Tonatou Maʼuli
Neʼe Fakaloto Mālohiʼi ʼAu e Te Fale Tautēhina Faka Malamanei
NEʼE FAKAMATALA E THOMSON KANGALE
ʼI te ʼaho 24 ʼo ʼApelili 1993, neʼe fakaafe ʼau ke ʼau kau ki te polokalama ʼo te avahi ʼo te ʼu pilō foʼou ʼo te filiale, ko ʼona fale e 13, ʼi Lusaka, ʼi Zambie. Neʼe kinakina taku haʼele, koia neʼe fehuʼi fakalelei mai e te tuagaʼane Kilisitiano ʼaē neʼe ina fakamamata mātou ki te ʼu fale ʼaia: “ ʼE ke loto ke feʼāveʼaki hou hekaʼaga ke feala hau mānava mokā ke loto kiai?” Ko ʼau ko te ʼuli, pea ko ia ko te papālagi, kae kia ia neʼe mole ʼi ai hona kehekehe. Neʼe malave ʼaupito kia ʼau tana agalelei, pea neʼe ʼau fakamālo age ki ai, koteʼuhi ʼaki tana agalelei ʼaia neʼe ʼau lava mamata ki te ʼu fale fuli ʼo te filiale.
ʼAKI te ʼu taʼu, ko te ʼu meʼa neʼe hoko, ohage ko te meʼa ʼaia, neʼe malave ki toku loto, ʼo toe fakaloto mālohiʼi ʼau ʼo ʼuhiga mo taku tui papau ʼaē, ʼe maʼu ʼi te loto kautahi faka Kilisitiano ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, te ʼofa ʼaē neʼe ʼui e Kilisito ko te fakaʼiloga anai ʼaia ʼo tana kau tisipulo moʼoni. (Soane 13:35; 1 Petelo 2:17) ʼE ʼau fia fakamatala atu muʼa pe neʼe feafeaʼi taku feʼiloʼiʼaki mo te kau Kilisitiano ʼaia ʼi muʼa ʼo te taʼu 1931, ʼaē neʼe nātou tala fakahāhā tonatou loto ʼaē ke fakahigoaʼi nātou ʼaki te higoa faka Tohi-Tapu ʼaē ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova.—Isaia 43:12.
Taku Kamata Fai Faka Mafola ʼi Afelika
ʼI te māhina ʼo Novepeli 1931, ʼi toku taʼu 22 neʼe ʼau nofo ʼi Kitwe, ʼi te potu fenua ʼo Copperbelt ʼi Rhodésie ʼo te Potu Noleto (ʼi te temi nei ko Zambie). Ko toku kaumeʼa neʼe ma aka fitipolo fakatahi neʼe ina fakahā mai te kau Fakamoʼoni. Neʼe ʼau kau ki tanatou ʼu fono pea neʼe ʼau faitohi ki te filiale ʼo te kolo ʼo Cap, ʼi te Potu Saute ʼo Afelika, ʼo kole age kiai te tohi faka Tohi-Tapu La Harpe de Dieu.a Ko te tohi ʼaia neʼe maʼu ʼi te lea Fakapilitānia, pea neʼe faigataʼa taku mahino kiai, koteʼuhi neʼe mole ʼau faʼa ʼiloʼi lelei te lea ʼaia.
Ko te potu fenua ʼo Copperbelt, ʼe tuʼu ia kilometa e 240 ʼi te potu saute uesite ʼo te Vaitafe ʼo Bangweulu, ʼe ōvi ki te koga meʼa ʼaē neʼe ʼau lahi ake ai, ko te hahaʼi tokolahi mai te tahi ʼu koga meʼa ʼe nātou gāue ai ʼi te ʼu lameni kapa. Tokolahi te ʼu kūtuga ʼa te kau Fakamoʼoni neʼe nātou tautau fakatahitahi ai ki te ako tohi faka Tohi-Tapu. Hili kiai he kiʼi temi, neʼe ʼau hiki mai Kitwe ki te tahi kolo ʼe nā feōvi ko Ndola, pea neʼe ʼau kamata fakatahi ai mo te kiʼi kūtuga ʼa te kau Fakamoʼoni ʼe nonofo ʼi te koga meʼa ʼaia. ʼI te temi ʼaia, neʼe ʼau kapiteni ʼi te foʼi aka ʼaē neʼe higoa ko te Pilinise ʼo te Fenua ʼo Galles. Neʼe ʼau gāue ʼi te loto fale ʼo te tagata papālagi ʼe pule lahi ʼi te sosiete African Lakes Corporation, neʼe ko he sosiete neʼe lahi tona ʼu fale koloā ʼi te loto fenua ʼo Afelika.
Neʼe mole lelei taku ako pea neʼe ʼau ako veliveli te lea Fakapilitānia ʼi te kau papālagi ʼaē neʼe ʼau gāue ai. Kae neʼe ʼau fia hoko atu taku ako pea neʼe ʼau faigaʼi fakalelei ke ʼau ʼalu ʼo ako ʼi Plumtree, ʼi te Rhodésie ʼo te Potu Saute (ʼi te temi nei ko Zimbabwe). Kae ʼaki te temi, neʼe ʼau toe faitohi ki te filiale ʼo te kolo ʼo Cap. Neʼe ʼau fakahā age kia nātou neʼe kua ʼau maʼu te tohi La Harpe de Dieu, pea neʼe ʼau fia tauhi katoa kia Sehova.
Neʼe ʼau punamaʼuli ʼi tanatou tali mai, ʼo nātou ʼui fēnei mai: “ ʼE mātou fiafia ʼi tau loto ʼaē ke ke tauhi kia Sehova. ʼE mātou fia fakaloto mālohiʼi koe ke ke faikole ʼo ʼuhiga mo te koga ʼaia, pea ʼe tokoni atu anai ia Sehova ke ke mahino lelei ki te moʼoni pea ʼe ina maʼu anai he koga meʼa maʼa koe ke ke tauhi age kia te ia.” ʼI taku ʼosi lau liuliuga te tohi, neʼe ʼau fehuʼi ki te kau Fakamoʼoni pe koteā ʼaē ʼe tonu ke ʼau fai. Neʼe nātou ʼui fēnei mai: “Kapau ko tou loto moʼoni ʼaia ke ke tauhi kia Sehova, fakahoko te faʼahi ʼaia.”
Lolotoga te vāhaʼa katoa, neʼe ʼau faikole pea neʼe ʼau fakatotonu ai ke ʼau līaki taku ako fakamālama kae ʼau hoko atu taku ako te Tohi-Tapu mo te kau Fakamoʼoni. ʼI te taʼu ʼaē neʼe hoa mai kiai, ʼi te taʼu 1932, ʼi te māhina ʼo Sanualio, neʼe ʼau foaki toku maʼuli kia Sehova ʼAtua pea neʼe ʼau papitema. ʼI taku ʼosi mavae mai Ndola ki te tahi kolo ʼe ōvi mai kiai, neʼe ʼau felāveʼi mo te tuagaʼane ko Jeanette, pea neʼe ma ʼohoana ʼi te māhina ʼo Sepetepeli 1934. ʼI te temi ʼaē neʼe ma ʼohoana ai, neʼe kua maʼu fānau ia Jeanette, ko tana tama mo tana taʼahine.
Māmālie pe neʼe ʼau tuputupu ʼi te faʼahi fakalaumālie, pea ʼi te taʼu 1937, neʼe ʼau kau ki te selevisi pionie. Mole faʼa fualoa kiai, pea neʼe hinoʼi ʼau ke ʼau minisi feʼaluʼaki, ʼaē ʼe fakahigoaʼi ʼi te temi nei ko te taupau faka silikosikilipisio. Ko te ʼu taupau feʼoloʼaki ʼe nātou ʼaʼahi te ʼu kokelekasio ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova moʼo fakaloto mālohiʼi nātou ʼi te faʼahi fakalaumālie.
Ko Taku Fai Faka Mafola ʼi Te ʼu ʼUluaki Taʼu
ʼI te māhina ʼo Sanualio ʼo te taʼu 1938, neʼe fakatotonu mai ke ʼau ʼaʼahi te tagata pule Afelika, ʼe higoa ko Sokontwe, neʼe ina kole ke ʼolo age te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼo ʼaʼahi ia ia. Neʼe ʼau aka lelue lolotoga ʼaho tolu ke feala haku kaku ki tona nofoʼaga. Neʼe loto fakafetaʼi ʼaupito, ʼi taku ʼui age ki ai neʼe fekauʼi mai ʼau ke ʼau felāveʼi mo ia ʼuhi ko te tohi ʼaē neʼe ina fai ki te pilō ʼo te kolo ʼo Cap.
Neʼe ʼau ʼalu ʼi te ʼu ʼapi ʼo tana hahaʼi moʼo fakaafe nātou ke nātou ʼōmai ki te insaka (te fale fono). ʼI tanatou fakatahi mai, neʼe ʼau palalau ki te hahaʼi. Neʼe lahi te ʼu ako faka Tohi-Tapu neʼe kamata ai. Ko te pule kolo pea mo tana tagata faifekau neʼe ko nāua ʼaē neʼe ʼuluaki liliu ko he ʼu tagata taupau ʼo te ʼu kokelekasio ʼi te koga meʼa ʼaia. ʼI te temi nei, kua maʼu ai te ʼu kokelekasio e 50 tupu ʼi te koga meʼa ʼaia, ʼaē kua fakahigoaʼi te temi nei ko te tisitilike ʼo Samfya.
Mai te taʼu 1942 ki te taʼu 1947, neʼe ʼau gāue ʼi te koga meʼa ʼo te Vaitafe ko Bangweulu. Neʼe ʼau nofo ʼaho e hogofulu ʼi te kokelekasio e tahi. ʼI te tokosiʼi ʼo te kau gāue ʼi te taʼukai fakalaumālie, neʼe mātou logoʼi ʼi ʼomātou loto te ʼu palalau ʼo totatou ʼAliki ko Sesu Kilisito, ʼi tana ʼui fēnei: “Io, e lahi te taukai, kae e lavaki te kau gaue. Koia, koutou faikole ki te Aliki o te taukai, ke ina fekaui mai he kau gaue ki tana taukai.” (Mateo 9:36-38) ʼI te temi ʼaia, neʼe faigataʼa te feʼaluʼaki, koia neʼe nofo ia Jeanette mo te ʼu tamaliki, kae ʼau ʼaʼahi te ʼu kokelekasio. ʼAki te temi, ko Jeanette mo ʼau neʼe ma maʼu tamā ʼu tamaliki e toko lua, kae neʼe mate te tahi ia nāua ʼi tona māhina hogofulu.
ʼI te temi ʼaia, neʼe mole lahi te ʼu motokā, pea koia ʼaē neʼe mole ʼi ai he ʼu ala. ʼI te tahi ʼaho, neʼe ʼau fakaʼaogaʼi te lelue ʼa Jeanette ʼo ʼau fagona ʼaia ia kilometa e 200. ʼI ʼihi temi, neʼe tonu ke ʼau fakalaka ʼi he kiʼi vaitafe, ʼo ʼau fua ʼi toku ʼu fuga ʼuma pea mo puke ʼaki te tahi nima, kae ʼau kaugā mo te tahi nima. Ko te meʼa ʼaē neʼe hoko ai, neʼe tuputupu te kaugamālie ʼo te kau Fakamoʼoni ʼi Luanshya, pea ʼi te taʼu 1946, neʼe ko te toko 1 850 ʼaē neʼe kau ki te ʼAho Fakamanatu ʼo te mate ʼo Kilisito.
Ko Te Fakafeagai Ki Tamatou Gāue
ʼI te tahi lakaga lolotoga te Lua Tau Faka Malamanei, neʼe pāui ʼau e te tagata pule ʼo te tisitilike ʼo Kawambwa: “ ʼE ʼau loto ke ke tuku tau toe fakaʼaogaʼi te ʼu tohi ʼo te Sosiete Watch Tower koteʼuhi kua tapuʼi te tohi ʼaia. Kae ʼe ʼau lava fakatoʼo he ʼu meʼa gāue ke ke fakaʼaogaʼi moʼo fai ʼo he tahi ʼu tohi ki tau gāue.”
Neʼe ʼau tali fēnei age ki ai: “ ʼE ʼau feʼauga pe mo te ʼu tohi ʼaenī. ʼE mole ʼaoga mai he tahi age meʼa.”
“ ʼE mole ke ʼiloʼi koe te kau Amelika,” ko tana ʼui ʼaia (ko tamatou ʼu tohi neʼe tā mai Amelika). “ ʼE nātou kākāʼi koe.”
Neʼe ʼau tali fēnei age ki ai: “ ʼE mole feiā ia nātou ʼaē ʼe fakatahi mo ʼau.”
Pea neʼe ina kole fēnei mai: “ ʼE mole feala la hau fakaloto mālohiʼi tau ʼu kokelekasio ke nātou fai he ʼu meʼa ʼofa moʼo lagolago ki te tau ohage ko tona fai e te tahi ʼu lotu?”
Neʼe ʼau tali age ki ai: “Ko te gāue ʼaia ʼa te ʼu tagata faifekau ʼo te puleʼaga.”
Neʼe ina ʼui fēnei mai: “He koʼe ʼe mole ke ʼalu muʼa ʼo fakakaukauʼi te faʼahi ʼaia?”
Neʼe ʼau tali age ki ai: “Ia Ekesote 20:13 pea mo 2 Timoteo 2:24, ʼe fakatotonu mai e te Tohi-Tapu ke ʼaua naʼa tou fai fakapō peʼe tou tau.”
Logope neʼe ina tuku ʼau ke ʼau ʼalu, kae ki muli age neʼe toe pāui ʼau e te tagata pule ʼo te tisitilike ki Fort Rosebery, ko he kolo kua higoa ʼi te temi nei ko Mansa. Neʼe ina ʼui fēnei mai kia ʼau: “Neʼe ʼau pāui koe moʼo fakahā atu kua tapuʼi takotou ʼu tohi e te puleʼaga.”
Neʼe ʼau tali age ki ai: “Ei. Neʼe kua ʼau logo kiai.”
“Koia ʼe tonu ai ke ke ʼalu ki takotou ʼu kokelekasio fuli, pea mo tala age ki te hahaʼi ʼaē ʼe lotu tahi mo koe ke nātou fetuku fuli mai te ʼu tohi ki henī. ʼE ke logo kiai?”
Neʼe ʼau tali age ki ai: “ ʼE mole ko taku gāue ʼaia. Ko te maʼua ʼaia ʼo te ʼu tagata faifekau ʼo te puleʼaga.”
Ko He Felāveʼi ʼe Fua Lelei
ʼI te hili ʼo te tau, neʼe hoko atu tamatou fai faka mafola. ʼI te taʼu 1947, neʼe hoki ʼosi age pe taku ʼaʼahi te kokelekasio ʼi te kolo ʼo Mwanza, pea neʼe ʼau kole age kia nātou pe kofea ʼaē ʼe feala ai ke ʼau ʼinu hoku tī. Neʼe nātou ʼui mai ke ʼau ʼalu ki te ʼapi ʼo te tagata ko Nkonde, ʼe ʼi ai tona fale ki te ʼinu tī. Neʼe tali fakaleleiʼi ia ʼau e Nkonde mo tona ʼohoana. Neʼe ʼau fehuʼi age kia Nkonde, kae ʼau lolotoga ʼinu taku ipu tī, peʼe feala la hana lau ʼi te tohi “ Que Dieu soit reconnu pour vrai ! ” ia te kapite “Ko te ʼifeli ʼe ko he mālōlōʼaga faka temi.”
“Koteā tau mahino ki te ʼifeli?” Ko taku fehuʼi age ʼaia ʼi te ʼosi ʼo toku tī. ʼI tana punamaʼuli ki te meʼa ʼaē neʼe ina lau, neʼe ina kamata ako te Tohi-Tapu mo te kau Fakamoʼoni pea ki muli age ko ia mo tona ʼohoana neʼe nā papitema. Logope neʼe mole haga nofo ʼi tona ʼuhiga Fakamoʼoni, kae ko tona ʼohoana mo te tokolahi ʼo tana fānau neʼe nonofo agatonu. Pea ʼe ʼi ai tana tamasiʼi fafine, ko Pilney, ʼe kei gāue pe nei ʼi te filiale ʼo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi Zambie. Pea logola te kua finematuʼa ʼo te faʼe ʼa Pilney, kae ko ia ko te Fakamoʼoni ʼe kei agatonu aipe.
Ko He Kiʼi Temi Nounou ʼi Afelika ʼo Te Potu Esite
Ko tamatou filiale ʼo Rhodésie ʼo te Potu Noleto, ʼaē neʼe fakatuʼu ʼi te taʼu 1948 ʼi Lusaka, neʼe ina fekauʼi ʼau ke ʼau ʼalu ki Tanganyika (ʼi te temi nei ko Tanzanie). Ko te tahi tēhina neʼe kaugā haʼu mo ʼau mo toku ʼohoana, ʼo mātou ʼolo lalo ʼi te telituale moʼugaʼia. Neʼe ʼaho tolu tamatou fagona pea neʼe mātou gaʼegagaʼe ʼosi. Neʼe ʼau ʼamo te ʼu tuʼuga tohi, neʼe ʼamo e toku ʼohoana tomatou ʼu mutuʼi meʼa teuteu, kae ʼamo e te tēhina tomatou ʼu meʼa moe.
ʼI tamatou tau atu ki Mbeya ʼi te māhina ʼo Malesio ʼo te taʼu 1948, neʼe lahi te ʼu gāue neʼe tonu ke mātou fai moʼo tokoni ki te ʼu tēhina ke nātou fai he ʼu fetogi ke ʼalutahi tonatou maʼuli mo te ʼu akonaki faka Tohi-Tapu. ʼUluaki, ʼi te koga meʼa ʼaia, neʼe ʼiloʼi e te hahaʼi ko mātou ko te hahaʼi ʼo te Watchtower. Logope ko te higoa ʼo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova neʼe kua tali e te ʼu tēhina, kae neʼe mole nātou tala fakahāhā te koga ʼaia. Pea tahi ʼaē meʼa, neʼe ʼi ai te tahi kau Fakamoʼoni neʼe tonu ke nātou lītuʼa ki ʼihi agaʼi fenua neʼe ʼi ai tona pikipikiga mo te faka maʼuhigaʼi ʼo te kau mate. Kae ʼe mahino ia ko te fakatonutonu ʼaē neʼe faigataʼa ʼaupito ki te tokolahi, neʼe ko te tohi ʼo tonatou nofo ʼohoana ʼi te puleʼaga, ke nātou maʼa ia muʼa ʼo te hahaʼi fuli.—Hepeleo 13:4.
Ki muli age, neʼe ʼau maʼu te pilivilesio ke ʼau gāue ʼi te tahi ʼu koga meʼa ʼo Afelika ʼo te Potu Esite, ʼo kau ia Ouganda. Neʼe ʼau nofo vāhaʼa ono ʼi Entebbe mo Kampala, ʼo tokoni ai ki te tokolahi ke nātou maʼu te ʼatamai mālama ʼo te moʼoni faka Tohi-Tapu.
Ko Te Fakaafe Ki Te Kolo ʼo New York
ʼI taku ʼosi gāue ʼi Ouganda lolotoga te tahi temi, ʼi te kamataʼaga ʼo te taʼu 1956 neʼe ʼau tau ki Dar es Salaam, te kolo hau ʼo Tanganyika. Neʼe ʼau maʼu ai taku tohi mai te pilō takitaki ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova. Neʼe tohi ai ke ʼau kamata teuteuʼi taku ʼalu ki New York ʼo kau ki te fakatahi faka malamanei ʼaē neʼe hoko mai te ʼaho 27 ʼo Sūlio ʼo aʼu ki te ʼaho 3 ʼo ʼAukusito ʼo te taʼu 1958. Neʼe ʼau fiafia ʼaupito ki te koga ʼaia.
ʼI te hoko mai ʼo te ʼaho ʼaia, ko te tahi taupau feʼaluʼaki ko Luka Mwango, neʼe folau mo ʼau mai Ndola ki Salisbury (ʼi te temi nei kua higoa ko Harare), ʼi Rhodésie ʼo te Potu Saute, ʼo ma ʼolo ki Nairobi, ʼi Kenia. Mai ai, neʼe mā folau ki Lonitoni, ʼi Pilitania, ʼaē neʼe tali fakaleleiʼi ai māua. ʼI te po ʼaē neʼe mā momoe ai ʼi Pilitania, neʼe ma fiafia ʼaupito pea mo fai palalau ki te tali fakaleleiʼi ʼo māua ko te ʼu Afelika e te kau papālagi. Neʼe ma lotomālohi ʼaupito ʼi te meʼa ʼaē neʼe hoko kia māua.
Neʼe ma tau leva ki New York, ʼaē neʼe fai ai te fakatahi. ʼI te tahi ʼaho lolotoga te fakatahi, neʼe ʼau fai te fakamatala ʼo ʼuhiga mo te gāue ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi Rhodésie ʼo te Potu Noleto. ʼI te ʼaho ʼaia, ko te hahaʼi ʼaē neʼe kau ai ʼi te ʼu malaʼe faigaoʼi ʼo Polo Grounds mo Yankee Stadium ʼo te kolo ʼo New York City neʼe ko te teitei toko 200 000 hahaʼi. Neʼe mole ʼau mamoe ʼi te po ʼaia ʼuhi ko te pilivilesio taulekaleka ʼaē neʼe ʼau maʼu.
Neʼe ʼosi leva te fakatahi pea neʼe ma toe liliu ki tomā fenua. ʼI tamā toe liliu ʼaia, neʼe toe fakahoko mai te tali kāiga kia māua e totatou ʼu tēhina mo tuagaʼane ʼi Pilitania. Ko te logo tahi ʼo te hahaʼi ʼa Sehova, ʼo te lanu kehekehe pea mo te fenua kehekehe, neʼe ma sio kiai lolotoga te folau ʼaia, pea ʼe mole ma galoʼi anai te potu ʼaia!
Ko Te Hoko Atu ʼo Te Selevisi Pea Mo Te ʼu ʼAhiʼahi
ʼI te taʼu 1967, neʼe hinoʼi ia ʼau ke ʼau taupau faka tisitilike—ko he Kilisitiano ʼe feʼaluʼaki ʼi te ʼu silikosikilipisio. ʼAki te temi, neʼe fakalaka te kaugamālie ʼa te kau Fakamoʼoni ʼi Zambie ʼi te toko 35 000. Ki muli age, ʼuhi ko taku mahamahaki, neʼe toe hinoʼi ʼau ke ʼau taupau faka silikosikilipisio ʼi Copperbelt. Ki muli age neʼe mahamahaki ia Jeanette ʼo hoko ai mo tana mate agatonu kia Sehova ʼi te māhina ʼo Tesepeli ʼo te taʼu 1984.
ʼI te hili ʼo tana mate, neʼe mamahi ʼaupito toku loto he neʼe tukugakoviʼi ʼau e te ʼu kāiga ʼo toku ʼohoana, neʼe tupu tona mate ʼuhi ko tana fakaʼaogaʼi ʼo te ʼu meʼa fakatemonio. Kae ko ʼihi ʼo tona famili neʼe nātou mahino ki te mahaki ʼo Jeanette, pea neʼe nātou palalau mo te tōketā ʼa Jeanette ʼo ina fakamahino age te meʼa moʼoni ʼaē neʼe hoko kia ia. Hili ʼaia pea neʼe hoko mai te tahi ʼahiʼahi. Neʼe loto e toku ʼu famili ke ʼau fakahoko te agaʼi fenua ʼe fakahigoaʼi ko te ukupyanika. ʼI te koga meʼa ʼaē ʼe ʼau haʼu mai ai, ʼe loto e te agaʼi fenua ʼaia ka mate he tahi ʼi te taumatuʼa, ko ia ʼaē ʼe kei maʼuli ʼe tonu ke ina fai he ʼu felāveʼi fakasino mo he tahi ʼo te ʼu kāiga totonu ʼo ia ʼaē kua mate. Kae neʼe ʼau fakafisi ki te koga ʼaia.
Ki muli age, neʼe mole kei fakahoko mai he ʼu fihifihia e te ʼu kāiga. Neʼe ʼau fakafetaʼi kia Sehova ʼi tana tokoni mai ke ʼau haga nofo mālohi aipe. Hili te māhina katoa ki te ʼosi tanu ʼo toku ʼohoana, neʼe haʼu te tēhina kia ʼau pea mo ina ʼui fēnei mai: “Tēhina ko Kangale, ko koe ko he fakaloto mālohi ʼaupito kia mātou ʼi te mate ʼo tou ʼohoana, koteʼuhi neʼe mole ke higa ʼi he agaʼi fenua ʼe mole ʼalutahi mo te Tohi-Tapu. ʼE mātou fia fakamālo lahi atu kia te koe.”
Ko He Taʼukai Taulekaleka
Kua taʼu 65 nei taku gāue pionie ʼi te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova. Ko he meʼa fakafiafia haku sio ki te ʼu taʼu ʼaia, kua fakatuʼu te ʼu kokelekasio ʼe lauʼi teau pea mo laga te ʼu tuʼuga Fale ʼo Te Puleʼaga ʼi te ʼu koga meʼa neʼe ʼau gāue ai ʼi toku ʼuhiga taupau feʼaluʼaki! ʼI te taʼu 1943, neʼe ko te toko 2 800 kau Fakamoʼoni; ʼi te temi nei kua maʼu te toko 122 000 tupu kau fai faka mafola ʼo te Puleʼaga. Pea ʼi te taʼu kua hili, neʼe ko te toko 514 000 hahaʼi neʼe kau ki te ʼAho Fakamanatu ʼi te fenua ʼaia, ʼaē ko tona hahaʼi katoa ʼe mole fakalaka ʼi te toko 11 miliona.
ʼI te hoholo ʼo te temi, ʼe tokaga fakalelei aipe ia Sehova kia ʼau. Ka tonu ke fai hoku faitoʼo, pea ʼe ʼave ʼau e te tēhina ki te lopitali. ʼE kei fakaafe pe ia ʼau e te ʼu kokelekasio ke ʼau fai he ʼu akonaki maʼa te hahaʼi, pea ko te ʼu lakaga ʼaia ʼe ko he ʼu lakaga fakaloto mālohi. ʼE fakatuʼutuʼu e taku kokelekasio ke fefetogitogiʼaki te ʼu tuagaʼane moʼo fakamaʼa toku ʼapi, pea ʼe lotolelei te ʼu tēhina ke nātou ʼave ʼau ki te ʼu fono ʼi te vāhaʼa fuli. ʼE mahino kia ʼau ʼe mole feala anai ia ʼi he temi ke ʼau maʼu he toe tokaga ʼofa feiā mo kanapaula neʼe mole ʼau tauhi kia Sehova. ʼE ʼau fakamālo kia te ia ʼi tana haga fakaʼaogaʼi aipe ia ʼau ki te gāue pionie pea mo te ʼu tuʼuga maʼua neʼe ʼau lava fakahoko ʼo aʼu aipe ki te temi nei.
ʼE mole kei ʼau sio lelei, pea ka ʼau ʼalu lalo ki te Fale ʼo Te Puleʼaga, pea ʼe lahi taku tuʼu muʼa ʼo fakatau taku mānava. Kua hage taku kato tohi kua mamafa age ʼi te temi nei, koia ʼe ʼau toʼo kehe ai te ʼu tohi ʼaē ʼe mole ʼau fakaʼaogaʼi anai ʼi te fono. Ko taku gāue kua faka tuʼakoi pe ki te fai ʼo te ʼu ako faka Tohi-Tapu mo nātou ʼaē ʼe ʼōmai ki toku ʼapi. Kae ʼe ko he meʼa fakafiafia hakita manatuʼi te ʼu taʼu kua hili pea mo takita lava sio ki te tuputupu fakaofoofo ʼaē neʼe hoko! Neʼe ʼau kau ki te fakahoko ʼo te ʼu palalau ʼa Sehova ʼaē ʼe tuʼu ia Isaia 60:22. ʼE ʼui fēnei ai: “Ko te tokosiʼi ʼe liliu anai ko te lauʼi afe, pea ko ia ʼaē ʼe veliveli ʼe liliu anai ko te puleʼaga mālohi. Ko ʼau, Sehova, ʼe ʼau fakavilivili anai te faʼahi ʼaia ʼi tona temi totonu.” Ei, neʼe ʼau maʼuli ʼo sio tonu ki te meʼa ʼaia, pea neʼe mole gata pe tona fakahoko ʼi Zambie kae kua hoko ʼi te malamanei katoa.b
[Kiʼi nota]
a Neʼe tā e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, kae ʼe mole kei maʼu ʼi te temi nei.
b Ko he meʼa fakaʼofaʼofa, he neʼe kua vaivai ʼaupito te Tēhina ko Kangale, pea neʼe mate agatonu kae neʼe kei lolotoga teuteuʼi te alatike ʼaenī.
[Paki ʼo te pasina 24]
Ko Thomson ʼi te filiale ʼo Zambie ʼi muli
[Paki ʼo te pasina 26]
Ko te filiale ʼo Zambie ʼi te temi nei