Koutou Fakafiafia ʼi Te Faitotonu ʼa Sehova
“Ko ʼaē ʼe ina haga kumi te faitotonu pea mo te lotoʼofa ʼe ina maʼu anai te maʼuli, te faitotonu pea mo te kolōlia.”—Tāʼaga Lea 21:21.
1. Koteā te ʼu ala ʼa te hahaʼi ia ʼaho nei ʼe fua kovi kia nātou?
“ ʼE ʼI AI te ala ʼe totonu ki te tagata, kae ko tona fakaʼosi ʼe ko te ala ki te mate.” (Tāʼaga Lea 16:25) ʼE fakahā lelei e te tāʼaga lea faka Tohi-Tapu ʼaia te ʼu ala ʼa te tokolahi ia ʼaho nei! ʼI te agamāhani, ʼe fai pe e te hahaʼi te meʼa ʼaē ʼe lelei maʼa nātou, ʼo mole nātou tokagaʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga tāfito ki ʼihi. (Tāʼaga Lea 21:2) ʼE nātou ʼui ʼe nātou muliʼi te ʼu lao pea mo te ʼu lekula ʼo te fenua kae ʼi te temi faigamālie fuli, ʼe nātou fai te ʼu puleʼaki ke mole nātou muliʼi katoa te ʼu faʼahi ʼaia. Koia la ʼaē ʼe tou sio ai ki te sosiete kua maveuveu, mole kei felogoi.—2 Timoteo 3:1-5.
2. Koteā ʼaē ʼe ʼaoga tāfito ki te maʼuli fīmālie ʼo te hahaʼi?
2 Ke fua lelei kia tatou—ʼo toe feiā ki te tokalelei pea mo te fīmālie ʼo te hahaʼi fuli—ʼe ʼaoga tāfito kia tatou he lao peʼe ko he lekula ʼe faitotonu pea mo totonu, pea ʼe tali leleiʼi anai e te hahaʼi pea mo nātou fakalogo kiai. ʼE ʼasi lelei mai, ʼe mole he lao peʼe ko he lekula ʼe fai e te tagata logola tana fakapotopoto peʼe fakamalotoloto, ʼe ina lava fakahoko ia te faʼahi ʼaia. (Selemia 10:23; Loma 3:10, 23) Kapau ʼe maʼu he lekula feiā, pea ʼe maʼu anai ʼifea pea ʼe feafeaʼi anai te lekula ʼaia? Lagi koʼeni te fehuʼi maʼuhiga ʼe tonu ke fai: Kapau ʼe ʼi ai he lekula feiā, ʼe koutou leleiʼia anai koa pea mo koutou tali lelei?
Tou Kumi Te Lekula Faitotonu
3. Ko ai ʼe ina lava foaki mai he lekula ʼe tali gafua pea mo leleiʼia e te hahaʼi fuli, pea koteā tona tupuʼaga?
3 Moʼo maʼu he lekula ʼe tali gafua pea mo leleiʼia e te hahaʼi fuli, ʼe tonu anai ke tou kumi he tahi ʼe mole filifili lanu, ʼe mole fakapalatahi ki te ʼu agaʼi fenua, ʼe mole fai politike pea ʼe mole he tuʼakoi ʼo tana fakasiosio tonu pea ʼe mole vaivai gafua. ʼE mahino papau ia, ʼe ko te tokotahi pe ʼe ina lavaʼi te faʼahi ʼaia, ʼe ko te Tupuʼaga māfimāfi ko Sehova ʼAtua, ʼaē ʼe ina ʼui fēnei: “Ohage pe ko te māʼoluga ʼo te lagi ʼi te kele, ʼo toe feiā aipe mo toku ʼu ala, ʼe māʼoluga ake ʼi tokotou ʼu ala, pea mo taku ʼu manatu ʼi takotou ʼu manatu.” (Isaia 55:9) Pea tahi ʼaē meʼa, ʼe ʼui e te Tohi-Tapu ko Sehova ʼe ko te “ ʼAtua ʼo te agatonu, ʼaē ʼe mole ia te ia te heʼe faitotonu; ʼe faitotonu pea mo totonu ia.” (Teutalonome 32:4) ʼI te Tohi-Tapu ʼe tou maʼu ai te kupusiga palalau “ ʼe faitotonu ia Sehova.” (Ekesote 9:27; 2 Fakamatala 12:6; Pesalemo 11:7; 129:4; Tagilāulau 1:18; Apokalipesi 19:2, kiʼi nota ʼi te lalo pasina) Ei, ʼe ko Sehova ʼaē ʼe ina lava foaki mai te lekula ʼaē ʼe lelei ʼaupito, koteʼuhi ʼe agatonu, mo totonu, pea mo faitotonu.
4. Koteā te faka ʼuhiga ʼo te kupu “faitotonu”?
4 ʼIo ʼe mole leleiʼia e te hahaʼi ia ʼaho nei te kupu “faitotonu”. Tokolahi te hahaʼi ʼe mole nātou fia felogoi mo te hahaʼi ʼaē ʼe nātou ʼui ʼe nātou agatonu age pea mo maʼoniʼoni age ʼi ʼihi. Kae ʼi te tikisionalio ko te “faitotonu” ʼe faka ʼuhiga ki te meʼa ʼe totonu, ʼe vilitute, ʼe haohaoa; ʼe mulimuli ki te ʼu pelesepeto ʼo te lao fakaʼatua peʼe ko he ʼu lekula ʼo te ʼu aga ʼaē ʼe tonu ke fai; ko he tahi ʼe ina fai te meʼa ʼaē ʼe totonu peʼe faitotonu.” ʼE mole koutou leleiʼia koa he lao peʼe ko he lekula feiā?
5. Koutou fakamatala te faitotonu ohage ko tona fakahā ʼi te Tohi-Tapu.
5 ʼO ʼuhiga mo te faitotonu, ʼe ʼui fēnei e te Encyclopaedia Judaica: “Ko te faitotonu ʼe mole ko he manatu feiā pe, kae ko tona faka ʼuhiga ʼe kita fai te meʼa ʼaē ʼe faitotonu pea mo lelei ʼi te ʼu ʼaluʼaga fuli ʼo te maʼuli.” Ohage la ko te faitotonu ʼa te ʼAtua, ʼe mole ko he kalitate ʼe nofo pe ʼi tona loto, ohage ko tona ʼuhiga maʼoniʼoni pea mo tona ʼuhiga maʼa. Kae ʼe faka ʼuhiga ki tona ʼulugaaga ʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe totonu pea mo lelei. ʼE feala pe ke tou ʼui ʼuhi ko Sehova ʼe maʼoniʼoni pea mo maʼa, ʼe faitotonu ia meʼa fuli ʼaē ʼe ina fai pea mo meʼa fuli ʼaē ʼe ina foaki mai. Ohage ko tona fakahā ʼi te Tohi-Tapu: “Ko Sehova ʼe faitotonu ʼi tona ʼu ala fuli pea ʼe agatonu ʼi tana ʼu gāue fuli.”—Pesalemo 145:17.
6. Koteā neʼe ʼui e Paulo ʼo ʼuhiga mo ʼihi kau Sutea ʼi tona temi, pea koteā tona tupuʼaga?
6 Neʼe fakahā lelei e te ʼapositolo ko Paulo ia te faʼahi ʼaia ʼi tana tohi ki te kau Kilisitiano ʼo Loma. ʼO ʼuhiga mo te kau Sutea ʼaē neʼe mole ko he kau Kilisitiano, neʼe ina tohi fēnei: “Koteʼuhi ʼi tanatou mole ʼiloʼi te faitotonu ʼa te ʼAtua, kae nātou faiga ke nātou fakatuʼu tanatou faitotonu, neʼe mole nātou fakalogo ki te faitotonu ʼa te ʼAtua.” (Loma 10:3, MN ) He koʼe neʼe ʼui e Paulo ʼo ʼuhiga mo te hahaʼi ʼaia “[ʼe] mole [nātou] ʼiloʼi te faitotonu ʼa te ʼAtua”? Neʼe mole akoʼi age koa kia nātou te Lao pea mo te ʼu lekula faitotonu ʼa te ʼAtua? Ei neʼe akoʼi age kia nātou ia te ʼu faʼahi ʼaia. Kae tokolahi ʼi tanatou manatu ko te faitotonu ʼe ko he aga ʼe tonu ke fai ʼaki he ʼu lekula fefeka faka lotu, kae ʼe mole ko he aga pe ʼe tonu ke ina takitaki nātou ʼi tanatou ʼu felogoi mo te hahaʼi. Ohage ko te kau takitaki lotu ʼi te temi ʼo Sesu, neʼe mole nātou mahino lelei ki te faka ʼuhiga moʼoni ʼo te faitotonu.—Mateo 23:23-28.
7. ʼE fakahā feafeaʼi e Sehova tana faitotonu?
7 Kae ʼe kehekehe mo te faitotonu ʼa Sehova, heʼe fakahā pea mo ʼasi lelei ʼi tana ʼu aga fuli. ʼE mole feala ʼaki tana faitotonu, ke mole ina tokagaʼi te ʼu agahala ʼaē ʼe fai e te hahaʼi ʼi tonatou loto faʼitaliha, kae ʼe mole faka ʼuhiga leva ʼe ko he ʼAtua ʼe loto fefeka pea mo fakakinau, ke tou tuʼaniaʼi pea mo matataku ʼi te fakaōvi ki ai. Kae ko tana ʼu gāue faitotonu neʼe ko he faka fealagia ʼaia maʼa te malamanei, ke fakaōvi age kia te ia pea ke hāofaki nātou mai te ʼu fua kovi ʼo te agahala. Koia ʼe tau mo feʼauga ke tou ʼui ko Sehova ʼe “ko te ʼAtua faitotonu pea mo te Hāofakiʼaga.”—Isaia 45:21.
Te Faitotonu Pea Mo Te Hāofaki
8, 9. Neʼe fakahā feafeaʼi e te Lao ia te faitotonu ʼa te ʼAtua?
8 Ke tou mahino ki te pikipikiga ʼo te faitotonu ʼa te ʼAtua pea mo tana hāofaki, tou vakaʼi te Lao ʼaē neʼe ina ʼavage kia Moisese ke ina foaki ki te puleʼaga ʼo Iselaele. ʼE tou ʼiloʼi lelei ko te Lao ʼaia neʼe faitotonu. ʼI tana ʼu palalau fakaʼosi, neʼe fakamanatuʼi age e Moisese ki te kau Iselaele: “Ko ai koa te fenua lahi ʼe ina maʼu te ʼu pelesepeto pea mo te ʼu tonu fakamāu faitotonu, ohage ko te lao katoa ʼaenī ʼe ʼau tuku atu kia koutou ʼi te ʼaho nei?” (Teutalonome 4:8) ʼI te ʼu sēkulō ki muli age, neʼe ʼui fēnei e te Hau ʼo Iselaele ko Tavite: “ ʼE moʼoni te ʼu tonu ʼo te ʼu faifakamāu ʼa Sehova; neʼe ʼiloga tonatou totonu katoa.”—Pesalemo 19:9.
9 ʼAki te Lao, neʼe fakahā lelei e Sehova tana ʼu lekula haohaoa ʼo ʼuhiga mo te meʼa ʼaē ʼe lelei pea mo te meʼa ʼaē ʼe kovi. Neʼe fakahā lelei e te Lao pe neʼe tonu ke feafeaʼi te ʼu aga ʼa te kau Iselaele ʼi tonatou ʼu maʼua faka lotu, mo tanatou ʼu felogoi ʼi te gāue, mo tanatou ʼu felogoi faka taumatuʼa, mo te fakaʼaogaʼi ʼo te meʼa kai, mo te fakamaʼa, pea mo te ʼu fai fakamāu. Neʼe toe foaki e te Lao te ʼu tūʼa ʼo ʼuhiga mo te hahaʼi ʼaē ʼe nātou maumauʼi te lao, pea ʼi ʼihi temi mo te tūʼa fakamataku ohage ko te mate.a Kae ko te ʼu fakatotonu faitotonu ʼa te ʼAtua ʼaē neʼe tuʼu ʼi te Lao, neʼe fefeka koa pea mo mamafa ki te hahaʼi? Neʼe nātou faʼao koa tonatou loto faʼitaliha pea mo tanatou fiafia ohage ko te ʼui ʼa te tokolahi ia ʼaho nei?
10. Neʼe faka ʼuhiga feafeaʼi ia te ʼu lao e nātou ʼaē neʼe ʼoʼofa kia Sehova?
10 Ko nātou ʼaē neʼe nātou ʼofa kia Sehova neʼe nātou fiafia lahi ʼi tana ʼu lao faitotonu pea mo tana ʼu fakatotonu. Ohage la ko te Hau ko Tavite, neʼe ina ʼiloʼi te moʼoni pea mo te faitotonu ʼo te ʼu fakamāu ʼa Sehova, ohage pe ko te meʼa ʼaē neʼe tou talanoa kiai, kae neʼe ina toe leleiʼia ʼaupito pea mo fakafetaʼi kiai. ʼO ʼuhiga mo te ʼu lao pea mo te ʼu fakamāu ʼa Sehova, neʼe ina tohi fēnei: “ ʼE lahi ake tonatou manakoʼia ʼi te aulo, ʼio, ʼi he tuʼuga aulo kua fakamaʼa. Pea ʼe malie age ia ʼi te meli pea mo te meli ʼaē ʼe hali mai te ʼu tauga meli. Pea tahi, neʼe kua ʼosi fakatokagaʼi ki tau kaugana te ʼu tonu fakamāu ʼaia; pea ʼe ʼi ai te fakapale lahi ʼi tonatou taupau.”—Pesalemo 19:7, 10, 11.
11. Ko te Lao neʼe liliu feafeaʼi ko he “faiako o kaku kia Kilisito”?
11 ʼI he ʼu sēkulō ki muli age, neʼe fakahā e Paulo te maʼuhiga ʼaupito ʼo te Lao. ʼI tana tohi ki te kau Kalate, neʼe ina ʼui fēnei: “Pea liliu leva te Lao ko totatou faiʼako o kaku kia Kilisito, ke fakatonuhia ai tatou aki te tui.” (Kalate 3:24) ʼI te temi ʼo Paulo, ko te tagata faiako neʼe ko te tagata kaugana peʼe ko te tagata faifekau ʼi he loto fale neʼe kaugamālie ai te fānau. Neʼe ko tona maʼua ke ina puipui te fānau pea mo ʼave nātou ki te faleako. Neʼe toe feiā mo te Lao, neʼe ina puipui te kau Iselaele mai te ʼu aga heʼeʼaoga pea mo te ʼu aga faka lotu ʼa te ʼu puleʼaga. (Teutalonome 18:9-13; Kalate 3:23) Pea ʼaki te Lao neʼe mahino ki te kau Iselaele tonatou ʼuhiga agahala pea mo te ʼaoga kia nātou he fakamolemole pea mo he hāofaki. (Kalate 3:19) Neʼe ʼasi ʼi te ʼu sakilifisio ʼaē neʼe fai, ʼe ʼaoga he totogi faka sakilifisio pea neʼe ko he faʼifaʼitaki fakatātā ʼaia moʼo ʼiloʼi te Mesia moʼoni. (Hepeleo 10:1, 11, 12) Koia neʼe fakahā e Sehova tana faitotonu ʼaki te Lao, koteʼuhi neʼe ina loto ke fīmālie pea mo maʼuli heʼegata te hahaʼi.
Ko Te Hahaʼi ʼe Lau e Te ʼAtua ʼe Nātou Faitotonu
12. Koteā neʼe lava maʼu e te kau Iselaele mo kapau ʼe nātou fakalogo lelei ki te Lao?
12 Ko te Lao ʼaē neʼe foaki e Sehova neʼe faitotonu ʼi te ʼu ʼaluʼaga fuli, koia kapau neʼe fakalogo te kau Iselaele kiai pea neʼe feala ke nātou faitotonu ʼi muʼa ʼo te ʼAtua. Neʼe fakamanatuʼi age e Moisese ki te kau Iselaele ʼi te temi ʼaē neʼe nātou ʼamanaki hū ai ki te Kele ʼo Te Fakapapau: “ ʼE tou faitotonu anai mo kapau ʼe tou tokaga ʼo maʼuliʼi te fakatotonu fuli ʼaia ʼi muʼa ʼo Sehova totatou ʼAtua, ʼo mulimuli ki tana fakatotonu mai.” (Teutalonome 6:25) Pea tahi, neʼe fakapapau fēnei e Sehova: “ ʼE tonu ke koutou taupau taku ʼu fakatotonu pea mo taku ʼu tonu faifakamāu: kapau ʼe maʼuliʼi e he tagata, pea ʼe ina maʼu anai te maʼuli. Ko ʼau ia Sehova.”—Levitike 18:5; Loma 10:5.
13. Neʼe heʼe faitotonu koa Sehova ʼi tana fakamaʼua ki tana hahaʼi ke nātou taupau te Lao faitotonu? Koutou fakamahino.
13 Kae meʼa fakaʼofaʼofa, heʼe ko te puleʼaga ʼo Iselaele neʼe mole nātou “maʼuliʼi te fakatotonu fuli ʼaia ʼi muʼa ʼo Sehova,” koia neʼe mole nātou maʼu ai te ʼu tapuakina ʼaē neʼe fakapapauʼi age kia nātou. Neʼe mole nātou taupau te ʼu fakatotonu fuli ʼa te ʼAtua koteʼuhi ko te Lao ʼa te ʼAtua neʼe haohaoa kae neʼe mole nātou haohaoa nātou. ʼE faka ʼuhiga koa ko te ʼAtua ʼe heʼe faitotonu? Kailoa ia. Neʼe tohi fēnei e Paulo: “Koteā ʼaē ka tou ʼui anai? ʼE maʼu koa te heʼe faitotonu ʼi te ʼAtua? Ke mole hoko he meʼa feiā!” (Loma 9:14, MN ) Ko te hahaʼi ʼaē neʼe foaki ki ai te Lao ki muʼa atu pea ki muli mai, logola tonatou heʼe haohaoa pea mo tonatou ʼuhiga agahala kae ki te ʼAtua ʼe nātou faitotonu. Pea ko te hahaʼi ʼaē neʼe manavasiʼi ki te ʼAtua, ʼe kau ai ia Noe, mo Apalahamo, mo Sopo, mo Laape, pea mo Taniela. (Senesi 7:1; 15:6; Sopo 1:1; Esekiele 14:14; Sakopo 2:25) Koia ʼe tou fai ai te fehuʼi ʼaenī: Koteā ʼaē neʼe fakatafito kiai tanatou faitotonu ʼaē neʼe lau e te ʼAtua?
14. Koteā tona faka ʼuhiga mokā ʼui e te Tohi-Tapu ʼe “faitotonu” he tagata?
14 Ka ʼui e te Tohi-Tapu ko he tahi ʼe “faitotonu,” ʼe mole faka ʼuhiga leva ko he tahi ʼe mole kei agahala peʼe kua haohaoa. Kae ʼe faka ʼuhiga ʼe ina fakahoko tona ʼu maʼua ia muʼa ʼo te ʼAtua pea mo te tagata. Ohage la, neʼe fakahigoaʼi ia Noe “ko te tagata faitotonu,” pea neʼe “heʼe mele ʼi te lotolotoiga ʼo te ʼu hahaʼi ʼo tona temi” koteʼuhi “neʼe [ina] fai . . . ia meʼa fuli, ʼo mulimuli pe ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe fakatotonuʼi age e te ʼAtua. Pea neʼe ina fai ʼo mulimuli pe kiai.” (Senesi 6:9, 22; Malakia 3:18) Ko Sakalia mo Elisapeta, ia te ʼu mātuʼa ʼa Soane Patita, “neʼe nā agatonu ia muʼa ʼo te ʼAtua, koteʼuhi neʼe nā fakalogo fakalelei ki te ʼu fakatotonu pea mo te ʼu fakamaʼua ʼa Sehova ʼaē ʼe ʼalutahi mo te lao.” (Luka 1:6, MN ) Pea ko te tagata solia Italia ʼe mole Iselaele, ʼe higoa ko Kolonelio, neʼe ʼui “ko [te] tagata agatonu mo teki ki te Atua.”—Gaue 10:22.
15. Koteā ʼaē ʼe pipiki tāfito kiai te faitotonu?
15 Tahi ʼaē, ʼe faka ʼuhiga tāfito te faitotonu ʼa te hahaʼi ki te meʼa ʼaē ʼi tonatou loto—te tui pea mo te loto fakafetaʼi pea mo te ʼofa kia Sehova mo tana ʼu fakapapau—kae ʼe mole faka ʼuhiga pe ki te fai ʼo he ʼu meʼa ʼe fakamaʼua mai e te ʼAtua. ʼE ʼui e te Tohi-Tapu ko Apalahamo “neʼe tui kia Sehova; pea neʼe lau te faʼahi ʼaia kia ia ko he faitotonu.” (Senesi 15:6) Neʼe tui Apalahamo ko te ʼAtua ʼe maʼuli pea neʼe toe tui ki tana ʼu fakapapau ʼo ʼuhiga mo te “hāko.” (Senesi 3:15; 12:2; 15:5; 22:18) ʼAki te taʼi tui ʼaia pea mo te ʼu gāue ʼe ʼalutahi mo te tui ʼaia, neʼe lava felogoi ia Sehova mo Apalahamo pea mo tapuakinaʼi ia ia, pea mo ʼihi kau agatonu logola neʼe mole nātou haohaoa.—Pesalemo 36:10; Loma 4:20-22.
16. Koteā te ikuʼaga ʼo te tui ʼaē ki te totogi?
16 Pea fakaʼosi leva, ko te faitotonu ʼa te hahaʼi ʼe fakatafito ki te tui ki te sakilifisio faitotogi ʼo Sesu Kilisito. Neʼe faitohi fēnei Paulo ki te kau Kilisitiano ʼo Kolonito: “ ʼE ko he meʼa ʼofa ʼe mole totogi ʼaē ʼe tala ai ko nātou ko te kau faitotonu ʼaki [te] ʼofa makehe [ʼo te ʼAtua], ʼuhi ko te faka ʼāteaina ʼaē neʼe totogi e Kilisito Sesu.” (Loma 3:24, MN ) Neʼe palalau ʼi henī ia Paulo kia nātou ʼaē neʼe fili ke nātou kaugā hau mo Kilisito ʼi te Puleʼaga ʼi selo. Kae ʼaki te sakilifisio faitotogi ʼa Sesu neʼe toe feala ki te lauʼi miliona hahaʼi ke nātou faitotonu ia muʼa ʼo te ʼAtua. Neʼe sio te ʼapositolo ko Soane ki te “hahai kaugamalie, . . . nee natou tutuʼu ia mua o te afioʼaga pea ia mua o te Akeno kua natou teu hina.” ʼE fakatā e te ʼu kofu hina tonatou ʼuhiga maʼa pea mo faitotonu ʼi muʼa ʼo te ʼAtua, koteʼuhi “nee natou fo onatou kofu mo fakahihina i te taataa o te Akeno.”—Apokalipesi 7:9, 14.
Koutou Fakafiafia ʼi Te Faitotonu ʼa Sehova
17. Koteā te ʼu meʼa ʼe tonu ke tou fai moʼo haga kumi ia te faitotonu?
17 Logola neʼe foaki mai e Sehova ʼaki he loto ʼofa ia tona ʼAlo ko Sesu Kilisito, ko he fealagia ʼaia ki te hahaʼi ke nātou faitotonu ʼi ʼona muʼa, kae ko te faitotonu ʼe mole maʼu feiā pe. ʼE tonu ke tou haga tui ki te totogi, pea ke ʼalutahi tokita maʼuli mo te finegalo ʼo te ʼAtua, ke tou foaki totatou maʼuli kia Sehova, ʼo tou papitema ʼi te vai. Pea ke tou haga kumi tuʼumaʼu te faitotonu, ʼo feiā mo te tahi age ʼu kalitate. Ko Timoteo, te Kilisitiano neʼe papitema pea neʼe ʼamanaki ki te maʼuli ʼi selo, neʼe fakaloto mālohiʼi fēnei e Paulo: “Tulikaki te faitotonu, te lotu mooni, te tui, te ofa, te kataki mo te agamalu.” (1 Timoteo 6:11; 2 Timoteo 2:22) Neʼe toe faka maʼuhigaʼi foki e Sesu ʼe tonu ke tou faiga tuʼumaʼu, ʼi tana fai te ʼu palalau ʼaenī: “Ke koutou haga kumi muʼa te puleʼaga pea mo tona faitotonu.” ʼE lagi tonu ke tou gāue kinakina moʼo kumi te ʼu tapuakina ʼo te Puleʼaga ʼo te ʼAtua, kae ʼe tou toe gāue kinakina koa moʼo haga kumi te ʼu ala faitotonu ʼa Sehova?—Mateo 6:33, MN.
18. (a) He koʼe koa ʼe mole faigafua ia te haga kumi ʼo te faitotonu? (b) Koteā te ako ʼe tou maʼu mai te faʼifaʼitaki ʼa Lote?
18 ʼIo ʼe mole faigafua ia te haga kumi ʼo te faitotonu. Koteʼuhi ʼe tou agahala fuli pea ʼe mole tou holi tuʼumaʼu ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe faitotonu. (Isaia 64:6) Pea tahi ʼaē meʼa, ʼe tou maʼuʼuli mo te ʼu hahaʼi ʼe nātou meʼa noaʼi te ʼu ala faitotonu ʼa Sehova. ʼE tatau totatou temi mo te temi ʼo Lote, ʼaē neʼe maʼuli ʼi te kolo agakovi ʼaupito ko Sotoma. Neʼe fakamahino e te ʼapositolo ko Petelo pe koʼe neʼe tonu ke hāofaki e Sehova ia Lote mai te fakaʼauha ʼaē ka ina ʼamanaki fakahoko. Neʼe ʼui fēnei e Petelo: “Ko te [tagata] agatonu aeni, nee mauli ia natou, nee sio mo logo kia natou; pea mai te aho ki te aho, nee fakatagai tona loto agatonu uhi ko anatou aga fakalialia.” (2 Petelo 2:7, 8) Koia ʼe lelei ai ke tou fai te ʼu fehuʼi ʼaenī: ‘ ʼE ʼau tali koa ʼi toku loto te ʼu meʼa heʼeʼaoga ʼaē ʼe fai ʼi te temi nei? Maʼa ʼaku ʼe ʼau leleiʼia koa te ʼu fakafiafia peʼe ko te ʼu faigaoʼi ʼo te temi nei logola tonatou agamālohi? Peʼe hoha koa toku loto ohage ko Lote ʼi tana sio ʼaē ki te ʼu aga heʼe faitotonu?’
19. Koteā te ʼu tapuakina ʼe feala ke tou maʼu mo kapau ʼe tou fakafiafia ʼi te faitotonu ʼa te ʼAtua?
19 ʼI te ʼu temi faigataʼa pea mo fakatupu tuʼania ʼaenī, ʼe ko he matapuna ʼo te tokalelei pea ʼe ko he puipui ia te fakafiafia ʼi te faitotonu ʼa Sehova. Ki te fehuʼi ʼaenī: “Ê Sehova, ko ai anai ka nofo ʼi tou falelā? Ko ai anai ka maʼuli ʼi tou moʼuga taputapu?” Neʼe tali fēnei e te Hau ko Tavite: “Ko ia ʼaē ʼe haʼele agatonu pea mo ina maʼuliʼi te faitotonu.” (Pesalemo 15:1, 2) Kapau ʼe tou haga kumi te faitotonu ʼa te ʼAtua pea mo fakafiafia ʼi te faitotonu ʼaia, ʼe tou lava maʼu he ʼu felogoi lelei mo ia pea mo fiafia tuʼumaʼu ʼi tona ʼofa pea mo tana tapuakina. Pea ʼe tou maʼuli anai ʼo fakafeauga ki te meʼa ʼaē ʼe tou maʼu, ʼe tou fakaʼapaʼapa kia kita totonu pea mo maʼu te loto tokalelei. ʼE ʼui fēnei e te Folafola ʼa te ʼAtua: “Ko ʼaē ʼe ina haga kumi te faitotonu pea mo te lotoʼofa ʼe ina maʼu anai te maʼuli, te faitotonu pea mo te kolōlia.” (Tāʼaga Lea 21:21) Pea tahi, ko tatatou ʼu faiga ʼaē ke tou fai fakalelei te meʼa ʼaē ʼe totonu, ʼe tou maʼu ai he ʼu felogoi fakafiafia pea mo he maʼuli ʼe lelei—ʼi te faʼahi ʼo te ʼu aga ʼaē ʼe tonu ke fai pea mo te faʼahi fakalaumālie. Neʼe ʼui fēnei e te tagata fai Pesalemo: “Manuʼia ia nātou ʼaē ʼe nātou tokagaʼi te meʼa ʼe totonu, ʼo nātou maʼuliʼi te faitotonu ʼi te temi fuli pe.”—Pesalemo 106:3.
[Kiʼi nota]
a Kapau ʼe koutou fia maʼu he tahi ʼu manatu ʼo ʼuhiga mo te Lao ʼa Moisese, koutou vakaʼi te alatike “Abrégé de lʼalliance de la Loi” ʼi te pasina 154 ki te 160 ʼi te Tohi 2 Étude perspicace des Écritures, ʼaē neʼe tā e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova.
ʼE Feala Koa Hakotou Fakamahino?
• Koteā te faitotonu?
• Koteā te pikipikiga ʼo te hāofaki pea mo te faitotonu ʼa te ʼAtua?
• Koteā ʼaē ʼe fakatafito kiai te lau ʼaē e te ʼAtua ko te hahaʼi ʼe nātou faitotonu?
• ʼE tou lava fakafiafia feafeaʼi ʼi te faitotonu ʼa Sehova?
[Paki ʼo te pasina 15]
Neʼe leleiʼia ʼaupito e te Hau ko Tavite ia te ʼu lao ʼa te ʼAtua
[Paki ʼo te pasina 16]
Ko Noe, mo Apalahamo, mo Sakalia mo Elisapeta pea mo Kolonelio neʼe lau e te ʼAtua ʼe nātou faitotonu. ʼE koutou ʼiloʼi pe koteā tona tupuʼaga?