʼi Te Folafola Faka Polofeta ʼa Te ʼAtua,” ʼi Te Tule Leʼo ʼo te ʼaho 1 ʼo ʼApelili 2000.
ʼE Koutou Tali Feafeaʼi Anai?
• Neʼe koteā te ʼuluaki lea faka polofeta, pea neʼe ko ai te Hāko ʼaē neʼe fakapapauʼi mai?
• Koteā te ʼu lea faka polofeta ʼo ʼuhiga mo te Mesia neʼe fakahoko e Sesu?
• ʼE hoko feafeaʼi anai ia Taniela 2:44, 45?
• Koteā te ka haʼu ʼa te hahaʼi fakalogo ʼaē ʼe fakahā e te folafola faka polofeta ʼa te ʼAtua?
[Paki ʼo te pasina 18]
ʼE koutou ʼamanaki koa ke koutou maʼuʼuli ʼi te Palatiso kelekele?