ʼE Fakamataleleiʼi e Sehova Tana Hahaʼi ʼAki Tona Mālama
“Tuʼu ki ʼoluga, Ê fafine, ke ke gigila, heʼe ko tou gigila kua aʼu mai, pea ia te koe kua gigila te kolōlia ʼo Sehova.”—Isaia 60:1.
1, 2. (a) E feafeaʼi te ʼaluʼaga ʼo te malamanei? (b) Ko ai te matapuna ʼo te fakapōʼuli ʼo te malamanei?
“ ʼE ʼAOGA he Isaia peʼe ko he Sagato Paulo!” Neʼe ko te lāuga ʼaia neʼe fai e te Pelesita Amelika ko Harry Truman ʼi te ʼu taʼu 1940. He koʼe neʼe palalau feiā? Koteʼuhi neʼe mahino kia ia, ʼe ʼaoga ke ʼi ai he ʼu pule ʼe fakapototopo ʼaupito ʼo ʼuhiga mo te ʼu aga ʼaē ʼe tonu ke fai, moʼo takitaki ʼo te malamanei ʼi te ʼu temi ʼaia. Neʼe hoki ʼosi atu pe te temi fakapōʼuli neʼe tau mo te malamanei ʼo te 20 sēkulō, ko te lua tau faka malamanei. Logola kua ʼosi te tau, kae neʼe mole heʼeki maʼuli te malamanei ʼi te tokalelei. Neʼe kei fakapōʼuli pe te malamanei. ʼIo, hili taʼu e 57 ki te fakaʼosi ʼo te tau ʼaia, ʼe kei nofo pe te malamanei ʼi te fakapōʼuli. Kanapaula neʼe kei maʼuli te Pelesita ko Truman ia ʼaho nei, ʼe mahino papau ia ʼe ina toe ʼui anai ʼe kei ʼaoga he ʼu pule fakapotopoto ohage ko Isaia peʼe ko te ʼapositolo ko Paulo ki te ʼu aga ʼaē ʼe tonu ke fai.
2 Tatau aipe pe neʼe ʼiloʼi peʼe kailoa e te Pelesita ko Truman te ʼu meʼa ka hoko, kae neʼe talanoa te ʼapositolo ko Paulo ki te fakapōʼuli ʼo te malamanei, pea neʼe ina fai te fakatokaga ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia ʼi tana ʼu tohi. Ohage la, neʼe ina fakatokaga fēnei tona ʼu kaumeʼa ʼi te tui: “Ko tatatou tau e mole ko he tau fakafehagai ki te toto mo te kakano, kae fakafehagai ki te u Lagiaki, ki te u Pule, ki te u aliki pule o te malama aeni o te fakapouli, ki te u laumalie o te kovi e mauli i te u lagi.” (Efeso 6:12) ʼAki tana ʼu palalau ʼaia neʼe fakahā e Paulo ʼe ina ʼiloʼi te pōʼuli fakalaumālie ʼaē ʼe ina ʼaofi te malamanei, kae neʼe ina toe ʼiloʼi pe foki peʼe ko ai te matapuna ʼo te fakapōʼuli ʼaia—ko te ʼu mālohi faka temonio ʼaē ʼe ʼui ko “te u aliki pule o te malama aeni.” ʼUhi ko te ʼu laumālie mālohi ʼaia ʼe nātou fakaneke te fakapōʼuli ʼo te malamanei, koteā te meʼa ʼe lava fai e he tagata moʼo pulihi ia te fakapōʼuli ʼaia?
3. Logola te ʼaluʼaga fakapōʼuli ʼo te malamanei, kae koteā ʼaē neʼe fakakikite e Isaia ʼo ʼuhiga mo te kau agatonu?
3 Neʼe toe palalau mo Isaia ki te fakapōʼuli ʼo te malamanei. (Isaia 8:22; 59:9) Kae ʼi tana fakaʼamu ki totatou temi, neʼe ina fakakikite ʼaki te tokoni ʼa te ʼAtua, ʼe faka gigila anai e Sehova te ka haʼu maʼa nātou ʼaē ʼe manako ki te mālama logola te ʼu temi fakapōʼuli. Ei, logola ʼe mole nofo tonu ia Paulo peʼe ko Isaia mo tatou, kae ʼe takitaki tatou e tanā ʼu tohi. Ke tou ʼiloʼi te tapuakina ʼaē kia nātou ʼe ʼoʼofa kia Sehova, tou vakaʼi te ʼu palalau faka polofeta ʼa Isaia ʼi te kapite 60 ʼo tana tohi.
Ko Te Fafine Fakatātā ʼe Gigila
4, 5. (a) Koteā te fakatotonu ʼe fai e Sehova ki te fafine, pea koteā te fakapapau ʼe ina fai? (b) Koteā te logo fakaofoofo ʼe tou maʼu ia Isaia kapite 60?
4 Ko te kamataʼaga ʼo te kapite 60 ʼo Isaia ʼe talanoa ki te fafine ʼe fakaʼofaʼofa—ʼe takoto ʼi te kele ʼi te fakapōʼuli. Fokifā pe, ʼe mū te mālama ʼi te fakapōʼuli, ʼi te temi ʼaē ʼe pāui fēnei ai ia Sehova: “Tuʼu ki ʼoluga, ê fafine, ke ke gigila, heʼe ko tou gigila kua aʼu mai, pea ia te koe kua gigila te kolōlia ʼo Sehova.” (Isaia 60:1) Kua hoko mai te temi ʼaē ke tuʼu ai te fafine pea mo ina fakahā te mālama ʼo te ʼAtua, ia tona kolōlia. Koteā tona tupuʼaga? ʼE tou vakaʼi tona tali ʼi te vaega ʼe hoa mai: “Koʼeni! ko te fakapōʼuli ʼe ina ʼuʼufi anai te kele, pea ko te fakapōʼuli mātolu ʼe ina ʼuʼufi anai te ʼu puleʼaga kehekehe; kae kia te koe ʼe gigila anai ia Sehova pea ʼe hā anai tona kolōlia ia te koe.” (Isaia 60:2) ʼI te temi ʼaē ʼe fakalogo ai te fafine ki te fakatotonu ʼa Sehova, ʼe fakapapauʼi age ʼe ina maʼu anai te fakapale taulekaleka. ʼE ʼui fēnei e Sehova: “ ʼE mahino papau ia ʼe ʼolo anai te ʼu puleʼaga ki tou mālama, pea mo te ʼu hau ki te gigila ʼo te mālama ʼaē ʼe haʼu mai ia te koe.”—Isaia 60:3.
5 Ko te ʼu palalau fakafiafia ʼo te ʼu vaega ʼaia e tolu, ʼe ko he ʼu ʼuluaki palalau pea mo he fakanounou ʼo te ʼu koga kei toe ke tou lau ʼi te tohi ʼo Isaia kapite 60. ʼE ina fakakikite te ʼu meʼa neʼe hoko ki te fafine fakatātā, pea mo fakamahino mai peʼe feafeaʼi hatatou lava nofo ʼi te mālama ʼo Sehova logola te fakapōʼuli ʼaē ʼe mafola ʼi te malamanei. Koteā ʼaē ʼe fakamahino mai e te ʼu vaega ʼaia e tolu?
6. Ko ai koa te fafine ʼo te tohi ʼo Isaia kapite 60, pea ko ai ʼaē ʼe ina fakafofoga ia ia ʼi te kele?
6 Ko te fafine ʼaē ʼe talanoa ki ai ia Isaia 60:1-3 ʼe ko Sione, te kautahi fakalaumālie ʼa Sehova ʼi te lagi, ʼaē ʼe faʼufaʼu e te kau ʼaselo. Ia ʼaho nei, ʼe fakafofoga ʼi te kele e te toe ʼo te kau fakanofo ia Sione “te Iselaele a te Atua,” te kokelekasio faka malamanei ʼa te kau Kilisitiano fakanofo, ʼaē ʼe nātou maʼu te ʼamanaki ke nātou kaugā hau mo Kilisito ʼi selo. (Kalate 6:16) Ko te katoa ʼo te puleʼaga fakalaumālie ʼaia ʼe ko te toko 144 000 hahaʼi, pea ko te fakahoko ʼi te temi nei ʼo Isaia kapite 60 ʼe faka ʼuhiga kia nātou ʼaē ka maʼuʼuli ʼi te kele lolotoga “te u aho fakamuli.” (2 Timoteo 3:1; Apokalipesi 14:1) ʼE toe talanoa lahi te lea faka polofeta ki te “hahai kaugamalie” ʼo te “tahi ʼu ōvi,” ʼaē ko te ʼu kaugā fagona ʼo te kau Kilisitiano fakanofo.—Apokalipesi 7:9; Soane 10:16, MN.
7. Neʼe feafeaʼi te ʼaluʼaga ʼo Sione ʼi te taʼu 1918, pea neʼe feafeaʼi te fakakikite ʼo te faʼahi ʼaia?
7 Neʼe ʼi ai koa he temi neʼe nofo ai “te Iselaele a te Atua” ʼi te fakapōʼuli ohage ko tona fakakikite e te fafine fakatātā? Ei, neʼe hoko te faʼahi ʼaia kua hili kiai taʼu e 80. ʼI te ʼuluaki tau faka malamanei, neʼe faiga mālohi e te kau Kilisitiano fakanofo ke nātou haga fai tanatou gāue faka mafola. Kae ʼi te taʼu 1918, ko te taʼu fakaʼosi ʼo te tau, neʼe kua fakagata te gāue fai faka mafola. Ko Joseph F. Rutherford, pea mo ʼihi Kilisitiano ʼaē neʼe nātou takitaki te gāue fai faka mafola ʼi te malamanei katoa, neʼe fakatūʼa nātou ke pilisoniʼi ʼuhi ko te ʼu fakamoʼoni hala. ʼI te tohi ʼo Apokalipesi, neʼe fakakikite ʼo ʼuhiga mo te kau Kilisitiano fakanofo ʼaē kei maʼuʼuli ʼi te kele, ʼe nātou hage ko he ʼu sino mate ʼe tuku “i te malae o te kolo lahi e higoa fakalaumalie ko Sotoma mo Esipito.” (Apokalipesi 11:8) Neʼe ko he temi fakapōʼuli moʼoni ʼaia ʼi Sione, ohage ko tona fakatātā e tana ʼu fānau fakanofo ʼi te kele!
8. Koteā te fetogi fakaofoofo neʼe hoko ʼi te taʼu 1919, pea neʼe koteā tona fua?
8 Kae neʼe ʼi ai te fetogi fakaofoofo ʼi te taʼu 1919. Neʼe fakamālamaʼi e Sehova ia Sione! Ko te hahaʼi ʼo te Iselaele ʼo te ʼAtua ʼaē neʼe hāo mai ai, neʼe nātou toe hoko atu ʼaki he lototoʼa te gāue, ʼo fakagigila te mālama ʼo te ʼAtua, ʼi tanatou faka mafola te logo lelei. (Mateo 5:14-16) ʼAki te toe faiga mālohi ʼa te kau Kilisitiano ʼaia, ko ʼihi kau fakanofo pea mo te hahaʼi tokolahi neʼe nātou fakaōvi ki te mālama ʼo Sehova. ʼUluaki, neʼe fakanofo te ʼu hahaʼi foʼou, ko te kau matāpule ke nātou kau mo nātou ki te Iselaele ʼo te ʼAtua. ʼE higoaʼi nātou ia Isaia 60:3 ko te ʼu hau, heʼe tonu ke nātou kaugā hau mo Kilisito ʼi te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ʼi selo. (Apokalipesi 20:6) Ki muli age, neʼe kamata ʼaumai ki te mālama ʼo Sehova te toe hahaʼi tokolahi ʼo te tahi ʼu ōvi. Ko nātou ʼaia ʼe ko te ʼu hahaʼi mai “te atu puleʼaga” ʼaē ʼe talanoa ki ai te lea faka polofeta.
ʼE ’Ōmai Te ʼu Fānau ʼo Te Fafine Ki Te ʼApi!
9, 10. (a) Koteā te meʼa fakaofoofo ʼe sio kiai te fafine, pea koteā ʼaē neʼe ina fakatātā? (b) Koteā te tupuʼaga ʼaē ʼe tonu ai ke fiafia ia Sione?
9 ʼE foaki e Sehova ʼihi fakamahino ia Isaia 60:1-3. ʼE ina foaki te tahi fakatotonu ki te fafine. Koutou fakalogo ki te meʼa ʼaē ʼe ina ʼui: “Hiki ake tou ʼu mata ki te ʼu tafaʼaki, pea ke sio!” ʼE fakalogo te fafine, pea ʼe ko he meʼa fakaofoofo ʼaē ʼe sio kiai! Ko tana fānau ʼe nātou ʼōmai ki tonatou ʼapi. ʼE toe ʼui fēnei e te Tohi-Tapu: “Neʼe fakatahiʼi fuli ia nātou; kua nātou ʼōmai kia te koe. ʼE kei haga ʼōmai mai mamaʼo tau ʼu tama, pea mo tau ʼu taʼahine ʼaē ka fua anai ʼi te faʼahi vakavaka.” (Isaia 60:4) Ko te faka mafola ʼo te Puleʼaga ʼi te malamanei ʼaē neʼe kamata ʼi te taʼu 1919, neʼe ina ʼaumai te lauʼi afe hahaʼi foʼou ke nātou tauhi kia Sehova. Ko nātou ʼaia ʼe nātou toe liliu ko te ʼu “tama” pea mo te ʼu “taʼahine” ʼo Sione, te hahaʼi fakanofo ʼo te Iselaele ʼo te ʼAtua. Koia, neʼe fakamataleleiʼi e Sehova ia Sione, ʼo ina ʼaumai ki te mālama te kau fakanofo fakaʼosi ʼo te toko 144 000.
10 Kua fiafia ʼaupito ia Sione heʼe kua ina maʼu tana fānau. Kae ʼe foaki e Sehova te tahi ʼu tupuʼaga ke fiafia ai Sione. ʼE tou lau fēnei: “ ʼE ke sio anai ʼi te temi ʼaia, pea ʼe mahino papau ia ʼe ke fiafia anai, pea ko tou loto ʼe mataku anai pea mo mapula anai, heʼe ʼolo atu anai te ʼu koloā ʼo te tai, pea mo ʼolo atu anai kia te koe te ʼu koloā ʼo te ʼu puleʼaga.” (Isaia 60:5) ʼO mulimuli ki te ʼu palalau ʼo te lea faka polofeta ʼaia, talu mai te ʼu taʼu 1930, kua ʼōmai ki Sione te kau Kilisitiano tokolahi ʼaē ʼe nātou falala ke nātou maʼuʼuli ʼo heʼegata ʼi te kele. ʼE nātou ʼōmai mai “te tai” ʼaē ʼe ina fakatātā te hahaʼi ʼe mamaʼo ʼi te ʼAtua, pea mo te ʼu koloā ʼo te ʼu puleʼaga. Ko nātou ʼe ko “te ʼu meʼa ʼaē ʼe manakoʼia ʼo te ʼu puleʼaga fuli.” (Asea 2:7; Isaia 57:20) Koutou toe fakatokagaʼi, ko “te ʼu meʼa manakoʼia” ʼaia, ʼe mole nātou tauhi kia Sehova ʼo mulimuli pe ki te meʼa ʼaē ʼe nātou loto kiai. Kailoa, ʼe nātou lagolago ki te fakamataleleiʼi ʼo Sione ʼi tanatou ʼōmai ʼo tauhi fakatahi mo tonatou ʼu tēhina fakanofo, ʼo nātou liliu ko te “faga ōvi pe e tahi” ʼe takitaki e te “tagata tauhi ōvi pe e tahi.”—Soane 10:16, MN.
ʼE ’Ōmai Ki Sione Te Kau Faifakatau Koloā Pea Mo Te Kau Tauhi Ōvi
11, 12. Koutou fakamatalatala te ʼu hahaʼi ʼaē ʼe ʼolo ki Sione.
11 Ohage ko tona fakakikite, kua tuputupu ʼaupito te hahaʼi ʼaē neʼe fakatahiʼi moʼo fakavikiviki kia Sehova. Neʼe fakakikite te faʼahi ʼaia e te ʼu vaega ki muli mai ʼo te lea faka polofeta. Koutou fakakaukauʼi age muʼa ʼe koutou tutuʼu mo te fafine fakatātā ʼi te Moʼuga ʼo Sione. Koutou sio ki te potu hahake, peʼe koteā ʼaē ʼe koutou sio kiai? “ ʼE ʼaofi anai koe e te ʼu tuʼuga kamelo logoaʼa, ko te ʼu kamelo mui mai Matiane pea mo Efa. Ko nātou fuli mai Sepa—ʼe nātou ʼōmai anai. ʼE nātou fata anai te aulo pea mo te olipano. Pea ʼe nātou tala anai te ʼu fakavikiviki ʼo Sehova.” (Isaia 60:6) Ko te hahaʼi faifakatau ʼe nātou takitaki tanatou ʼu kamelo ʼi te ʼu ala ʼaē ʼe ʼalu ki Selusalemi. Kua hage pe kua ʼaofi te kele e te ʼu kamelo! Neʼe ʼolo te hahaʼi faifakatau mo te ʼu meʼa ʼofa maʼuhiga, “te aulo pea mo te olipano.” Pea ʼe ʼōmai te hahaʼi faifakatau ʼaia ki te mālama ʼo te ʼAtua, ke nātou fakavikiviki ia ia ʼi muʼa ʼo te kaugamālie, pea ‘moʼo tala te ʼu fakavikiviki ʼo Sehova.’
12 ʼE mole ko te hahaʼi faifakatau pe ʼaē neʼe ʼolo ki Selusalemi. Mo te kau tauhi ōvi foki ʼe nātou ʼolo ki Sione. ʼE toe ʼui e te lea faka polofeta: “Ko te ʼu faga manu fuli ʼo Ketale—ʼe nātou fakatahi anai iō koe. Ko te ʼu akeno tagata ʼo Nepaiote—ʼe nātou kaugana anai kia te koe.” (Isaia 60:7a) Ko te ʼu telepi ʼaē ʼe tauhi manu, ʼe nātou ʼōmai ki te kolo tapu moʼo momoli kia Sehova te manu ʼaē ʼe lelei ʼaupito ʼi tanatou faga manu. ʼE nātou toe foaki mo nātou totonu ki te tauhi ki Sione! ʼE tali feafeaʼi e Sehova te kau matāpule ʼaia? ʼE tali totonu e te ʼAtua fēnei: “ ʼE nātou hake anai ki toku ʼaletale heʼe ʼau tali nātou, pea ʼe ʼau fakamataleleiʼi anai toku ʼapi.” (Isaia 60:7b) ʼE tali leleiʼi e Sehova te ʼu mōlaga pea mo te tauhi ʼa te kau matāpule ʼaia. ʼE nātou fakamataleleiʼi tona fale lotu ʼi tanatou ʼi ai.
13, 14. Koteā ʼaē ʼe tou sio kiai ʼe haʼu mai te potu hihifo?
13 ʼI te temi nei, koutou mamata ki te potu hihifo. Koteā ʼaē ʼe koutou sio kiai? ʼI takotou sio ʼaia mai mamaʼo, ʼe ʼi ai te meʼa ʼe hage ko he ʼao hina ʼe mafola ʼi te fuga tai. ʼE fai e Sehova te fehuʼi ʼaē ʼe koutou fia lagaʼi: “Ko ai ia nātou ʼaia ʼe lele mai ohage ko he ʼao, pea mo nātou hage ko he ʼu lupe ʼe nātou liliu ki tonatou nofoʼaga?” (Isaia 60:8) ʼE toe tali pe e Sehova ki tana fehuʼi ʼaē neʼe ina fai: “Heʼe ko te ʼu motu ʼe nātou haga falala kia te ʼau, ʼo feiā mo te ʼu vaka ʼo Talesi ohage ko te kamataʼaga, ke ʼaumai mai mamaʼo tau ʼu tama, mo tanatou ʼu paʼaga pea mo tanatou ʼu aulo ki te huafa ʼo Sehova tou ʼAtua pea ki te Maʼoniʼoni ʼo Iselaele, heʼe kua ina fakamataleleiʼi anai koe.”—Isaia 60:9.
14 ʼE koutou lava sio koa ki te meʼa ʼaia? ʼE fakaōviōvi mai te ʼao hina ʼaia pea ʼe hage ko he ʼu kiʼi tuʼuga toʼi ʼi mamaʼo ʼi te potu hihifo. ʼE hage ko he faga misi ʼe lele ʼi te ʼu peau. Kae ʼi tanatou fakaōviōvi mai, ʼe koutou sio ko te ʼu vaka mo tonatou ʼu lā ʼe folahi moʼo puke te matagi. Koia ʼuhi heʼe lahi te ʼu vaka ʼaē ʼe ʼolo ki Selusalemi ʼe nātou hage ko he faga lupe. Mai te ʼu ʼuafu mamaʼo, ʼe ʼalu gaholo te ʼu fua vaka, moʼo fetuku te hahaʼi tui ki Selusalemi ke nātou ʼolo ʼo tauhi kia Sehova.
ʼE Tuputupu Te Kautahi ʼa Sehova
15. (a) Koteā te tuputupu ʼe fakakikite ia Isaia 60:4-9? (b) E feafeaʼi te faʼahiga fakakaukau ʼa te kau Kilisitiano moʼoni?
15 ʼE fakahā ʼi te vaega 4 ki te vaega 9 te lea faka polofeta fakaofoofo ʼo ʼuhiga mo te tuputupu faka malamanei ʼaē neʼe hoko talu mai te taʼu 1919! He koʼe neʼe tapuakina e Sehova ia Sione ʼaki te tuputupu ʼaia? Koteʼuhi talu mai te taʼu 1919, ko te Iselaele ʼo te ʼAtua neʼe fakalogo pea neʼe ina fakagigila tuʼumaʼu te mālama ʼo Sehova. Kae neʼe koutou fakatokagaʼi, ʼe ʼui ʼi te vaega 7, ko te hahaʼi ʼaē neʼe hoki ʼōmai “ ʼe nātou hake . . . ki [te] ʼaletale [ʼo te ʼAtua]”? Ko te ʼaletale ʼe ko te potu ʼaē ʼe fai ai te ʼu sakilifisio, pea ko te koga ʼaia ʼo te lea faka polofeta, ʼe ina fakamanatuʼi mai kia tatou ko te tauhi kia Sehova ʼe pipiki kiai te sakilifisio. Neʼe tohi fēnei e te ʼapositolo ko Paulo: “ ʼE ʼau kole mamahi atu kia koutou . . . ke koutou momoli ʼokotou sino ko he sakilifisio maʼuli, mo maʼoniʼoni, pea mo lelei ki te ʼAtua, ko he tauhi taputapu ʼaki tokotou ʼatamai.” (Loma 12:1, MN ) ʼO mulimuli ki te ʼu palalau ʼa Paulo, ko te kau Kilisitiano moʼoni ʼe mole nātou faka tuʼakoi tanatou tauhi ʼaki hanatou kau tuʼa tahi ʼi te vāhaʼa ki tanatou ʼu fono. ʼE nātou foaki tonatou temi, mo tonatou mālohi, pea mo tonatou ʼu koloā moʼo lagolago ki te tauhi maʼa. Ko te tauhi ʼa te kau atolasio faʼafai ʼaia, ʼe mole koa la nātou fakamataleleiʼi te fale ʼo Sehova? Ko te lea faka polofeta ʼo Isaia neʼe ina fakakikite ʼe hoko anai te faʼahi ʼaia. Pea ʼe tou ʼiloʼi papau ko te taʼi atolasio mālohi ʼaia, ʼe matalelei kia mata ʼo Sehova.
16. ʼI te temi ʼāfea neʼe ko ai ʼaē neʼe kau ki te toe fakatuʼu ʼo te gāue, pea ko ai ʼaē ʼe ina fai te faʼahi ʼaia ʼi te temi nei?
16 Ko te kau matāpule ʼe nātou fia gāue. ʼE ʼui fēnei e te lea faka polofeta: “Ko te kau matāpule ʼe nātou laga anai tou ʼu kaupā, pea ʼe tauhi anai tonatou ʼu hau kia te koe.” (Isaia 60:10) ʼI te ʼuluaki fakahoko ʼo te ʼu palalau faka polofeta ʼaia ʼi te temi ʼaē neʼe nātou toe liliu mai tanatou ʼaunofo ʼi Papiloni, ko te ʼu hau pea mo ʼihi mai te ʼu puleʼaga neʼe nātou tokoni kia nātou ʼi te temi ʼaia ke nātou toe laga te fale lotu pea mo te kolo ʼo Selusalemi. (Esitalasi 3:7; Nehemia 3:26) ʼI tona fakahoko ʼi te temi nei, ko te hahaʼi tokolahi neʼe nātou lagolago ki te toe ʼo te kau fakanofo moʼo toe fakatuʼu te tauhi moʼoni. Neʼe nātou tokoni ki te fakatuʼu ʼo te ʼu kokelekasio faka Kilisitiano, pea mo fakamālohiʼi te ʼu “kaupā” ʼo te kautahi ʼo Sehova, ʼaē ʼe hage ko he kolo. ʼE nātou toe kau ki te laga ʼo te gāue—te faʼu ʼo te ʼu Fale ʼo Te Puleʼaga, mo te ʼu Fale ʼo Te ʼu Fakatahi, pea mo te ʼu Petele. ʼI te ʼu ʼaluʼaga fuli ʼaia, ʼe nātou lagolago ki tonatou ʼu tēhina fakanofo moʼo tokaga ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga ki te fakatuputupu ʼo te kautahi ʼo Sehova!
17. Koteā ʼaē ʼe fai e Sehova moʼo fakamataleleiʼi tana hahaʼi?
17 ʼE fakaloto mālohi te ʼu palalau fakaʼosi ʼo Isaia 60:10. ʼE ʼui fēnei e Sehova: “ ʼI toku ʼita ʼe ʼau fueʼi anai koe, kae ʼi toku finegaloʼofa ʼe ʼau manavaʼofa moʼoni anai kia te koe.” Ei, ʼi te taʼu 1918 pea mo te taʼu 1919, neʼe akonakiʼi e Sehova tana hahaʼi. Kae neʼe hoko te faʼahi ʼaia ʼi te temi muʼa. ʼI te temi nei, ʼe ko he temi ke fakahā ai e Sehova tona manavaʼofa ki tana ʼu kaugana fakanofo pea mo tonatou ʼu kaumeʼa ia te tahi ʼu ōvi. ʼE tou sio ki te hoko moʼoni ʼo te faʼahi ʼaia, he neʼe ina tapuakinaʼi nātou ʼaki te tuputupu fakaofoofo, ohage pe ‘neʼe ina fakamataleleiʼi nātou.’
18, 19. (a) Koteā te fakapapau ʼe fai e Sehova ki te hahaʼi neʼe hoki ʼōmai ki tana kautahi? (b) Koteā ʼaē ʼe ʼui mai e te ʼu vaega fakamuli ʼo te kapite 60 ʼo Isaia?
18 ʼI te taʼu fuli, ʼe hilifaki ki te kautahi ʼo Sehova te toko lauʼi teau afe “matāpule,” pea ʼe ava tuʼumaʼu anai te faʼahi ʼaia ki niʼihi age. ʼE ʼui fēnei e Sehova ki Sione: “Ko tou ʼu matapā ʼe tuku ava tuʼumaʼu anai; ʼe mole māpunuʼi anai ʼi te ʼaho mo te po, ke ʼaumai kia te koe te ʼu koloā ʼo te ʼu puleʼaga, pea ʼe takitaki anai e tonatou ʼu hau.” (Isaia 60:11) Ko ʼihi kau fakafeagai ʼe nātou faiga ke nātou māpunuʼi te ʼu “matapā” ʼaia, kae ʼe tou ʼiloʼi ʼe iku noa tanatou ʼu faiga ʼaia. Neʼe ʼui totonu e Sehova ʼe ava tuʼumaʼu anai te ʼu matapā. ʼE hoko atu aipe anai te tuputupu.
19 ʼE kei ʼi ai pe te tahi ʼu ʼaluʼaga neʼe tapuakina ai e Sehova tana hahaʼi, ʼo ina fakamataleleiʼi nātou ʼi te ʼu ʼaho fakamuli ʼaenī. Ko te ʼu vaega fakamuli ʼo te lea faka polofeta ʼo Isaia 60, ʼe nātou fakahā mai pe koteā te ʼu ʼaluʼaga ʼaia.
ʼE Feala Koa Hakotou Fakamahino?
• Ko ai koa te “fafine” ʼo te ʼAtua, pea ko ai ʼaē ʼe ina fakafofoga ia ia ʼi te kele?
• Ko te temi fea ʼaē neʼe takoto ai te ʼu fānau ʼa Sione, pea ko te temi fea ʼaē neʼe nātou “tuʼu [ake] ki ʼoluga” pea neʼe hoko feafeaʼi te faʼahi ʼaia?
• ʼI tana fakaʼaogaʼi te ʼu faʼahiga fakatā kehekehe, neʼe fakakikite feafeaʼi e Sehova te tuputupu ia ʼaho nei ʼo te kau fai faka mafola ʼo te Puleʼaga?
• Ko te ʼu faʼahi fea ʼaē neʼe fakahā ai e Sehova tona mālama ki tana hahaʼi?
[Paki ʼo te pasina 10]
Neʼe fakatotonu ki te “fafine” ʼa Sehova ke tuʼu ki ʼoluga
[Paki ʼo te pasina 12]
Ko te fua vaka ʼe nātou hage ko he ʼu lupe ʼi te mamaʼo