Tonatou Maʼuli
ʼE ʼAu Tauhi ʼAki He Maʼuli Faka Sakilifisio
NEʼE FAKAMATALA E DON RENDELL
Neʼe mate taku faʼe ʼi te taʼu 1927 kae neʼe kei ʼau taʼu nima pe. Kae, ko tana tui neʼe malave ʼaupito kia ʼau. Neʼe lava feafeaʼi te faʼahi ʼaia?
KO TAKU faʼe neʼe gāue mālohi ʼi te ’Ēkelesia ʼo Pilitania, ʼi te temi ʼaē neʼe ʼohoana ai mo taku tāmai ʼaē neʼe ko te tagata solia. Neʼe hoko te faʼahi ʼaia ʼi muʼa ʼo te ʼUluaki Tau Faka Malamanei. Neʼe kamata te ʼUluaki Tau Faka Malamanei ʼi te taʼu 1914, pea neʼe mole tali e Mama ke fakaʼaogaʼi e te tagata takitaki lotu te laupapa faiakonaki moʼo uga te hahaʼi ke nātou hū solia. Neʼe koteā te tali ʼa te tagata takitaki lotu? “ ʼAlu ki tou ʼapi, pea tuku tau tuʼania ki te koga ʼaia!” Kae neʼe mole feʼaugaʼia e Mama te tali ʼaia.
ʼI te 1917, ʼi te temi ʼaē neʼe kua fakamataku ai te tau, neʼe ʼalu ia Mama ʼo sioʼi te “Photo-Drame de la Création.” ʼI tana mahino ʼaē kua ina maʼu te moʼoni, neʼe mavae atu aipe ʼi tana lotu ʼo fakatahi mo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, ʼaē neʼe fakahigoaʼi ʼi te temi ʼaia ko te kau Ako ʼo Te Tohi-Tapu. Neʼe kau ki te ʼu fono ʼi te kokelekasio ʼi Yeovil, neʼe ko te kolo ʼaia neʼe ōvi mai ki tomatou nofoʼaga ʼi West Coker, ʼi te koga fenua ʼo Somerset.
Mole tuai pea neʼe fakahā e Mama te ʼu meʼa foʼou ʼaē kua tui kiai, ki tona ʼu tēhina e toko tolu. Ko te hahaʼi matutuʼa ʼo te kokelekasio ʼo Yeovil neʼe nātou fakamatala mai te gāue mālohi ʼa Mama pea mo tona tēhina ko Millie, ʼi tanā ʼolo lelue ki te ʼu tuʼa kolo, ʼo tufa te ʼu tohi faka Tohi-Tapu Études des Écritures. Kae meʼa fakaʼofaʼofa kia Mama, heʼe ʼi tona ʼu māhina fakaʼosi e 18 neʼe takoto mahaki ʼuhi ko te fatafata vaivai, kae neʼe mole ʼi ai he faitoʼo ʼi te temi ʼaia ki te taʼi mahaki ʼaia.
Ko Te Fakahoko ʼo Te Maʼuli Faka Sakilifisio
Ko taku kiʼi faʼe ko Millie, ʼaē neʼe mātou maʼuli tahi ʼi te temi ʼaia, neʼe leʼoleʼo kia Mama ʼi te temi ʼaē neʼe mahaki ai, pea mo tokaga kia ʼau mo toku tokolua lahi ko Joan, ʼaē neʼe kua taʼu fitu. ʼI te temi ʼaē neʼe mate ai ia Mama, neʼe loto e Millie ke ina taupau ia māua. Ko Papa, ʼi tana fiafia ʼi te fakamaʼamaʼa mai te maʼua ʼaia, neʼe ina tali ke nofo tuʼumaʼu ia Millie mo māua.
Neʼe ma ʼoʼofa ki tamā kiʼi faʼe ʼaia pea mo fiafia ʼi tana nofo mo māua. Kae he koʼe koa neʼe ina fai te tonu ʼaia? Hili kiai ni ʼu taʼu, neʼe hoki ʼui mai e Millie, neʼe mahino kia ia neʼe ko tona maʼua ke ina hoko atu te fakatafito ʼaē neʼe kua fakatuʼu e Mama—ke ina akoʼi mai te moʼoni faka Tohi-Tapu kia Joan pea mo ʼau—ko he koga neʼe mahino kia ia neʼe mole fakahoko e tamā tāmai koteʼuhi neʼe mole fia fai ia ki te lotu.
Ki muli age, neʼe ma ʼiloʼi te tahi tonu neʼe fai e Millie. Moʼo taupau fakalelei ʼo māua, neʼe mole ʼohoana. Ko he toe sakilifisio! Koia ʼe tonu ai kia Joan pea mo ʼau ke ma loto fakafetaʼi lahi kia ia. Neʼe ma mulimuli fakalelei ki te ʼu meʼa fuli ʼaē neʼe akoʼi mai e Millie pea mo te faʼifaʼitaki lelei ʼaē neʼe ina tuku mai.
Ko He Temi Ke Fai Ai He Tonu
Ko Joan pea mo ʼau neʼe ma ako ʼi te faleako ʼo te kolo ʼo te ’Ēkelesia ʼo Pilitania, pea ko Millie neʼe ina fakahā fakalelei age ki te pule ʼo te faleako tamā ako faka lotu. ʼI te ʼu temi ʼaē neʼe ʼolo ai te tamaliki ki te misa, ko māua neʼe ma liliu ki fale, pea ka haʼu te patele ki te faleako moʼo fai te kapite, neʼe fakaheka māua ʼi te tahi faʼahi, pea neʼe tuku mai he ʼu vaega faka Tohi-Tapu ke ma ako fakaʼatamai. Ko te koga ʼaia neʼe ʼaoga ʼaupito kia ʼau, tāfito ki muli mai, pea ko te ʼu vaega ʼaia neʼe ʼau maʼu loto ʼo talu ai.
Neʼe ʼau mavae ʼi te ako ʼi toku taʼu 14, ʼo ako gāue ia taʼu e fā ʼi te fale ʼe fai ai te folomasi. Neʼe ʼau ako foki mo te tā piano, pea neʼe ʼau leleiʼia te fai musika pea mo te meʼe ʼi te fale meʼe. Ko te moʼoni faka Tohi-Tapu, logope tana tauaka ʼi toku loto, kae neʼe mole mālohi ia ʼau. Pea ʼi te tahi ʼaho ʼo Malesio 1940, neʼe fakaafe ʼau e te fafine Fakamoʼoni kua finematuʼa ke ma kaugā ʼolo ki te fakatahi lahi ʼi Swindon, ʼe mamaʼo ia kilometa e 110. Neʼe fai te akonaki e Albert D. Schroeder, ʼaē neʼe pelesita ki te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi Pilitania. Neʼe malave kia ʼau te fakatahi lahi ʼaia.
Neʼe ko te lolotoga ʼaia ʼo te Lua Tau Faka Malamanei, pea neʼe tonu ke ʼau fai he meʼa ʼe maʼuhiga anai ki toku maʼuli. Neʼe ʼau fakatotonu ai ke ʼau toe liliu ki te Fale ʼo te Puleʼaga ʼo Yeovil. ʼI te ʼuluaki fono ʼaē neʼe ʼau kau ai, neʼe tala ai ʼe kamata anai te fagonogono ʼi te ala. Logope la neʼe mole lahi taku mahino ki te Tohi-Tapu, kae neʼe ʼau tali lelei ke ʼau kau ki te gāue ʼaia, pea neʼe punamaʼuli te hahaʼi tokolahi ʼo nātou ʼaē neʼe ʼau ʼui ko toku ʼu kaumeʼa pea neʼe nātou vāʼi ʼau ʼi tanatou fakalaka ʼi ʼoku muʼa!
ʼI Sūnio 1940, neʼe ʼau papitema ʼi te kolo ʼo Bristol. Hili te māhina, neʼe ʼau pionie katoa—ko he tahi ʼe gāue hoholo ʼi te fai faka mafola. Mole fualoa, pea neʼe ʼau fiafia he neʼe papitema toku tokolua.
Ko Te Gāue Pionie Lolotoga Te Temi Tau
Hili te taʼu katoa ʼo te kamata ʼo te tau, neʼe ʼaumai taku ʼu pepa ki te hū solia. ʼI taku fakafisi ki te solia ʼi Yeovil, neʼe ʼau telepinale ʼi Bristol. Neʼe ʼau gāue pionie tahi mo John Wynn ʼi Cinderford, ʼi Gloucestershire, pea ʼosi ʼaia pea ma gāue ʼi Haverfordwest pea mo Carmarthen, ʼi te Pays de Galles.a Ki muli age, ʼi te telepinale ʼi Carmarthen, neʼe fakatūʼa ʼau ke ʼau pilisoni māhina tolu ʼi te fale pilisoni ʼo Swansea, pea ke ʼau totogi toku tūʼa ko te falā Pilitania e 25—ko he toe paʼaga ʼi te temi ʼaia. Hili ʼaia, pea neʼe toe fakatūʼa ia ʼau ki te tahi ʼu māhina e tolu ʼi taku mole totogi te tūʼa.
ʼI taku telepinale tuʼa tolu, neʼe fehuʼi mai: “ ʼE mole koa la ke ʼiloʼi ʼe ʼui e te Tohi-Tapu, ‘Koutou ʼave ia meʼa ʼa Sesale kia Sesale’?” Neʼe ʼau tali fēnei age, “Ei, ʼe ʼau mahino ki te potu ʼaia, kae ʼe ʼau fakahā atu te koga fakaʼosi ʼo te vaega ʼaia ʼaē ʼe ʼui ai: ‘pea mo meʼa ʼa te ʼAtua ki te ʼAtua.’ Pea ʼe ʼau fai te faʼahi la ʼaia.” (Mateo 22:21, King James Version) Hili kiai te ʼu vāhaʼa, pea neʼe momoli mai taku tohi moʼo fakahā mai kua ʼau ʼāteaina mai toku ʼu maʼua solia.
ʼI te kamataʼaga ʼo te 1945, neʼe fakaafe ʼau ke ʼau kau ki te famili ʼo te Petele ʼo Lonitoni. Lolotoga te temi momoko, ko Nathan H. Knorr, ʼaē neʼe ina takitaki te gāue fai faka mafola ʼi te malamanei katoa, neʼe haʼu mo tana sikalaipe ko Milton G. Henschel, ʼo ʼaʼahi ia Lonitoni. Ko te ʼu tēhina tūpulaga e toko valu neʼe fakaafe ke nātou kau ki te valu kalasi ʼo te Faleako Faka Tohi-Tapu ʼo Kalaate ʼaē ʼe akoʼi ai te kau misionea, pea neʼe ʼau kau ai.
Te ʼu Telituale Faka Misionea
ʼI te ʼaho 23 ʼo Maio 1946, neʼe mātou mavae mai te ʼuafu ʼo Fowey ʼi Cornouailles, ʼi te vaka neʼe faʼu ʼi te temi tau, ko tona higoa ko Liberty. Ko te kapiteni, ko Collins, neʼe ko te Fakamoʼoni ʼa Sehova, pea ʼi tamatou mavae ʼi te ʼuafu neʼe ina fakatagi te siti ʼo te vaka. Neʼe mātou logologo faikehe ʼi tamatou mole kei sisio ki te fenua. Neʼe hou te tai ʼi tamatou fakalaka ʼi te Atlantique, kae hili te ʼu ʼaho e 13 neʼe mātou tau haohaoa ki Amelika.
Neʼe ko he meʼa fakaofoofo taku kau ki te fakatahi faka malamanei ʼaho valu ko tona kupu tāfito ‘Ko He ʼu Puleʼaga Fiafia,’ ʼaē neʼe fai ʼi Cleveland, ʼi Ohio, mai te ʼaho 4 ki te ʼaho 11 ʼo ʼAukusito 1946. Ko te toko valugofulu afe hahaʼi neʼe kau ai, ʼo kau mo te toko 302 mai te tahi ʼu fenua. ʼI te fakatahi ʼaia, neʼe fiafia te hahaʼi he neʼe fakahā kua tā te nusipepa Réveillez-vous !,b pea mo te tohi faka Tohi-Tapu “ Que Dieu soit reconnu pour vrai ! ”
Neʼe mātou maʼu tamatou ʼu pepa mai Kalaate ʼi te 1947, pea neʼe hinoʼi ia ʼau pea mo Bill Copson ke ma gāue ʼi Esipito. ʼI muʼa ʼo tamā ʼolo kiai, neʼe akoʼi fakaleleiʼi ʼau ki te gāue pilō e Richard Abrahamson mai te Petele ʼo Brooklyn. Neʼe mahifo ʼi Alexandrie, pea neʼe ʼau kamata fakamāmāhani mo te faʼahiga maʼuli ʼo te fenua ʼaia. Neʼe faigataʼa te ako ʼo te lea faka Alape, kae neʼe ʼau fakaʼaogaʼi te ʼu kiʼi pepa ki te fai faka mafola ʼaē neʼe kua fakaliliu kia lea e fā.
Ko Bill Copson neʼe nofo ai lolotoga taʼu e fitu, kae kia ʼau neʼe mole ʼau lava fakafoʼou taku visa (te pepa ʼaē ʼe ina fakagafua ke ʼau nofo ʼi te fenua) ʼi te ʼosi ʼo te ʼuluaki taʼu gāue, koia neʼe tonu ai ke ʼau mavae ʼi te fenua. Neʼe ko taku taʼu gāue faka misionea ʼaia ʼaē neʼe lahi ʼaupito tona fua lelei. Neʼe ko ako faka Tohi-Tapu e 20 tupu ʼaē neʼe ʼau fai ʼi te vāhaʼa fuli, pea ko ʼihi ʼaē neʼe nātou ako te moʼoni ʼi te temi ʼaia, ʼe kei nātou fakavikiviki aipe ia Sehova. Mai Esipito, neʼe hinoʼi ʼau ki Sipele.
Ki Sipele Pea Mo Iselaele
Neʼe ʼau kamata ako te lea foʼou, te faka Keleka, pea mo ʼau māhani mo te lea totonu ʼo te koga meʼa. Mole faʼa fualoa kiai, ʼi te temi ʼaē neʼe kole age kia Anthony Sideris ke ʼalu ʼo gāue ʼi Heleni, neʼe hinoʼi ʼau ke ʼau gāue feʼaluʼaki ʼi Sipele. ʼI te temi ʼaia, neʼe ko te filiale ʼo Sipele ʼaē neʼe tokaga ki Iselaele, pea ʼaki te tahi ʼu tēhina, neʼe ʼau maʼu te pilivilesio ko te tautau ʼaʼahi ʼo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼaē neʼe nātou tokosiʼi ai.
ʼI taku ʼuluaki folau ki Iselaele, neʼe mātou fai te kiʼi fakatahi veliveli ʼi te fale kai ʼi Haïfa, ʼo kau ai te toko 50 peʼe toko 60. ʼAki te vaevae ʼo te kūtuga ʼaia ʼo mulimuli ki tanatou lea, neʼe fai te fakatahi ʼaia kia lea kehekehe e ono! ʼI te tahi lakaga, neʼe ʼau lava fakahā ʼi Selusalemi, te ʼata neʼe fai e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, pea neʼe ʼau fai te akonaki maʼa te hahaʼi fuli, ʼo talanoaʼi lelei te akonaki ʼaia e te nusipepa faka Pilitania.
Neʼe lagi toko 100 te kau Fakamoʼoni ʼi Sipele ʼi te temi ʼaia, pea neʼe tonu ke nātou taupau mālohi tanatou tui. Ko te hahaʼi tokolahi ʼaki te takitaki ʼa te kau patele ʼo te ’Ēkelesia Orthodoxe faka Keleka, neʼe nātou tāʼofi tamatou ʼu fakatahi, pea neʼe ko he meʼa foʼou kia ʼau toku taumakaʼi ʼi te fagonogono ʼi te ʼu kolo. Neʼe tonu ke ʼau foimo hola mokā hoko te faʼahi ʼaia! ʼI te ʼu taʼi agamālohi feiā, neʼe ko he meʼa fakaloto mālohi ki te tui ke ʼaumai he tahi kau misionea tokolahi ki te motu ʼaia. Ko Dennis mo Mavis Matthews fakatahi mo Joan Hulley pea mo Beryl Heywood neʼe ʼōmai ʼo mātou gāue fakatahi ʼi Famagouste, kae neʼe ʼolo ki Limassol, ia Tom mo Mary Goulden pea mo Nina Constanti, ko he tuagaʼane ʼo te motu kae neʼe tupu ʼi Lonitoni. ʼI te temi pe ʼaia, neʼe fekauʼi ia Bill Copson ke ʼalu ʼo gāue ʼi Sipele, pea ki muli age neʼe ʼōmai ia Bert mo Beryl Vaisey.
Neʼe ʼAu Mulimuli Ki Te ʼu ʼAluʼaga Foʼou
ʼI te fakaʼosi taʼu ʼo te 1957, neʼe ʼau mahaki pea neʼe mole kei ʼau lava fakahoko taku gāue misionea. Ko he meʼa neʼe mole ʼau ʼamanaki kiai, kae neʼe ʼau fakatotonu muʼa ke ʼau tokaga kia ʼau, koia neʼe ʼau toe liliu ai ki Pilitania, ʼo hoko atu ai taku gāue pionie ʼo kaku ki te 1960. Ko toku tokolua mo tona ʼohoana neʼe nā taupau fakalelei ia ʼau, kae neʼe kua fetogi leva te ʼu ʼaluʼaga. Neʼe kua faigataʼa fau te ʼu meʼa maʼa Joan. Neʼe tokaga lelei ki tona ʼohoana pea mo tanā taʼahine, kae lolotoga te ʼu taʼu e 17 ʼaē neʼe ʼau puli ai, neʼe ina taupau fakalelei tamā tāmai pea mo tamā kiʼi faʼe ko Millie, ʼaē neʼe kua nā matutuʼa pea mo mahamahaki. Neʼe kua tonu ia ke ʼau muliʼi te faʼifaʼitaki ʼa taku kiʼi faʼe ʼo ʼuhiga mo te maʼuli faka sakilifisio, koia neʼe ʼau nofo mo toku tokolua ʼo kaku ki te mate ʼa Millie pea mo taku tāmai.
Neʼe kua ʼau logo fīmālie ʼi taku nofo ʼi Pilitania, kae ʼi te hili ʼo te kiʼi mālōlō, neʼe kua tonu ke ʼau toe liliu ki te telituale ʼaē neʼe hinoʼi ke ʼau ʼalu kiai. Neʼe mole koa la puli falā te kautahi ʼa Sehova moʼo akoʼi ʼau? Koia, ʼi te 1972, neʼe ʼau totogi toku pepa folau ke ʼau toe liliu ki Sipele ʼo toe gāue pionie ai.
Neʼe tau mai ia Nathan H. Knorr moʼo fakatuʼutuʼu ke fai he fakatahi lahi ʼi te taʼu ka hoa mai kiai. ʼI tana ʼiloʼi ʼaē kua ʼau toe liliu mai, neʼe ina kole ke hinoʼi ʼau ke ʼau taupau feʼaluʼaki ʼi te motu katoa, pea neʼe ʼau maʼu te pilivilesio ʼaia lolotoga taʼu e fā. Kae neʼe ko he gāue fakamataku kia ʼau, koteʼuhi neʼe tonu ai ke ʼau palalau tuʼumaʼu ki te faka Keleka.
Ko He Temi Faigataʼa
Neʼe ʼau nofo ʼi te ʼapi ʼi te kolo ʼo Karakoumi, ʼi te potu Esite ʼo Kyrenia ʼi te vaʼe fenua ʼi te potu Noleto, mo Paul Andreou, ko he Fakamoʼoni ʼo te motu ʼe poto ʼi te faka Keleka. Ko te filiale ʼo Sipele neʼe tuʼu ʼi Nicosie, ʼi te potu Saute ʼo te ʼu Moʼuga ʼo Kyrenia. ʼI te kamataʼaga ʼo Sūlio 1974, neʼe ʼau nofo ʼi Nicosie ʼi te temi ʼaē neʼe fai ai te agatuʼu faka puleʼaga moʼo fakahifo ia te Pelesita ko Makarios, pea neʼe ʼau sio ki te vela ʼo tona nofoʼaga. ʼI te kei faigamālie ai te fai folau, neʼe ʼau foimo liliu fakavilivili ki Kyrenia, pea neʼe mātou teuteuʼi ai ia te fakatahi faka silikosikilipisio. Hili te ʼu ʼaho e lua neʼe ʼau logo ki te paʼulu ʼo te ʼuluaki foʼi pulu neʼe to ki te ʼuafu, pea neʼe ʼau sio ki te ʼu tuʼuga pūpū ʼi te lagi ʼe nātou fetuku te kau solia ʼe ʼōmai mai Tulukia.
Mai tona ʼaluʼaga ʼaē ʼe ʼau Pilitania, neʼe ʼave ʼau e te kau solia Tulukia ki te tuʼa kolo ʼo Nicosie, ʼo fakafehuʼi ʼau e te tagata ʼo te ʼu Puleʼaga Fakatahi, ʼo ina faka felogoi ʼau mo te pilō ʼo te filiale. Neʼe ʼau tuʼania ʼi te fakalaka lalo ʼi te koga meʼa ʼe lahi ai te ʼu kauʼi filo telefoni pea mo te ʼu kauʼi filo hila, moʼo fakakaku ki te ʼu ʼapi lāvaki ʼo te tahi faʼahi ʼo te kele toafa. Neʼe ʼau fiafia he neʼe mole feala ke motuhi taku ʼu felogoi mo Sehova ʼAtua! Neʼe ʼaoga taku ʼu faikole ʼi te ʼu lakaga fakamataku ʼo toku maʼuli.
Neʼe puli fuli toku ʼu koloā, kae neʼe ʼau fiafia he neʼe tuku mai kia ʼau te taupau ʼo te filiale. Kae neʼe mole fualoa te ʼaluʼaga ʼaia. ʼI te ʼaho ʼaia, neʼe puleʼi e te kau solia te tahi vaega ʼo te potu Noleto ʼo te motu. Neʼe tonu ke mātou mavae ʼi te Petele pea neʼe mātou hiki ki Limassol. Neʼe ʼau fiafia ʼi taku lava gāue ai mo te komite neʼe fakatuʼu moʼo tokaga ki te ʼu tēhina e toko 300 ʼaē neʼe nātou tuʼutāmaki ʼi te maveuveu, pea ko te tokolahi ia nātou neʼe mole kei ʼi ai honatou ʼapi.
Ko Te Tahi ʼu Fetogi ʼo Te Gāue
ʼI Sanualio 1981, neʼe kole mai e te Kolesi Pule ke ʼau ʼalu ki Heleni ki te famili ʼo te Petele ʼi Atena, kae ʼi te fakaʼosi taʼu, neʼe ʼau toe liliu ki Sipele pea neʼe hinoʼi ʼau ki te taupau ʼo te Komite ʼo te filiale. Ko Andreas Kontoyiorgis mo tona ʼohoana, ia Maro, ko he ʼu hahaʼi Sipele neʼe fekauʼi mai Lonitoni, neʼe ko “he tokoni ʼe fakaloto mālohi” kia ʼau.—Kolose 4:11, MN.
ʼI te ʼosi ʼo te ʼaʼahi faka fenua ʼa Theodore Jaracz ʼi te 1984, neʼe ʼaumai taku tohi e te Kolesi Pule neʼe ʼui ai: “Ka ʼosi anai te ʼaʼahi ʼa te Tēhina ko Jaracz, pea ʼe mātou loto ke ke kaugā ʼolo mo ia ki Heleni.” Neʼe mole fakahā mai tona tupuʼaga, kae ʼi tamā tau ki Heleni, ko te tahi tohi mai te Kolesi Pule neʼe lau ki te komite ʼo te filiale, moʼo fakahā neʼe hinoʼi ʼau ke ʼau tagata taupau ʼi te Komite ʼo te Filiale ʼi te fenua ʼaia.
ʼI te temi ʼaia, neʼe mafola ai te ʼapositasia. Neʼe lahi te ʼu tukugakovi ʼo ʼuhiga mo te fakamaliu ʼo te hahaʼi ki he tahi lotu, ʼaē neʼe ko he faʼahi neʼe fakafeagai ki te lao ʼo te puleʼaga. ʼI te ʼaho fuli, neʼe puke te hahaʼi ʼa Sehova ʼo ʼave ʼo fakamāuʼi. Ko he pilivilesio te feʼiloʼiʼaki mo te ʼu tēhina mo tuagaʼane neʼe nātou nonofo agatonu lolotoga te temi ʼahiʼahi ʼaia! Ko ʼihi faifakamāu neʼe ʼave ki te Telepinale Eulopa ʼo te droits de l’homme, pea neʼe fua lelei ai ki te gāue fai faka mafola ʼi Heleni.c
ʼI taku nofo ʼi Heleni, neʼe ʼau kau ki te ʼu fakatahi maʼuhiga neʼe fai ʼi Atena, mo Tesalonika, pea mo te ʼu motu ʼo Rhodes pea mo Crète. Neʼe ko te ʼu taʼu e fā neʼe fua lelei ai te gāue pea mo fakafiafia, kae neʼe ʼi ai te tahi fetogi neʼe ʼamanaki hoko—ko taku toe liliu ki Sipele ʼi te 1988.
Kua ʼAu Toe Liliu Ki Sipele Pea Mo Heleni
Lolotoga taku puli ʼi Sipele, neʼe maʼu e te ʼu tēhina te ʼu fale foʼou maʼa te filiale ʼi Nissou, ʼe ʼai tana kiʼi mamaʼo mo Nicosie, pea neʼe fai te akonaki ʼo te avahi ʼo te fale, e Carey Barber, ʼaē ʼe haʼu mai te ʼu pilō lahi ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼe tuʼu ʼi Brooklyn. Neʼe kua tokalelei leva te motu, pea neʼe kua ʼau fiafia ʼi te toe liliu kiai—kae neʼe mole ʼau nofo fualoa ai.
Neʼe tali e te Kolesi Pule te ʼu plans ke laga he Petele foʼou ʼi Heleni, ʼe vaha ʼi te ʼu kilometa ʼi te potu noleto ʼo Atena. Mai tona ʼaluʼaga ʼaē neʼe ʼau poto ʼi te Fakapilitānia pea mo te faka Keleka, neʼe kole mai ke ʼau toe liliu ki te laga fale foʼou ʼi te 1990 moʼo fakahoko lea ki te famili ʼo te kau gāue faka malamanei ʼaē neʼe ʼōmai ʼo gāue ai. ʼE kei ʼau manatuʼi taku fiafia ʼi taku tuʼu ʼi te hola ono uhu, moʼo fai he fakatalitali ki te toko lauʼi teau tēhina mo tuagaʼane Keleka neʼe nātou tali lelei ke nātou ʼōmai ʼo gāue mo te famili ʼo te laga fale! ʼE ʼau manatuʼi te ʼu suvenia ʼo tanatou fiafia pea mo tanatou gāue mālohi.
Neʼe faigaʼi e te kau patele Orthodoxes faka Keleka pea mo te hahaʼi lagolago ke nātou hū ki te faʼahi ʼe laga ai te fale moʼo tāʼofi te gāue, kae neʼe fagono ia Sehova ki tamatou ʼu faikole, pea neʼe ina puipui mātou. Neʼe ʼau nofo ai ʼo aʼu ki te avahi ʼo te Petele foʼou ʼi te ʼaho 13 ʼo ʼApelili 1991.
Neʼe ʼAu Tokoni Ki Toku Tokolua
ʼI te taʼu ʼaē neʼe hoa mai kiai, neʼe ʼau toe liliu ʼo mālōlō ʼi Pilitania, ʼo nofo mo toku tokolua pea mo tona ʼohoana. Kae ʼi taku nofo ai, neʼe ʼoho tuʼa lua te mafu ʼo toku māʼā pea mate ai. Neʼe lagolago tuʼumaʼu mai ia Joan ki taku gāue misionea. Neʼe mole hala he vāhaʼa mo hana faitohi mai moʼoku fakaloto mālohi. Neʼe ko he tapuakina maʼa he misionea hana maʼu te taʼi felogoi ʼaia! ʼI te temi nei kua vitua, mo mahamahaki pea ʼe tonu ke ʼi ai he tahi ke tokaga ki ai. Koteā ʼaē ʼe tonu ke ʼau fai?
Ko te taʼahine ʼa Joan, ia Thelma, mo tona ʼohoana neʼe kua nā maʼumaʼua nāua moʼo taupau te tahi fafine vitua ʼo tanā kokelekasio, ko tomatou kāiga pea neʼe kua vave mate. ʼI te hili ʼo taku faikole fakamalotoloto, neʼe ʼau fakatotonu ai ke ʼau nofo ʼo taupau ia Joan. Neʼe mole ko he meʼa faigafua te fetogi ʼaia, kae ʼe ʼau tagata ʼāfea ʼi Pen Mill, ko he kokelekasio ʼo Yeovil.
Ko te ʼu tēhina ʼaē neʼe kaugā gāue mo ʼau ʼi te ʼu fenua tai, ʼe nātou tautau telefoni mai peʼe nātou faitohi mai, pea ʼe ʼau fakafetaʼi lahi ki te koga ʼaia. Kapau ʼe ʼau fakahā ʼe ʼau fia liliu ki Heleni peʼe ko Sipele, ʼe ʼau ʼiloʼi ʼau ʼe ʼaumai vave anai toku ʼu pepa folau. Kae ʼi te temi nei kua ʼau taʼu 80, pea ko taku sio pea mo toku sino ʼe mole tatau ia mo te temi muʼa. Ko he meʼa fakaloto mamahi takita mole kei mālohi ohage ko te temi ki muʼa atu, kae ko taku ʼu taʼu gāue ʼi te Petele neʼe tokoni mai ke ʼau taupau he ʼu agamāhani ʼaoga ʼaupito kia ʼau ʼi te temi nei. Ohage la, ʼe ʼau lau te koga tohi ʼo te ʼaho ʼi muʼa ʼo te fai ʼinu kafe. Neʼe ʼau toe ako foki ke ʼau felogoi mo te hahaʼi pea mo ʼofa kia nātou—ko te koga maʼuhiga ʼaia ke fua lelei ki te gāue misionea.
Ka ʼau toe manatuʼi te ʼu taʼu e 60 tupu kua hili ʼaē neʼe ʼau fakaʼaogaʼi moʼo fakavikiviki kia Sehova, ʼe ʼau ʼiloʼi ko te gāue temi katoa ʼe ko te puipui lahi ʼaupito ʼaia pea ʼe ina foaki mai he ako lelei ʼaupito. ʼE ʼau lava fakahā mo toku loto katoa te ʼu palalau ʼaenī ʼa Tavite kia Sehova: “Neʼe ke hage kia ʼau ko he māʼoluga tukupau pea ko hoku holaʼaga ʼi te ʼaho ʼo toku mamahi.”—Pesalemo 59:16.
[Kiʼi nota]
a Ko te fakamatala ʼo te hisitolia ʼo John Wynn, “ ʼE Fonu Toku Loto Ko Te Loto Fakafetaʼi,” ʼe tuʼu ʼi Te Tule Leʼo, ʼo te ʼaho 1 ʼo Sepetepeli 1997, mai te pasina 25 ki te 28.
b Neʼe ʼuluaki higoaʼi ko te Consolation.
c Vakaʼi te ʼu Tule Leʼo, ʼo te ʼaho 1 ʼo Tesepeli 1998, ʼi te ʼu pasina 20 ki te 21, mo te ʼaho 1 ʼo Sepetepeli 1993 (Fakafalani), ʼi te pasina 27 ki te 31; te ʼu Réveillez-vous !, ʼo te ʼaho 8 ʼo Sanualio 1998, ʼi te pasina 21 ki te 22, mo te ʼaho 22 ʼo Malesio 1997, ʼi te pasina 14 ki te 15.
[Mape ʼo te pasina 24]
GRÈCE
Athènes
CHYPRE
Nicosie
Kyrenia
Famagouste
Limassol
[Paki ʼo te pasina 21]
Ia Mama ʼi te 1915
[Paki ʼo te pasina 22]
ʼI te fuga fale ʼo te Petele ʼo Brooklyn ʼi te 1946, ko ʼau (tuʼulaga fā mai te faʼahi hema) mo ʼihi tēhina ʼo te valu kalasi ʼo Kalaate
[Paki ʼo te pasina 23]
Mo taku kiʼi faʼe ko Millie ʼi taku ʼuluaki liliu ki Pilitania