Tou Mālo ʼi Totatou ʼu Vaivaiʼaga
“Ko te manatu ki te kakano ko tona faka ʼuhiga ko te mate.”—Loma 8:6, MN.
1. Koteā te manatu ʼa ʼihi ʼo ʼuhiga mo te sino, pea koteā te fehuʼi ʼaē ʼe tonu ke tou vakaʼi?
“ ʼE ʼAU vikiviki anai kia te koe, heʼe fakamanavahe pea mo fakaofoofo toku faʼu.” (Pesalemo 139:14) Neʼe ko te hiva ʼaia ʼa te tagata fai pesalemo ko Tavite, ʼi tana mamata ki te meʼa ʼaē neʼe fakatupu e Sehova—te sino ʼo te tagata. ʼO mole tatau ia mo te fakavikiviki lelei ʼaia, ʼe manatu e te kau faiako lotu ko te sino ʼe ko te potu ʼaē ʼe nono ai te agahala pea ʼe fakaʼaogaʼi moʼo fai ʼo te agahala. Neʼe fakahigoaʼi te sino ko “te tafitoʼaga ʼo te kovi, te ʼu noʼo ʼo te aga fakahehema, te nofoʼaga ʼo te kovi.” ʼE moʼoni neʼe ʼui fēnei e te ʼapositolo ko Paulo: “E mole he mea lelei e nofo ia te au.” (Loma 7:18) Kae ko tona faka ʼuhiga koa ʼe puleʼi tatou e te sino agahala ʼaia pea ʼe mole tou lava lolomi?
2. (a) Koteā te faka ʼuhiga ʼo te ʼu kupu “te manatu ki te kakano”? (b) Koteā te fihi ʼaē ʼe hoko ʼi te “kakano” pea mo te “laumālie” ʼo nātou ʼaē ʼe nātou fia fakafiafia ia te ʼAtua?
2 ʼI ʼihi temi ʼe talanoa ia te Tohi-Tapu ki te sino ʼaki te kupu “kakano.” (1 Hau 21:27) ʼE ina toe fakaʼaogaʼi te kupu “kakano” moʼo fakatātā te ʼuhiga heʼe haohaoa ʼo te tagata, heʼe kau ʼi te hākoga agahala ʼo te tagata agatuʼu ko Atama. (Efeso 2:3; Pesalemo 51:5; Loma 5:12) Ko te tofiʼa ʼaē neʼe tou maʼu mai ia Atama neʼe ina fakatupu ‘te vaivai o [te] kakano.’ (Loma 6:19) Pea neʼe fai e Paulo te fakatokaga ʼaenī: “Ko te manatu ki te kakano ko tona faka ʼuhiga ko te mate.” (Loma 8:6, MN ) Ko te kupuʼi palalau “te manatu ki te kakano,” ko tona faka ʼuhiga ko te puleʼi pea mo te uga ʼo he tahi e te ʼu holi ʼo te kakano agahala. (1 Soane 2:16) Koia, kapau ʼe tou faiga ke tou fakafiafia ia te ʼAtua, ʼe fihi tuʼumaʼu tatatou faʼahi fakalaumālie pea mo totatou ʼuhiga agahala ʼaē ʼe ina fakaneke tuʼumaʼu tatou ke tou fai “te u gaue a te kakano.” (Kalate 5:17-23; 1 Petelo 2:11) ʼI tana ʼosi fakamatala te fihi fakaloto mamahi ʼaia ʼi tona loto, neʼe ʼui fēnei e Paulo: “Tagata fakaofaofa ko au! Pe ko ai ae e ina haofaki anai au mai te sino aeni o te mate?” (Loma 7:24) Neʼe mole lava tauʼi koa e Paulo te fakahala? ʼE tali fakalelei mai e te Tohi-Tapu ʼe feala ke tauʼi te fakahala!
ʼE Moʼoni Te Fakahala Pea Mo Te Agahala
3. Koteā te manatu ʼa te tokolahi ʼo ʼuhiga mo te agahala pea mo te fakahala, kae ʼe fakatokagaʼi feafeaʼi mai e te Tohi-Tapu ke mole tou manatu feiā?
3 Tokolahi ia ʼaho nei ʼe mole nātou tui ki te agahala. Ko ʼihi ʼe nātou meʼa noaʼi te kupu “agahala,” ʼo nātou ʼui ʼe ko he kupu kua ʼāfea pea mo faka ʼuhiga ki he ʼu kiʼi hala liliki. ʼE mole mahino kia nātou “e maua kia tatou fuli, ke tou ha ia mua o te fakamauʼaga a Kilisito, ke tou tahi tali ai te totogi o te u gaue lelei pe kovi nee tou tahi fai i tona sino.” (2 Kolonito 5:10) ʼE lagi ʼui fēnei e ʼihi: “ ʼE ʼau lava tekeʼi ia meʼa fuli pe, kae mole ʼau lava tekeʼi te fakahala!” ʼE mulimuli ʼihi ki tonatou agaʼi fenua ʼaē ʼe maʼuhiga tāfito ai te manatu ʼaē ke kita foimo maʼu te ʼu meʼa ʼaē ʼe kita holi kiai, ohage ko te kai, te ʼu felāveʼi fakasino, te fakafiafia peʼe ko te maʼu koloā. ʼE nātou fia fakahoko ʼi te temi nei ia meʼa fuli ʼaē ʼe nātou loto kiai! (Luka 15:12) ʼE nātou tokagaʼi pe nātou te fiafia ʼi te temi nei, kae mole ko te fiafia ʼo “te mauli mooni” ʼi te ka haʼu. (1 Timoteo 6:19) Kae ʼe akoʼi mai e te Tohi-Tapu ke tou fakakaukau fakalelei pea mo tou sio mamaʼo, ʼo tou tekeʼi ia meʼa fuli pe ʼaē ʼe feala ke fua kovi kia tatou ʼi te faʼahi fakalaumālie peʼe ʼi te tahi age faʼahi. ʼE ʼui fēnei e te tāʼaga lea: “Ko te tagata poto ʼaē neʼe sio ki te malaʼia, neʼe nono; ko nātou ʼaē ʼe mole popoto neʼe mole nātou tokagaʼi pea neʼe hoko kia nātou te malaʼia.”—Tāʼaga Lea 27:12.
4. Koteā te tokoni ʼaē neʼe fai e Paulo ia 1 Kolonito 10:12, 13?
4 ʼI te temi ʼaē neʼe faitohi ai ia Paulo ki te kau Kilisitiano ʼi Kolonito—te kolo ʼaē neʼe ʼiloa ʼuhi ko te aga fakalialia ʼo te hahaʼi—neʼe ina fai te fakatokaga moʼoni ʼo ʼuhiga mo te fakahala pea mo te mālohi ʼo te agahala. Neʼe ina ʼui fēnei: “Ko ae e manatu e tuʼu tokaga naa higa. Nee mole kakusia koutou e he fakahala e maolugaʼage mo te fakahala mahani o te tagata. E agatonu te Atua, e mole ina fakagafua anai ke lahiʼage toutou fakahalaʼi i te mea e koutou lavaʼi, kae e ina tuku atu anai fakatahi mo te fakahala te faigamalie ke koutou hao ai pea mo te malohi ke koutou faa tali.” (1 Kolonito 10:12, 13) Ko tatou fuli—tūpulaga pea mo matutuʼa, tagata mo fafine—ʼe lahi te ʼu fai fakahala ʼe hoko kia tatou ʼi te faleako, ʼi te fale gāue, peʼe ʼi te tahi ʼu koga meʼa. Koia tou vakavakaʼi te ʼu palalau ʼa Paulo pea mo tonatou ʼu faka ʼuhiga kia tatou.
ʼAua Naʼa Tou Falala Fau Kia Tatou
5. He koʼe ʼe feala ke tou tuʼutāmaki mo kapau ʼe tou falala fau kia tatou totonu?
5 ʼE ʼui fēnei e Paulo: “Ko ae e manatu e tuʼu tokaga naa higa.” ʼE feala ke tou tuʼutāmaki mo kapau ʼe tou falala fau ʼe mole kei tou lava higa ʼo fai he ʼu aga ʼe heʼemaʼa. ʼE ko te fakahā ʼaia ʼo tatatou mole mahino ki te ʼuhiga pea mo te mālohi ʼa te agahala. Mai tona ʼaluʼaga ʼaē ko te ʼu hahaʼi ohage ko Moisese, mo Tavite, mo Salomone, pea mo te ʼapositolo ko Petelo neʼe nātou agahala, ʼe tonu koa ke tou manatu ʼe mole feala ke tou higa? (Faka au 20:2-13; 2 Samuele 11:1-27; 1 Hau 11:1-6; Mateo 26:69-75) ʼE ʼui fēnei ia Tāʼaga Lea 14:16: “Ko te poto ʼe manavasiʼi pea ʼe maliu kehe mai te kovi, kae ko te vale ʼe liliu ʼo ʼita pea mo falala kia ia totonu.” Tahi ʼaē meʼa, neʼe ʼui fēnei e Sesu: ‘Ko te laumālie, ʼe mālohi ia, kae ko te kakano ʼe vaivai.’ (Mateo 26:41) Mai tona ʼaluʼaga ʼaē ʼe maʼu e te tagata heʼe haohaoa fuli he ʼu holi kovi, koia ʼe tonu ke tou fakalogo fakalelei ki te fakatokaga ʼaē neʼe fai e Paulo pea mo tou tauʼi te fakahala, naʼa tou higa.—Selemia 17:9.
6. Ko te temi fea ʼaē ʼe tonu ai ke tou nofo teuteu moʼo tauʼi ʼo te fakahala, pea ʼe tonu ke tou nofo teuteu feafeaʼi?
6 ʼE ko he agapoto hatatou nofo teuteu naʼa hoko fakapunamaʼuli mai hotatou ʼu fihifihia. Neʼe ʼiloʼi e te Hau ko Asa ʼe ko te temi ʼaē neʼe tokalelei ai te fenua, ʼaē neʼe tonu ke ina laga ai te ʼu kaupā moʼo puipui ʼo tona kolo. (2 Fakamatala 14:2, 6, 7) Neʼe ina ʼiloʼi ʼe tauhala anai mo kapau ʼe ina laga ʼi te temi ʼaē ka ʼohofiʼi ai tona kolo. ʼO toe feiā pe, ko te ʼu tonu ki te ʼu meʼa ʼaē ka tou fai mokā hoko mai te ʼu fakahala, ʼe lelei ke tou fai ʼi te temi ʼaē ʼe tokalelei ai tatatou manatu pea ʼi he koga meʼa ʼe kita fīmālie ai. (Pesalemo 63:6) Ko Taniela pea mo tona ʼu kaumeʼa ʼaē neʼe manavasiʼi ki te ʼAtua, neʼe fai tanatou tonu ke nātou nonofo agatonu ki te lao ʼa Sehova, ʼi muʼa ʼo te fakaneke ʼo nātou ke nātou kai te ʼu meʼa kai lelei ʼa te hau. Koia neʼe mole nātou lotolotolua ai, kae neʼe nātou pipiki ki tanatou tui ʼo mole nātou kakai ki te meʼa kai heʼemaʼa. (Taniela 1:8) ʼI muʼa ʼo te hoko mai ʼo te ʼu fakahala, tou haga fakamālohiʼi tatatou fia nofo maʼa. Pea ʼe tou mālohi anai moʼo tauʼi ʼo te agahala.
7. He koʼe ʼe fakaloto fīmālie te ʼiloʼi ʼaē neʼe lava tauʼi e ihi te fakahala?
7 ʼE tou maʼu he loto fīmālie ʼi te ʼu palalau ʼaenī ʼa Paulo: “Nee mole kakusia koutou e he fakahala e maolugaʼage mo te fakahala mahani o te tagata.” (1 Kolonito 10:13) Neʼe tohi fēnei e te ʼapositolo ko Petelo: “Ke koutou fakafeagai ki [te Tevolo], ʼo koutou mālohi ʼi te tui, heʼe koutou ʼiloʼi ko te ʼu meʼa ʼaia ʼo ʼuhiga mo te ʼu mamahi ʼe hoko ki te famili katoa ʼo tokotou ʼu tēhina ʼi te malamanei.” (1 Petelo 5:9, MN ) Ei, neʼe hoko ki ʼihi te ʼu fakahala ʼaia pea neʼe nātou lava tauʼi ʼaki te tokoni ʼa te ʼAtua, koia ʼe tou toe lavaʼi anai mo tatou te faʼahi ʼaia. Kae ʼi totatou ʼuhiga kau Kilisitiano moʼoni ʼaē ʼe maʼuʼuli ʼi he mālama aga fakalialia, ʼe ʼi ai pe he temi ʼe fakahalaʼi ai anai tatou. ʼE tou lava tui papau feafeaʼi ʼe tou mālo anai ʼi totatou ʼu vaivaiʼaga pea mo te fai fakahala ʼa te agahala?
ʼE Tou Lava Tauʼi Te Fakahala!
8. Koteā te meʼa maʼuhiga ʼaē ʼe tonu ke tou fai moʼo tekeʼi te fakahala?
8 Ko te meʼa ʼaē ʼe maʼuhiga ke tou fai ke mole tou “kaugana ki te agahala,” ʼe ko hatatou tekeʼi te fakahala mokā ʼe feala. (Loma 6:6) ʼE fai mai te fakaloto mālohi ʼaenī ia Tāʼaga Lea 4:14, 15: “ ʼAua naʼa ke hū ki te ala ʼa te kau agakovi, pea ʼaua naʼa ke haʼele fakahagatonu ki te ala ʼa te hahaʼi kovi. Fakamamaʼo mai ai, ʼaua naʼa ke haʼele ai; maliu mai ai, pea ke fakalaka ai.” ʼI te agamāhani ʼe tou ʼiloʼi fakatomuʼa ʼe iku anai he ʼaluʼaga ki te agahala. Koia ko te meʼa ʼaē ʼe tonu ke fai e te ʼu Kilisitiano ʼe ko te “fakalaka ai,” ke tou fakamamaʼo mai he tahi, pea mo he meʼa pea mo he potu ʼe feala ke fakahake ia tatou he ʼu holi kovi peʼe tou fonu ai ʼi he ʼu holi heʼemaʼa.
9. ʼE fakahā lelei feafeaʼi ʼi te Tohi-Tapu te maʼua ʼaē ke tou hola mai te ʼu fakahala?
9 Ko te hola mai te ʼu fakahala ʼe ko te tahi fakatuʼutuʼu maʼuhiga ke tou mālo ʼi te fakahala. Neʼe tokoni fēnei Paulo: “Koutou hola mai te feauaki.” (1 Kolonito 6:18) Neʼe ina tohi fēnei: “Koutou hola mai te tauhi tamapua.” (1 Kolonito 10:14, MN ) Neʼe toe fakatokaga e te ʼapositolo kia Timoteo ke hola mai te holi ʼaē ki te ʼu koloā, pea mo “te u fiafiaʼaga fakatupulaga.”—2 Timoteo 2:22; 1 Timoteo 6:9-11.
10. Koteā te ʼu faʼifaʼitaki kehekehe e lua ʼe fakahā ai te maʼuhiga ʼaē ke tou hola mai te fakahala?
10 Koutou fakatokagaʼi te meʼa ʼaē neʼe hoko kia Tavite, te Hau ʼo Iselaele. ʼI tana mamata mai tona fakaheketālaʼa, neʼe sio ifo ki te fafine finemui neʼe lolotoga maʼanu, pea neʼe fonu ai tona loto ʼi te ʼu holi kovi. Neʼe tonu ia ke hifo mai te fakaheketālaʼa, pea mo hola mai te fakahala. Kae neʼe ina fia ʼiloʼi pe ko ai te fafine ʼaia—ko Pati-Sepa—pea neʼe fua kovi ʼaupito. (2 Samuele 11:1–12:23) ʼI te tahi faʼahi, koteā ʼaē neʼe fai e Sosefo ʼi tona fakaneke e te ʼohoana aga heʼemaʼa ʼo tona pule ke moe mo ia? ʼE ʼui fēnei mai e te fakamatala: “ ʼI tana palalau kia Sosefo ʼi te ʼaho fuli neʼe mole fakalogo kia ia ke takoto mo ia, ke nofo mo ia.” Logola neʼe mole heʼeki foaki te ʼu fakatotonu ʼo te Lao ʼa Moisese ʼi te temi ʼaia, kae neʼe tali fēnei age e Sosefo: “ ʼE lava feafeaʼi anai haku fai te toe meʼa kovi ʼaia pea mo ʼau agahala ki te ʼAtua?” ʼI te tahi ʼaho, neʼe puke ia ia e te fafine ʼaia, ʼo ina ʼui fēnei: “Moe mo ʼau!” Neʼe nofo koa Sosefo pea mo ina faiga ke ina fakatonutonuʼi te fakakaukau ʼo te fafine ʼaia? Kailoa. Neʼe “hola pea neʼe hū ki tuʼa.” Neʼe mole higa ia Sosefo ki te fai fakahala ʼo te ʼu felāveʼi fakasino, kae neʼe hola ia!—Senesi 39:7-16.
11. Koteā ʼaē ʼe feala ke tou fai mo kapau ʼe hoko atu pe te fakahala?
11 ʼE tau ʼui ka hola he tahi pea ʼe fula, kae ʼi te agamāhani ʼe ko he aga poto te hola mai he faʼahiga ʼaluʼaga. ʼE lagi tau hoko te fai fakahala ʼi tatatou fale gāue. Logola ʼe mole feala ke tou fetogi gāue, kae ʼe feala ke tou fai he ʼu meʼa ke tou hola mai te ʼu fai fakahala. ʼE tonu ke tou hola mai ia meʼa fuli ʼe tou ʼiloʼi ʼe kovi, pea ke tou fakatotonu ke tou fai pe te meʼa ʼaē ʼe lelei. (Amosi 5:15) ʼI he tahi faʼahi, ko te hola mai te fai fakahala ʼe lagi faka ʼuhiga ke tou tekeʼi te ʼu polokalama Internet ʼaē ʼe hā ai te ʼu felāveʼi fakasino, pea mo te ʼu koga meʼa fakafiafia ʼaē ʼe mole lelei. ʼE lagi toe faka ʼuhiga foki ke tou līaki he nusipepa ʼe mole lelei peʼe tou maʼu hotatou ʼu kaumeʼa foʼou—te hahaʼi ʼaē ʼe ʼoʼofa ki te ʼAtua pea mo feala ke nātou tokoni mai kia tatou. (Tāʼaga Lea 13:20) Tatau aipe pe koteā te ʼu fakaneke ki te agahala, kae ʼe tou agapoto anai mo kapau ʼe tou fakatotonu ke tou fakafisi kiai.—Loma 12:9.
Te Tokoni ʼa Te Faikole
12. Koteā ʼaē ʼe tou kole ki te ʼAtua mokā tou faikole fēnei: “Aua naa ke tuku matou ki te fakahala”?
12 ʼE foaki mai e Paulo te fakapapau fakaloto mālohi ʼaenī: “E agatonu te Atua, e mole ina fakagafua anai ke lahiʼage toutou fakahalaʼi i te mea e koutou lavaʼi, kae e ina tuku atu anai fakatahi mo te fakahala te faigamalie ke koutou hao ai pea mo te malohi ke koutou faa tali.” (1 Kolonito 10:13) ʼE lagolago Sehova kia tatou, ʼo ina tali ki tatatou kole ʼaē ke tokoni mai moʼo tauʼi ʼo te fakahala. Neʼe akoʼi mai e Sesu Kilisito ke tou faikole fēnei: “Aua naa ke tuku matou ki te fakahala, kae ke haofaki matou mai te kovi.” (Mateo 6:13) Moʼo tali ki te faikole fakamalotoloto ʼaia, ʼe mole tuku anai tatou e Sehova ki te fakahala; kae ʼe ina faka ʼāteaina anai tatou mai ia Satana pea mo tana ʼu aga kākā. (Efeso 6:11, kiʼi nota ʼi te lalo pasina) ʼE tonu ke tou kole ki te ʼAtua ke tokoni mai ke tou ʼiloʼi lelei te ʼu fakahala, pea ke tou maʼu te mālohi moʼo tauʼi ʼo te ʼu fakahala ʼaia. Kapau ʼe tou kole mamahi kia te ia ke tokoni mai ke mole tou tō ki te fakahala, pea ʼe tokoni mai anai kia tatou ke mole mālo Satana, “te kovi.”
13. Koteā ʼaē ʼe tonu ke tou fai mo kapau ʼe mole puli te fakahala?
13 ʼE ʼaoga ke tou faikole fakamalotoloto, tāfito mokā tou tauʼi tuʼumaʼu te fakahala. Ko ʼihi fakahala ʼe feala ke fakatupu hoha ʼaupito, heʼe tou tauʼi tatatou ʼu fakakaukau pea mo te ʼu aga ʼaē ʼe nātou fakamanatuʼi lelei mai ʼe ʼi ai totatou ʼu vaivaiʼaga. (Pesalemo 51:5) Ohage la, koteā ʼaē ʼe feala ke tou fai mo kapau ʼe hoha totatou loto heʼe tou manatuʼi te aga ʼe kovi ʼaē neʼe tou fai ʼi te temi muʼa? E feafeaʼi mo kapau ʼe tou holi ke tou toe fai te aga ʼaia? ʼE mole tonu ke tou faiga pe ke puli te ʼu manatu ʼaia, kae tou palalau ki te faʼahi ʼaia kia Sehova ʼi te faikole—ʼo tou fai tuʼa lahi mo kapau ʼe ʼaoga. (Pesalemo 55:22) ʼAki te mālohi ʼo tana Folafola pea mo te laumālie maʼoniʼoni, ʼe feala ke tokoni mai kia tatou ke tou fakamaʼa tatatou fakakaukau mai te ʼu holi kovi.—Pesalemo 19:8, 9.
14. He koʼe ʼe maʼuhiga te faikole moʼo tauʼi totatou ʼu vaivaiʼaga?
14 ʼI tana tokagaʼi te tulemomoe ʼo tana kau ʼapositolo ʼi te ʼōloto ʼo Setesemane, neʼe fakaloto mālohiʼi nātou e Sesu, ʼo ʼui fēnei maʼana: “Koutou alaala pea koutou faikole, koteuhi naʼa koutou to ki te fakahala. E malohi te laumalie, kae vaivai te kakano.” (Mateo 26:41) ʼE feala ke tou tauʼi he fakahala mo kapau ʼe tou nonofo tokaga ki te ʼu agaaga kehekehe ʼo te fakahala pea mo tou ʼiloʼi tana ʼu kākā. ʼE toe maʼuhiga foki ke tou foimo faikole ʼo ʼuhiga mo te fakahala ʼaē ʼe hoko, ke tou katoa ai ʼi te faʼahi fakalaumālie moʼo tauʼi te fakahala. ʼE mole tonu kia tatou tokotahi ke tou tekeʼi te fakahala, koteʼuhi ʼe fakahalaʼi tatou ʼi te ʼu faʼahi ʼaē ʼe tou vaivai tāfito ai. ʼE maʼuhiga te faikole heʼe feala ʼaki te mālohi ʼa te ʼAtua ke tou mālolohi ai moʼo tauʼi ia Satana. (Filipe 4:6, 7) ʼE lagi toe ʼaoga kia tatou te tokoni fakalaumālie pea mo te ʼu faikole ʼa “te ʼu tagata ʼāfea ʼo te kokelekasio.”—Sakopo 5:13-18, MN.
Tou Gāue Moʼo Tauʼi Te Fakahala
15. Koteā ʼaē ʼe feala ke tou fai moʼo tauʼi ʼo te fakahala?
15 ʼE tonu ke tou faiga ke tou tekeʼi ia te fakahala, pea ke tou gāue moʼo tauʼi ʼo te fakahala, ʼo aʼu ki tana fakalaka peʼe ki te fetogi ʼo te ʼaluʼaga. ʼI te temi ʼaē neʼe fakahalaʼi ai Sesu e Satana, neʼe ina tekeʼi ʼo aʼu ki te mavae ʼa te Tevolo. (Mateo 4:1-11) Neʼe tohi fēnei e te tisipulo ko Sakopo: “Koutou fakafehagai ki te temonio pea e hola mamao anai maià koutou.” (Sakopo 4:7) ʼE feala ke tou tauʼi mo kapau ʼe tou ʼuluaki fakamālohi tatatou ʼu fakakaukau ʼaki te Folafola ʼa te ʼAtua, pea mo tou fakatotonu ke tou mulimuli ki tana ʼu lekula. ʼE lelei ke tou maʼu fakaʼatamai pea mo metitasio ki te ʼu vaega maʼuhiga ʼaē ʼe talanoa ki totatou vaivaiʼaga. ʼE ko he aga poto anai mo kapau ʼe tou maʼu he Kilisitiano kua fakapotopoto—lagi ko he tagata ʼāfea—ke tou palalau ki ai ʼo ʼuhiga mo totatou ʼu fihifihia, pea ʼe feala ke tou kumi tokoni kia ia mokā ʼe hoko kia tatou he ʼu fakahala.—Tāʼaga Lea 22:17.
16. ʼE tou lava taupau feafeaʼi tatatou aga ke maʼa?
16 ʼE fakaloto mālohi tatou e te Tohi-Tapu ke tou kofuʼi te ʼulugaaga foʼou. (Efeso 4:24) Ko tona faka ʼuhiga ke tou tuku kia Sehova ke ina gāueʼi tatou pea mo fetogi tatou. ʼI tana faitohi ki tana kaugā gāue ko Timoteo, neʼe ʼui fēnei e Paulo: “Tulikaki te faitotonu, te lotu mooni, te tui, te ofa, te kataki mo te agamalu. Tau mo te tau lelei o te tui, puke te mauli heegata nee pauiʼi koe ki ai.” (1 Timoteo 6:11, 12) ʼE feala ke tou “tulikaki te faitotonu” mokā tou ako fakalelei ia te Folafola ʼa te ʼAtua ke tou mahino lelei ki tona ʼulugaaga, pea ke mulimuli ai tatatou aga ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe ina fakamaʼua mai. ʼE toe maʼuhiga foki ke tou maʼumaʼua ʼi te ʼu gāue faka Kilisitiano, ohage ko te fai faka mafola ʼo te logo lelei pea mo kau ki te ʼu fono. Ko tatatou fakaōvi ki te ʼAtua pea mo fakaʼaogaʼi katoa tana ʼu fakatuʼutuʼu, ʼe tokoni mai anai kia tatou ke tou tuputupu ʼi te faʼahi fakalaumālie pea mo tou taupau ke maʼa tatatou aga.—Sakopo 4:8.
17. ʼE tou ʼiloʼi feafeaʼi ʼe mole līaki anai tatou e te ʼAtua mokā hoko mai te fakahala?
17 ʼE ʼui papau mai e Paulo ʼe mole mālohi age anai te fakahala ʼi te mālohi ʼaē neʼe foaki mai e te ʼAtua ke tou tekeʼi. Ko Sehova ʼe ina foaki anai ‘te faigamālie ke tou hāo ai ke feala hatatou faʼa tali.’ (1 Kolonito 10:13) Kapau ʼe tou haga falala ki te ʼAtua, pea ʼe mole ina tuku anai ke mālohi ʼaupito te fakahala, naʼa mole feʼauga totatou mālohi fakalaumālie ke feala hatatou nonofo agatonu. ʼE loto e Sehova ke tou faiga mālohi moʼo tauʼi totatou fakahalaʼi ʼaē ke tou fai te meʼa ʼaē ʼe kovi ki ʼona mata. Pea tahi ʼaē meʼa, ʼe feala ke tou tui ki tana fakapapau ʼaenī: “E mole au tukunoa anai koe, pea e mole au liaki anai koe.”—Hepeleo 13:5.
18. He koʼe ʼe feala ke tou ʼiloʼi papau ʼe tou mālo anai ʼi totatou ʼu vaivaiʼaga?
18 Neʼe mole lotolotolua Paulo ʼo ʼuhiga mo te meʼa ka hoko mokā ina tauʼi tona ʼu vaivaiʼaga. Neʼe mole manatu ia kua fakaʼofaʼofa pea ʼe mole feala ke fai he tokoni kia ia ʼuhi ko te ʼu holi ʼo tona kakano. Kailoa ia, kae neʼe ina ʼui fēnei: “E au lele fenei, e mole au hoko lele feiape; e au fuhu fenei, e mole au hoka te aele. E au akoi mamafa toku sino pea mo puleʼi ia, i te tuania naa hili taku fakaha te fekau kia natou alâ, pea e hoko ai mo hoku fakamavae.” (1 Kolonito 9:26, 27) ʼE tou lava tauʼi mo tatou totatou kakano heʼe haohaoa. ʼAki te Tohi-Tapu, mo te ʼu tohi faka Tohi-Tapu, te ʼu fono faka Kilisitiano, pea mo te ʼu Kilisitiano ʼaē kua fakapotopoto, ʼe foaki tuʼumaʼu mai e totatou Tāmai ʼaē ʼi selo he ʼu fakamanatu ʼe tokoni mai ke tou fakahoko te meʼa ʼaē ʼe totonu. ʼAki tana tokoni, ʼe feala ke tou mālo ʼi totatou ʼu vaivaiʼaga!
ʼE Kei Koutou Manatuʼi Koa?
• Koteā te faka ʼuhiga ʼo te kupu “te manatu ki te kakano”?
• ʼE tou lava nofo teuteu feafeaʼi ki te fakahala?
• Koteā ʼaē ʼe feala ke tou fai moʼo tauʼi te fakahala?
• Koteā te ʼaoga ʼo te faikole mokā hoko te fakahala?
• He koʼe ʼe tou ʼiloʼi ʼe feala ke tou mālo ʼi totatou ʼu vaivaiʼaga?
[Paki ʼo te pasina 10]
ʼE akoʼi mai e te Tohi-Tapu ʼe tou lava tauʼi te ʼu holi ʼo totatou kakano
[Paki ʼo te pasina 12]
Moʼo tekeʼi te agahala, tou hola mai te fakahala