Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w01 1/3 p. 12-17
  • Tou Fakafiafia Maʼa Nātou ʼAē ʼe Haʼele ʼi Te Mālama

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Tou Fakafiafia Maʼa Nātou ʼAē ʼe Haʼele ʼi Te Mālama
  • Te Tule Leʼo—2001
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Te ʼu Fakapōʼuli ʼi Te Temi ʼo Iselaele
  • Ko Te ʼu Temi Fakapōʼuli Ia ʼAho Nei
  • “ ʼE ʼAu Vikiʼi Tou Huafa”
  • Ko Te Kolo Neʼe Fakaʼauha
  • “Ko He Tule Maʼa Ia ʼAē ʼe Veliveli”
  • ʼE Hāofaki Te Hahaʼi ʼAē ʼe Nātou Fili Ia Te Mālama
    Te Tule Leʼo—2001
  • Ko Te Mālama Mai Te ʼAtua ʼe Ina Pulihi Te Fakapōʼuli!
    Te Tule Leʼo—2002
  • Koutou Muliʼi Te Mālama ʼo Te Malamanei
    Te Tule Leʼo—1993
  • Ko Te Kau Toʼo ʼo Te Mālama — Koteā Te Fakatuʼutuʼu Kia Nātou?
    Te Tule Leʼo—1993
Hoko Atu
Te Tule Leʼo—2001
w01 1/3 p. 12-17

Tou Fakafiafia Maʼa Nātou ʼAē ʼe Haʼele ʼi Te Mālama

“Koutou ʼōmai pea ke tou haʼele ʼi te mālama ʼa Sehova.”—Isaia 2:5.

1, 2. (a) He koʼe ʼe maʼuhiga te mālama? (b) He koʼe ʼe maʼuhiga te fakatokaga ʼaē ko te fakapōʼuli ʼe ina ʼaofi anai te kele?

KO SEHOVA ʼe ko te Matapuna ʼo te mālama. ʼE ʼui ʼi te Tohi-Tapu ko “Ia ʼaē ʼe ina foaki te laʼā moʼo mālama lolotoga ʼo te ʼaho, te ʼu lao ʼo te māhina pea mo te ʼu fetuʼu ki te mālama ʼo te pōʼuli.” (Selemia 31:35; Pesalemo 8:3) ʼE ko Ia ʼaē neʼe ina fakatupu te laʼā, ko he foʼi afi nukeleʼea ʼe ina foaki mai te mālama pea mo te vevela. Ko te kiʼi koga veliveli ʼo te mālohi ʼaia ohage ko te mālama ʼo te laʼā ʼe feʼauga ki te maʼuli ʼaē ʼi te kele. Kapau ʼe mole ʼi ai te laʼā, pea ʼe mole feala ke tou maʼuʼuli. ʼE liliu anai te kele ko he koga kele ʼe mole maʼuli ai he tahi.

2 Kapau ʼe tou taupau maʼu te faʼahi ʼaia ʼi totatou ʼatamai, pea ʼe tou lava mahino ki te maʼuhiga ʼo te ʼaluʼaga ʼaē neʼe talanoa kiai ia te polofeta ko Isaia. Neʼe ina ʼui fēnei: “Koʼeni, ko te fakapōʼuli ʼe ina ʼaofi anai te kele, pea ko te fakapōʼuli mātolu te ʼu puleʼaga.” (Isaia 60:2) ʼIo ʼe mole faka ʼuhiga leva ki he fakapōʼuli moʼoni. Neʼe mole fia ʼui e Isaia ʼe mole toe mālama anai te laʼā, mo te māhina, pea mo te ʼu fetuʼu. (Pesalemo 89:36, 37; 136:7-9) Kae neʼe palalau tāfito ki te fakapōʼuli fakalaumālie. Pea ko te fakapōʼuli fakalaumālie, ʼe ko te mate. ʼAki te temi, ʼe mole tou lava maʼuʼuli mo kapau ʼe mole he mālama fakalaumālie, ohage pe ko tatatou mole lava maʼuʼuli mo kapau ʼe mole he mālama ʼi te kele.—Luka 1:79.

3. Koteā te meʼa ʼaē ʼe tonu ke fai e te kau Kilisitiano moʼo mulimuli ki te ʼu palalau ʼa Isaia?

3 Kua mahino mai kia tatou, ʼe tonu ke tou tokagaʼi te ʼu palalau ʼaia ʼa Isaia, logola neʼe hoko ʼi Suta ʼo te temi muʼa, kae ʼe ʼi ai tona fakahoko lahi age ia ʼaho nei. Ei, ʼi totatou temi ʼe ʼaofi te malamanei e te pōʼuli fakalaumālie. ʼI te taʼi ʼaluʼaga fakamataku ʼaia, ʼe maʼuhiga ʼaupito age ia te mālama fakalaumālie. Koia ʼe tonu ai ki te kau Kilisitiano ke nātou tokagaʼi te tokoni ʼaenī ʼa Sesu: “Ke huhulu feia toutou malama ia mua o te hahai.” (Mateo 5:16) ʼE feala ki te kau Kilisitiano agatonu ke nātou fakamālamaʼi te hahaʼi agavaivai ʼaē ʼi te fakapōʼuli, ʼo foaki age kia nātou ia te fealagia ʼaē ke nātou maʼuʼuli.—Soane 8:12.

Te ʼu Fakapōʼuli ʼi Te Temi ʼo Iselaele

4. Ko te temi fea ʼaē neʼe ʼuluaki hoko ai te ʼu palalau fakakikite ʼa Isaia, kae neʼe koteā te ʼaluʼaga ʼaē neʼe kua hoko ʼi tona temi?

4 Ko te ʼu palalau ʼa Isaia ʼo ʼuhiga mo te fakapōʼuli ʼaē ʼe ina ʼaofi te kele, neʼe ʼuluaki hoko ʼi te temi ʼaē neʼe lāvaki ai ia Suta pea mo ʼaunofo tana hahaʼi ʼi Papiloni. Kae ʼi muʼa atu ʼi te temi ʼo Isaia, ko te tokolahi ʼo te hahaʼi ʼo te puleʼaga neʼe kua ʼaofi e te fakapōʼuli fakalaumālie, pea neʼe ko he meʼa neʼe ina fakaloto mālohi ia ia ke ina uga fēnei tona ʼu kaugā fagona: “Ê tagata ʼo te ʼapi ʼo Sakopo, koutou ʼōmai pea ke tou haʼele ʼi te mālama ʼa Sehova”!—Isaia 2:5; 5:20.

5, 6. Koteā te ʼu meʼa ʼaē neʼe tupu ai te fakapōʼuli ʼi te temi ʼo Isaia?

5 Neʼe fai fakakikite ia Isaia ʼi Suta, “ ʼi te ʼu ʼaho ʼo Usia, Sotame, Akasi pea mo Esekiasi, te ʼu hau ʼo Suta.” (Isaia 1:1) Neʼe ko he temi maveuveu he neʼe ʼi ai te ʼu tokakovi faka politike, te malualoi faka lotu, te kākā ʼo te ʼu fai fakamāu, pea mo te gaohi koviʼi ʼo te kau māsisiva. Māʼiape la mo te ʼu temi ʼaē neʼe ʼafio ai te ʼu hau agatonu, ohage ko Sotame, neʼe lahi te ʼu fuga moʼuga neʼe fakatuʼu ai te ʼu ʼaletale ʼo te ʼu ʼatua loi. ʼI te temi ʼo te ʼu hau heʼe agatonu, neʼe kovi age ʼosi. Kae neʼe kovi age te Hau agakovi ko Akasi, he neʼe ina sakilifisioʼi tana ʼu tamaliki ki te ʼatua ko Moleke. ʼIo neʼe ko he temi fakapōʼuli!—2 Hau 15:32-34; 16:2-4.

6 Neʼe toe tokakovi mo te ʼaluʼaga ʼo te ʼu fenua. Neʼe ʼamanaki ʼohofiʼi te kolo ʼo Suta e Moape, Etome pea mo Filisitia. Logola ko te puleʼaga ʼo Iselaele ʼaē neʼe tuʼu ʼi te potu noleto, neʼe kāiga mo Suta, kae neʼe nā fefakafeagaiʼaki. ʼI te potu taupotu ʼo te Noleto, ko Silia neʼe ina fia maumauʼi te tokalelei ʼo Suta. Kae neʼe fakamataku tāfito te fenua fai fakapō ko Asilia, he neʼe ina kumi tuʼumaʼu te ʼu faigamālie moʼo fakalahi tona puleʼaga. ʼI te temi ʼaē neʼe fai fakakikite ai ia Isaia, neʼe mālo te kau Asilia ʼi te puleʼaga ʼo Iselaele pea neʼe nātou teitei fakaʼauha ia Suta. ʼI te tahi temi, ko te ʼu kolo mālohi fuli ʼo Suta, gata pe ki Selusalemi, neʼe puleʼi nātou e te kau Asilia.—Isaia 1:7, 8; 36:1.

7. Koteā te ala ʼaē neʼe filifili e Iselaele pea mo Suta, pea koteā ʼaē neʼe fai e Sehova?

7 Ko te hahaʼi ʼaē neʼe fuakava mo te ʼAtua, neʼe nātou maʼuli mamahi ʼi te ʼu malaʼia ʼaia koteʼuhi neʼe mole agatonu kia te ia ia Iselaele pea mo Suta. Ohage ko nātou ʼaē ʼe talanoa kiai te tohi ʼo Tāʼaga Lea, neʼe nātou “mavae mai te ʼu ala foufou ʼo te faitotonu ke nātou haʼele ʼi te ʼu ala ʼo te fakapōʼuli.” (Tāʼaga Lea 2:13) Kae logola te ʼita ʼa Sehova ki tana hahaʼi kae neʼe mole ina līaki katoa ia nātou. Neʼe ina fekau ia Isaia pea mo ʼihi polofeta ke nātou foaki ia te mālama fakalaumālie ki te hahaʼi ʼo te puleʼaga ʼaē neʼe kei fia tauhi agatonu kia Sehova. Pea neʼe maʼuhiga te mālama ʼaē neʼe foaki e te kau polofeta ʼaia, he neʼe ina foaki ia te maʼuli.

Ko Te ʼu Temi Fakapōʼuli Ia ʼAho Nei

8, 9. Koteā te ʼu meʼa ʼaē ʼe fakapōʼuli ai te malamanei ia ʼaho nei?

8 Neʼe hage te temi ʼo Isaia ko te ʼu ʼaluʼaga ʼo te temi nei. ʼI totatou temi, kua situʼa te kau takitaki fakatagata kia Sehova pea mo tona Hau ʼaē kua fakanofo ia Sesu Kilisito. (Pesalemo 2:2, 3) Neʼe kākāʼi e te kau takitaki lotu ʼo te Keletiate ia tanatou faga ōvi. ʼE nātou ʼui ʼe nātou tauhi ki te ʼAtua, kae tokolahi ia nātou ʼe nātou faka maʼuhigaʼi te ʼu ʼatua ʼo te malamanei, ohage ko te tauhi fakavale ki tonatou fenua, mo te lagolago ki te ʼu fakatuʼutuʼu ʼo te solia, mo te ʼu koloā, mo te ʼu tagata maʼu tuʼulaga, ʼo feiā mo te akoʼi ʼo te ʼu akonaki faka pagani.

9 ʼI he potu ki he tahi potu, ko te ʼu lotu ʼo te Keletiate neʼe nātou kau ki te ʼu tau pea mo te ʼu fihi faka sivile ohage la ko te matematehi ʼo te hahaʼi ʼo he faʼahiga lanu pea mo te tahi age ʼu meʼa fakalialia. Tahi ʼaē meʼa, ʼe lahi te ʼu lotu ʼe mole nātou mulimuli ki te ʼu aga ʼaē ʼe fakatotonu mai e te Tohi-Tapu ke tou fai, kae ʼe nātou meʼa noaʼi peʼe nātou lagolago mālohi ki te ʼu aga heʼeʼaoga ohage ko te folonikasio pea mo te manako ʼa he tagata ki he tahi tagata, pea mo te fafine ki he tahi fafine. ʼUhi ko tanatou līaki te ʼu lekula ʼo te Tohi-Tapu, kua hage te ʼu faga ōvi ʼo te Keletiate ko te ʼu tagata ʼaē neʼe talanoa ki ai ia te tagata fai pesalemo: “Neʼe mole nātou ʼiloʼi, pea ʼe mole nātou mahino; ʼe nātou haga feʼoloʼaki ʼi te fakapōʼuli.” (Pesalemo 82:5) Ohage ko Suta, ko te Keletiate ʼe nofo ʼi te fakapōʼuli mātolu.—Apokalipesi 8:12.

10. ʼI te temi nei, ʼe mū feafeaʼi te mālama ʼi te fakapōʼuli, pea koteā tona fua ki te hahaʼi agavaivai?

10 ʼI te lotolotoiga ʼo te fakapōʼuli ʼaia, ʼe fakamū e Sehova ia te mālama maʼa te hahaʼi agavaivai. ʼE ina fakaʼaogaʼi ki te faʼahi ʼaia tana ʼu kaugana fakanofo ʼi te kele, ia “te kaugana agatonu mo fakapotopoto,” pea ko nātou ʼaia ʼe nātou “mū ai ohage ko he ʼu mālama ʼi te malamanei.” (Mateo 24:45; Filipe 2:15, MN ) Ko te kaugana ʼaia, ʼe lagolago kiai te “tahi ʼu ōvi” ʼe toko lauʼi miliona, pea ʼe nātou fakamū te mālama fakalaumālie ʼaē ʼe fakatafito ki te Folafola ʼa te ʼAtua, ia te Tohi-Tapu. (Soane 10:16) ʼI te mālama fakapōʼuli ʼaenī, ʼe foaki e te taʼi mālama ʼaia te ʼamanaki ki te hahaʼi agavaivai, pea mo tokoni ke nātou maʼu he ʼu felogoi lelei mo te ʼAtua pea mo nātou tekeʼi te ʼu hele fakalaumālie. ʼE maʼuhiga te mālama ʼaia, heʼe kita maʼu ai te maʼuli.

“ ʼE ʼAu Vikiʼi Tou Huafa”

11. Koteā te logo ʼaē neʼe foaki e Sehova ʼi te temi ʼo Isaia?

11 ʼI te ʼu ʼaho fakapōʼuli ʼaē neʼe maʼuli ai Isaia, ʼo feiā mo te ʼu ʼaho ʼaē neʼe fakapōʼuli ʼaupito ai, ʼi te temi ʼaē neʼe ʼave fakapōpula ai e te kau Papiloni ia te puleʼaga ʼo Sehova, koteā te faʼahiga takitaki ʼaē neʼe foaki age e Sehova? ʼO hilifaki ki te ʼu lao ʼaē neʼe ina foaki age moʼo takitaki ʼo nātou, ki muʼa atu neʼe kua ina fakahā lelei peʼe ina fakahoko feafeaʼi anai tana ʼu fakatuʼutuʼu ʼo ʼuhiga mo tana hahaʼi. Ohage la, koutou fakatokagaʼi te ʼu fakakikite taulekaleka ʼaē ʼe tuʼu ia Isaia, ʼi te ʼu kapite 25 ki te 27. Ko te ʼu palalau ʼaē ʼe tuʼu ʼi te ʼu kapite ʼaia, ʼe nātou fakahā mai pe neʼe feafeaʼi te ʼu gāue ʼa Sehova ʼi te temi muʼa pea e feafeaʼi ia ʼaho nei.

12. Koteā te fakavikiviki fakamalotoloto neʼe fai e Isaia?

12 ʼUluaki ʼe ʼui fēnei e Isaia: “Ê Sehova, ko koe toku ʼAtua. ʼE ʼau hikihiki ia koe, ʼe ʼau vikiʼi tou huafa.” ʼI fakavikiviki fakamalotoloto leva! Kae he koʼe neʼe fai e te polofeta ia te faikole fakamalotoloto ʼaia? ʼE fakahā mai ʼi te lua koga ʼo te vaega tona tupuʼaga maʼuhiga, ʼe tou lau fēnei: “He neʼe . . . fai [e Sehova] te ʼu meʼa taulekaleka, te ʼu tokoni talu mai te ʼu temi ʼāfea, ʼaki te agatonu, ʼaki te moʼoni.”—Isaia 25:1.

13. (a) Koteā te ʼu meʼa ʼaē neʼe nātou fakaloto mālohiʼi ia te ʼofa ʼaē ʼa Isaia kia Sehova? (b) Koteā te faʼifaʼitaki lelei ʼaē neʼe tuku mai e Isaia?

13 ʼI te temi ʼo Isaia, neʼe lahi te ʼu meʼa taulekaleka neʼe fai e Sehova maʼa Iselaele, pea ko te ʼu meʼa ʼaia neʼe tohi. Neʼe lagi ʼiloʼi lelei e Isaia ia te ʼu tohi ʼaia. Ohage la neʼe ina ʼiloʼi ko Sehova ʼaē neʼe ina faka ʼāteaina tana hahaʼi mai tanatou ʼaunofo ʼi Esipito, pea mo hāofaki nātou ʼi te Tai Kula mai te hāūhāū ʼa te foʼi tau ʼa Falaone. Neʼe ina ʼiloʼi ko Sehova ʼaē neʼe ina taki tana hahaʼi ʼi te toafa, pea mo ina ʼave nātou ki te Kele ʼo Te Fakapapau. (Pesalemo 136:1, 10-26) Ko te ʼu taʼi fakamatala ʼaia ʼe hā ʼaki mai ko Sehova ʼAtua ʼe agatonu pea ʼe feala hatatou falala ki ai. ʼE hoko moʼoni tana ʼu “tokoni”—te ʼu meʼa fuli ʼaē ʼe ina fakatuʼutuʼu ke ina fakahoko. Ko te ʼatamai mālama totonu ʼaē ʼe foaki mai e te ʼAtua, neʼe ina fakaloto mālohiʼi ia Isaia ke haga haʼele ʼi te mālama. Koia ʼe ko he faʼifaʼitaki lelei maʼa tatou. Kapau ʼe tou ako fakalelei ia te Folafola ʼa te ʼAtua pea mo tou maʼuliʼi, ʼe tou nonofo anai mo tatou ʼi te mālama.—Pesalemo 119:105; 2 Kolonito 4:6.

Ko Te Kolo Neʼe Fakaʼauha

14. Koteā ʼaē neʼe fakakikite ʼo ʼuhiga mo te kolo, pea neʼe koteā te kolo ʼaia?

14 ʼE tou maʼu te faʼifaʼitaki ʼo te tokoni ʼa te ʼAtua ia Isaia 25:2, ʼe tou lau fēnei ai: “Neʼe ke fakaliliu ia te kolo ko he tuʼuga maka, te kolo mālohi ko he toega lefulefu, te tule ʼaē ʼe tapuke ai te kau matāpule ʼe mole ko he kolo ia, ʼe mole toe laga anai ʼo aʼu ki he ʼu temi ʼe mole honatou gataʼaga.” Koteā te kolo ʼaia? Lagi neʼe ko he palalau fakakikite ʼa Isaia ʼo ʼuhiga mo Papiloni. ʼIo neʼe hoko moʼoni te temi ʼaē neʼe liliu ai ia Papiloni ko he tuʼuga maka.

15. Koteā te “kolo lahi” ʼaē ʼe tou maʼu ia ʼaho nei, pea koteā ʼaē ka hoko anai kiai?

15 Ia ʼaho nei, ʼe ʼi ai koa he kolo ʼe tatau mo te kolo ʼaē neʼe talanoa kiai ia Isaia? Ei. ʼE talanoa te tohi ʼo Apokalipesi ki te “kolo lahi e pule fakahau ki te u hau o te kelekele.” (Apokalipesi 17:18) Ko te kolo lahi ʼaia ʼe ko ‘Papiloni Lahi,’ te kautahi faka malamanei ʼo te ʼu lotu hala. (Apokalipesi 17:5) Ia ʼaho nei, ko te koga tāfito ʼo Papiloni Lahi ʼe ko te Keletiate, pea ko tana kau takitaki lotu ʼe nātou fakafeagai ki te gāue faka mafola ʼo te Puleʼaga ʼa te hahaʼi ʼa Sehova. (Mateo 24:14) Kae ohage ko te Papiloni ʼāfea, kua vave fakaʼauha ia Papiloni Lahi, pea ʼe mole toe tuʼu anai.

16, 17. Neʼe faka kolōliaʼi feafeaʼi ia Sehova e tona ʼu fili ʼi te temi muʼa pea mo te temi nei?

16 Koteā te tahi meʼa ʼaē neʼe fakakikite e Isaia ʼo ʼuhiga mo te “kolo mālohi”? ʼO ʼuhiga mo Sehova, ʼe ʼui fēnei e Isaia: “Ko te hahaʼi mālolohi ʼe nātou faka kolōliaʼi anai koe; ko te kolo ʼo te ʼu puleʼaga agamālohi, ʼe nātou manavasiʼi anai kia te koe.” (Isaia 25:3) ʼE faka kolōliaʼi feafeaʼi anai ia Sehova e te kolo agakovi ʼaia, “te kolo ʼo te ʼu puleʼaga agamālohi”? Koutou manatuʼi pe koteā ʼaē neʼe hoko kia Nepukanesa, ia te hau mālohi ʼaupito ʼo Papiloni. ʼI tona ʼosi fakamālaloʼi, neʼe ina fakamoʼoni ai ki te māʼoluga ʼo Sehova pea mo Tona māfimāfi. (Taniela 4:34, 35) ʼI te temi ʼaē ʼe fakahā ai e Sehova tona mālohi, māʼiape la mo tona ʼu fili, ʼe nātou fakamoʼoni ki tana ʼu gāue mālohi logola ʼe mole nātou loto kiai.

17 Neʼe fakamoʼoni koa e Papiloni Lahi ki te ʼu gāue mālohi ʼa Sehova? Ei. ʼI te ʼuluaki tau faka malamanei, neʼe faka mafola te ʼu kaugana fakanofo ʼa Sehova lolotoga te ʼu fakataga. ʼI te 1918 neʼe nātou ʼaunofo ʼi te faʼahi fakalaumālie ʼi te temi ʼaē neʼe pilisoniʼi ai te kau takitaki ʼo te Sosiete Watch Tower. Neʼe kua teitei mate te gāue faka mafola. Pea ʼi te 1919, neʼe toe fakatuʼu pea mo fakamālohiʼi nātou e Sehova ʼaki tona laumālie, pea neʼe nātou fakatuʼutuʼu ke nātou fakahoko te gāue ʼaē ko te faka mafola ʼo te logo lelei ʼi te kele katoa. (Maleko 13:10) Ko te ʼu meʼa fuli ʼaia neʼe fakakikite ʼi te tohi ʼo Apokalipesi, ʼo feiā mo tona ʼu fua ki tonatou ʼu fili. Ko nātou ʼaia “neʼe nātou matataku pea neʼe nātou faka kolōlia ki te ʼAtua ʼo te lagi.” (Apokalipesi 11:3, 7, 11-13, MN ) Neʼe mole nātou tafoki fuli mai, kae kua nātou fakamoʼoni ki te gāue mālohi ʼa Sehova ʼi te ʼaluʼaga ʼaia, ohage ko tona fakakikite e Isaia.

“Ko He Tule Maʼa Ia ʼAē ʼe Veliveli”

18, 19. (a) He koʼe neʼe mole lava maumauʼi e te kau fakafeagai te agatonu ʼa te hahaʼi ʼa Sehova? (b) ʼE feafeaʼi anai ‘te gona ʼo te hiva ʼa te hahaʼi agamālohi’?

18 ʼO ʼuhiga leva mo te ʼu felogoi manavaʼofa ʼa Sehova mo nātou ʼaē ʼe haʼele ʼi te mālama, ʼe ʼui fēnei e Isaia kia Sehova: “Kua ke liliu ko he tule maʼa ia ʼaē ʼe veliveli, he tule maʼa te masiva ʼaē ʼe ina ʼutaki te mamahi, ko he nonoʼaga ki te tuʼani matagi pea mo te ʼua, ko he malumaluʼaga ki te vevela, mokā hage te mānava ʼa te hahaʼi agamālohi ko he afā ki he kaupā. Ohage ko te vevela ʼi he kele kakā, ʼe ke faka gona te logoaʼa ʼa te kau matāpule pea mo te vevela ʼaki te malumalu ʼo he ʼao. ʼE gona te hiva ʼa te hahaʼi agamālohi.”—Isaia 25:4, 5.

19 Talu mai te 1919, neʼe faiga te hahaʼi agamālohi ke nātou maumauʼi te agatonu ʼa te kau atolasio moʼoni, kae neʼe mole nātou mālo. Koteā tona tupuʼaga? Heʼe ko Sehova ʼe ko te tule mālohi pea mo te nonoʼaga ʼo tana hahaʼi. ʼE hage ko hotatou malumaluga mokā hoko mai he ʼu fakataga mālohi ʼaē ʼe fakatātā ki te vevela, pea ʼe hage ko he kaupā mālohi ki te ʼu fakafeagai ʼaē ʼe hage ko te tuʼani matagi pea mo te ʼua lalahi. Ko tatou ʼaenī ʼe tou haʼele ʼi te mālama ʼo te ʼAtua, ʼe tou fakatalitali ʼaki he loto falala ki te temi ʼaē ‘ ʼe gona ai anai te hiva ʼa te hahaʼi agamālohi.’ Ei, ʼe tou fakatalitali ki te ʼaho ʼaē ka pulihi ai te ʼu fili ʼo Sehova.

20, 21. Koteā te kātoaga ʼaē ʼe foaki mai e Sehova, pea ʼe feafeaʼi anai te kātoaga ʼaia ʼi te mālama foʼou?

20 ʼE mole gata pe ki te puipui e Sehova tana ʼu kaugana. ʼE tokaga kia nātou ohage ko hanatou Tāmai ʼofa. ʼI te 1919 ʼi tana ʼosi hāofaki tana hahaʼi mai ia Papiloni Lahi, neʼe ina foaki age te kātoaga ʼo te mālo, te tuʼuga meʼa kai fakalaumālie. Neʼe fakakikite te faʼahi ʼaia ia Isaia 25:6, ʼaē ʼe tou lau fēnei: “ ʼE mahino papau ia ʼe fai anai e Sehova ʼo te ʼatu kautau maʼa te hahaʼi fuli, ʼi te moʼuga ʼaia, he kātoaga meʼa kai kua lelei tona loloʼi, he kātoaga ʼo he ʼu vino kua tuku ke toka tona veveli, he ʼu meʼa kai kua lelei tona loloʼi ʼe fonu ʼi te gako, he kātoaga ʼo he ʼu vino kua tuku ke toka tona veveli pea neʼe fakaoʼo.” ʼE ko he tapuakina hatatou kau ki te kātoaga ʼaia! (Mateo 4:4) “Ko te laupapa ʼa Sehova” ʼe fonu moʼoni ai te ʼu meʼa lelei ke kita kai. (1 Kolonito 10:21, MN ) ʼAki “te kaugana agatonu pea mo fakapotopoto,” ʼe foaki mai kia tatou ia meʼa fuli ʼaē ʼe ʼaoga kia tatou ʼi te faʼahi fakalaumālie.

21 Pea ʼe mole gata ʼaki te kātoaga ʼaē ʼe foaki mai e te ʼAtua. Ko te kātoaga fakalaumālie ʼaē ʼe tou maʼu nei, ʼe ina fakamanatuʼi mai te tuʼuga meʼa kai ʼaē ka tou maʼu anai ʼi te mālama foʼou ʼaē neʼe fakapapau mai e te ʼAtua. Koia ʼe lahi anai te ʼu meʼa kai fakasino ʼi te “kātoaga meʼa kai [ʼaē] kua lelei tona loloʼi.” Koia ʼe mole pakupaku anai he tahi ʼi te faʼahi fakasino peʼe ʼi te faʼahi fakalaumālie. ʼE ko he meʼa fakaloto fīmālie anai ki te hahaʼi agatonu ʼaē ʼe maʼuʼuli mamahi nei, ʼuhi ko “te ʼu hoge” ʼaē neʼe fakakikite ʼi te “fakaʼiloga” ʼo te ʼi henī ʼa Sesu! (Mateo 24:3, 7) Maʼa nātou ʼaia, ʼe fakaloto fīmālie te ʼu palalau ʼa te tagata fai pesalemo. Neʼe ina ʼui fēnei: “ ʼE mahu anai te pulapula ʼi te kele; ʼi te tumutumu ʼo te ʼu moʼuga ʼe tapuke ai anai.”—Pesalemo 72:16.

22, 23. (a) Koteā te “kie” peʼe ko te “pūlou” ʼaē ka toʼo anai, ʼo feafeaʼi? (b) ʼE toʼo feafeaʼi anai ‘te lainoa ʼa te hahaʼi ʼa Sehova’?

22 Koutou fagono nei ki te tahi fakapapau ʼe taulekaleka age. Neʼe fakatatau e Isaia te agahala pea mo te mate ki he “kie” peʼe ko he “pūlou,” ʼo ina ʼui fēnei: “ ʼE mahino papau ia, ʼi te moʼuga ʼaia, ʼe pulihi anai [e Sehova] te pūlou ʼaē ʼe ina pūlouʼi te hahaʼi fuli, pea mo te kie ʼaē ʼe ʼuʼufi ʼaki te ʼu puleʼaga fuli.” (Isaia 25:7) Koutou fakakaukauʼi age muʼa! ʼE pulihi anai te agahala pea mo te mate, ʼaē ʼe hage ki te malamanei ko he kie kafu ʼe ina tāʼofi tanatou mānava. Kua tou fakaʼamu ki te ʼaho ʼaē ka hoko katoa ai te ʼu lelei ʼo te sakilifisio faitotogi ʼo Sesu ki te hahaʼi fakalogo pea mo agatonu!—Apokalipesi 21:3, 4.

23 ʼO ʼuhiga mo te temi faka kolōlia ʼaia, ʼe ʼui fēnei mai e te polofeta ʼa te ʼAtua: “[Ko te ʼAtua] ʼe ina fakaʼauha moʼoni anai te mate ʼo talu ai, pea ʼe mahino papau ia, ko te Tuʼi ʼAliki ko Sehova ʼe ina holoholoʼi anai te ʼu loʼimata ʼi te ʼu fofoga fuli pe. Pea ʼe ina toʼo anai te lainoa ʼa tana hahaʼi ʼi te kele katoa, he neʼe ʼui totonu e Sehova.” (Isaia 25:8) ʼE mole toe mate anai he tahi ʼi te mate māhani peʼe tagi he neʼe mate he tahi neʼe ʼofa mamahi ai. ʼI tapuakina leva! Pea tahi ʼaē meʼa, ʼe mole tou toe logo anai ʼi he potu ʼo te kele ki te ʼu laukovi peʼe ko te ʼu fasituʼu ʼaē neʼe ʼutakiʼi talu mai fualoa e te ʼAtua pea mo tana ʼu kaugana. Koteā tona tupuʼaga? Heʼe fakaʼauha anai e Sehova ia nātou ʼaē neʼe tupu ai te ʼu meʼa ʼaia—te tāmai ʼo te loi, ia Satana te Tevolo, pea mo tona hōloga katoa.—Soane 8:44.

24. Ko nātou ʼaē ʼe haʼele ʼi te mālama, ʼe nātou tali feafeaʼi ki te ʼu gāue taulekaleka ʼa Sehova?

24 ʼI tanatou mamata ki te ʼu gāue mālohi ʼaia ʼa Sehova, ko nātou ʼaē ʼe haʼele ʼi te mālama ʼe nātou kalaga fēnei: “Koutou sisio! ʼE ʼi henī totatou ʼAtua. Neʼe tou falala kia te ia, pea ʼe ina hāofaki anai tatou. ʼE ʼi henī Sehova. Ke tou loto fiafia pea mo tou fakafiafia ʼi tana hāofaki.” (Isaia 25:9) Kua vave pe, pea ko te hahaʼi faitotonu ʼe nātou fakafiafia anai. ʼE pulihi katoa anai ia te fakapōʼuli, pea ko te hahaʼi agatonu ʼe nātou mālamagia anai ʼi te mālama ʼa Sehova ʼo talu ai. ʼE ʼi ai koa he tahi ʼamanaki ʼe faka kolōlia age? Kailoa!

ʼE Feala Koa Hakotou Fakamahino?

• He koʼe ʼe maʼuhiga ia ʼaho nei ke tou haʼele ʼi te mālama?

• He koʼe neʼe vikiʼi e Isaia te huafa ʼo Sehova?

• He koʼe ʼe mole maumauʼi anai e te ʼu fili ia te agatonu ʼa te hahaʼi ʼa Sehova?

• Koteā te ʼu tapuakina ʼaē ka maʼu anai e te hahaʼi ʼaē ʼe haʼele ʼi te mālama?

[Paki ʼo te pasina 12, 13]

Ko te hahaʼi ʼo Suta neʼe nātou sakilifisioʼi tanatou ʼu tamaliki kia Moleke

[Paki ʼo te pasina 15]

Neʼe fakavikiviki ia Isaia ki te huafa ʼo Sehova he neʼe ina ʼiloʼi tana ʼu gāue māfimāfi

[Paki ʼo te pasina 16]

Ko te kau faitotonu ʼe nātou nonofo anai ʼi te mālama ʼa Sehova ʼo talu ai

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae