Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w03 1/4 p. 15-20
  • Te Agamālu—Ko Te Kalitate Maʼuhiga Ki Te Kau Kilisitiano

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Te Agamālu—Ko Te Kalitate Maʼuhiga Ki Te Kau Kilisitiano
  • Te Tule Leʼo—2003
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • “E Mauhiga Aupito Ia Mua o Te Atua”
  • ʼE Fia ʼOlo Te Hahaʼi Kia Ia ʼe Agamālū Pea Mo Fakafimālie
  • Te Tagata ʼAē Neʼe Lahi Tokotahi Tana Agamālū ʼi Tona Temi
  • Ko Te Aga Fefeka ʼe Kehe Mo Te Agamālū
  • Tou Haga Kumi Te Agamālū
  • Te Agamalū—He Koʼe Ko He Kalitate ʼe Lelei Kia Tatou?
    Ko Te Tule Leʼo ʼe Ina Kalagaʼi Te PuleʼAga ʼo Sehova (Ako)—2020
  • Tou Fakahā “He Agamālu Ki Te Tagata Fuli Pe”
    Te Tule Leʼo—2003
  • Fakaha Tou Malohi ʼo Ke Agamalū
    Ko Te Tule Leʼo ʼe Ina Kalagaʼi Te PuleʼAga ʼo Sehova (Ako) (2023)
  • “Ko Ai ʼAē ʼe Poto Pea Mo ʼAtamai Iā Koutou?”
    Te Tule Leʼo—2008
Hoko Atu
Te Tule Leʼo—2003
w03 1/4 p. 15-20

Te Agamālu—Ko Te Kalitate Maʼuhiga Ki Te Kau Kilisitiano

“Koutou kofuʼi . . . te agamālū.”—Kolose 3:12, MN.

1. He koʼe ko te agamālū ʼe ko he kalitate maʼuhiga?

KA AGAMĀLŪ he tahi pea ʼe tou fia fakatahi mo ia. Kae neʼe toe ʼui fēnei e te Hau poto ko Salomone: “Ko te ʼalelo ʼaē ʼe mālū ʼe feala ke ina fasiʼi he hui.” (Tāʼaga Lea 25:15) Ko te agamālū ʼe ko he kalitate maʼuhiga, ʼe pipiki kiai te agalelei pea mo te mālohi.

2, 3. Koteā te pikipikiga ʼo te agamālū pea mo te laumālie maʼoniʼoni, pea koteā ʼaē ka tou vakaʼi anai ʼi te alatike ʼaenī?

2 ʼI te lisi ʼo “te fua o te Laumalie” ʼaē neʼe tohi e te ʼapositolo ko Paulo ia Kalate 5:22, 23, ʼe kau ai te agamālū. Ko te kupu faka Keleka ʼaē neʼe fakaliliu ʼi te vaega 23 ʼaki te kupu “agamālū” ʼi te Tohi-Tapu Traduction du monde nouveau, neʼe tau fakaliliu ʼi te tahi ʼu Tohi-Tapu ʼaki te kupu “agavaivai” peʼe “agalelei.” ʼI tona ʼuhiga moʼoni, ʼe faigataʼa te maʼu ʼi ʼihi lea he kupu ʼe faka ʼuhiga totonu ki te kupu faka Keleka, koteʼuhi ʼe mole faka ʼuhiga pe te kupu ʼaia ki te agalelei ʼaē ʼe hā ʼi tuʼa peʼe ko he agavaivai, kae ko he agamālū ʼe maʼu ʼi totatou loto pea mo tatatou loto tokaga, pea ʼe mole faka ʼuhiga ki te aga ʼa he tahi kae ʼe ko tana manatu pea mo tona loto.

3 Moʼo tokoni mai ke tou mahino lelei ki te faka ʼuhiga pea mo te maʼuhiga ʼo te agamālū, tou vakaʼi te ʼu faʼifaʼitaki e fā. (Loma 15:4) ʼI tatatou fai te faʼahi ʼaia, ʼe tou ʼiloʼi anai peʼe koteā te faka ʼuhiga ʼo te kalitate ʼaia, pea ʼe lava feafeaʼi hatatou maʼu pea mo fakahā te kalitate ʼaia ʼi tatatou ʼu felogoi mo te hahaʼi.

“E Mauhiga Aupito Ia Mua o Te Atua”

4. ʼE tou ʼiloʼi feafeaʼi ʼe maʼuhiga kia Sehova te agamālū?

4 Mai tona ʼaluʼaga ʼaē ʼe kau te agamālū ʼi te fua ʼo te laumālie ʼo te ʼAtua, ʼe mahino ia ʼe kau te kalitate ʼaia ʼi te ʼulugaaga fakaofoofo ʼo te ʼAtua. Neʼe tohi e te ʼapositolo ko Petelo ko te “laumalie agamalu mo tokalelei, e mauhiga aupito ia mua o te Atua.” (1 Petelo 3:4) Koia ko te agamālū ʼe ko he kalitate ʼe maʼu e Sehova ʼAtua pea ʼe maʼuhiga ʼaupito kia te ia. ʼE mahino ia, ʼe ko he tupuʼaga ʼaia maʼa te ʼu kaugana fuli ʼa te ʼAtua ke nātou maʼu te agamālū. Kae ʼe fakahā feafeaʼi te agamālū e te ʼAtua māfimāfi, te Pule māʼoluga ʼo te ʼatulaulau?

5. ʼUhi ko te agamālū ʼa Sehova, koteā te ʼamanaki ʼe tou maʼu?

5 ʼI te temi ʼaē neʼe talagataʼa ai te ʼuluaki taumatuʼa, ia Atama mo Eva ki te fakatotonu ʼa te ʼAtua ke mole nā kai ki te fuʼu ʼakau ʼo te mālama ki te meʼa ʼaē ʼe lelei pea mo te meʼa ʼaē ʼe kovi, neʼe nā talagataʼa ʼaki tonā loto faʼitaliha. (Senesi 2:16, 17) Ko tanā talagataʼa ʼaia neʼe iku ki te agahala, mo te mate, pea mo tanā fakamamaʼo mo tonā hōloga mai te ʼAtua. (Loma 5:12) Logola neʼe faitotonu Sehova ʼi tana fakahoko te fakamāu ʼaia, kae neʼe mole aga fefeka ʼo situʼa ki te hahaʼi, ʼo ina manatu ʼe mole feala ke nātou fetogi pea mo toe totogi ia nātou. (Pesalemo 130:3) Kailoa, kae ʼuhi ko tona manavaʼofa pea mo tona loto ʼaē ke mole aga fefeka fau—moʼo fakahā tana agamālū—neʼe fakatuʼutuʼu e Sehova he fealagia ke fakaōvi te hahaʼi kia te ia pea mo nātou maʼu tona ʼofa. ʼE moʼoni, ʼaki te meʼa ʼofa ʼaē ko te sakilifisio faitotogi ʼo tona ʼAlo, ko Sesu Kilisito, neʼe faka fealagia e Sehova ke tou fakaōvi ki tona hekaʼaga hau māʼoluga ʼo mole tou matataku peʼe tuʼania.—Loma 6:23, Hepeleo 4:14-16; 1 Soane 4:9, 10, 18.

6. Neʼe hā feafeaʼi te agamālū ʼa te ʼAtua ʼi tana felogoi mo Kaino?

6 Kua fualoa ki muʼa atu kae heʼeki haʼu ia Sesu ki te kele, neʼe hā te agamālū ʼa Sehova ʼi te temi ʼaē neʼe mōlagaʼi ai e te ʼu foha ʼo Atama, ia Kaino pea mo Apele tanā ʼu sakilifisio ki te ʼAtua. ʼI tana ʼiloʼi tonā ʼu loto, neʼe fakafisi ia Sehova ki te mōlaga ʼa Kaino kae ‘neʼe ina leleiʼia’ ia Apele pea mo tana mōlaga. ʼUhi ko te leleiʼia e te ʼAtua ia te tagata agatonu ko Apele pea mo tana sakilifisio, neʼe tupu ai te ʼita ʼa Kaino. ʼE ʼui fēnei e te Tohi-Tapu: “Neʼe hake te ʼita lahi ia Kaino, pea neʼe mata mamahi ai.” Koteā ʼaē neʼe fai e Sehova? Neʼe ʼita koa ʼi te agakovi ʼa Kaino? Kailoa. ʼAki he agamālū, neʼe ina kole age kia Kaino pe koʼe ʼe ʼita lahi feiā. Neʼe toe fakamahino e Sehova kia Kaino te meʼa ʼaē neʼe feala ai hona “hikihiki.” (Senesi 4:3-7) ʼE moʼoni, ʼe fakahā e Sehova te agamālū ʼi hona ʼaluʼaga haohaoa.—Ekesote 34:6.

ʼE Fia ʼOlo Te Hahaʼi Kia Ia ʼe Agamālū Pea Mo Fakafimālie

7, 8. (a) ʼE tou lava ʼiloʼi lelei feafeaʼi te agamālū ʼa Sehova? (b) Koteā ʼaē ʼe fakahā ia Mateo 11:27-29 ʼo ʼuhiga mo Sehova pea mo Sesu?

7 ʼE feala ke tou mahino lelei ki te ʼu kalitate haohaoa ʼo Sehova mokā tou ako te maʼuli pea mo te minisitelio ʼo Sesu Kilisito. (Soane 1:18; 14:6-9) ʼI tana ʼi Kalilea ʼi te lua taʼu ʼo tana gāue fai faka mafola, neʼe fakahoko e Sesu te ʼu tuʼuga gāue mālohi ʼi Kolasini, mo Petesaita, mo Kapenaume, pea mo te tahi ʼu kolo. Kae tokolahi te hahaʼi neʼe fialahi pea neʼe mole nātou fia logo kia ia pea neʼe mole nātou fia tui kia te ia. Neʼe koteā ʼaē neʼe fai e Sesu? Logola neʼe ina fakamanatuʼi age kia nātou te ʼu fua ʼo tanatou heʼe faitotonu, kae neʼe ʼofa ia ki te ʼaluʼaga fakalaumālie ʼaē neʼe fakaʼofaʼofa ʼo te kau ‘am-haʼa’rèts, te hahaʼi māsisiva ʼo nātou.—Mateo 9:35, 36; 11:20-24.

8 Ko te ʼu gāue ʼaē neʼe fai e Sesu ki muli age neʼe fakahā ai neʼe ina “ ʼiloʼi katoa te Tāmai” pea mo faʼifaʼitaki kia te ia. Neʼe fai e Sesu ki te hahaʼi fuli te fakaafe fakaloto māfana ʼaenī: “Koutou ʼōmai kia te ʼau, ia koutou fuli ʼaē ʼe kinakina pea mo mafasia, pea ʼe ʼau fakafimālie anai koutou. Koutou toʼo kia koutou taku ʼakau toho pea ke koutou ako ia te ʼau, heʼe ʼau agamālū pea mo loto agavaivai, pea ʼe koutou maʼu anai he fīmālie ki ʼokotou nefesi.” ʼE mahino ia neʼe fakaloto fīmālie te ʼu palalau ʼaia kia nātou ʼaē neʼe taʼomia. ʼE toe fakaloto fīmālie te ʼu palalau ʼaia kia tatou ia ʼaho nei. Kapau ʼe tou kofu moʼoni ia te agamālū, pea ʼe tou kau anai ia nātou “ ʼaē ʼe lotolelei ia te ʼAlo ke ina fakahā” ki tana tāmai.—Mateo 11:27-29, MN.

9. Koteā te kalitate ʼaē ʼe pipiki ki te agamālū, pea he koʼe ko Sesu ʼe ko te faʼifaʼitaki lelei ʼi te faʼahi ʼaia?

9 Ko te kalitate ʼaē ʼe pipiki lelei ki te agamālū ʼe ko te agavaivai, ko he tahi ʼe “loto agavaivai.” ʼI te tahi faʼahi, ko ia ʼaē ʼe fialahi ʼe liliu ʼo laupisi pea ʼe feala ke ina gaohi koviʼi te hahaʼi peʼe mole kei ʼofa kia nātou. (Tāʼaga Lea 16:18, 19) Neʼe fakahā e Sesu te agavaivai ʼi tona minisitelio ʼi te kele. Māʼia mo tana hū ki Selusalemi ia ʼaho e ono ʼi muʼa ʼo tona mate pea mo vikiʼi ohage ko te Hau ʼo te kau Sutea, neʼe kehe ʼaupito ia mo te kau pule ʼo te malamanei. Neʼe ina fakahoko te lea faka polofeta ʼa Sakalia ʼo ʼuhiga mo te Mesia: “Koʼeni ko tou Hau ʼe haʼu kia te koe, ʼe agamālū pea ʼe heka ia ʼi te asino, ʼio, ʼi te asino veliveli, ko te ʼuhi ʼo te manu fetuku kavega.” (Mateo 21:5, MN; Sakalia 9:9) ʼI te meʼa neʼe hā ki te polofeta agatonu ko Taniela neʼe sio ai kia Sehova ʼe ina foaki te tuʼulaga pule ki tona ʼAlo. Kae ʼi te tahi lea faka polofeta ki muʼa atu, neʼe ina fakahā ko Sesu ʼe ko “te tagata ʼaē ʼe agavaivai ʼaupito ʼi te hahaʼi fuli pe.” Koia ʼe pipiki tahi te agamālū pea mo te agavaivai.—Taniela 4:17; 7:13, 14.

10. He koʼe ko te agamālū ʼe mole ko he kalitate ʼe vaivai?

10 Ko te agamālū ʼaē neʼe fakahā e Sehova pea mo Sesu ʼe tokoni mai kia tatou ke tou fakaōvi kia nāua. (Sakopo 4:8) Kae ʼe mole vaivai ia ia ʼaē ʼe agamālū. Kailoa ia! Ko Sehova, te ʼAtua māfimāfi, ʼe lahi ʼaupito tona mālohi. ʼE lahi tona ʼita ki te hahaʼi heʼe agatonu. (Isaia 30:27; 40:26) Pea mo Sesu neʼe ina fakatotonu ʼe nofo agatonu anai, māʼiape la ʼi tona fakahalaʼi e Satana te Tevolo. Neʼe mole ina tali te ʼu faifakatau kākā ʼaē neʼe fai e te kau takitaki lotu ʼi tona temi. (Mateo 4:1-11; 21:12, 13; Soane 2:13-17) Kae neʼe agamālū ʼi te ʼu temi ʼaē neʼe faihala ai tana kau ʼapositolo, pea neʼe ina kātakiʼi tonatou ʼu vaivaiʼaga. (Mateo 20:20-28) Koia neʼe ʼui fēnei ai e te tagata sivi Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te agamālū: “ ʼE agalelei kae ʼe toe mālohi ohage ko te ukamea.” ʼOfa pe ke tou fakahā te kalitate faka Kilisitiano ʼaia—te agamālū.

Te Tagata ʼAē Neʼe Lahi Tokotahi Tana Agamālū ʼi Tona Temi

11, 12. ʼUhi ko te faʼahiga ako ʼaē neʼe fai kia Moisese, he koʼe neʼe fakaofoofo tana agamālū?

11 Ko te tolu faʼifaʼitaki ʼaē ka tou vakaʼi ʼe ko te faʼifaʼitaki ʼo Moisese. ʼE ʼui e te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo ia “neʼe lahi tokotahi tana agavaivai ʼi te ʼu tagata fuli ʼaē neʼe maʼuʼuli ʼi te fuga kele.” (Faka au 12:3, kiʼi nota ʼi te lalo pasina) Neʼe tohi te ʼu palalau ʼaia ʼaki te takitaki ʼa te ʼAtua. ʼUhi ko te agamālū lahi ʼo Moisese neʼe feala ai ke ina tali te takitaki ʼa Sehova.

12 Neʼe mole ko he ako māhani ʼaē neʼe fai kia Moisese. Neʼe tokaga Sehova ke hāofaki te foha ʼaia ʼo te ʼu mātuʼa agatonu Hepeleo ʼi te temi ʼaē neʼe lahi ai te aga fakakākā ʼa te hahaʼi pea mo te fai fakapō. ʼI te ʼu ʼuluaki taʼu ʼo Moisese, neʼe tokaga tana faʼe kia ia, ʼo ina akoʼi fakalelei age kia ia ʼo ʼuhiga mo te ʼAtua moʼoni, ko Sehova. Ki muli age, neʼe ʼave ia ia ʼo taupau ʼi he koga meʼa neʼe kehe ʼaupito. Neʼe fakamatala fēnei e te ʼuluaki Kilisitiano ko Etieni, ʼaē neʼe mate faka maletile: “Nee fakaʼako Moisese ki te u poto fuape o te kau Esipito, nee . . . malohi [ia Moisese] i ana lea mo ana gaue.” (Gaue 7:22) Neʼe hā tana tui ʼi tana sio ki te gaohi koviʼi ʼo tona ʼu tēhina e te ʼu pule gāue ʼaē neʼe fakalogo kia Falaone. ʼUhi he neʼe ina matehi te tagata Esipito neʼe ina tā te tagata Hepeleo, neʼe tonu ai kia Moisese ke hola mai Esipito ki te fenua ʼo Matiane.—Ekesote 1:15, 16; 2:1-15; Hepeleo 11:24, 25.

13. Neʼe malave feafeaʼi kia Moisese te ʼu taʼu e 40 ʼaē neʼe nofo ai ʼi Matiane?

13 ʼI tona taʼu 40, neʼe tonu ke taupau e Moisese tona maʼuli ʼi te toafa. ʼI Matiane, neʼe felāveʼi mo te ʼu ʼofafine e toko fitu ʼo Leueli, pea neʼe tokoni kia nātou ke nātou ʼohu vai maʼa te faga manu ʼo tanatou tāmai. ʼI tanatou toe liliu ki tonatou loto fale, neʼe fakamatala fakafiafia e te ʼu taʼahine kia Leueli, neʼe ko “te tagata Esipito” ʼaē neʼe ina hāofaki nātou mai te ʼu tagata tauhi manu ʼaē neʼe nātou fia fihi mo nātou. Neʼe fakaafe ia ia e Leueli, pea neʼe nofo Moisese mo te famili ʼaia. Logola te ʼu fihifihia ʼaē neʼe tau mo ia, kae neʼe mole ina taupau he loto ʼita pea neʼe ina fetogi ai tona faʼahiga maʼuli ʼi te ʼu ʼaluʼaga foʼou ʼaia. Neʼe mole vaivai ʼi he temi tana fia fai te finegalo ʼo Sehova. ʼI te ʼu taʼu e 40 ʼaē neʼe ina taupau ai te faga ōvi ʼa Leueli, mo tana ʼohoana mo Sipola pea mo maʼu tona ʼu foha, neʼe maʼu pea mo fakatuputupu e Moisese te kalitate tāfito ʼaē ka ʼiloga kehe ia ia. Ei, ʼi tana kātakiʼi te ʼu faigataʼaʼia neʼe ako e Moisese te agamālū.—Ekesote 2:16-22; Gaue 7:29, 30.

14. Koutou fakamatala te meʼa neʼe hā ai te agamālū ʼa Moisese, ʼi tana takitaki ia Iselaele.

14 ʼI tona ʼosi fakanofo e Sehova ke ina takitaki te puleʼaga ʼo Iselaele, neʼe kei hā lelei pe te agamālū ʼa Moisese. Neʼe fakahā age e te tama tūpulaga kia Moisese ko Elitate pea mo Metate neʼe nā fai te ʼu gāue faka polofeta ʼi te nofoʼaga—kae neʼe mole nā maʼu te laumālie ʼo Sehova ʼaē neʼe ina folahi ki te toko 70 kau tagata matuʼa ʼaē neʼe tokoni kia Moisese. Neʼe tala fēnei age e Sosue: “Toku ʼAliki ko Moisese, tāʼofi ia nāua!” ʼAki he agamālū neʼe tali fēnei e Moisese: “ ʼE ke maheka maʼa ʼaku? Kailoa, ʼe ʼau fakaʼamu ke liliu te hahaʼi fuli ʼa Sehova ko he kau polofeta, koteʼuhi ʼe foaki anai e Sehova tona laumālie kia nātou!” (Faka au 11:26-29) Neʼe tokoni te agamālū ke fakatokatoka te ʼu fihi.

15. Logola ko Moisese neʼe ko he tagata agahala, kae he koʼe ʼe tonu ke tou mulimuli ki tana faʼifaʼitaki?

15 ʼI te tahi lakaga, neʼe hage neʼe puli te agamālū ʼa Moisese. ʼI Melipā, ʼaē ʼe tuʼu ōvi ki Katesi, neʼe mole ina faka kolōlia ia Sehova, ʼaē neʼe ina fai te milakulo. (Faka au 20:1, 9-13) Logola ko Moisese neʼe ko he tagata agahala, kae ko tana tui mālohi neʼe tokoni kia ia ʼi tona maʼuli katoa, pea ʼe tou leleiʼia ia ʼaho nei te agamālū lahi ʼaē neʼe ina maʼu.—Hepeleo 11:23-28.

Ko Te Aga Fefeka ʼe Kehe Mo Te Agamālū

16, 17. Koteā te fakatokaga ʼe feala ke tou maʼu ʼi te fakamatala ʼo Napale pea mo Apikaela?

16 ʼE tou maʼu te fakatokaga ʼi te meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi te temi ʼo Tavite, ʼi te ʼosi mate pe ʼo te polofeta ʼa te ʼAtua ko Samuele. Neʼe ko te taumatuʼa, ko Napale pea mo tona ʼohoana, ko Apikaela. Neʼe nā kehekehe ʼaupito! Ko Apikaela neʼe “poto lelei” kae ko tona ʼohoana neʼe “aga fefeka pea neʼe kovi tana ʼu aga.” ʼAki he aga fefeka, neʼe fakafisi ia Napale ki te kole meʼa kai ʼa te ʼu tagata ʼa Tavite, ʼaē neʼe nātou tokoni ki te leʼoleʼo ʼo te faga manu ʼa Napale mai te hahaʼi kaihaʼa. ʼI te ʼita ʼa Tavite, ko ia pea mo tana kūtuga tagata neʼe nātou toʼo tanatou ʼu heletā pea nātou ʼolo ko te tauʼi ʼo Napale.—1 Samuele 25:2-13.

17 ʼI te logo ʼa Apikaela ki te meʼa ʼaē neʼe hoko, neʼe ina teuteuʼi fakavilivili te pane, te vino, te kanoʼi manu, te ʼu foʼi kato neʼe fakamoho ʼaki te ʼu vite pea mo te ʼu fiku, pea neʼe ʼalu ʼo faka felāveʼi kia Tavite. Neʼe ina kolekole fēnei kia ia: “Ke tō kia te ʼau, Ê toku ʼaliki, te hala, pea fakalelei age, ke ke fakagafua age ki tau fafine kaugana ke lea atu ki ʼou taliga, pea fagono mai ki te ʼu palalau ʼo tau fafine kaugana.” Neʼe fakamalū te loto ʼo Tavite ʼi te kolekole ʼa Apikaela ʼaki he agamālū. ʼI tana ʼosi fakalogo ki te fakamahino ʼa Apikaela, neʼe ʼui fēnei e Tavite: “Ke tapuakiʼi ia Sehova, te ʼAtua ʼo Iselaele, ia ia ʼaē neʼe ina fekauʼi koe ke ke felāveʼi mo ʼau ʼi te ʼaho ʼaenī! Ke tapuakiʼi tau fakapotopoto pea ke tapuakiʼi ia koe, ia koe ʼaē neʼe ke tāʼofi ʼau, ʼi te ʼaho ʼaenī, ke mole ʼau kau ki he ligi toto.” (1 Samuele 25:18, 24, 32, 33) Ki muli age, ko te aga fefeka ʼa Napale neʼe iku ai ki tana mate. ʼUhi ko te ʼu kalitate ʼaē neʼe maʼu e Apikaela neʼe fiafia ai ʼi te liliu ko te ʼohoana ʼo Tavite. Ko tana agamālū ʼe ko he faʼifaʼitaki kia tatou fuli ʼaē ʼe tou tauhi kia Sehova ia ʼaho nei.—1 Samuele 25:36-42.

Tou Haga Kumi Te Agamālū

18, 19. (a) Koteā te ʼu fetogi ʼe tou fai mokā tou kofuʼi te agamālū? (b) Koteā ʼaē ʼe feala ke tokoni mai kia tatou ke tou fai he sivi lelei ʼo tatou?

18 Ko te agamālū ʼe ko he kalitate maʼuhiga. ʼE lahi age ʼi te agalelei, ʼaē ko he kalitate ʼe maʼu ʼi te loto ʼo he tahi pea mo ina fakafimālie te hahaʼi. ʼI te temi muʼa, neʼe lagi tou māhani ʼi te palalau fefeka pea mo tou agakovi. Kae ʼi tatatou ʼiloʼi te moʼoni ʼo te Tohi-Tapu, neʼe tou fetogi pea mo tou liliu ʼo felogoi lelei mo te hahaʼi. Neʼe talanoa ia Paulo ki te fetogi ʼaia ʼi tana uga fēnei te kau Kilisitiano: “Koutou kofuʼi foki te ʼu ʼofa mamahi ʼo te manavaʼofa, mo te agalelei, te manatu agavaivai, te agamālū pea mo te kātaki fualoa.” (Kolose 3:12, MN ) ʼE fakatātā e te Tohi-Tapu te fetogi ʼaia ki te fetogi ʼo te ʼu manu fekai—te lupo, te laione, te uluso, pea mo te gata—ʼo nātou liliu ohage ko te ʼu manu ʼaē neʼe fakalalata—te akeno, te ʼuhiʼi pipi, te pipi. (Isaia 11:6-9; 65:25) ʼE ōfo te hahaʼi ʼi tanatou sisio ki te fetogi lahi ʼaia ʼo te ʼu ʼulugaaga. Kae neʼe feala ke hoko te fetogi ʼaia ʼaki te gāue ʼa te laumālie ʼo te ʼAtua, heʼe kau te agamālū ki tona ʼu fua fakatalakitupua.

19 Ko tona faka ʼuhiga koa kapau kua tou fai te ʼu fetogi ʼaē ʼe ʼaoga pea mo foaki totatou maʼuli kia Sehova, ʼe mole kei ʼaoga ke tou faiga ke tou agamālū? Kailoa, heʼe hage pe ko te maʼua ʼaē ke tou tokaga tuʼumaʼu ke maʼa totatou ʼu mutuʼi meʼa foʼou pea mo tokalelei. Ko te lau ʼo te Folafola ʼa te ʼAtua pea mo te metitasio ki te ʼu faʼifaʼitaki ʼaē ʼe tuʼu ai, ʼe tokoni mai ke tou fai he sivi lelei ʼo tatou. Koteā ʼaē ʼe fakahā e te Folafola ʼa te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo koutou?—Sakopo 1:23-25.

20. Koteā ʼaē ʼe feala ke tou fai ke tou lava fakahā ai te agamālū?

20 ʼE kehekehe totatou ʼu agaaga. Ki ʼihi ʼu kaugana ʼa te ʼAtua ʼe faigafua kia nātou hanatou agamālū kae faigataʼa ki ʼihi. Kae ko te kau Kilisitiano fuli ʼe tonu ke nātou maʼu te fua ʼo te laumālie ʼo te ʼAtua, ʼaē ʼe kau kiai te agamālū. ʼAki te ʼofa, neʼe fakatotonu fēnei e Paulo kia Timoteo: “Tulikaki te faitotonu, te lotu mooni, te tui, te ofa, te kataki mo te agamalu.” (1 Timoteo 6:11) Ko te kupu “tulikaki” ʼe ina fakahā te ʼaoga ʼaē ke tou faiga lahi. Ko te tahi Tohi-Tapu ʼe ina fakaliliu fēnei te tokoni ʼaia: ‘Ke faiga kiai tou loto.’ (New Testament in Modern English, e J. B. Phillips) Kapau ʼe koutou faiga ke koutou metitasio ki te ʼu faʼifaʼitaki lelei ʼa te Folafola ʼa te ʼAtua, pea ʼe koutou manatuʼi tuʼumaʼu anai te ʼu faʼifaʼitaki ʼaia ʼo mole feala ke koutou galoʼi. ʼE nātou fetogi anai koutou pea mo takitaki koutou.—Sakopo 1:21.

21. (a) He koʼe ʼe tonu ke tou haga kumi te agamālū? (b) Koteā ʼaē ka tou vakaʼi anai ʼi te alatike ka hoa mai?

21 ʼI tatatou ʼu felogoi mo te hahaʼi, ʼe feala anai hatatou ʼiloʼi peʼe kua tou maʼu te agamālū. ʼE fehuʼi fēnei e te tisipulo ko Sakopo: “Ko ai ʼaē ʼe poto pea mo ʼatamai ia koutou? Ke ina fakahā tana agalelei ʼi tana ʼu gāue ʼaki te agamālū ʼaē ʼe pipiki ki te fakapotopoto.” (Sakopo 3:13, MN ) ʼE tou lava fakahā feafeaʼi te kalitate faka Kilisitiano ʼaia ʼi te loto fale, ʼi te minisitelio pea mo te kokelekasio? ʼE tou vakaʼi anai ʼi te alatike ka hoa mai te tokoni ki te faʼahi ʼaia.

Moʼo Fakamanatu

• Koteā ʼaē neʼe koutou ako ʼo ʼuhiga mo te agamālū ʼi te ʼu faʼifaʼitaki ʼo

• Sehova?

• Sesu?

• Moisese?

• Apikaela?

• He koʼe ʼe tonu ke tou haga kumi te agamālū?

[Paki ʼo te pasina 16]

He koʼe neʼe leleiʼia e Sehova te mōlaga ʼa Apele?

[Paki ʼo te pasina 17]

Neʼe fakahā e Sesu ʼe pipiki tahi te agamālū pea mo te agavaivai

[Paki ʼo te pasina 18]

Neʼe tuku e Moisese he faʼifaʼitaki lelei ʼo te agamālū

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae