Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w02 15/2 p. 13-17
  • ʼE Nātou ʼUtakiʼi Te ʼu Mamahi ʼo Tonatou Kakano

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • ʼE Nātou ʼUtakiʼi Te ʼu Mamahi ʼo Tonatou Kakano
  • Te Tule Leʼo—2002
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Ko He ʼu ʼAhiʼahi ʼe Hage Ko He ʼu Tala
  • Te ʼu Mamahi ʼAē Neʼe Tau Mo Mefiposete
  • Neʼe Tau Ia Nehemia Mo Te ʼu ʼAhiʼahi
  • Tokolahi Te Kau Kilisitiano Agatonu ʼe Nātou Tau Mo Te ʼu Fihifihia
  • ‘Te Tala ʼi Te Kakano’ ʼa Paulo
    Te Maʼuli Fakakilisitiano Mo Te Faifakamafola—Kaupepa Ako—2019
  • ʼE Tou Kātakiʼi ‘He Tala ʼi Te Kakano’
    Te Tule Leʼo—2002
  • Te ʼu Fehuʼi ʼa Te Kau Lautohi
    Ko Te Tule Leʼo ʼe Ina Kalagaʼi Te PuleʼAga ʼo Sehova (Ako)—2022
  • ʼE ʼi Ai Koa Hakotou “Tala ʼi Te Kakano”?
    Te Minisitelio ʼo Te Puleʼaga—1998
Hoko Atu
Te Tule Leʼo—2002
w02 15/2 p. 13-17

ʼE Nātou ʼUtakiʼi Te ʼu Mamahi ʼo Tonatou Kakano

“Neʼe tuku mai te tala ki toku kakano, ko te ʼaselo ʼa Satana, ke ina tāʼi tuʼumaʼu ʼau.”—2 Kolonito 12:7, MN.

1. Koteā te ʼu faʼahiga fihifihia ʼe tau mo te hahaʼi ia ʼaho nei?

ʼE KOUTOU tau koa mo he ʼahiʼahi? Kapau koia, ʼe mole koutou tokotahi. ʼI “te ʼu temi maʼuhiga ʼaupito mo faigataʼa” ʼaenī, ʼe felāveʼi te kau Kilisitiano agatonu mo te fakafeagai lahi, mo te ʼu fihifihia faka famili, mo te mahaki, mo te ʼu tuʼania faka paʼaga, mo te mamahi ʼo te loto, mo te mate ʼo he tahi neʼe tou ʼofa mamahi ai, pea mo te tahi ʼu fihifihia. (2 Timoteo 3:1-5, MN ) ʼI ʼihi fenua, ʼe hoko ai te ʼu hoge pea mo te ʼu tau.

2, 3. Koteā te manatu kovi ʼe lava hake ia tatou mo kapau ʼe tou tau mo he ʼu fihifihia, pea ʼe tou lava fakalalahi feafeaʼi te fihifihia ʼaia?

2 ʼAki te ʼu taʼi fihifihia ʼaia ʼe feala ai ke lotomamahi ʼaupito he tahi, tāfito la mo kapau ʼe tau mo te ʼu fihifihia fuli ʼaia. Koutou fakatokagaʼi pe koteā ʼaē ʼe ʼui ia Tāʼaga Lea 24:10: “Neʼe kua ke lotovaivai koa ʼi te ʼaho ʼo te mamahi? Ko tou mālohi ʼe siʼisiʼi anai.” Ei, mokā tou lotovaivai lahi ʼe feala ai ke puli totatou mālohi ʼaē ʼe ʼaoga, pea mo fakavaivaiʼi ai tatatou faiga ʼaē ke tou faʼa kātaki ʼo aʼu ki te fakaʼosi. ʼO feafeaʼi?

3 Ko te lotovaivai ʼe ina lava pulihi tatatou ʼu fakatuʼutuʼu. Ohage la, ʼe faigafua hakita fakalalahi totatou ʼu faigataʼaʼia pea mo totatou lotomamahi. ʼE feala ke tagi fēnei ʼihi ki te ʼAtua: “He koʼe neʼe ke tuku ke hoko he meʼa feiā kia ʼau?” Kapau ʼe tupu he manatu feiā ʼi te loto ʼo he tahi, pea ʼe ina lava pulihi ai tona fiafia pea mo tana falala. Kapau ʼe lotovaivai fau he kaugana ʼa te ʼAtua, pea ʼe ina lava līaki anai “te tau matalelei ʼo te tui moʼoni.”—1 Timoteo 6:12, MN.

