Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w03 15/6 p. 12-17
  • Tou Faʼifaʼitakiʼi Ia Sehova Totatou ʼAtua ʼAē ʼe Mole Fakapalatahi

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Tou Faʼifaʼitakiʼi Ia Sehova Totatou ʼAtua ʼAē ʼe Mole Fakapalatahi
  • Te Tule Leʼo—2003
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Te Aga ʼa Te Hahaʼi ʼUhi Ko Te ʼu Gāue ʼa Sehova
  • Te ʼu Felogoi ʼa Apalahamo Mo Iselaele
  • Neʼe Mole Fakapalatahi Te Tagata Faiako Ko Sesu
  • Te ʼu Fua Lelei ʼo Te Mole Fakapalatahi
  • Tou Tekeʼi Te ʼu Manatu ʼAē ʼe Mole Lelei
  • Koutou “Faka Fālahi”
  • Ko He ʼu Puani Maʼuhiga ʼi Te Tohi ʼo Sosue
    Te Tule Leʼo—2004
  • Te ʼu Meʼa Neʼe Manatuʼi e Sosue
    Te Tule Leʼo—2002
  • ʼE Koutou Faʼifaʼitaki Koa Ki Totatou ʼAtua ʼAē ʼe Mole Fakapulepule?
    Te Tule Leʼo—1996
  • ʼE Hoko Moʼoni Ia Te Folafola ʼa Sehova
    Te Tule Leʼo—2007
Te Tule Leʼo—2003
w03 15/6 p. 12-17

Tou Faʼifaʼitakiʼi Ia Sehova Totatou ʼAtua ʼAē ʼe Mole Fakapalatahi

“ ʼE mole fakapalatahi te ʼAtua.”​—Loma 2⁠:​11, MN.

1, 2. (a) Neʼe koteā te fakatuʼutuʼu ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo te kau Kanaane fuli? (b) Koteā ʼaē neʼe fai e Sehova, pea koteā te ʼu fehuʼi ʼe malaga mai ai?

ʼI TANATOU nonofo ʼi te ʼu Mafa ʼo Moape ʼi te taʼu 1473 ʼi muʼa ʼo totatou temi, neʼe fakalogo fakalelei ia Iselaele kia Moisese. Neʼe nātou ʼamanaki felāveʼi mo te fihifihia mokā nātou fakalaka anai ʼi te Vaitafe ʼo Solotane. Neʼe fakahā e Moisese te fakatuʼutuʼu ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo Iselaele, ke nātou mālo ʼi te ʼu puleʼaga mālohi e fitu ʼo Kanaane ʼi te Kele ʼo Te Fakapapau. Koʼeni te ʼu palalau fakaloto mālohi ʼa Moisese: “ ʼE mahino papau ia ʼe tuku atu anai e Sehova tokotou ʼAtua ia nātou kia koutou, pea ʼe tonu anai ke koutou mālo ia nātou”! Neʼe mole tonu ke fai e Iselaele he fuakava mo nātou, pea neʼe mole tonu ke nātou ʼofa kia nātou.​—Teutalonome 1⁠:1; 7⁠:​1, 2.

2 Kae neʼe ʼi ai te famili e tahi neʼe fakahāo e Sehova mai te ʼuluaki kolo ʼaē neʼe ʼohofiʼi e Iselaele. Ko te ʼu hahaʼi mai te tahi ʼu kolo e fā neʼe puipui nātou e te ʼAtua. Koteā tona tupuʼaga? Koteā te ako ʼe tou maʼu ʼo ʼuhiga mo Sehova ʼi tana hāofaki te kau Kanaane ʼaia? Pea e feafeaʼi hatatou faʼifaʼitakiʼi ia ia?

Te Aga ʼa Te Hahaʼi ʼUhi Ko Te ʼu Gāue ʼa Sehova

3, 4. Neʼe malave feafeaʼi te ʼu mālo ʼa te kau Iselaele ki te hahaʼi ʼaē neʼe nonofo ʼi Kanaane?

3 Lolotoga te ʼu taʼu e 40 ʼo te nonofo ʼa te kau Iselaele ʼi te toafa ʼi muʼa ʼo tanatou hū ki te Kele ʼo Te Fakapapau, neʼe puipui e Sehova tana hahaʼi pea neʼe tau maʼa nātou. ʼI te potu saute ʼo te Kele ʼo Te Fakapapau, neʼe tau te kau Iselaele mo te hau Kanaane ʼo Alate. ʼAki te tokoni ʼa Sehova, neʼe mālo te kau Iselaele ʼi te hau ʼaia pea mo tana hahaʼi ʼi Holoma. (Faka au 21⁠:​1-3) Ki muli age, ko te kau Iselaele neʼe nātou foli te fenua ʼo Etome pea neʼe nātou ʼolo ʼi te potu noleto ki te potu noleto-esite ʼo te Tai Mate. ʼI te koga meʼa ʼaia, ʼaē neʼe ʼuluaki nofoʼi e te kau Moapite, neʼe kua nofoʼi leva e te kau Amolite. Neʼe mole loto te Hau Amolite ko Sihone ke fakalaka te kau Iselaele ʼi tona fenua. Pea neʼe tau ia Iselaele mo te Hau ʼaia ʼi Sahase, ʼe mahino ia ʼi te potu noleto ʼo te Vaitafe ʼo Alanone, ʼaē neʼe matehi ai Sihone. (Faka au 21⁠:​23, 24; Teutalonome 2⁠:​30-33) ʼI te potu taupotu ʼo te potu noleto, neʼe pule ai ia Oke ki te tahi kau Amolite ʼi Pasani. Logola neʼe lahi ia Oke, kae neʼe mole ina lava tauʼi ia Sehova. Neʼe matehi ia Oke ʼi Etelei. (Faka au 21⁠:​33-35; Teutalonome 3⁠:​1-3, 11) Ko te ʼu logo ʼo te ʼu mālo ʼaia ʼo fakatahiʼi mo te ʼu fakamatala ʼo te Mavae ʼa Iselaele mai Esipito neʼe malave mālohi ki te ʼu hahaʼi ʼaē neʼe maʼuʼuli ʼi Kanaane.a

4 ʼI te ʼuluaki hū ʼa Iselaele ki Kanaane ʼi tana ʼosi fakalaka ʼi Solotane, neʼe ina fakatuʼu tona nofoʼaga ʼi Kilekale. (Sosue 4⁠:​9-19) Neʼe tuʼu ōvi mai kiai te kolo ʼo Seliko mo tona ʼu kaupā lalahi. Neʼe tui te fafine Kanaane ko Laape ki te ʼu gāue ʼaē neʼe fai e Sehova. Koia ʼi te temi ʼaē neʼe fakaʼauha ai e Sehova ia Seliko, neʼe ina fakahāo ia Laape pea mo tona famili.​—Sosue 2⁠:​1-13; 6⁠:​17, 18; Sakopo 2⁠:⁠25.

5. Koteā ʼaē neʼe ina taki ai te kau Kapaonite ke nātou fai he puleʼaki fakapotopoto?

5 ʼOsi ʼaia, neʼe hake te kau Iselaele mai te ʼu mafa ʼaē ʼe ōvi ki te ʼu moʼuga ʼo te kolo. ʼI tana mulimuli ki te takitaki ʼa Sehova, neʼe fai e Sosue te ʼu puleʼaki fakapotopoto moʼo tauʼi te kolo ʼo Ai. (Sosue, kapite 8) Neʼe fakatahitahi te ʼu hau Kanaane ʼi tanatou logo ki te lavā ʼo te kolo ʼo Ai. (Sosue 9⁠:​1, 2) Neʼe kehe leva te fakatuʼutuʼu ʼaē neʼe fai e te kau Kapaonite ʼo te kolo Hivite ʼaē neʼe tuʼu ōvi mai. ʼE fakamatala fēnei ia Sosue 9⁠:​4, “neʼe nātou fai te puleʼaki fakapotopoto.” Ohage ko Laape, neʼe nātou logo ki te hāofaki e Sehova ʼo tona hahaʼi mai Esipito pea mo te lavā ʼa Sihone mo Oke ia nātou. (Sosue 9⁠:​6-10) Neʼe mahino ki te kau Kapaonite ʼe mole he ʼuhiga ʼo tanatou fakafeagai. Ko te kau Kapaonite pea mo te tahi ʼu kolo e tolu ʼe tuʼu ōvi mai​—ko Kefila, mo Peelote, pea mo Kiliate-Sealime​—neʼe nātou fekauʼi kia Sosue ʼi Kilekale, he kau fakafofoga ke nātou loi kia ia, ʼe nātou ʼōmai mai he fenua mamaʼo. Neʼe maui mālie te puleʼaki fakakākā ʼaia. Neʼe fai e Sosue te fuakava mo nātou ʼe fakamoʼoni ai ki tonatou hāofaki. Hili ʼaho e tolu kiai pea neʼe ʼiloʼi e Sosue mo te kau Iselaele ia tanatou kākā. Kae neʼe kua nātou fai tanatou fakapapau ʼaki ia Sehova, koia neʼe nātou taupau ai te fuakava ʼaē neʼe nātou fai. (Sosue 9⁠:​16-19) Neʼe tali koa ia Sehova ki te tonu ʼaia?

6. Neʼe tali feafeaʼi e Sehova ia te fuakava ʼaē neʼe fai e Sosue mo te kau Kapaonite?

6 Neʼe liliu te kau Kapaonite ko he hahaʼi tae fafie pea mo ʼohu vai maʼa te kau Iselaele, ʼo hoko aipe “ki te ʼaletale ʼa Sehova” ʼi te tapenakulo. (Sosue 9⁠:​21-27) Tahi ʼaē meʼa, ʼi te temi ʼaē neʼe ʼohofiʼi ai te kau Kapaonite e te ʼu hau Amolite e nima pea mo tanatou ʼu kautau, neʼe hāofaki faka milakulo ia nātou e Sehova. Neʼe lahi age te kau mamate ʼi te ʼua maka ia nātou ʼaē neʼe tauʼi e te ʼu kautau ʼa Sosue. Neʼe toe tali e Sehova te kole ʼa Sosue ke fakatuʼu te laʼā pea mo te māhina ke feala ai hanatou tauʼi katoa tonatou ʼu fili. Neʼe ʼui fēnei e Sosue: “Neʼe mole he ʼaho neʼe tatau mo te ʼaho ʼaia, ʼi muʼa atu pea ki muli age, ʼi te fakalogo ʼa Sehova ki te leʼo ʼo he tagata, koteʼuhi neʼe tau ia Sehova maʼa Iselaele.”​—Sosue 10⁠:​1-14.

7. Koteā te moʼoni ʼaē neʼe talanoa kiai ia Petelo pea neʼe hā ʼi ʼihi Kanaane?

7 Neʼe manavasiʼi kia Sehova ia te fafine Kanaane ko Laape pea mo tona famili, ʼo feiā mo te kau Kapaonite, pea neʼe nātou fai te ʼu gāue ʼe hā ai tanatou manavasiʼi ʼaia. ʼE hā lelei ʼi te meʼa ʼaē neʼe hoko kia nātou ia te moʼoni neʼe palalau kiai ia te ʼapositolo Kilisitiano ko Petelo ʼi tana ʼui fēnei: “Ko te ʼAtua ʼe mole fakapalatahi; kae ʼi te puleʼaga fuli pe ko te tagata ʼaē ʼe manavasiʼi kia te ia pea mo ina maʼuliʼi te faitotonu ʼe ina tali leleiʼi ia ia.”​—Gaue 10⁠:​34, 35, MN.

Te ʼu Felogoi ʼa Apalahamo Mo Iselaele

8, 9. Neʼe ʼiloga feafeaʼi te mole fakapalatahi ʼa Sehova ʼi tana ʼu felogoi mo Apalahamo pea mo te puleʼaga ʼo Iselaele?

8 Neʼe fakahā lelei e te tisipulo ko Sakopo ia te ʼofa makehe ʼa te ʼAtua ʼi Tana ʼu felogoi ʼaē mo Apalahamo pea mo tona hōloga. Neʼe ko te tui ʼa Apalahamo ʼaē neʼe tupu ai tana “kaumeʼa [mo] Sehova” kae neʼe mole ko tona lanu. (Sakopo 2⁠:​23, MN ) ʼUhi ko te tui pea mo te ʼofa ʼa Apalahamo kia Sehova, neʼe tapuakinaʼi ai tona hōloga. (2 Fakamatala 20⁠:⁠7) Neʼe fakapapau fēnei e Sehova kia Apalahamo: “ ʼE ʼau tapuakiʼi moʼoni anai ia koe pea ʼe ʼau fakahahaʼi moʼoni anai tou hāko ke hage ko te ʼu fetuʼu ʼo te lagi pea ke hage ko te ʼu fisiʼi ʼone ʼo te matatai.” Kae koutou fakatokagaʼi te fakapapau ʼi te vaega ʼaē ʼe hoa mai: “ ʼAki tou hāko ʼe tapuakina moʼoni ai anai te ʼatu puleʼaga fuli pe ʼo te kele.”​—Senesi 22⁠:​17, 18; Loma 4⁠:​1-8.

9 Ko Sehova neʼe mole fakapalatahi, he neʼe ina fakahā ʼi tana ʼu felogoi mo Iselaele te ʼu meʼa ʼaē ʼe ina lava fai maʼa nātou ʼaē ʼe fakalogo kia te ia. Ko te ʼu taʼi felogoi ʼaia ʼe ko he ʼu faʼifaʼitaki ʼo ʼuhiga mo te ʼofa agatonu ʼa Sehova ki tana kau kaugana agatonu. Logola ko Iselaele neʼe ko te “koloā makehe” ʼa Sehova, kae neʼe toe fakahā pe e te ʼAtua tona manavaʼofa ki te hahaʼi kehe. (Ekesote 19⁠:5; Teutalonome 7⁠:​6-8) ʼIo neʼe hāofaki e Sehova ia Iselaele mai tana popūla ʼi Esipito pea neʼe ina tala fēnei ai: “Neʼe ko koutou pe ʼaē neʼe ʼau ʼiloʼi ʼi te ʼu famili fuli ʼo te kele.” Kae ʼaki te polofeta ko Amosi pea mo ʼihi age, neʼe toe fakapapauʼi e Sehova he ʼamanaki taulekaleka ki te hahaʼi ʼo “te ʼu puleʼaga fuli.”​—Amosi 3⁠:2; 9⁠:​11, 12; Isaia 2⁠:​2-4.

Neʼe Mole Fakapalatahi Te Tagata Faiako Ko Sesu

10. Neʼe faʼifaʼitakiʼi feafeaʼi e Sesu tana Tāmai ʼi tana mole fakapalatahi?

10 Lolotoga tona minisitelio ʼi te kele, neʼe faʼifaʼitakiʼi e Sesu ia te mole fakapalatahi ʼa Sehova, he neʼe ina fakafofoga lelei ia tana Tāmai. (Hepeleo 1⁠:⁠3) Ko tana ʼuluaki gāue ʼi te temi ʼaia ke ina maʼu “te u ovi kua puli o te api o Iselaele.” Kae neʼe toe fai faka mafola pe ki te fafine Samalitana ʼi te vai keli. (Mateo 15⁠:24; Soane 4⁠:​7-30) Neʼe ina toe fai mo te milakulo ʼaē neʼe kole age e te tagata ofisie solia, neʼe mole ko he tagata Sutea. (Luka 7⁠:​1-10) Neʼe ina fai tana ʼu gāue ʼaia moʼo toe fakahā ia te ʼofa ʼo te ʼAtua ki te hahaʼi. Neʼe toe lahi age te fai faka mafola ʼa te kau tisipulo ʼa Sesu. ʼE hā lelei mai, neʼe mole ko te lanu ʼo te hahaʼi ʼaē neʼe tapuakina ai nātou e Sehova kae neʼe tupu ko tanatou aga. Ko te hahaʼi agavaivai pea mo fakamalotoloto ʼaē ʼe nātou fia fai ki te moʼoni ʼe nātou tali leleiʼi te logo lelei ʼo te Puleʼaga. Kae ko te hahaʼi fialahi pea mo fiatuʼu ʼe nātou moamoagaʼi ia Sesu pea mo tana logo. Neʼe ʼui fēnei e Sesu: “E au fakavikiviki kia te koe, Tamai, te Aliki o Selo mo te kelekele koteuhi nee ke fufu ia mea aeni mai te kau poto mo te kau atamai pea nee ke fakaha ia ki te u fanau liliki. Io, Tamai nee ko tou loto aia i ou mua.” (Luka 10⁠:21) Ka tou fakatafito ia tatatou felogoi mo te hahaʼi ki te ʼofa pea mo te tui, ʼe mole tou fakapalatahi, pea ko te meʼa ʼaia ʼe leleiʼia e Sehova.

11. Neʼe fakahā feafeaʼi e te ʼuluaki kokelekasio faka Kilisitiano ʼe mole nātou fakapalatahi?

11 ʼI te ʼuluaki kokelekasio faka Kilisitiano, neʼe fakaʼaogaʼi tatau pe ia te kau Sutea pea mo te kau Senitile. Neʼe fakamahino fēnei e Paulo: “Ko te kolōlia, mo te fakaʼapaʼapa pea mo te tokalelei ki te tagata fuape ʼaē ʼe ina fai te meʼa ʼe lelei, ʼuluaki maʼa te Sutea pea toe feiā maʼa te Keleka. Koteʼuhi ʼe mole fakapalatahi te ʼAtua.”b (Loma 2⁠:​10, 11, MN ) ʼE mole ko tanatou lanu ʼaē ʼe tupu ai tanatou maʼu te ʼofa makehe ʼa Sehova, kae ʼuhi ko tanatou aga, tanatou fakalogo ʼaē kia Sehova pea mo te ʼu fakatuʼutuʼu ʼaē neʼe ina foaki ʼaki te totogi ʼo tona ʼAlo, ko Sesu. (Soane 3⁠:​16, 36) Neʼe tohi fēnei e Paulo: “ ʼE mole Sutea ia ia ʼaē ʼi tuʼa, pea ʼe mole ko he silikosisio ʼo tuʼa ʼi te kakano. Kae ʼe Sutea ia ia ʼaē ʼi loto, pea ko tona silikosisio ʼe ko te silikosisio ʼo tona loto ʼaki te laumālie, pea ʼe mole fai ʼaki he lao ʼe tohi.” ʼI te fakaʼaogaʼi ʼo te kupu “Sutea” (ko tona faka ʼuhiga “mai Suta,” peʼe toe faka ʼuhiga fakavikiviki), neʼe toe ʼui fēnei e Paulo: “ ʼE mole haʼu te fakavikiviki ʼaia mai te tagata kae mai te ʼAtua.” (Loma 2⁠:​28, 29, MN ) Ko te fakavikiviki ʼa Sehova ʼe mole fakapalatahi. Kae feafeaʼi kia tatou?

12. Koteā te ʼamanaki ʼe fakahā ia Apokalipesi 7⁠:​9, pea ʼe fai kia ai?

12 Ki muli age, ʼi te meʼa neʼe hā, neʼe sio ia te ʼapositolo ko Soane ki te kau Kilisitiano fakanofo agatonu, neʼe fakahāhā ʼe ko he puleʼaga fakalaumālie ʼo te toko 144 000, “neʼe fakaʼiloga mai te ʼu telepi fuli ʼo te ʼu foha ʼo Iselaele.” ʼI te ʼosi ʼo te ʼu meʼa ʼaia, neʼe toe sio ia Soane ki “te toe hahaʼi tokolahi . . . mai te ʼu fenua fuli pea mo te ʼu telepi pea mo te ʼu hahaʼi pea mo te ʼu lea fuli, ʼe nātou tutuʼu ia muʼa ʼo te hekaʼaga faka hau pea ia muʼa ʼo te Akeno, ʼe nātou kofuʼi te ʼu kofu hina; pea neʼe ʼi ai te ʼu palema ʼi ʼonatou nima.” (Apokalipesi 7⁠:​4, 9, MN ) Koia, ʼe mole maʼu ʼi te kokelekasio faka Kilisitiano ʼo te temi nei ia te fakapalatahi. Ko te hahaʼi mai te ʼu fenua kehekehe ʼe nātou maʼu te ʼamanaki ke nātou hāo ʼi te “mamahi lahi” ʼaē ka hoko mai, pea mo ʼiʼinu ʼi te mālama foʼou ia te “ ʼu matapuna vai ʼo te maʼuli”.​—Apokalipesi 7⁠:​14-17, MN.

Te ʼu Fua Lelei ʼo Te Mole Fakapalatahi

13-15. (a) ʼE tou lava tekeʼi feafeaʼi ia te fehiʼa ki he ʼu lanu pea mo he ʼu agaʼi fenua? (b) Koutou fakahā he ʼu faʼifaʼitaki ʼo te ʼu fua lelei mokā fakahā te agalelei.

13 ʼE ʼiloʼi lelei tatou e Sehova, ohage ko he tāmai agalelei ʼe ina ʼiloʼi tana fānau. ʼO toe feiā pe mo tatou, kapau ʼe tou mahino ki te agaʼi fenua pea mo te lanu ʼo te hahaʼi, pea ʼe mole tou tokagaʼi anai te kehekehe ʼo totatou ʼu maʼuli. ʼE mole kei faka maʼuhigaʼi te lanu, pea kua mālohi te ʼu felogoi fakakaumeʼa pea mo te ʼofa. Kua hikihiki te logo tahi. (1 Kolonito 9⁠:​19-23) ʼE hā lelei ia te faʼahi ʼaia ʼi te gāue ʼa te kau misionea, ʼi tanatou ʼolo ʼo pionie ʼi te ʼu fenua kehe. ʼE nātou ʼoʼofa fakamalotoloto ki te hahaʼi ʼo te ʼu fenua ʼaia, pea ʼe mole tuai te felogoi lelei ʼa te kau misionea ʼaia pea mo te ʼu kokelekasio ʼo te ʼu kolo ʼaē ʼe nātou gāue ai.​—Filipe 2⁠:⁠4.

14 ʼE lahi te ʼu fenua ʼe hā ai te fua lelei ʼo te mole fakapalatahi. Ko Aklilu ʼaē ʼe haʼu mai Etiopea, neʼe maʼuli tokotahi ʼi te kolo lahi ʼo Pilitania ko Lonitoni. Neʼe lahi age tana logoʼi tana nofo tokotahi, ʼuhi ko te fehiʼa ʼa te hahaʼi ʼo te ʼu kolo lalahi ʼo te Eulopa ki te hahaʼi mai te ʼu fenua kehe. Kae neʼe kehekehe leva mo te meʼa ʼaē neʼe sio kiai ia Aklilu ʼi te temi ʼaē neʼe ʼalu ai ki te fono faka Kilisitiano ʼi te Fale ʼo Te Puleʼaga ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova! Ko te kokelekasio neʼe nātou fakatalitali leleiʼi ia ia, pea mole tuai tana fakamāmāhani mo nātou ʼi te kokelekasio. Neʼe vave tana tuputupu he neʼe lahi tona loto fakafetaʼi ki te Tupuʼaga. Pea neʼe ina kumi te ʼu faigamālie moʼo faka mafola ki ʼihi ia te logo lelei ʼo te Puleʼaga ʼi te tisitilike ʼaia. ʼI te tahi ʼaho, ʼi te fehuʼi age e te tēhina ʼaē neʼe kaugā fai faka mafola mo ia, pe koteā tana ʼu fakatuʼutuʼu ʼi tona maʼuli, neʼe ʼui atu aipe, ʼe ina fakaʼamu ʼi he ʼaho ke kau ʼi he kokelekasio ʼe lea faka Amharique. ʼI te ʼiloʼi e te kau tagata ʼāfea ʼo te kokelekasio lea Fakapilitānia ia te meʼa ʼaia, neʼe nātou lotolelei ke fai he fakatuʼutuʼu ke fai he akonaki ʼi te lea ʼa Aklilu. Ko te ʼu fakaafe ʼaē neʼe fai ki te akonaki ʼaia neʼe faka fealagia ai ki te hahaʼi matāpule pea mo te hahaʼi ʼo te kolo ke nātou fakatahi moʼo lagolago ki te ʼuluaki akonaki lea faka Amharique ʼaē neʼe fai ʼi te fono ʼi Pilitania. Ia ʼaho nei, ko te kau Etiopea pea mo ʼihi ʼo te koga meʼa ʼaia ʼe nātou logo tahi ʼi te kokelekasio lea faka Amharique. ʼI te koga meʼa ʼaia, neʼe vave te tuputupu ʼa te hahaʼi, ʼo nātou foaki tonatou maʼuli kia Sehova ʼi te papitema.​—Gaue 8⁠:​26-36.

15 Ko te ʼu agaaga pea mo te ʼu lanu ʼe kehekehe. ʼE mole ʼi ai he tahi ʼe māʼoluga peʼe mālalo, ʼe nātou kehekehe pe ʼuhi ko tonatou ʼu ʼulugaaga. ʼI tanatou sio ki te papitema ʼa te kau kaugana foʼou ʼa Sehova ʼi te motu ʼo Maleta, neʼe fetāgihi fakafiafia te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼo te motu ʼaia ʼo feiā mo te kau Fakamoʼoni mai Pilitania. Neʼe fakahā e te ʼu kūtuga ʼo Maleta pea mo Pilitania te ʼu meʼa ʼaē ʼi ʼonatou loto ʼi hona ʼu faʼahiga ʼaluʼaga kehekehe, pea ko tonatou ʼofa lahi ʼaē kia Sehova ʼaē neʼe ina fakamālohiʼi tanatou ʼu felogoi faka Kilisitiano.​—Pesalemo 133⁠:1; Kolose 3⁠:⁠14.

Tou Tekeʼi Te ʼu Manatu ʼAē ʼe Mole Lelei

16-18. Koutou fakamatala he meʼa neʼe hoko ʼe fakamoʼoni ai ʼe feala ʼi te kokelekasio faka Kilisitiano, ke tekeʼi he ʼu manatu ʼe kovi ʼo ʼuhiga mo he faʼahiga lanu.

16 Kapau ʼe tuputupu totatou ʼofa kia Sehova pea mo totatou ʼu tēhina, pea ʼe lahi anai ia tatatou faʼifaʼitakiʼi ia Sehova ʼi tatatou faʼahiga sio ʼaē ki te hahaʼi. ʼE feala pe ke tou tekeʼi te ʼu faʼahiga manatu kovi neʼe feala ke tou maʼu ʼo ʼuhiga mo he fenua, mo he lanu, peʼe ko he agaʼi fenua. Ohage la ko te faʼifaʼitaki ʼa Albert, ʼaē neʼe kau ʼi te foʼi kautau Pilitania ʼi te Lua Tau Faka Malamanei, pea neʼe pilisoniʼi e te kau Saponia ʼi te temi ʼaē neʼe nātou ʼohofiʼi ai ia Singapour ʼi te taʼu 1942. Ki muli age neʼe gāue ia taʼu e tolu vaelua ʼi te “ Chemin de fer de la Mort ”, ʼaē neʼe tuʼu ōvi ki te ʼalesō ʼo te vaitafe ko Kwai. ʼI tona faka ʼāteaina ʼi te ʼosi ʼo te tau, neʼe kilo 32 te mamafa ʼo tona sino, neʼe fasi tona kaugao pea mo tona ihu, neʼe mamahi fatu mo kama tona ʼulu, pea neʼe ina maʼu te mahaki ko te malaria. Kae neʼe fakaʼofaʼofa age te maʼuli ʼo te ʼu toko lauʼi afe ʼaē neʼe pilisoni mo ia; pea tokolahi neʼe nātou mamate ai. ʼI te liliu ʼa Albert kiō ia ʼi te taʼu 1945 neʼe ko he tagata agakovi pea mo lotokovi, pea neʼe mole kei fia tauhi ki te ʼAtua mo te lotu ʼuhi ko te ʼu meʼa fakalialia ʼaē neʼe sio pea mo hoko kia ia.

17 Ko Irene te ʼohoana ʼo Albert neʼe liliu ko he Fakamoʼoni ʼa Sehova. Moʼo fakafimālie te loto ʼo tona ʼohoana, neʼe kau ia Albert ki ʼihi fono ʼo te kokelekasio ʼo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova. Ko Paul ʼe ko he tūpulaga Kilisitiano ʼe minisi temi katoa neʼe ina ʼaʼahi ia Albert ke fai hana ako Tohi-Tapu. Mole tuai, pea neʼe mahino kia Albert ko Sehova ʼe ina sioʼi te loto ʼo te hahaʼi. Pea neʼe ina foaki tona maʼuli kia Sehova ʼo papitema.

18 Ki muli age neʼe ʼalu ia Paul ki Lonitoni, pea neʼe ina ako te lea faka Saponia pea neʼe kau ki te kokelekasio lea faka Saponia. ʼI te temi ʼaē neʼe ina fakatuʼutuʼu ai ke ʼalu mo ni ʼu Fakamoʼoni Saponia ki tona kokelekasio ʼāfea, neʼe fakamanatuʼi age e te ʼu tēhina ia te ʼita ʼa Albert ki te kau Saponia. Heʼe talu te liliu ʼa Albert ki Pilitania, neʼe mole fia felāveʼi mo he Saponia; koia neʼe feʼekeʼaki ai e te ʼu tēhina peʼe feafeaʼi ʼapē mokā felāveʼi anai mo te ʼu tēhina Saponia. Kae neʼe mole tonu ke nātou tuʼaniaʼi te faʼahi ʼaia, heʼe ko Albert neʼe ina tali leleiʼi tona ʼu tēhina ʼaki te ʼofa fakatautehina.​—1 Petelo 3⁠:​8, 9.

Koutou “Faka Fālahi”

19. Koteā te tokoni ʼa te ʼapositolo ko Paulo ʼe lava tokoni mai kia tatou mo kapau ʼe tou fakapalatahi?

19 Neʼe tohi e te Hau poto ko Salomone: “ ʼE mole lelei ia te fakapalatahi.” (Tāʼaga Lea 28⁠:21) ʼE faigafua age hatatou fakaōvi ki te hahaʼi ʼaē ʼe tou ʼiloʼi lelei. Kae ʼi ʼihi temi, ʼe mole tou faʼa ʼofa lelei kia nātou ʼaē ʼe mole tou ʼiloʼi lelei. Ko te taʼi fakapalatahi ʼaia ʼe mole tau mo he kaugana ʼa Sehova. ʼE mahino ia, ʼe tonu anai ke tou muliʼi fuli te tokoni ʼa Paulo ʼaē ke tou “faka fālahi”​—ei, tou faka fālahi totatou ʼofa ki totatou ʼu tēhina ʼaē ʼe ʼōmai mai te ʼu fenua kehekehe.​—2 Kolonito 6⁠:​13, MN.

20. Koteā te ʼu ʼaluʼaga ʼi totatou maʼuli ʼe tonu ke tou faʼifaʼitakiʼi ai ia Sehova, totatou ʼAtua ʼaē ʼe mole fakapalatahi?

20 Peʼe tou maʼu te pilivilesio ʼaē ke tou maʼuʼuli ʼi selo peʼe ko te ʼamanaki ʼaē ke tou maʼuʼuli heʼegata ʼi te kele, ko te mole fakapalatahi, ʼe ina faka fealagia anai ke tou logo tahi ohage ko he faga ōvi e tahi, ʼi he takitaki ʼa he Tagata Tauhi Ōvi e tahi. (Efeso 4⁠:​4, 5, 16) Kapau ʼe tou faiga ke tou faʼifaʼitakiʼi ia Sehova totatou ʼAtua ʼaē ʼe mole fakapalatahi, pea ʼe tokoni anai te faʼahi ʼaia kia tatou ʼi totatou minisitelio, ʼi totatou famili, ʼi te kokelekasio, pea mo te ʼu faʼahi fuli ʼo totatou maʼuli. ʼO feafeaʼi? Ko te alatike ka hoa mai ʼe tali anai ki te faʼahi ʼaia.

[Kiʼi nota]

a Ki muli age, neʼe hivaʼi te logona ʼo Sehova ʼi te ʼu katiko taputapu.​—Pesalemo 135⁠:​8-11; 136⁠:​11-20.

b Ko te kupu “kau Keleka” ʼe faka ʼuhiga ki te kau Senitile.​—ʼI te ʼUluaki Tohi Étude perspicace des Écritures, ʼi te pasina 1025-6 ʼaē neʼe tā e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova.

ʼE Koutou Tali Feafeaʼi Anai?

• Neʼe fakahā feafeaʼi e Sehova kia Laape pea mo te kau Kapaonite ʼe mole fakapalatahi?

• Neʼe fakahā feafeaʼi e Sesu ʼi tana faiakonaki ʼe mole fakapalatahi?

• Koteā ʼaē ʼe lava tokoni mai kia tatou ke mole tou fehiʼa ki he agaʼi fenua peʼe ko he lanu?

[Paki ʼo te pasina 13]

Te kamataʼaga ʼo te ʼohofiʼi ʼo Kanaane e Iselaele

[Paki ʼo te pasina 15]

Neʼe toe fagonogono ia Sesu ki he fafine Samalitana

[Paki ʼo te pasina 16]

Ko he akonaki ʼi te lea faka ‘ Amharique ’ ʼi Pilitania

[Paki ʼo te pasina 16]

Ko te ʼofa ʼa Albert kia Sehova neʼe tokoni kia ia ke ina tekeʼi tona lotokovi

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae