Koteā Te Faka ʼUhiga ʼo Te Agatonu?
NEʼE ʼui e te kau Hassidims Sutea ʼo te lua sēkulō ʼi muʼa ʼo totatou temi, ko nātou ʼe nātou agatonu moʼoni. Ko tonatou higoa ʼe haʼu mai te kupu faka Hepeleo cha·sidhʹ, ʼaē ʼe faka ʼuhiga tāfito ki te “agatonu.” ʼE haʼu mai te kupu cheʹsedh, ʼaē ʼe tau fakaliliu ki te “lotoʼofa,” “te ʼofa agatonu,” “te agalelei,” “te agaʼofa,” “te manavaʼofa.” ʼE ʼui e te tikisionalio Theological Dictionary of the Old Testament, ko te cheʹsedh “ ʼe maʼuli, ʼe faifaitahi lelei mo te hahaʼi, pea mo faʼa kātaki, [pea] ʼe mole faka ʼuhiga pe ki te faʼahiga maʼuli ʼaia, kae ʼe toe faka ʼuhiga foki ki te aga ʼe tupu mai te faʼahiga maʼuli ʼaia. ʼE ko te aga ʼe ina puipui peʼe ina fakatuputupu te maʼuli. ʼE ina fai he gāue lelei maʼa ia ʼaē ʼe maʼuli mamahi. ʼE ko he fakahā ʼaia ʼo te felogoi fakakaumeʼa.”
ʼE mahino ia, ʼe lahi te ʼu lea ʼe mole feala ke fakaliliu ai te ʼuhiga katoa ʼo te kupuʼi palalau faka Hepeleo ʼaia ʼaē ʼe fakaʼaogaʼi ʼi te Tohi-Tapu. ʼE lahi te ʼu ʼaluʼaga, ko te kupu agatonu ʼi tona faka ʼuhiga faka Tohi-Tapu, ʼe mole gata pe ki he mulimuli lelei ki he ʼu fakamaʼua. ʼE toe faka ʼuhiga ki hakita pipiki ʼaki te ʼofa, fakatahi mo te fai ʼo he aga ʼe lelei maʼa niʼihi. Moʼo mahino ki te faka ʼuhiga ʼo te agatonu moʼoni, koutou vakaʼi age muʼa pe neʼe fakahā feafeaʼi e Sehova te agatonu ʼaia, kia Apalahamo, mo Moisese, mo Tavite, mo te puleʼaga ʼo Iselaele, pea mo te malamanei katoa.
Neʼe Fakahā e Sehova Te Agatonu
Neʼe ʼui e Sehova ki tona kaumeʼa ko Apalahamo: “Ko ʼau ko te meʼa tali tau maʼa koe.” (Senesi 15:1; Isaia 41:8) Neʼe mole ko he ʼu palalau pe, koteʼuhi ko Sehova neʼe ina puipui pea mo hāofaki ia Apalahamo mai ia Falaone pea mo Apimeleke. Neʼe tokoni kia Apalahamo ki te hāofaki mai ʼo Lote mai te ʼu hau e toko fā neʼe nātou fakatahitahi. Neʼe toe foaki e Sehova kia Apalahamo te ʼu fealagia maʼu fānau logola neʼe kua taʼu 100, pea kia Sala ʼaē neʼe kua taʼu 90, ʼo hifo mai ia nāua te Hāko ʼo te fakapapau. Neʼe tautau felogoi ia Sehova mo Apalahamo ʼaki te ʼu meʼa neʼe hā, mo te ʼu moemisi, pea mo te kau ʼaselo. ʼI tona fakahagatonu, neʼe fakahā e Sehova tana agatonu kia Apalahamo ʼi tana kei maʼuli pea mo fualoa ki muli age ʼi tana ʼosi mate. Lolotoga te ʼu sēkulō, neʼe taupau aipe e Sehova tana ʼu fakapapau ki te hōloga ʼo Apalahamo, te puleʼaga ʼo Iselaele, logope tanatou ʼuigataʼa. Ko te ʼu felogoi ʼa Sehova pea mo Apalahamo neʼe ko he fakahā ʼaia ʼo te agatonu moʼoni—ko he ʼofa neʼe fai ʼaki te aga.—Senesi, kapite 12 ki te 25.
Neʼe ʼui “ko Sehova neʼe palalau kia Moisese ʼo nā fehagaʼaki, ohage pe ko he palalau ʼa he tagata ki hona kaumeʼa.” (Ekesote 33:11) Ei, ko Moisese neʼe felogoi fakahagatonu ia mo Sehova, pea neʼe mole he tahi polofeta ki muʼa atu ia Sesu, neʼe lelei feiā age tanā ʼu felogoi. Neʼe agatonu feafeaʼi ia Sehova kia Moisese?
Ko Moisese ʼi tona taʼu 40 neʼe ina maʼu te mālohi pea mo te fealagia, pea neʼe ina fakatuʼutuʼu e ia totonu ke ina hāofaki tana hahaʼi. Kae neʼe mole heʼeki hoko tona temi. Neʼe hola ai leva moʼo hāofaki tona maʼuli. Lolotoga taʼu e 40 neʼe tauhi ōvi ʼi Matiane. (Gaue 7:23-30) Kae neʼe mole lītuʼa ia Sehova kia ia. ʼI te kua hoko mai ʼo te temi ʼaē kua fakatuʼutuʼu kiai, neʼe toe liliu ia Moisese ki Esipito moʼo fakamavae ia Iselaele.
ʼO toe feiā aipe, neʼe agatonu ia Sehova kia Tavite, te lua hau maʼuhiga ʼo Iselaele. ʼI te temi ʼaē neʼe kei tūpulaga ai ia Tavite, neʼe ʼui fēnei e Sehova ki te polofeta ko Samuele: “Tuʼu ake, fakanofo ia ia heʼe ko ia!” Talu mai ai mo te puipui pea mo takitaki e Sehova ia Tavite ʼo aʼu ki tona fotufotuʼa tagata, ke liliu ko he hau maʼa Iselaele katoa. Neʼe hāofaki ia ia e Sehova “mai te vaʼe ʼo te laione pea mai te vaʼe ʼo te uluso” pea mo te nima ʼo te tagata lahi Filisitini ko Koliate. Neʼe faka fealagia e te ʼAtua ke mālo ia Tavite mai te ʼu fili ʼo Iselaele, pea neʼe fakahāo ia Tavite e Sehova mai te tao ʼa Saulo, ʼaē neʼe kua maheka pea mo loto fehiʼa.—1 Samuele 16:12; 17:37; 18:11; 19:10.
ʼE moʼoni ia, ko Tavite neʼe mole ko he tagata haohaoa. Ei, he neʼe agahala mamafa ia. Neʼe mole lītuʼa ia Sehova mai ia Tavite, kae neʼe ina fakahoko aipe tona ʼofa agatonu kia ia he neʼe fakahemala ʼi tana agahala. ʼI te maʼuli katoa ʼo Tavite, neʼe tuʼa lahi te haga ʼa Sehova ʼo hāofaki pea mo taupau te maʼuli ʼo te hahaʼi. Neʼe ina hāofaki ia ia ʼaē ʼe maʼuli mamahi, pea ʼe ko he agaʼofa ʼaia!—2 Samuele 11:1–12:25; 24:1-17.
Ko te puleʼaga ʼo Iselaele neʼe ina maʼu te ʼu felogoi makehe mo Sehova ʼi te temi ʼaē neʼe ʼio ai ki te fuakava ʼo te Lao ʼa Moisese ʼi te Moʼuga ʼo Sinai. (Ekesote 19:3-8) Koia, neʼe fakatātā ia Iselaele ʼe ʼohoana mo Sehova. Neʼe ʼui fēnei kia Iselaele: “Neʼe pāuiʼi koe e Sehova ohage ko koe neʼe ko he fafine ʼohoana.” Pea neʼe ʼui fēnei e Sehova kia ia: “ ʼAki he lotoʼofa heʼegata, ʼe ʼau ʼofa moʼoni anai kia te koe.” (Isaia 54:6, 8) Neʼe fakahā feafeaʼi e Sehova tana agatonu ʼi te felogoi makehe ʼaia?
Neʼe fakatuʼutuʼu e Sehova ke ina foaki te ʼu meʼa ʼaē neʼe ʼaoga ki te kau Iselaele pea mo fakamālohiʼi tanatou ʼu felogoi mo ia. Neʼe ina hāofaki nātou mai Esipito, pea mo faʼufaʼu ia nātou ko he puleʼaga, pea mo ʼave ia nātou ki “he fenua ʼe tafe ai te huʼa pipi pea mo te meli.” (Ekesote 3:8) Moʼo fai tuʼumaʼu he ako fakalaumālie, neʼe ina fakaʼaogaʼi te kau pelepitelo, te kau Levite, mo he kau polofeta pea mo he kau ʼave logo e tokolahi. (2 Fakamatala 17:7-9; Nehemia 8:7-9; Selemia 7:25) Neʼe fakatonutonuʼi e Sehova ia Iselaele, ʼi te temi ʼaē neʼe maliu ai te puleʼaga ʼaia ʼo tauhi ki ʼihi ʼatua. ʼI tanatou fakahemala, neʼe ina fakamolemole age kia nātou. ʼE tou ʼiloʼi papau, ko te puleʼaga ʼo Iselaele neʼe ko he “fafine ʼohoana” neʼe faigataʼa tana aga. Kae neʼe mole līaki atu aipe ia ia e Sehova. ʼUhi ko tana ʼu fakapapau kia Apalahamo, neʼe hoko atu aipe tana ʼofa agatonu ki te kau Iselaele ʼo aʼu ki te fakahoko ʼo Tana ʼu fakatuʼutuʼu mo te puleʼaga ʼaia. (Teutalonome 7:7-9) ʼE ko he faʼifaʼitaki maʼuhiga ki te ʼu taumatuʼa ʼo te temi nei!
Neʼe toe fakahā pe foki e Sehova tana agatonu ki te malamanei ʼi tana foaki te ʼu meʼa tāfito ʼe ʼaoga ki te tagata fuli pe, ʼaē ʼe faitotonu pea mo heʼe faitotonu. (Mateo 5:45; Gaue 17:25) Neʼe mole gata ai, he neʼe ina foaki te sakilifisio faitotogi ʼo tona ʼAlo, ke feala ki te malamanei katoa ke nātou ʼāteaina mai te haʼisia ʼo te agahala pea mo te mate, ke nātou maʼu te fakatuʼutuʼu taulekaleka ʼaē ko te maʼuli haohaoa ʼo heʼegata ʼi te Palatiso. (Mateo 20:28; Soane 3:16) Ko te totogi neʼe ko te puleʼaki fakamuli ʼaia moʼo puipui pea mo taupau te maʼuli. ʼE moʼoni ia, neʼe ina fai “he gāue lelei maʼa ia ʼaē ʼe maʼuli mamahi.”
Koutou Fakahā Takotou Agatonu ʼAki He ʼu Aga ʼe Lelei
Mai te ʼaluʼaga ʼaē ʼe ʼalutahi te agatonu mo te lotoʼofa, koia ʼe ina toe uga tatou ke tou poto ʼi te liufaki. Kapau ʼe lotoʼofa atu he tahi kia koutou, pea ʼe fakaʼamu ke koutou lotoʼofa mo koutou. ʼE fai he aga ʼe lelei ki te agatonu. Neʼe mahino lelei kia Tavite te ʼu faʼahi ʼaē ʼe fakapipiki ki te cheʹsedh ʼi tana ʼu palalau ʼaenī: “ ʼE ʼau tulolo anai ʼo haga ki tou fale tapu, pea ʼe ʼau fakavikiviki anai tou huafa.” Koteā tona tupuʼaga? “ ʼUhi ko tou lotoʼofa pea ʼuhi ko tau agatonu.” (Pesalemo 138:2) ʼUhi neʼe lotoʼofa ia Sehova kia ia, neʼe hake ai ia Tavite te fia tauhi pea mo te fia fakavikiviki kia te ia. Koia, ka tou tokakaga fakalelei ki te lotoʼofa mai ʼa Sehova kia tatou, ʼe mole koa la hake ia tatou he fia liufaki age ki ai te lotoʼofa ʼaia? Ohage la, ka ʼulihi te huafa ʼo Sehova, ʼe koutou tuʼania koa ki tona matagafua, ʼo koutou palalau moʼona hāofaki?
Ko te meʼa ʼaia neʼe hoko ki te Kilisitiano foʼofoʼou pea mo tona ʼohoana, neʼe nā kau ki te ʼavaifo ʼo tona kāiga neʼe mate ʼi te fakaʼī motopai. Neʼe mole ko he ʼavaifo faka lotu, pea ko te hahaʼi ʼaē neʼe kau ai neʼe feala ke nātou fai hanatou ʼu palalau ʼo ʼuhiga mo ia ʼaē kua mate. Neʼe kamata tukugakoviʼi te ʼAtua e te tahi tagata, ʼo ʼuhiga mo tana toʼo tautonu te tūpulaga ʼaia ʼi te mate, ʼo ina ʼui fēnei ‘neʼe loto e te ʼAtua ke hake age ki selo, koia ʼaē neʼe ina toʼo ai ia ia.’ Neʼe mole fia nofo fakalogologo totatou tēhina ki te ʼu palalau ʼaia. Neʼe tuʼu ake ʼo ʼalu ki te laupapa faiakonaki, kae neʼe mole ʼi ai hana Tohi-Tapu peʼe ko hana ʼu nota. Neʼe ina fehuʼi age: “ ʼE koutou manatu koa la, ʼe tali e te ʼAtua Māfimāfi, mo agaʼofa, pea mo loto manavaʼofa te taʼi ʼaluʼaga ʼaenī?” Pea neʼe ina kamata fai te akonaki neʼe minuta hogofulu, ʼo ina fakaʼaogaʼi te ʼu vaega faka Tohi-Tapu moʼo fakamahino te tupuʼaga ʼo tatatou mamate, mo te fakatuʼutuʼu ʼaē neʼe fai e te ʼAtua moʼo hāofaki te malamanei mai te mate, pea mo te fakatuʼutuʼu taulekaleka ʼo te fakatuʼuake ʼo te hahaʼi ki te maʼuli heʼegata ʼi te palatiso ʼi te kele. Neʼe pasipasi te toko 100 tupu hahaʼi neʼe kau ai. Ki muli age, neʼe ʼui fēnei e te tēhina: “Neʼe ʼau logoʼi ʼi toku loto he fiafia, neʼe mole heʼeki ʼau logoʼi feiā ʼi muʼa atu. Neʼe ʼau fakamālo kia Sehova ʼi tana akoʼi ʼau ʼaki tona poto, pea mo tana foaki mai te faigamālie ʼaē ke ʼau puipui tona huafa taputapu.”
Ko te agatonu kia Sehova, ʼe pipiki kiai takita agatonu ki tana Folafola, te Tohi-Tapu. Koteā tona tupuʼaga? Koteʼuhi ʼaki te Tohi-Tapu, ʼe akoʼi tatou e Sehova peʼe tonu ke feafeaʼi totatou faʼahiga maʼuli. Ko te ʼu lao pea mo te ʼu pelesepeto ʼaē ʼe tuʼu ai, ʼe ko te ʼu pelesepeto lelei ʼaupito pea mo ʼaoga ʼaupito ki te maʼuli. (Isaia 48:17) ʼAua naʼa tou faka fealagia ki he ʼu fakaneke mai niʼihi peʼe ko totatou ʼu vaivaiʼaga ke nātou fakamaliu tatou mai te pipiki ki te ʼu lao ʼa Sehova. Tou nonofo agatonu ki te Folafola ʼa te ʼAtua.
ʼE toe kau pe foki ki te agatonu kia Sehova, takita agatonu ki tana kautahi. Lolotoga te ʼu taʼu, neʼe ʼaoga ia ke ʼi ai he ʼu fakafoʼou pea mo he ʼu fetogi ʼo ʼuhiga mo totatou mahino ki ʼihi vaega faka Tohi-Tapu. Ko te meʼa ʼe tou ʼiloʼi papau, ʼe mole he tahi age hahaʼi ohage ko tatou, ʼe lelei tona fafaga ʼi te faʼahi fakalaumālie. (Mateo 24:45-47) Ei, ʼe pipiki ia Sehova ki tana kautahi ʼo te temi ʼaenī. ʼE feala koa ke tou feiā mo tatou? Neʼe fai feiā ia A. H. Macmillan. ʼI muʼa ʼo tona mate, neʼe ina ʼui fēnei: “Neʼe ʼau sio ki te tuputupu māmālie ʼa te kautahi ʼa Sehova, ʼi te temi ʼaē neʼe ʼau foaki ai toku maʼuli ki te ʼAtua ʼi toku taʼu ʼuafulu-ma-tolu ʼi Sepetepeli 1900, ki he sosiete faka malamanei ʼo he ʼu hahaʼi fiafia ʼe nātou kalagaʼi ʼaki he lotomālohi tana ʼu moʼoni. . . . ʼE ʼau tui papau, ʼi taku sio ki te fakaʼosiʼosi ʼo taku tauhi ki te ʼAtua ʼi te kele, ko Sehova ʼe ina takitaki tana hahaʼi, pea ʼe ina foaki age kia nātou te meʼa ʼe ʼaoga kia nātou ʼi tona temi totonu.” Neʼe tauhi agatonu te Tēhina ko Macmillan lolotoga taʼu e 66, ʼo aʼu ki tona mate ʼi te ʼaho 26 ʼo ʼAukusito 1966. Neʼe ko he faʼifaʼitaki lelei ʼo ʼuhiga mo te pipiki agatonu ki te kautahi fakahāhā ʼa te ʼAtua.
ʼI tatatou agatonu ki te kautahi, ʼe tou agatonu anai koa kia tatou takitokotahi? Ka hoko mai he ʼu fakataga kia tatou, ʼe tou nofo agatonu koa ki ʼotatou tēhina mo tuagaʼane? Lolotoga te Lua Tau Faka Malamanei, neʼe tuku e totatou ʼu tēhina ʼo Holani he faʼifaʼitaki lelei ʼo ʼuhiga mo te agatonu. Ko te tagata ʼāfea mai te kokelekasio ʼo Groningue, ko Klaas de Vries, neʼe kovi ʼaupito tona fakafehuʼi e te Gestapo ʼo te kau Nasi, neʼe nātou pilisoniʼi tokotahi ia ia lolotoga ʼaho e 12, pea ko tana meʼa kai neʼe ko te moʼi pane mo te moʼi vai, pea neʼe nātou toe fakafehuʼi ia ia. Neʼe nātou fakahaga ki ai te pikinini moʼona fakamatakuʼi, pea neʼe nātou tuku age ki ai te ʼu minuta e lua ke ina fakahā age peʼe ʼifea te ʼu tēhina takitaki, pea mo te tahi ʼu meʼa maʼuhiga neʼe nātou fia ʼiloʼi. Koʼeni te meʼa pe ʼaē neʼe tali age kiai e Klaas: “ ʼE mole ʼau fakahā atu anai he meʼa e tahi. . . . ʼE mole ʼau fia liliu ko he tagata neʼe ina lavakiʼi niʼihi.” Neʼe nātou fakamatakuʼi tuʼa tolu ia ia ʼaki te pikinini. Neʼe tuku ai leva e te Gestapo tanatou ʼu fakafehuʼi ʼaia, pea neʼe ʼave ia Klaas ki te tahi fale pilisoni. Neʼe mole ʼi ai he temi neʼe ina kākāʼi ai tona ʼu tēhina.
ʼE tou agatonu anai koa ki totatou kāiga totonu—totatou ʼohoana? Ohage ko te fakaʼapaʼapa ʼa Sehova ki tana fuakava mo te puleʼaga ʼo Iselaele, ʼe tou agatonu anai koa ki tatatou ʼu fakapapau ʼaē neʼe tou fai ʼi te temi ʼohoana? ʼE mole koutou agatonu pe anai ʼuhi ko he maʼua, kae ʼe koutou faiga mālohi anai ke ʼi ai he felogoi lelei ʼaupito mo tokotou hoa. Koutou fai he puleʼaki moʼo puipui ʼo takotou nofo faka taumatuʼa. Koutou fakaʼaogaʼi he temi maʼa koutou taumatuʼa, koutou felogoi faʼifaʼitaliha pea mo fakahagatonu, koutou felagolagoʼaki pea mo fefakaloto mālohiʼaki, koutou fefagonoʼaki, koutou kakata fakatahi, fetāgihi fakatahi, koutou gaoʼi fakatahi, koutou faiga fakatahi ke koutou fakahoko te ʼu fakatuʼutuʼu ʼaē neʼe koutou fai fakatahi, koutou feagaleleiʼaki, koutou fekaumeʼaʼaki. Koutou tokakaga tāfito naʼa koutou kamata manako ki niʼihi kehe. ʼE ko he meʼa ʼe lelei pea mo tau mo feʼauga ke koutou feʼiloʼiʼaki lelei pea mo kaumeʼa lelei mo niʼihi, kae ʼe tonu ke gata pe takotou manako ki tokotou hoa. ʼAua naʼa koutou tuku ki he tahi kehe ke ina vaheʼi koutou mo tokotou ʼohoana.—Tāʼaga Lea 5:15-20.
Koutou nofo agatonu ki ʼokotou ʼu tēhina mo tuagaʼane ʼi te tui pea mo tokotou famili. ʼAki te temi, koutou manatuʼi tuʼumaʼu ia nātou. Koutou taupau takotou felogoi mo nātou, koutou faitohi kia nātou, koutou telefoni, koutou ʼaʼahi ia nātou. Tatau aipe pe koteā tokotou faʼahiga maʼuli, ʼaua naʼa koutou fai he meʼa ke nātou lotomamahi ai. Koutou fakafiafia ia nātou, ke feala hanatou ʼui ʼe nātou ʼiloʼi ia koutou peʼe koutou faifaitahi. Ko takotou agatonu kia nātou ʼe ina fakamālohiʼi anai koutou ʼo ʼuhiga mo te meʼa ʼaē ʼe lelei, pea ʼe liliu anai ko he matapuna moʼo fakaloto mālohiʼi ʼo koutou.—Esitele 4:6-16.
Ei, ʼe kau ki te agatonu moʼoni te ʼu gāue lelei moʼo taupau he ʼu felogoi maʼuhiga. Koutou fai te meʼa ʼaē ʼe koutou fealagia moʼo liufaki te lotoʼofa ʼo Sehova. Koutou faʼifaʼitakiʼi te agatonu ʼa Sehova ʼi takotou ʼu felogoi mo te kokelekasio faka Kilisitiano, mo tokotou ʼohoana, mo tokotou famili pea mo ʼokotou kaumeʼa. Koutou agatonu ʼo koutou fagonogono te ʼu kalitate ʼo Sehova ki te hahaʼi. Neʼe tonu te ʼu palalau ʼa te tagata fai pesalemo ʼi tana ʼui fēnei: “ ʼE ʼau hivaʼi anai te ʼu lotoʼofa ʼo Sehova ki he ʼu temi heʼegata. ʼI he taʼiake ki he taʼiake, ʼe fakahā anai e toku gutu tau agatonu.” (Pesalemo 89:1) ʼE mole koa la tou fia ōvi ki he ʼAtua feiā? ʼE moʼoni ia, “ko tona lotoʼofa ʼe heʼegata ia.”—Pesalemo 100:5.
[Paki ʼo te pasina 23]
A. H. Macmillan