ʼE Gigila Te Kolōlia ʼo Sehova Ki Tana Hahaʼi
“Ko Sehova totonu ʼe liliu anai ko tou mālama ʼo talu ai.”—Isaia 60:20.
1. ʼE tapuakina feafeaʼi e Sehova tana hahaʼi agatonu?
“ ʼE FIAFIA Sehova ʼi tana hahaʼi. ʼE ina fakamataleleiʼi te kau agavaivai ʼo hāofaki nātou.” (Pesalemo 149:4) Ko te ʼu palalau ʼaia neʼe fai e te tagata fai pesalemo ʼi te temi muʼa, pea ko te hisitolia ʼo te tagata neʼe fakamoʼoni ki tana ʼu palalau ʼaia. ʼE tokaga ia Sehova ki tana hahaʼi mokā ʼe nātou nofo agatonu, pea ʼe ina fakatuputupu nātou pea mo puipui nātou. ʼI te temi muʼa, neʼe ina foaki kia nātou te mālo ʼi ʼonatou ʼu fili. Ia ʼaho nei, ʼe ina taupau nātou ke nātou mālolohi ʼi te faʼahi fakalaumālie pea mo fakapapau age, ʼe ina hāofaki nātou ʼaki te sakilifisio ʼo Sesu. (Loma 5:9) ʼE ina fai te faʼahi ʼaia koteʼuhi ʼe nātou matalelei ki tona ʼu mata.
2. Logola tonatou fakamamahiʼi, kae koteā ʼaē ʼe falala kiai te hahaʼi ʼa te ʼAtua?
2 ʼE moʼoni, ʼi te malamanei ʼaē ʼe maʼuli ʼi te fakapōʼuli gaogao, ko nātou ʼaē ʼe “fia mauli fakalotu” ʼe nātou tau anai mo te ʼu fakafeagai. (2 Timoteo 3:12) Kae ʼe fakatokagaʼi e Sehova te ʼu fili, pea ʼe ina ʼui fēnei kia nātou: “Ko te ʼu hahaʼi fuli pea mo te ʼu puleʼaga fuli ʼaē ka mole tauhi anai kia te koe ʼe nātou mamate anai; pea ʼe mahino papau ia ʼe fakaʼauha anai te ʼu puleʼaga.” (Isaia 60:12) Ia ʼaho nei, ʼe lahi te ʼu fakafeagai kehekehe. ʼI ʼihi fenua, ʼe faiga te ʼu fili ke nātou tāʼofi pea mo tapuʼi te tauhi ʼa te kau Kilisitiano fakamalotoloto kia Sehova. Pea ko ʼihi fenua, ko te hahaʼi ʼaē ʼe tauhi fakavale ki tanatou ʼu lotu neʼe nātou gaohi koviʼi te kau atolasio ʼa Sehova pea mo tutu tonatou ʼu nofoʼaga. Kae koutou manatuʼi, neʼe kua fakatuʼutuʼu e Sehova te ikuʼaga ʼo te fakafeagai ʼaē ʼe fai moʼo tāʼofi te fakahoko ʼo tona finegalo. ʼE mole ʼi ai anai he fua ʼo te ʼu fakafeagai ʼaia. ʼE iku noa te fakafeagai ʼa te ʼu fili ki Sione, ia nātou ʼaē ʼe fakafofoga e tana ʼu fānau ʼi te kele. ʼE mole koa la ko he fakapapau fakaloto mālohi ʼaia mai totatou ʼAtua lahi ko Sehova?
Te ʼu Tapuakina Lahi
3. ʼE fakatātā feafeaʼi te matalelei pea mo te tuputupu ʼa te kau atolasio ʼa Sehova?
3 Neʼe hoko ʼi te ʼu ʼaho fakamuli ʼo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaenī te tapuakina lahi ʼa Sehova ki tana hahaʼi, ʼaki he ʼu meʼa neʼe mole nātou ʼamanaki kiai. Tāfito la he neʼe ina fakamataleleiʼi māmālie te potu ʼaē ʼe fai ai tana tauhi pea mo te hahaʼi ʼaē ʼe nātou fakaʼaogaʼi tona huafa. ʼI te lea faka polofeta ʼo Isaia, ʼe ʼui fēnei kia Sione: “ ʼE haʼu anai kia te koe te kolōlia ʼo Lipani, ʼo toe feiā mo te senelie, mo te felene pea mo te sipele, moʼo fakamataleleiʼi toku sagatualio; pea ʼe ʼau faka kolōliaʼi anai te koga meʼa ʼo toku ʼu vaʼe.” (Isaia 60:13) Ko te ʼu moʼuga ʼaē neʼe ʼaofi e te ʼu vao matuʼa ʼe ko he koga meʼa matalelei. Pea ko te ʼu fuʼu ʼakau matalelei ʼaia ʼe ko he ʼu fakatātā ʼe tāu mo te matalelei pea mo te tuputupu ʼo te kau atolasio ʼa Sehova.—Isaia 41:19; 55:13.
4. Koteā te “sagatualio” pea mo te “koga meʼa ʼo [te] ʼu vaʼe [ʼo Sehova],” pea neʼe fakamataleleiʼi feafeaʼi te ʼu meʼa ʼaia?
4 Koteā te “sagatualio” pea mo te “koga meʼa ʼo [te] ʼu vaʼe [ʼo Sehova]” ʼaē ʼe talanoa kiai ia Isaia 60:13? ʼE faka ʼuhiga te ʼu kupu ʼaia ki te ʼu malaʼe ʼo te fale lotu lahi fakalaumālie ʼo Sehova, ʼaē ko te fakatuʼutuʼu ʼi te tauhi, moʼo fakaōvi kia te ia ʼaki ia Sesu Kilisito. (Hepeleo 8:1-5; 9:2-10, 23) Neʼe tala e Sehova tana fakatuʼutuʼu moʼo faka kolōlia te fale lotu fakalaumālie ʼaia, ʼaē ka ina fakatahiʼi ai te hahaʼi ʼo te ʼatu puleʼaga ke nātou tauhi ai. (Asea 2:7) Neʼe sio fakatomuʼa ia Isaia ki te hahaʼi tokolahi mai te ʼu puleʼaga fuli, ʼe nātou ʼolo ki te moʼuga māʼoluga ʼo Sehova. (Isaia 2:1-4) ʼI he ʼu sēkulō ki muli age, neʼe sio te ʼapositolo ko Soane ki te “hahai kaugamalie, nee mole he tahi nee ina malau, mai te atu puleaga, mo te u hako, mo te u lanu, pea mo te u lea fuape.” Neʼe tutuʼu te hahaʼi ʼaia “ia mua o te afioʼaga [ʼo te ʼAtua] . . . , e natou tauhi kia te ia, po mo aho, i tona faletapu.” (Apokalipesi 7:9, 15) ʼI te kua hoko ʼo te ʼu lea faka polofeta ʼaia ʼi totatou temi, kua tou sio ki te fakamataleleiʼi ʼo te ʼapi ʼo Sehova.
5. Koteā te fetogi lahi ʼaē neʼe hoko ki te ʼu fānau ʼo Sione?
5 ʼE ko he fetogi lahi ʼaia kia Sione! ʼE ʼui fēnei e Sehova: “ ʼI he līʼakina ʼosi pea mo fehiʼaʼinaʼi ʼo koe, kae mole fakalaka atu he tahi, ʼe ʼau fakaliliu anai koe ko he meʼa ʼe laupisiʼi ʼo talu ai, ko he fiafiaʼaga mai he taʼiake ki he taʼiake.” (Isaia 60:15) ʼI te fakaʼosi ʼo te ʼuluaki tau faka malamanei, neʼe tau “te Iselaele a te Atua” mo te temi mamahi. (Kalate 6:16) Neʼe hage kua “līʼakina,” he neʼe mole kei mahino lelei tana fānau ʼi te kele ki te finegalo ʼo te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo nātou. Ki muli age, ʼi te taʼu 1919, neʼe toe faka maʼuli age e Sehova tana ʼu kaugana fakanofo, pea talu mai ai neʼe ina tapuakina nātou ke nātou tuputupu ʼaupito ʼi te faʼahi fakalaumālie. Tahi ʼaē meʼa, ʼe mole koa la fakatupu fiafia ʼaupito te fakapapau ʼaē ʼe fai mai ʼi te vaega ʼaia? ʼE fakaliliu anai e Sehova ia Sione “ko he meʼa ʼe laupisiʼi.” Ei, ko te ʼu fānau ʼo Sione, pea mo Sehova totonu, ʼe nātou fiafia anai ia Sione. ʼE liliu anai “ko he fiafiaʼaga,” ko he tupuʼaga ʼo he fiafia lahi. Pea ko te faʼahi ʼaia ʼe mole fai anai ʼi he kiʼi temi siʼi pe. Ko te ʼofainaʼi ʼo Sione, ohage ko tona fakafofoga e tana fānau ʼi te kele, ʼe fai hoholo anai “mai he taʼiake ki he taʼiake.” ʼE mole puli anai ʼi he temi.
6. ʼE fakaʼaogaʼi feafeaʼi e te kau Kilisitiano moʼoni ia te ʼu koloā mai te ʼu puleʼaga?
6 ʼI te temi nei koutou fakalogo ki te tahi fakapapau fakaʼatua. ʼE ʼui fēnei e Sehova kia Sione: “ ʼE ke huhu anai te huʼa pipi ʼo te ʼu puleʼaga, pea ʼe ke huhu anai te fatafata ʼo te ʼu hau; pea ʼe ke ʼiloʼi papau anai ko ʼau Sehova tou Hāofakiʼaga, pea ko te Māfimāfi ʼo Sakopo ʼe ko tou Tagata Totogi.” (Isaia 60:16) ʼE kai feafeaʼi e Sione “te huʼa pipi ʼo te ʼu puleʼaga” pea mo huhu “te fatafata ʼo te ʼu hau”? Ko te kau Kilisitiano fakanofo pea mo tonatou ʼu kaumeʼa te “tahi ʼu ōvi,” ʼe nātou fakaʼaogaʼi te ʼu koloā maʼuhiga ʼo te ʼu puleʼaga moʼo fakahaʼele ki muʼa te tauhi maʼa. (Soane 10:16, MN ) ʼE tokoni te ʼu meʼa ʼofa faka paʼaga ʼaē neʼe foaki ʼaki he lotolelei, ke fakahoko lahi ʼi te malamanei te gāue fai faka mafola pea mo te ʼu ako. ʼE nātou fakaʼaogaʼi lelei te ʼu masini ʼo te temi nei moʼo tā te ʼu Tohi-Tapu pea mo te ʼu tohi faka Tohi-Tapu kia lea e lauʼi teau. Ia ʼaho nei, kua maʼu e te tokolahi ʼaupito te ʼu moʼoni faka Tohi-Tapu. Ko te hahaʼi tokolahi mai te ʼu puleʼaga ʼe nātou ako ʼe ko Sehova te Hāofakiʼaga, koteʼuhi neʼe ina totogi tana ʼu kaugana fakanofo mai tanatou ʼaunofo fakalaumālie.
Te ʼu Fetogi ʼi Te Kautahi
7. Koteā te tuputupu fakaofoofo neʼe hoko ki te ʼu fānau ʼo Sione?
7 Neʼe toe fakamataleleiʼi e Sehova tana hahaʼi ʼi te tahi faʼahi. Neʼe ina tapuakinaʼi nātou ʼaki te ʼu fetogi ʼi te kautahi. ʼE tou lau fēnei ia Isaia 60:17: “ ʼE mole ʼau ʼaumai anai te kapa, ka ko te aulo, ʼe mole ʼau ʼaumai anai te ukamea ka ko te siliva, ʼe mole ʼau ʼaumai anai te ʼakau ka ko te kapa, ʼe mole ʼau ʼaumai anai te ʼu maka, ka ko te ukamea; pea ʼe ʼau fakatuʼu anai te tokalelei ohage ko hau ʼu tagata taupau, pea ko te faitotonu ohage ko hau ʼu hahaʼi tufa gāue.” Ko te fetogi ʼo te kapa ʼaki te aulo ʼe ko he fetogi ʼaoga, pea ʼe toe moʼoni te potu ʼaia ʼo ʼuhiga mo te tahi age ʼu meʼa ʼaē ʼe talanoa kiai te vaega. ʼO mulimuli ki te meʼa ʼaia, ko te Iselaele ʼo te ʼAtua neʼe haʼele ki muʼa ʼi te ʼu fakatuʼutuʼu ʼaē neʼe ina fai ʼi te kautahi ʼi te ʼu ʼaho fakamuli ʼaenī. Tou vakaʼi te ʼu kiʼi faʼifaʼitaki.
8-10. Fakamahino he ʼu faʼahiga fetogi neʼe fai ʼi te kautahi talu mai te taʼu 1919.
8 ʼI muʼa ʼo te taʼu 1919, neʼe takitaki e te ʼu tagata ʼāfea pea mo te ʼu tiakono te ʼu kokelekasio ʼo te hahaʼi ʼa te ʼAtua, pea neʼe fakanofo ia nātou fuli ʼaia ʼaki he vote neʼe fai ʼi te ʼu kokelekasio. ʼI te kamataʼaga ʼo te taʼu ʼaia, ko “te kaugana agatonu mo fakapotopoto” neʼe ina hinoʼi te tagata takitaki ʼo te gāue ʼi te ʼu kokelekasio fuli moʼo takitaki te gāue fai faka mafola. (Mateo 24:45-47) Kae neʼe lahi te ʼu kokelekasio neʼe mole nātou leleiʼia te fakatuʼutuʼu ʼaia, koteʼuhi neʼe mole lagolago lelei ki te gāue fai faka mafola ʼihi tagata ʼāfea ʼaē neʼe vote ki ai. Koia, ʼi te taʼu 1932, neʼe fakatotonu ki te ʼu kokelekasio ke mole toe fai he vote moʼo filifili he ʼu tagata ʼāfea pea mo he ʼu tiakono. Kae neʼe tonu ke nātou filifili he ʼu tagata ke nātou faʼufaʼu he komite takitaki ʼo te gāue pea mo filifili he tagata takitaki gāue ki te komite ʼaia. Ko te meʼa ʼaia neʼe ko he fetogi lahi, he neʼe fetogi “te ʼakau” e “te kapa.”
9 ʼI te taʼu 1938, neʼe manatu tahi te ʼu kokelekasio ʼo te malamanei katoa ke nātou fai he ʼu fakatuʼutuʼu ʼe lelei age, pea neʼe ko he fakatuʼutuʼu neʼe ʼalutahi mo te vaega faka Tohi-Tapu ki muʼa atu. Neʼe tuku te takitaki ʼo te kokelekasio ki te tagata tauhi hahaʼi pea mo te tahi age ʼu tagata faifekau, pea ko nātou fuli ʼaia neʼe fakanofo e te tagata kaugana agatonu mo poto. Neʼe mole kei fai he ʼu vote moʼo filifili te ʼu tagata ʼaia! Koia, neʼe kua faka teokalatike te ʼu fakanofo ʼaē neʼe fai ʼi te ʼu kokelekasio. Neʼe kua fetogi “te ʼu maka” ʼaki “te ukamea,” pea mo “te kapa” ʼaki “te aulo.”
10 Talu mai te taʼu ʼaia neʼe hoholo atu aipe te ʼu fetogi. Ohage la ʼi te taʼu 1972, neʼe nātou mahino, moʼo mulimuli ki te ʼu fakatuʼutuʼu ʼo te ʼu kokelekasio ʼo te ʼuluaki sēkulō, neʼe tonu ke takitaki te ʼu kokelekasio e he kolesi ʼo he ʼu tagata ʼāfea neʼe filifili faka teokalatike, pea ʼe mole he tagata ʼāfea ʼe ina fia puleʼi he tahi ʼu tagata ʼāfea. Tahi ʼaē meʼa, kua hili kiai taʼu e lua, neʼe ʼi ai te tahi fetogi lahi neʼe hoko. Neʼe fetogi te fakatuʼutuʼu ʼo ʼuhiga mo te takitaki ʼo te tahi ʼu gāue neʼe fakagafua ke fai e te ʼu sosiete kua fakamoʼoni kiai te lao fakatagata, ke feala ki te Kolesi Pule ke tokaga ʼāteaina ki te ʼu meʼa fakalaumālie ʼaē ʼe ʼaoga ki te hahaʼi ʼa te ʼAtua, pea ke mole tuʼakoi tanatou gāue ʼaia ʼuhi ko he ʼu fihi mo te lao ʼi te ʼaho fuli.
11. Ko ai ʼaē neʼe ina fai te ʼu fetogi ʼi te ʼu fakatuʼutuʼu ʼo te kautahi ʼa te hahaʼi ʼa Sehova, pea neʼe koteā te ʼu fua ʼo te ʼu fetogi ʼaia?
11 Ko ai ʼaē neʼe ina fai te ʼu fetogi māmālie ʼaia? Neʼe ko Sehova ʼAtua. Ko ia ʼaē ʼe ina ʼui fēnei: “ ʼE . . . ʼau ʼaumai anai . . . te aulo.” Pea ko ia ʼaē ʼe ina toe ʼui fēnei: “ ʼE ʼau fakatuʼu anai te tokalelei ohage ko hau ʼu tagata taupau, pea ko te faitotonu ohage ko hau ʼu hahaʼi tufa gāue.” Ei, ko Sehova ʼe ina takitaki tana hahaʼi. Ko te ʼu fetogi ʼaē neʼe fakakikite ʼo ʼuhiga mo te kautahi, ʼe ko he tahi ʼaia meʼa ʼe fakaʼaogaʼi e Sehova moʼo fakamataleleiʼi tana hahaʼi. Pea neʼe lahi te ʼu ʼaluʼaga neʼe tapuakina ai te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova. ʼE tou lau fēnei ia Isaia 60:18: “ ʼE mole tou toe logo anai ki he agamālohi ʼi tou fenua, ki he kaihaʼa peʼe ki he maumau ʼi tou ʼu loto tuʼakoi. Io, ʼe ke pāui anai ki tou ʼu kaupā: Hāofaki, pea ki tou ʼu matapā: Fakavikiviki.” ʼI matalelei foki ʼo te ʼu palalau ʼaia! Kae neʼe fakahoko feafeaʼi te ʼu palalau ʼaia?
12. ʼE maʼuhiga feafeaʼi te tokalelei ʼi te kau Kilisitiano moʼoni?
12 ʼE kumi tuʼumaʼu e te ʼu kokelekasio ke akoʼi pea mo takitaki nātou e Sehova, pea neʼe fakakikite fēnei e Isaia tona ikuʼaga: “Ko tou ʼu foha fuli ʼe nātou liliu anai ko he ʼu hahaʼi neʼe akoʼi e Sehova, pea ko te tokalelei ʼo tou ʼu foha ʼe mahu anai.” (Isaia 54:13) Tahi ʼaē meʼa, ʼe gāue te laumālie ʼo Sehova ki tana hahaʼi, pea ko te tahi fua ʼo te laumālie ʼaia ʼe ko te tokalelei. (Kalate 5:22, 23) ʼE hage te hahaʼi ʼa Sehova ko he nonoʼaga fīmālie ʼi te mālama agamālohi ʼaenī, ʼuhi ko tanatou maʼuli ʼi te tokalelei. Pea ʼe fakatafito tanatou maʼuli tokalelei ki te ʼofa ʼaē ʼe femaʼuʼaki e te kau Kilisitiano moʼoni, pea ʼe feiā anai totatou maʼuli ʼi te mālama foʼou. (Soane 15:17; Kolose 3:14) ʼE mahino ia ʼe tou fiafia ʼi tatatou kau pea mo lagolago ki te tokalelei ʼaia, ʼaē ʼe ina fakavikiviki pea mo faka maʼuhigaʼi totatou ʼAtua, pea ʼe ko he koga maʼuhiga ʼo totatou palatiso fakalaumālie!—Isaia 11:9.
ʼE Haga Gigila Anai Te Mālama ʼo Sehova
13. He koʼe ʼe tou tui papau ko te mālama ʼo Sehova ʼe gigila tuʼumaʼu anai ki tana hahaʼi?
13 ʼE haga gigila anai koa te mālama ʼo Sehova ki tana hahaʼi? Ei. Ia Isaia 60:19, 20, ʼe tou lau fēnei: “Maʼa koe ʼe mole toe hage anai te laʼā ko he mālama ʼi te ʼaho, pea ki te mālamagia, ʼe mole toe fakamālamaʼi anai koe e te māhina. Kae ko Sehova ʼe liliu moʼoni anai ko tou mālama ʼo talu ai, pea ʼe liliu anai tou ʼAtua, ko tou taulekaleka. ʼE mole toe tō anai tou laʼā, pea ʼe mole toe veliveli anai tou māhina, heʼe ko Sehova totonu ʼe liliu anai ko tou mālama ʼo talu ai, pea ʼe ʼosi anai tou ʼu ʼaho putu.” ʼI te kua ʼosi ʼo te “ ʼaho putu” ʼo te kau ʼaunofo fakalaumālie ʼi te taʼu 1919, neʼe toe kamata mū te mālama ʼo Sehova kia nātou. Hili kiai taʼu e 80 tupu, ʼe kei nātou maʼu te ʼofa ʼo Sehova heʼe kei gigila kia nātou tona mālama, pea ʼe mole puli anai ia. ʼO ʼuhiga mo tana kau atolasio, ko totatou ʼAtua ʼe mole “tō” anai ohage ko te laʼā peʼe “veliveli” anai ohage ko te māhina. Kae ʼe gigila anai kia nātou ʼo talu ai. ʼE ko he fakapapau fakaofoofo kia tatou ʼaē ʼe maʼuʼuli ʼi te ʼu ʼaho fakamuli ʼo te mālama fakapōʼuli ʼaenī!
14, 15. (a) He koʼe ʼe tou ʼui ko te hahaʼi fuli ʼa te ʼAtua ʼe nātou “faitotonu”? (b) ʼO ʼuhiga mo Isaia 60:21, koteā te fakahoko maʼuhiga ʼaē ʼe fakaʼamu kiai te tahi ʼu ōvi?
14 Koutou fakalogo nei ki te tahi fakapapau ʼe fai e Sehova ki te Iselaele ʼo te ʼAtua, ʼaē ʼe ina fakafofoga ia Sione ʼi te kele. ʼE ʼui fēnei ia Isaia 60:21: “ ʼO ʼuhiga mo tau hahaʼi, ʼe nātou agatonu fuli anai; ʼo aʼu ki he ʼu temi ʼe heʼegata, ʼe nātou maʼu anai te fenua, te huli ʼo taku gāueʼaga, te gāue ʼo toku ʼu nima, ke ʼaoga ki toku taulekaleka.” ʼI te taʼu 1919, neʼe toe fakamaʼuli ake te kau Kilisitiano fakanofo ke nātou fai tanatou gāue faka mafola, pea neʼe nātou kehe ʼaupito ʼi te hahaʼi fuli. ʼI te mālama agahala ʼaupito ʼaenī, neʼe kua “tala ai ko nātou ko te kau faitotonu” ʼaki tanatou tui mālohi ki te sakilifisio faitotogi ʼo Kilisito Sesu. (Loma 3:24, MN; 5:1) Pea ohage ko te kau Iselaele ʼaē neʼe faka ʼāteaina mai tanatou ʼaunofo ʼi Papiloni, neʼe nātou maʼu te “fenua,” ko he fenua fakalaumālie, peʼe ko he faʼahiga potu ʼe feala ke nātou gāue ai, ohage ko he palatiso fakalaumālie. (Isaia 66:8) Ko te matalelei faka palatiso ʼo te fenua ʼaia ʼe mole puli anai ʼi he temi, heʼe mole heʼe agatonu anai te Iselaele ʼo te ʼAtua ohage ko te Iselaele ʼāfea. ʼE nātou faka maʼuhigaʼi tuʼumaʼu anai te huafa ʼo te ʼAtua, ʼaki tanatou tui, mo tanatou faʼa kātaki, pea mo tanatou gāue mālohi.
15 ʼE kau te hahaʼi fuli ʼo te puleʼaga ʼaia ki te fuakava foʼou. Kua tohi te ʼu lao ʼa Sehova ʼi tonatou ʼu loto fuli, pea kua fakamolemole e Sehova tanatou ʼu agahala ʼaki te sakilifisio faitotogi ʼo Sesu. (Selemia 31:31-34) ʼE ina tala ʼe nātou faitotonu ohage ko he ʼu “foha,” pea ʼe ina faka ʼuhiga nātou ohage ko he ʼu hahaʼi kua haohaoa. (Loma 8:15, 16, 29, 30, MN ) ʼAki te sakilifisio ʼo Sesu kua toe fakamolemole mo te ʼu agahala ʼo tonatou ʼu kaumeʼa ia te tahi ʼu ōvi, pea ohage ko Apalahamo kua nātou faitotonu koteʼuhi ʼaki tanatou tui kua nātou kaumeʼa mo te ʼAtua. “Neʼe nātou fō tonatou ʼu kofu pea mo nātou fakahihina ʼi te taʼataʼa ʼo te Akeno.” Pea ʼe fakaʼamu te tahi ʼu ōvi ʼaia ki te tahi tapuakina fakaofoofo ʼi te ka haʼu. ʼI tanatou fakalaka maʼuli ʼi “te mamahi lahi” peʼe ʼi tonatou kua ʼosi fakatuʼuake mai te mate, ʼe nātou sio anai ki te fakahoko katoa ʼo te ʼu palalau ʼo Isaia 60:21, ʼi te temi ʼaē ka liliu ai te kele ko he palatiso. (Apokalipesi 7:14, MN; Loma 4:1-3) ʼI te temi ʼaia, “ko te kau agavaivai ʼe nātou maʼu anai te kele, pea ʼe nātou fiafia moʼoni anai ʼi te mahu ʼo te tokalelei.”—Pesalemo 37:11, 29.
ʼE Kei Hoholo Pe Te Tuputupu
16. Koteā te fakapapau taulekaleka neʼe fai e Sehova, pea neʼe hoko feafeaʼi?
16 ʼI te vaega fakaʼosi ʼo Isaia 60, ʼe tou lau ʼi te kapite ʼaia te fakapapau fakaʼosi. ʼE ina ʼui fēnei kia Sione: “Ko te tokosiʼi ʼe liliu anai ko te lauʼi afe, pea ko ia ʼaē ʼe veliveli ʼe liliu anai ko te puleʼaga mālohi. Ko ʼau, Sehova, ʼe ʼau fakaviliviliʼi anai te faʼahi ʼaia ʼi tona temi totonu.” (Isaia 60:22) ʼI totatou temi, neʼe fakahoko e Sehova tana ʼu palalau ʼaia. ʼI te toe fai ʼo te gāue e te kau Kilisitiano fakanofo ʼi te taʼu 1919, neʼe mole nātou hahaʼi—ʼio, neʼe nātou “tokosiʼi.” Neʼe nātou tuputupu ʼi te temi ʼaē neʼe ʼōmai ai te kau Iselaele fakalaumālie ʼo kau mo nātou ki te gāue. Pea neʼe kamata fakatahi te tahi ʼu ōvi kia nātou ʼo nātou hahaʼi ʼaupito. Ko te ʼaluʼaga tokalelei ʼo te hahaʼi ʼa te ʼAtua, ia te palatiso fakalaumālie ʼaē ʼe maʼu ʼi tonatou “fenua,” neʼe ina taki mai te hahaʼi fakamalotoloto ʼe tokolahi, pea ko ia ʼaē ʼe “veliveli” neʼe liliu moʼoni “ko te puleʼaga mālohi.” ʼI te temi nei ko te “puleʼaga” ʼaia—te Iselaele ʼo te ʼAtua pea mo te toko lauʼi miliona tupu “matāpule” ʼaē kua foaki tonatou maʼuli ki te ʼAtua—ʼe kua nātou hahaʼi ʼaupito age ʼi ʼihi fenua ʼo te malamanei. (Isaia 60:10) Ko te hahaʼi fuli ʼaia ʼe nātou kau ki te fakagigila ʼo te mālama ʼo Sehova, pea ʼaki te mālama ʼaia ʼe nātou matalelei ia mata ʼo te ʼAtua.
17. Neʼe malave feafeaʼi kia koutou te alatike ʼaenī ʼo ʼuhiga mo te kapite 60 ʼo Isaia?
17 Ei, ka tou vakaʼi te ʼu puani tāfito ʼo te kapite 60 ʼo Isaia, ʼe fakamālohiʼi ai tatatou tui. ʼE ko he meʼa fakaloto fīmālie he neʼe ʼiloʼi fakatomuʼa e Sehova, ko tana hahaʼi ʼe tau anai mo te ʼaunofo fakalaumālie kae ki muli age ʼe toe faka ʼāteaina anai nātou. ʼE tou fiafia ʼi te fakakikite e Sehova te tuputupu ʼaupito ʼo te kau atolasio moʼoni ia ʼaho nei. Pea tahi ʼaē, ʼe ko he meʼa fakaloto fīmālie mokā ʼe tou manatuʼi ko Sehova ʼe mole ina līʼakina anai tatou! ʼE ko he fakapapau ʼofa te ʼui ʼaē ko te ʼu matapā ʼo “te kolo,” ʼe ava tuʼumaʼu anai moʼo tali te hahaʼi ʼaē ʼe “lotolelei ki te maʼuli heʼegata”! (Gaue 13:48, MN ) ʼE haga gigila anai ia Sehova ki tana hahaʼi. Ko Sione ʼe hoko atu anai tona laupisiʼi, heʼe fakaʼāsili gigila anai e tana fānau tonatou mālama. (Mateo 5:16) ʼE mahino ia, ʼe tou fakatuʼutuʼu mālohi ke tou nofo ōvi ki te Iselaele ʼo te ʼAtua, pea mo tou taupau lelei totatou pilivilesio ʼaē ke tou fakagigila te mālama ʼo Sehova!
ʼE Feala Koa Hakotou Fakamahino?
• ʼO ʼuhiga mo te ʼu fakafeagai, koteā ʼaē ʼe tou falala kiai?
• Neʼe huhu feafeaʼi e te fānau ʼa Sione “te huʼa pipi ʼo te ʼu puleʼaga”?
• Ko te ʼu ʼaluʼaga fea ʼaē neʼe ‘ ʼaumai ai e Sehova te kapa ka mole ko te ʼakau’?
• Koteā te ʼu kalitate e lua ʼe faka maʼuhigaʼi ia Isaia 60:17, 21?
• Neʼe liliu feafeaʼi ia ia ʼaē ʼe “veliveli” ko he “puleʼaga mālohi”?
[Talanoa ʼo te pasina 18]
TE LEA FAKA POLOFETA ʼO ISAIA—Ko He Mālama Ki Te Malamanei Katoa
Ko te ʼu manatu ʼo te tohi ʼaē neʼe tou vakaʼi ʼi te ʼu alatike ʼaenī, neʼe fai ʼi te akonaki ʼi te taʼu 2001 mo te taʼu 2002 ʼi te ʼu Fakatahi Faka Tisitilike “Te Kau Faiako ʼo Te Folafola ʼa Te ʼAtua.” ʼI te fakaʼosi ʼo te akonaki, neʼe fakahā e te tēhina faiakonaki te tohi foʼou ʼe ko tona kupu tāfito La prophétie dʼIsaïe, lumière pour tous les humains II. ʼI te taʼu kua ʼosi, neʼe tā te tohi La prophétie dʼIsaïe, lumière pour tous les humains I. ʼAki te tā ʼo te ʼu tohi foʼou ʼaia, kua tou maʼu ʼi te temi nei te fakamahino katoa pea mo ʼaoga ki te ʼu vaega fuli ʼo te tohi ʼo Isaia. Ko te ʼu tohi ʼaia ʼe ko he ʼu tokoni lelei moʼo fakaloloto ia tatatou mahino pea mo tatatou loto fakafetaʼi ki te tohi fakaloto mālohi ʼo te lea faka polofeta ʼo Isaia.
[Paki ʼo te pasina 15]
ʼI te temi ʼo te fakafeagai mālohi, ʼe ‘fakamataleleiʼi e Sehova tana hahaʼi ʼo ina hāofaki nātou’
[Paki ʼo te pasina 16]
ʼE fakaʼaogaʼi e te hahaʼi ʼa te ʼAtua te ʼu koloā maʼuhiga mai te ʼu puleʼaga moʼo fakahaʼele ki muʼa ia te tauhi maʼa
[Paki ʼo te pasina 16]
Te ʼu meʼa ʼofa moʼo lagolago ki te gāue faka malamanei
[Paki ʼo te pasina 17]
Neʼe tapuakina e Sehova tana hahaʼi ʼaki he ʼu fakatuʼutuʼu ke haʼele ki muʼa tana kautahi pea mo maʼuli tokalelei