4, 5. ʼI ʼihi ʼaluʼaga, koteā te pikipikiga ʼo Satana mo totatou ʼu fihifihia, kae koteā te falala ʼaē ʼe tou lava maʼu?

4 ʼE mahino ia ʼe mole ko Sehova ʼAtua ʼaē ʼe ina fakatupu totatou ʼu ʼahiʼahi. (Sakopo 1:13) ʼE hoko ʼihi ʼahiʼahi ʼuhi pe ko tatatou ʼu faiga ʼaē ke tou agatonu kia te ia. ʼI tona fakahagatonu, ko nātou fuli ʼaē ʼe nātou tauhi kia Sehova ʼe nātou liliu ko te ʼu fili ʼo tona fili lahi ʼaē ko Satana te Tevolo. ʼI te kiʼi temi nounou ʼaē neʼe tuku ifo kia ia, ko te “ ʼatua [agakovi] ʼo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaenī” ʼe ina fakahalaʼi te hahaʼi ʼaē ʼe ʼoʼofa kia Sehova ke ʼaua naʼa nātou fai Tona finegalo. (2 Kolonito 4:4, MN ) ʼE faiga ʼaupito ia Satana ke ina fakamamahiʼi te foʼi famili fale tautēhina faka malamanei. (1 Petelo 5:9) ʼI te agamāhani, ʼe mole ko Satana ʼaē ʼe ina fakatupu totatou ʼu fihifihia fuli, kae ʼe ina gāueʼi te ʼu fihifihia ʼaia ʼe tau mo tatou, moʼo fakavaivaiʼi ʼo tatou.

5 Kae tatau aipe pe koteā te mālohi ʼo Satana peʼe ko tana ʼu mahafu tau, ʼe tou lava tauʼi ia ia! He koʼe ʼe tou tui papau ki te faʼahi ʼaia? Koteʼuhi ʼe kau Sehova ʼAtua mo tatou. ʼE tokaga ke mālama lelei tana ʼu kaugana ki te ʼu fakatuʼutuʼu ʼa Satana. (2 Kolonito 2:11) ʼIo, ʼe fakahā mai e te Folafola ʼa te ʼAtua te ʼu ʼahiʼahi ʼaē ʼe tau mo te kau Kilisitiano moʼoni. ʼO ʼuhiga mo te ʼapositolo ko Paulo, neʼe fakaʼaogaʼi e te Tohi-Tapu te kupusiga palalau ‘te tala ʼi te kakano.’ Koteā tona tupuʼaga? Tou vakaʼi peʼe fakamahino feafeaʼi e te Folafola ʼa te ʼAtua ia te kupusiga palalau ʼaia. Koia, ʼe tou vakaʼi anai ʼe mole ko tatou tokotahi pe ʼaē ʼe ʼaoga kiai te tokoni ʼa Sehova moʼo mālo ʼi te ʼu ʼahiʼahi.

Ko He ʼu ʼAhiʼahi ʼe Hage Ko He ʼu Tala

6. Koteā ‘te tala ʼi te kakano’ ʼaē neʼe talanoa kiai ia Paulo, pea neʼe koteā ʼapē te tala ʼaia?

6 ʼI te lahi fau ʼo te ʼahiʼahiʼi ʼo Paulo, neʼe ina ʼui fēnei: “Neʼe tuku mai te tala ki toku kakano, ko te ʼaselo ʼa Satana, ke ina tāʼi tuʼumaʼu ʼau ke ʼaua naʼa ʼau fialahi fau.” (2 Kolonito 12:7, MN ) Neʼe koteā te tala ʼaia ʼi te kakano ʼo Paulo? Ei ko he tala ʼe hū loloto ʼi te kakano ʼe mahino ia ʼe fakatupu mamahi ʼaupito. Koia ko te palalau fakatātā ʼaia, ʼe lagi faka ʼuhiga ki he meʼa neʼe fakatupu mamahi kia Paulo—peʼe ʼi te faʼahi fakasino, peʼe ko te faʼahi ʼo te loto, peʼe ko te ʼu faʼahi lualua ʼaia. Neʼe lagi mole lelei te sio ʼa Paulo peʼe ko he tahi age faʼahiga mahaki fakasino. Peʼe lagi faka ʼuhiga te tala ʼaia ki te ʼu hahaʼi ʼaē neʼe nātou fakafihiʼi te gāue faka ʼapositolo ʼa Paulo, mo tana fai faka mafola pea mo tana faiako. (2 Kolonito 10:10-12; 11:5, 6, 13) Tatau aipe pe koteā te ʼu ʼaluʼaga ʼaē neʼe tau mo ia, kae neʼe faigataʼa te toʼo ʼo te ʼu mamahi ʼaia.

7, 8. (a) Koteā te faka ʼuhiga ʼo te kupusiga palalau “tāʼi tuʼumaʼu”? (b) He koʼe ʼe maʼuhiga ke tou tauʼi te ʼu mamahi ʼaē ʼe tau mo tatou ʼi te temi nei?

7 Koutou fakatokagaʼi neʼe tāʼi tuʼumaʼu ia Paulo e te tala ʼaia. Tou tokagaʼi ko te kupu faka Keleka ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi ʼi henī e Paulo ʼe haʼu mai te kupu “foʼi tuke.” ʼE fakaʼaogaʼi te kupu ʼaia ia Mateo 26:67 pea ʼe toe fakaʼaogaʼi ʼi hona ʼaluʼaga fakatā ia 1 Kolonito 4:11. ʼI te ʼu vaega ʼaia, ʼe faka ʼuhiga ki te tā ʼo he tahi. ʼI te fehiʼa lahi ʼa Satana kia Sehova pea mo Tana ʼu kaugana, ʼe tou ʼiloʼi papau ai ʼe fiafia te Tevolo ʼi te tala ʼaē ʼe ina tāʼi tuʼumaʼu ia Paulo. Ia ʼaho nei, ʼe fiafia Satana mokā tou lotomamahi ʼuhi ko he tala ʼi totatou kakano.

8 Koia la ʼaē, ohage ko Paulo, ʼe tonu ke tou ʼiloʼi peʼe feafeaʼi te tauʼi ʼo te ʼu mamahi ʼaia. ʼE fakalogo totatou maʼuli ki tatatou tauʼi te faʼahi ʼaia! Tou manatuʼi, ʼe loto e Sehova ke tou maʼu te maʼuli heʼegata ʼi tona mālama foʼou, ʼaē ʼe mole toe maʼu ai anai te ʼu fihifihia ʼaē ʼe hage ko he ʼu tala. Moʼo tokoni kia tatou ke tou maʼu te fakapale taulekaleka ʼaia, neʼe foaki mai e te ʼAtua te ʼu tuʼuga faʼifaʼitaki ʼi tana Folafola taputapu, ia te Tohi-Tapu, pea ʼe ina fakahā ai pe neʼe lava tauʼi feafeaʼi e tana ʼu kaugana agatonu ia te ʼu mamahi ʼo tonatou kakano. Neʼe mole ko he ʼu hahaʼi makehe, he neʼe nātou hage pe ko tatou, ko he kau agahala. Tou vakaʼi te maʼuli ʼo ʼihi ʼaē ʼe kau ki te “ ʼao lahi ʼo te kau fakamoʼoni,” heʼe lava tokoni mai kia tatou ke tou “faʼa kātaki ʼo feleleʼi ʼi te lele ʼaē kua tuku mai kia tatou.” (Hepeleo 12:1, MN ) Mokā tou metitasioʼi te ʼu meʼa ʼaē neʼe nātou ʼutakiʼi, ʼe feala ai ke tuputupu tatatou falala ʼaē ke tou tauʼi te ʼu mamahi ʼaē ʼe fakatō e Satana kia tatou.

Te ʼu Mamahi ʼAē Neʼe Tau Mo Mefiposete

9, 10. (a) Neʼe koteā te mamahi ʼaē neʼe hoko ki te kakano ʼo Mefiposete? (b) Koteā te agalelei ʼaē neʼe fai e Tavite kia Mefiposete, pea ʼe tou lava faʼifaʼitakiʼi feafeaʼi ia Tavite?

9 Tou vakaʼi te faʼifaʼitaki ʼa Mefiposete, te foha ʼo Sonatane, te kaumeʼa ʼo Tavite. ʼI te taʼu nima ʼo Mefiposete, neʼe fakahā age te logo ʼaē kua mate tana tāmai ko Sonatane pea mo tana kui te Hau ko Saulo, pea neʼe mataku ai te fafine ʼaē neʼe ina taupau ia ia. Koia neʼe ina “fua ia ia . . . , kae ʼi tana hola fakavilivili, neʼe to te tamasiʼi pea neʼe nofo māʼimoa ai.” (2 Samuele 4:4) ʼI tana lahilahi ake, neʼe lagi lotomamahi ia Mefiposete ʼi tana nofo māʼimoa ʼaia.

10 Hili kiai ni ʼu taʼu, neʼe fakahā e te Hau ko Tavite te lotoʼofa kia Mefiposete ʼuhi he neʼe ʼofa lahi kia Sonatane. Neʼe ina foaki age kia ia te ʼu kele ʼo Saulo, pea neʼe ina hinoʼi ia te tagata kaugana ʼa Saulo ʼaē ko Sipa ke ina gāueʼi te ʼu kele ʼaia. Neʼe toe ʼui age e Tavite kia Mefiposete: ‘ ʼE ke kai tuʼumaʼu anai te pane ʼi toku laupapa.’ (2 Samuele 9:6-10) ʼE mahino ia ko te lotoʼofa ʼo Tavite neʼe ina fakafimālie ia Mefiposete pea mo tokoni ki ai ke siʼisiʼi tona mamahi ʼuhi ko tona māʼimoa. ʼE ko he ako lelei kia tatou! ʼE tonu mo tatou ke tou agalelei kia nātou ʼaē ʼe tau mo he mamahi ʼi te kakano.

11. Koteā ʼaē neʼe ʼui e Sipa ʼo ʼuhiga mo Mefiposete, kae he koʼe ʼe tou ʼiloʼi ko tana loi? (Vakaʼi te kiʼi nota ʼi te lalo pasina.)

11 Ki muli age, neʼe tau ia Mefiposete mo te tahi mamahi ʼi tona kakano. Neʼe fasituʼu tana tagata kaugana ko Sipa ʼo ʼuhiga mo ia ki te Hau ko Tavite, ʼaē neʼe hola ʼi Selusalemi ʼuhi ko te agatuʼu ʼa Apisalome te foha ʼo Tavite. Neʼe ʼui e Sipa ko Mefiposete neʼe mole agatonu he neʼe nofo ʼi Selusalemi ʼuhi heʼe fakaʼamu ke ina maʼu te tuʼulaga hau.a Neʼe tui ia Tavite ki te fasituʼu ʼa Sipa, pea neʼe ina foaki age ki te tagata gutu loi ʼaia te ʼu koloā fuli ʼo Mefiposete!—2 Samuele 16:1-4.

12. Neʼe tali feafeaʼi e Mefiposete te meʼa ʼaē neʼe hoko, pea koteā te faʼifaʼitaki lelei neʼe ina tuku mai kia tatou?

12 Kae ʼi te felāveʼi leva ʼa Mefiposete mo Tavite, neʼe ina fakamatala age ki te hau te meʼa ʼaē neʼe hoko moʼoni. Neʼe teuteu ke ʼalu kia Tavite kae neʼe kākāʼi ia ia e Sipa ʼo ina ʼui age ke tuku ai ke ʼalu ia kia Tavite. Neʼe fakatokatoka koa e Tavite te fihifihia ʼaia? Ei neʼe ina fakatokatoka fakakoga. Neʼe ina vaevae te kele ki te ʼu tagata ʼaia e lua. Koia ʼi te temi ʼaia neʼe ko te tahi ʼaia mamahi ki te kakano ʼo Mefiposete. Neʼe ʼita koa? Neʼe ina fakafihiʼi koa te tonu ʼaē neʼe fai e Tavite, ʼo meo ʼe mole lelei te tonu ʼaia? Kailoa, neʼe ina tali fakalelei pe te ʼu fakatuʼutuʼu ʼa te hau. Neʼe ina sioʼi tāfito te meʼa ʼaē ʼe lelei, he neʼe fiafia ʼi te liliu maʼuli mai ʼa te hau faitotonu ʼo Iselaele. Neʼe tuku e Mefiposete te faʼifaʼitaki lelei ʼo ʼuhiga mo te ʼutakiʼi ʼo tona māʼimoa, mo te fasituʼu, pea mo tana lotomamahi.—2 Samuele 19:24-30.

Neʼe Tau Ia Nehemia Mo Te ʼu ʼAhiʼahi

13, 14. Koteā te ʼu mamahi neʼe ʼutakiʼi e Nehemia ʼi tana toe liliu ke toe laga te ʼu kaupā ʼo Selusalemi?

13 Koutou fakakaukauʼi age muʼa te ʼu mamahi ʼaē neʼe ʼutakiʼi e Nehemia ʼi tana toe liliu ki te kolo kua maumau ʼo Selusalemi ʼi te nima sēkulō ʼi muʼa ʼo totatou temi. Neʼe sio ki te kolo ʼe mole kei ʼi ai hona puipuiʼaga, pea ko te kau Sutea ʼaē neʼe toe liliu mai ʼi te temi ʼaia neʼe nātou maveuveu, mo lotovaivai pea mo heʼe maʼa kia mata ʼo Sehova. Logola neʼe fakagafua e te Hau ko Artaxerxès ke toe laga te ʼu kaupā ʼo Selusalemi, kae mole tuai pea neʼe sio ia Nehemia ki te fehiʼaʼinaʼi ʼo tana gāue e te kau pule ʼo te ʼu fenua ʼo te ʼu tafaʼaki. “Neʼe kovi kia [nātou] te kaku mai ʼa he tagata ʼo kumi te meʼa ʼaē ʼe lelei maʼa te ʼu foha ʼo Iselaele.”—Nehemia 2:10.

14 Neʼe faiga mālohi te kau fakafeagai ʼaia ke nātou tāʼofi te gāue ʼa Nehemia. Ko tanatou ʼu fakamataku, mo tanatou ʼu loi, mo tanatou ʼu fasituʼu, mo tanatou ʼu fakaloto vaivai—mo tanatou fakaʼaogaʼi ia te ʼu malomu neʼe nātou fekauʼi moʼo fakaloto vaivaiʼi ia Nehemia—lagi neʼe hage ko he ʼu tala ki tona kakano. Neʼe tūkia koa ʼi te ʼu kākā ʼo te ʼu fili ʼaia? Kailoa! Neʼe ina tuku katoa tana falala ki te ʼAtua, pea neʼe mole lotovaivai ia. Koia, ʼi te laga leva ʼo te ʼu kaupā ʼo Selusalemi, neʼe ko he fakamoʼoni lahi ʼaia ki te lagolago ʼofa ʼa Sehova kia Nehemia.—Nehemia 4:1-12; 6:1-19.

15. Koteā te ʼu fihifihia neʼe hoko ʼi te kau Sutea neʼe fakaloto mamahiʼi lahi ai kia Nehemia?

15 ʼI tona ʼuhiga kovana, neʼe toe tau ia Nehemia mo te ʼu tuʼuga fihifihia ʼi te lotolotoiga ʼo te hahaʼi ʼa te ʼAtua. Neʼe hage te ʼu fihifihia ko he ʼu tala neʼe nātou fakamamahiʼi lahi ia ia he neʼe malave ki te ʼu felogoi ʼa te hahaʼi mo Sehova. Ko te hahaʼi maʼu koloā neʼe nātou fakamaʼua te ʼu meʼa lahi moʼo totogi te tukuhau ʼaē ki te kau Pelesia, koia ko tonatou ʼu tēhina ʼaē neʼe māsisiva neʼe nātou līaki ai tonatou kele pea mo nātou fakatau tanatou ʼu tamaliki ke ʼave ʼo fakapōpulaʼi. (Nehemia 5:1-10) Tokolahi te kau Sutea neʼe nātou maumauʼi te Sapato pea neʼe mole kei nātou tokoni ki te kau Levite pea mo te fale lotu. Pea tahi, ko ʼihi neʼe nātou ʼohoana mo “te ʼu fafine Asetote, Amonite pea mo Moapite.” ʼI meʼa fakaloto mamahi kia Nehemia! Kae neʼe mole tāʼofi tana tauhi e te ʼu meʼa ʼaia. Tuʼumaʼu pe neʼe ina fakahā ai ko ia ʼe lagolago mālohi ki te ʼu lao faitotonu ʼa te ʼAtua. Ohage ko Nehemia, ʼaua naʼa tou tuku ke liliu te aga heʼe agatonu ʼa ʼihi ke ina maumauʼi tatatou tauhi agatonu kia Sehova.—Nehemia 13:10-13, 23-27.

Tokolahi Te Kau Kilisitiano Agatonu ʼe Nātou Tau Mo Te ʼu Fihifihia

16-18. Neʼe feafeaʼi te maveuveu ʼo te maʼuli faka famili ʼo Isaake mo Lepeka, mo Ana, mo Tavite, pea mo Osea?

16 ʼE lahi te ʼu faʼifaʼitaki ʼi te Tohi-Tapu ʼo te ʼu hahaʼi neʼe tau mo te ʼu fihifihia fakaloto mamahi ohage ko he ʼu tala ʼi tonatou kakano. Ko te fihifihia neʼe tau fuli mo nātou ʼe ko te ʼu fihifihia faka famili. Ko te ʼu ʼohoana e lua ʼo Esau “neʼe ko he meʼa fakatupu mamahi ki te loto ʼo Isaake pea mo Lepeka,” ia tana ʼu mātuʼa. Pea neʼe ʼui e Lepeka neʼe fakalialia tona maʼuli ʼuhi ko te ʼu fafine ʼaia. (Senesi 26:34, 35; 27:46) Koutou toe tokagaʼi mo Ana pea mo tona fili ko Penina ʼaē “neʼe ina fakamamahiʼi lahi ia ia” ʼuhi he neʼe paʼa ia Ana. Lagi neʼe lotomamahi ʼaupito ia Ana ʼi te ʼu palalau fakalainoa ʼaē neʼe logo tuʼumaʼu ki ai ʼi tonatou loto fale. Neʼe toe fakamamahiʼi e Penina ia Ana ʼi muʼa ʼo te hahaʼi—lagi ko tonatou ʼu kāiga pea mo tonatou ʼu kaumeʼa—mokā ʼolo te famili ki te lafeti ʼi Silo. Neʼe hage ko he fakamamahi ʼaupito ki te kakano ʼo Ana.—1 Samuele 1:4-7.

17 Koutou vakaʼi te meʼa ʼaē neʼe faʼa kātakiʼi e Tavite ʼuhi ko te maheka vale ʼo te Hau ko Saulo ia te tāmai ʼo tona ʼohoana. Moʼo hāofaki tona maʼuli, neʼe tonu ke fenonoʼaki ia Tavite ʼi te ʼu ana ʼo te toafa ʼi Ene-keti, ʼaē neʼe tonu ke hake kiai ʼi te ʼu kiʼi ava ʼo te ʼu mata maka fakamataku. Lagi neʼe faigataʼa kia ia te heʼe faitotonu ʼaia ʼa Saulo he neʼe mole ina fai he meʼa ʼe kovi kia te ia. Koia, neʼe tonu ke fenonoʼaki lolotoga ni ʼu taʼu—ʼuhi pe ko te maheka ʼa Saulo.—1 Samuele 24:14, 15; Tāʼaga Lea 27:4.

18 Koutou fakakaukauʼi age muʼa te maveuveu ʼo te famili ʼo te polofeta ko Osea. Neʼe tono tona ʼohoana mo te tahi tagata. Lagi neʼe hage tana aga heʼeʼaoga ʼaia ko he ʼu tala neʼe fakahū ki tona loto. Pea neʼe ko he tahi meʼa fakaloto mamahi kia ia te taupau e tona ʼohoana te ʼu tamaliki taka e lua ʼo tana tono ʼaia!—Osea 1:2-9.

19. Koteā te ʼu fakataga neʼe hoko ki te polofeta ko Mikea?

19 Ko te tahi mamahi ki te kakano ʼe ko te fakataga. Koutou fakatokagaʼi te meʼa ʼaē neʼe hoko ki te polofeta ko Mikea. Neʼe lagi ko he meʼa fakamamahi kia Mikea tana sio ki te lagolago ʼa te kau polofeta loi ki te Hau agakovi ko Akape pea mo tana tui ki te ʼu loi ʼaia neʼe nātou tala age. Koia, ʼi te ʼui age e Mikea kia Akape ko te ʼu polofeta fuli ʼaia neʼe nātou palalau ʼaki “he laumālie kākā,” koteā ʼaē neʼe fai e te pule ʼo te ʼu polofeta loi fuli ʼaia? Neʼe ina “paki te kauʼahe ʼo Mikea”! Māʼiape la mo te ʼui age ʼaē e Sehova kia Akape ʼe mole mālo anai ʼi tana ʼalu ki Lamote-Kileate kae neʼe ʼāsili age ʼosi tana agakovi. Neʼe fakatotonu e Akape ke pilisoniʼi ia Mikea pea ke mole lahi te meʼa kai ʼaē ʼe ʼavage kia ia. (1 Hau 22:6, 9, 15-17, 23-28) Koutou toe manatuʼi, ia te gaohi koviʼi ʼo Selemia e te hahaʼi ʼaē neʼe nātou fakatagaʼi ia ia.—Selemia 20:1-9.

20. Koteā te ʼu mamahi ʼaē neʼe kātakiʼi e Naomi, pea neʼe feafeaʼi tona fakapale?

20 Ko te tahi meʼa fakatupu lotomamahi ki totatou kakano, ʼe ko te mate ʼa he tahi ʼe tou ʼofa mamahi ai. Neʼe lotomamahi ia Naomi ʼi te mate ʼo tona ʼohoana pea mo tana ʼu tama e lua. Neʼe liliu ki Petelehemi ʼi tana kei logoʼi te mamahi ʼaia. Koia neʼe ina ʼui age ki tona ʼu kaumeʼa, ke ʼaua naʼa nātou fakahigoaʼi ia ia ko Naomi, kae ko Mala, heʼe ko te higoa ʼe ʼalutahi mo te ʼu mamahi ʼaē ʼe tau mo ia. Kae ʼi te fakaʼosi, neʼe fakapale e Sehova tana faʼa kātaki he neʼe liliu tona mokopuna ko te kui ʼa te Mesia.—Lute 1:3-5, 19-21; 4:13-17; Mateo 1:1, 5.

21, 22. Koteā te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko kia Sopo, pea neʼe ina tali feafeaʼi?

21 Koutou fakakaukauʼi age te lotomamahi ʼo Sopo ʼi tana logo ʼaē neʼe mate fakafokifā tana ʼu tamaliki e toko hogofulu, mo te puli ʼo tana ʼu faga manu fuli pea mo tana ʼu kaugana. Fakafokifā pe, kua hage tona maʼuli katoa kua pulinoa! Koia, ʼi te lolotoga lotovaivai ʼa Sopo ʼuhi ko te ʼu mamahi ʼaia, neʼe fakahoko e Satana te mahaki ki ai. Lagi neʼe manatu ia Sopo ko te mahaki ʼaia ʼe ina matehi anai ia ia. ʼI te lahi fau ʼo tona mamahi neʼe fia mate ke maʼu ai hona fīmālie.—Sopo 1:13-20; 2:7, 8.

22 ʼO hilifaki mai ki tona mamahi, ko tona ʼohoana ʼi tona lotomamahi neʼe haʼu kia ia ʼo ʼui age fēnei: “Laukovi ki te ʼAtua pea ke mate!” ʼI meʼa fakaloto mamahi ki tona kakano! Ki muli age, ko te ʼu kaumeʼa e toko tolu ʼo Sopo, neʼe mole nātou fakaloto fīmālieʼi ia ia kae ʼaki he ʼu palalau kovi neʼe nātou tukugakoviʼi ia ia, ʼo nātou ʼui age ʼe lagi tupu tona ʼu malaʼia, he neʼe ina lagi fai hana ʼu agahala fakafūfū. Neʼe toe ʼāsili mamahi ai ia Sopo ʼuhi ko tanatou ʼu manatu hala ʼaia. Koutou toe manatuʼi, neʼe mole ʼiloʼi e Sopo te tupuʼaga ʼo te ʼu meʼa fakamataku ʼaia neʼe hoko kia ia; pea neʼe mole ina ʼiloʼi neʼe mole tonu ke mate. Kae “ ʼi te ʼu faʼahi fuli ʼaia neʼe mole agahala ia Sopo pea neʼe mole ina tuku he meʼa ʼe kovi ki te ʼAtua.” (Sopo 1:22; 2:9, 10; 3:3; 14:13; 30:17) Logola tana tau mo te ʼu tuʼuga mamahi ʼi te lakaga pe e tahi kae neʼe agatonu aipe. ʼI meʼa fakaloto mālohi!

23. He koʼe neʼe lava kātakiʼi te ʼu mamahi kehekehe e te kau kaugana agatonu?

23 ʼE mole gata pe ʼi te ʼu faʼifaʼitaki ʼaenī, heʼe lahi te ʼu faʼifaʼitaki ʼe tou maʼu ʼi te Tohi-Tapu. Ko te ʼu tagata kaugana agatonu ʼaia neʼe nātou tau mo te ʼu mamahi. Pea neʼe ko he ʼu tuʼuga fihifihia ʼaē neʼe tonu ke nātou kātakiʼi! Kae neʼe ʼi ai te faʼahi neʼe nātou tatau ai. Neʼe mole ʼi ai he tahi ia nātou ʼaia neʼe nātou līaki tanatou tauhi kia Sehova. Logola tonatou ʼu ʼahiʼahiʼi lahi ʼaia, kae neʼe nātou mālo ia Satana ʼuhi ko te mālohi ʼaē neʼe foaki age e Sehova. ʼO feafeaʼi? ʼE tali anai kiai te alatike ka hoa mai, pea mo tou ʼiloʼi ai peʼe tou lava tauʼi feafeaʼi he faʼahiga meʼa ʼe hage ko he tala ki totatou kakano.

[Kiʼi nota]

a Ko he fakatuʼutuʼu kākā feiā neʼe mole lava haʼu ia mai ia Mefiposete, he neʼe ko te tagata agavaivai. ʼE mahino ia neʼe ina ʼiloʼi lelei te fakamatala agatonu ʼaē neʼe fai ʼo ʼuhiga mo tana tāmai ko Sonatane. Logola ko Sonatane neʼe ko te foha ʼo te Hau ko Saulo, kae neʼe mahino lelei kia ia neʼe ko Tavite ʼaē neʼe fili e Sehova ke hau ki Iselaele. (1 Samuele 20:12-17) Neʼe manavasiʼi te tāmai ʼa Mefiposete ki te ʼAtua pea neʼe ko te kaumeʼa agatonu ʼo Tavite, koia neʼe mole feala kia Sonatane ke ina akoʼi tona foha ke fakaʼamu ki te tuʼulaga hau.

ʼE Koutou Tali Feafeaʼi Anai?

• He koʼe ʼe fakatatau totatou ʼu fihifihia ki he ʼu tala ʼi te kakano?

• Koteā te ʼu mamahi neʼe kātakiʼi e Mefiposete pea mo Nehemia?

• ʼI te ʼu faʼifaʼitaki faka Tohi-Tapu ʼo te ʼu tagata pea mo te ʼu fafine ʼaē neʼe nātou kātakiʼi te ʼu faʼahiga mamahi ʼi te kakano, ko te faʼifaʼitaki fea ʼaē ʼe malave mālohi kia koutou, pea koteā tona tupuʼaga?

[Paki ʼo te pasina 15]

Neʼe kātakiʼi e Mefiposete tona māʼimoa, te fasituʼu pea mo te lotomamahi

[Paki ʼo te pasina 16]

Neʼe faʼa kātaki aipe ia Nehemia logola te ʼu fakafeagai

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae