Te Kumi ʼo He Takitaki ʼe Lelei
“ ʼE au fakatotonu atu, mavae ʼi henī heʼe mole kei mātou loto kiā koe. ʼAki te huafa ʼo te ʼAtua, mavae ʼi henī!”—Ko te ʼu palalau ʼaia neʼe fai e Oliver Cromwell kae neʼe toe toʼo e Leopold Amery, ʼe kau ʼi te Puleʼaga Pilitania.
Neʼe fakaʼofaʼofa ʼosi ia te Lua Tau Faka Malamanei lolotoga māhina e valu, pea neʼe mole mālo te kau Pilitania pea mo te ʼu fenua fuli ʼaē neʼe kau fakatahi mo nātou ki te tau ʼaia. Maʼa Leopold Amery pea mo ʼihi ʼo te puleʼaga, neʼe tonu ke fetogi te kau takitaki ʼo te puleʼaga. Koia ʼi te Fale Fono Fakafenua ʼo te ʼaho 7 ʼo Maio 1940, neʼe fai ai e Amery ia te ʼu palalau ʼaē ʼe tuʼu ʼi ʼoluga ki te ʼUluaki Minisi ko Neville Chamberlain. Hili kiai ʼaho e tolu, neʼe fakahifo ia Chamberlain ʼi tona tuʼulaga, kae fakanofo ia Winston Churchill.
ʼE ʼAOGA ke takitaki te hahaʼi, kae ʼe mole lelei mo kapau ʼe fai ʼaki pe te mālohi fakatagata. Māʼiape la mo te famili, ʼe tonu ki te tāmai ke ina fakahoko lelei tona ʼu maʼua faka famili ke fiafia tona ʼohoana pea mo tana ʼu fānau. Pea e feafeaʼi age la ki te ʼu maʼua fakafenua ʼa he tahi ʼe ina takitaki he fenua peʼe ko te malamanei! Koia ʼe faigataʼa te maʼu ʼo he kau takitaki lelei.
Koia lolotoga ni sēkulō, neʼe lahi ʼaupito te ʼu hau neʼe fakanofo, mo te ʼu fakafeagai ki te ʼu puleʼaga, mo te fakahifo ʼo he puleʼaga, mo te ʼu vote, mo te ʼu fai fakapō, pea mo te ʼu fetogi puleʼaga. Neʼe fakanofo pea mo fakahifo te ʼu hau, te ʼu ʼuluaki minisi, te ʼu tama ʼaliki, te ʼu pelesita, pea mo te ʼu sikalaipe. ʼO feiā aipe mo te kau takitaki mālohi, neʼe fakahifo nātou he neʼe hoko te ʼu fetogi fakapunamaʼuli. (Vakaʼi ia te talanoa ʼaē ʼe ʼatakai “Neʼe Fakahifo Fakapunamaʼuli,” ʼi te pasina 5.) Pea ʼe maʼu gataʼa he tagata takitaki ʼe tāu mo feʼauga pea mo feala ke nofo fualoa ʼi te ʼu tuʼulaga ʼaia.
“ ʼE Tonu Pe Ke Tou Kātakiʼi Ia Te Kau Takitaki ʼo Te Temi Nei”—ʼE ʼi Ai Koa Hotatou Holaʼaga?
Koia ʼe mole tou punamaʼuli ai ki te mole kei falala ʼa te hahaʼi tokolahi mokā fakanofo he kau takitaki ʼe lelei. ʼI ʼihi fenua ʼi te ʼu temi vote, ʼe ʼasi lelei ai ʼosi ia te lotolotolua pea mo te heʼe ʼamanaki ʼa te hahaʼi. ʼI Afelika, neʼe ʼui fēnei e te tagata fai sulunale ko Geoff Hill: “Kua lahi te lotolotolua pea ko te hahaʼi ʼe mole kei nātou fia vote heʼe mole kei nātou falala ʼe feala ki he puleʼaga ke ina fetogi tonatou ʼu fihifihia. . . . ʼI Afelika, ka mole vote te hahaʼi, ʼe mole faka ʼuhiga leva kua nātou maʼuli fiafia, kae ʼi te agamāhani ʼe nātou fakahā ʼaki tanatou mole ʼolo ʼo vote, ʼe nātou tagi ki te puleʼaga ke sio ifo ki tonatou ʼu fihifihia.” ʼO toe feiā pe, ko te tagata faitohi sulunale ʼi Amelika, neʼe ina tohi fēnei ʼo ʼuhiga mo te vote ʼaē neʼe ʼamanaki fai: “ ʼE au fakaʼamu ke kau ki te hahaʼi ʼaē ka voteʼi, he tahi ʼe ina maʼu te ʼu kalitate lelei fuli.” ʼO ina toe ʼui fēnei: “ ʼE mahino papau ia ʼe mole maʼu anai he tahi feiā. Tou fai ʼaki pe la te kau takitaki ʼaia.”
Kae ʼe moʼoni koa tana ʼui ʼaē ke “tou fai ʼaki pe la” ʼaki ia te kau takitaki heʼe haohaoa ʼaia? ʼE mole feala anai koa ʼi he ʼaho ke maʼu ai he kau takitaki lelei ʼuhi ko te mole lava fakahoko e te kau takitaki ʼo te tuʼu ʼaenī ia tanatou ʼu fakatuʼutuʼu? Kailoa, ʼe feala ke tou maʼu he takitaki ʼe lelei age. Ko te alatike ʼaē ka hoa mai, ʼe talanoa anai pe ko ai te takitaki lelei ʼaia, pea mo te ʼu lelei ʼaē ka maʼu anai e te ʼu lauʼi miliona hahaʼi ʼo te ʼu lanu kehekehe—ʼo kau kiai mo koutou.
[Paki ʼo te pasina 3]
ʼI ʼoluga ʼi te faʼahi hema: Neville Chamberlain
ʼI ʼoluga ʼi te faʼahi mataʼu: Leopold Amery
ʼI lalo: Winston Churchill
[Haʼuʼaga ʼo te paki]
Chamberlain: Photo by Jimmy Sime/Central Press/Getty Images; Amery: Photo by Kurt Hutton/Picture Post/Getty Images; Churchill: The Trustees of the Imperial War Museum (MH 26392)