Ko Ai ʼAē ʼe Tau Mo Feʼauga Ke Ina Takitaki Tatou Ia ʼAho Nei?
ʼI te taʼu 1940, neʼe hoko te fihi ʼa te kau takitaki ʼo te Puleʼaga Pilitania. Ko te tagata ko David Lloyd George, ʼaē neʼe taʼu fitugofulu-ma-fitu, neʼe fakalogo ki te fihi ʼaia, pea ʼi te ʼUluaki Tau Faka Malamanei neʼe ina taki te kau Pilitania ki te mālo. Lolotoga te ʼu taʼu ʼaē neʼe fai politike ai neʼe feala tana sivisivi lelei te gāue ʼa te kau politike. ʼI te akonaki neʼe ina fai ʼi te ʼaho 8 ʼo Maio ʼi te Fale Fono Fakafenua, neʼe ina ʼui fēnei: “ ʼE tali e te hahaʼi ʼo he fenua ia te ʼu sakilifisio fuli ʼaē ʼe kole age kiā nātou, mo kapau ʼe ʼi ai he takitaki, mo kapau ʼe fakahā lelei e te Puleʼaga tana ʼu fakatuʼutuʼu, pea ʼe toe falala ia te hahaʼi mo kapau ko te kau takitaki ʼe nātou gāue fakamalotoloto.”
NEʼE hā lelei ʼi te ʼu palalau ʼa Lloyd George, ʼe fakaʼamu e te hahaʼi ʼo ʼuhiga mo te kau takitaki ke nātou tāu mo feʼauga mo te tuʼulaga ʼaia, pea mo nātou gāue fakamalotoloto ke nātou fakahoko he ʼu fetogi. Neʼe ʼui fēnei e te fafine neʼe gāue ki te ʼu vote: “Ka ʼolo te hahaʼi ʼo vote ke fakanofo he pelesita, ʼe nātou fili he tahi ʼe nātou lava falala ki ai ʼo ʼuhiga mo tonatou maʼuli, mo tonatou ka haʼu, pea mo te maʼuli ʼo tanatou fānau.” Ko te maʼu ʼo te taʼi falala ʼaia ʼe ko he toe gāue maʼuhiga. Koteā tona tupuʼaga?
ʼI te lahi fau ʼo te ʼu fihifihia ʼe hage ʼe mata faigataʼa te maʼu ʼo he puleʼaki kiai. Ohage la, ko ai te takitaki ʼaē kua ina maʼu te poto pea mo te mālohi moʼo pulihi ʼo te fai fakapō pea mo te tau? Ko ai ʼi te kau takitaki ʼo te temi nei ʼe ina maʼu te mālohi pea mo te manavaʼofa moʼo foaki ki te hahaʼi fuli te meʼa kai, te vai ʼaē maʼa, pea mo te maʼuli haohaoa? Ko ai ʼe ina maʼu te poto pea mo te tokaga fakamalotoloto moʼo puipui pea mo fakafoʼou te kele? Ko ai ʼe faiva pea mo mālohi ke ina foaki moʼoni ki te hahaʼi fuli he maʼuli loaloaga pea mo fiafia?
ʼE Mole Lava Fakahoko e Te Tagata Ia Te Gāue
ʼE mahino ia neʼe ʼi ai ʼihi kau takitaki neʼe fua lelei tanatou takitaki. Kae ʼe lagi nātou nonofo ʼi te tuʼulaga ʼaia pea ki muli age ʼe fetogi leva nātou e ʼihi. Ko te faʼahi ʼaia, neʼe fakakaukauʼi e te tagata neʼe kau ʼi te kau takitaki lelei ʼaupito, ko Salomone, te Hau ʼo te Iselaele ʼāfea. Neʼe ina ʼui fēnei: “Neʼe au fehiʼa ki taku ʼu gāue fuli ʼaē neʼe au gāue kinakina kiai ʼi te lalo laʼā, pea ʼe au tuku anai ki te tagata ʼaē ka muli mai. Pea ko ai ʼaē ka ina ʼiloʼi peʼe poto anai peʼe vale anai? Heʼe ina puleʼi anai taku ʼu gāue kinakina fuli ʼaē neʼe au kinakina ai, pea neʼe au gāue fakapotopoto kiai ʼi te lalo laʼā. ʼE toe vaʼiganoa mo te meʼa ʼaia.”—Tagata Tānaki 2:18, 19.
Neʼe mole ʼiloʼi e Salomone peʼe hoko atu anai e te hau ʼaē ka muli mai ia tana ʼu gāue lelei peʼe ina pulihi fuli anai. Kia Salomone, neʼe “vaʼiganoa” te fakatuʼutuʼu ʼaē ke fetogi te kau takitaki ʼāfea e he kau takitaki foʼou.
ʼI ʼihi temi, ʼe fakaʼaogaʼi te mālohi moʼo fetogi te kau takitaki. Neʼe matehi te kau takitaki faiva kae nātou lolotoga fai tanatou gāue. Ko Abraham Lincoln, te pelesita maʼuhiga ʼo Amelika neʼe ina ʼui fēnei ʼi tana akonaki: “Neʼe fakanofo au ke au fai te gāue maʼuhiga ʼi he temi nounou, pea ʼi te temi nei, kua au hage kiā koutou ko he tahi ʼe tonu ke fakahifo.” ʼE moʼoni neʼe nounou tana gāue. Logola te ʼu gāue fuli ʼaē neʼe ina fai pea mo te ʼu fakatuʼutuʼu lahi ʼaē neʼe ina fia fakahoko maʼa te hahaʼi, kae ko te Pelesita ko Lincoln neʼe ina takitaki tona fenua ia taʼu pe e fā. Heʼe ʼi te kamataʼaga ʼo tona toe fakanofo pelesita, neʼe fakapogi ia ia e te tagata neʼe loto ki he fetogi ʼo te takitaki ʼo te puleʼaga.
ʼO toe feiā pe la mo te kau takitaki lelei ʼe mole feala ke nātou ʼiloʼi tonatou ka haʼu. Koia, ʼe tonu koa ke koutou falala kiā nātou? ʼE ʼui fēnei ʼi te Tohi-Tapu: “ ʼAua naʼa ke falala ki te kau ʼaliki, peʼe ki te foha ʼo te tagata ʼaē neʼe toʼo mai te kele, ʼaē ʼe mole ʼa ia te fakamaʼuli. Ko tona laumālie ʼe mavae, pea ʼe toe liliu ia ki te kele; ʼi te ʼaho pe ʼaia ʼe puli ai tana ʼu fakakaukau.” ʼE fakaliliu fēnei e te Tohi-Tapu Byington te koga fakaʼosi ʼo te vaega 4: “Ko tana agalelei ʼi te ʼaho ʼaia ʼe puli kātoa ʼosi.”—Pesalemo 146:3, 4.
ʼE tali gataʼa anai te ʼui ʼaē ke mole tou falala ki te hahaʼi ʼaē ko te kau takitaki tagata. Kae ʼe mole ʼui ʼi te Tohi-Tapu ʼe mole maʼu anai e te malamanei he takitaki lelei. ʼE ʼui fēnei ia Isaia 32:1: “Koʼeni! ʼE pule anai he hau ki te faitotonu.” Ko Sehova ʼAtua te Tupuʼaga ʼo te tagata neʼe ina fakanofo ‘te hau’ ko he Tagata Takitaki ʼe ina fakatokatoka anai te ʼu fihifihia fuli ʼo te kele. Ko ai te tagata ʼaia? ʼE fakahā mai e te ʼu lea faka polofeta peʼe ko ai te tagata takitaki ʼaia.
Ko Te Tagata Takitaki ʼe Tāu Mo Feʼauga
Kua hili nei kiai taʼu e lua afe, neʼe ʼui fēnei e te ʼāselo ki te fafine Sutea ko Malia: “E ke fuafatu anai, e ke faelei anai he tama, pea e ke fakahigoa anai ia ko Sesu. E lahi anai pea e fakahigoa anai ko te Alo o te Matuaki-Maoluga, e foakiʼage anai kia te ia e te Aliki-Atua te afioʼaga o Tavite tana tamai. E pule anai ki te api o Sakopo o talu ai, pea e mole he gataʼaga anai o tona Puleaga.” (Luka 1:31-33) Ei, ʼe fakahā e te lea faka polofeta ʼo te Tohi-Tapu kua fakanofo Hau ia Sesu ʼo Nasaleti.
ʼI te agamāhani ko te ʼu pāki faka lotu ʼo Sesu ʼe fakatafito ki he kiʼi tamasiʼi ʼe kei meamea, peʼe ki he tagata ʼe sino kovi pea mo sino vaivai, peʼe ki he tagata ʼe mole maʼuli tahi mo te hahaʼi pea ʼe ina kātakiʼi ia meʼa fuli ʼaē ʼe fai age kiā ia. Ko te ʼu taʼi pāki ʼaia ʼe mole tupu ai hata fia falala ki ai ohage ko hotatou Pule. Kae ko te Sesu Kilisito moʼoni ʼaē ʼe talanoa ki ai ia te Tohi-Tapu, neʼe lahi ake ia ʼo liliu ko he tagata ʼe sino mālohi, ko he tagata maʼuhiga, neʼe faʼafai pea mo poto ʼi te fai fakatuʼutuʼu. Pea ʼe ina maʼu te tahi ʼu kalitate ʼe ina faka fealagia ai ke ina takitaki te hahaʼi. (Luka 2:52) Tou vakaʼi age muʼa he ʼu agaaga ʼo tona ulugaaga makehe.
Neʼe agatonu tuʼumaʼu ia Sesu. ʼI tona ʼuhiga tagata agatonu, neʼe ina valokiʼi tona ʼu fili ʼi muʼa ʼo te kaugamālie, he neʼe nātou fai te ʼu tukugakovi loi ʼo ʼuhiga mo ia. Neʼe mole maʼu hanatou tali ki ai. (Soane 8:46) Ko te hahaʼi fakamalotoloto ʼaē neʼe fagono ki tana ʼu akonaki ʼaē ʼe mole fakamaluloi neʼe nātou liliu ko te kau tisipulo.—Soane 7:46; 8:28-30; 12:19.
Neʼe foaki katoa e Sesu tona maʼuli ki te ʼAtua. Neʼe mole he tagata peʼe ko he temonio neʼe ina lava tāʼofi ia ia, he neʼe lotomālohi ke ina fakahoko ia te gāue ʼaē neʼe foaki age e te ʼAtua. Pea neʼe mole ina tuʼaniaʼi te ʼu fakamatakutaku ʼaē neʼe fai age kiā ia. (Luka 4:28-30) Ko te gaʼegaʼe pea mo te pakupaku neʼe mole tupu ʼaki ai hona vaivai. (Soane 4:5-16, 31-34) Logola ko tona ʼu kaumeʼa neʼe nātou līaki ia ia, kae neʼe ina hoko atu aipe tana gāue.—Mateo 26:55, 56; Soane 18:3-9.
Neʼe tokaga moʼoni ia Sesu ki te hahaʼi. Neʼe ina fafaga te hahaʼi pakupapaku. (Soane 6:10, 11) Neʼe ina foaki he fakaloto fīmālie ki te hahaʼi ʼaē neʼe tau mo te lotomamahi. (Luka 7:11-15) Neʼe ina fakamālōlō te kau kivi, te kau tuli, pea mo te hahaʼi ʼaē neʼe ʼaoga ki ai he fakamālōlō. (Mateo 12:22; Luka 8:43-48; Soane 9:1-6) Neʼe ina foaki he ʼu fakaloto mālohi ki tana kau ʼapositolo ʼuhi ko tanatou gāue kinakina. (Soane te ʼu kapite 13 ki te 17) Neʼe ina fakahā ko ia ko “te tauhiovi agalelei” ʼe tokaga ki tana kau ōvi.—Soane 10:11-14.
Neʼe fia gāue ia Sesu. Neʼe ina fufulu te ʼu vaʼe ʼo te kau ʼapositolo he neʼe ina fia foaki age kiā nātou te ako maʼuhiga. (Soane 13:4-15) Neʼe feʼaluʼaki ʼi te ala moʼo faka mafola ia te logo lelei ʼi te ʼu ala efuʼia ʼo Iselaele. (Luka 8:1) Māʼia mo te ʼu temi ʼaē neʼe fia mālōlō ai ʼi “he faahi lavaki,” neʼe ina tali lelei te hahaʼi ʼaē neʼe ʼōmai ʼo kumi ia ia ke ina fakamahino age he tahi ʼu meʼa. (Maleko 6:30-34) Neʼe ina tuku ai ki te kau Kilisitiano fuli, he faʼifaʼitaki ʼo he tagata neʼe faʼa gāue.—1 Soane 2:6.
Neʼe fakahoko katoa e Sesu tana gāue pea neʼe mavae ai leva ki selo. Moʼo fakapale tana agatonu, neʼe foaki age e Sehova ʼAtua ia te tuʼulaga hau pea mo te maʼuli tuputupua ʼi te lagi. ʼO ʼuhiga mo te fakatuʼuake ʼo Sesu, ʼe ʼui fēnei e te Tohi-Tapu: “E tou iloi kua tuuake Kilisito mai te mate, e mole toe mate ia, e mole toe pule te mate kia te ia.” (Loma 6:9) ʼE koutou lava tui papau ʼe ko ia te Tagata Takitaki ʼaē ʼe lelei ʼaupito ki te malamanei. ʼI te temi ʼaē ka puleʼi katoa anai te kele e Sesu, ʼe mole toe ʼaoga anai ke fakanofo he tahi kehe, peʼe toe fetogi te takitaki. ʼE mole hoko anai he fakapō kiā ia ʼaē ʼe lolotoga takitaki, pea ko tana gāue ʼe mole tuku fakakoga anai peʼe holoʼi anai e he tagata ʼe aga fakavale. Kae koteā moʼoni koa te ʼu meʼa ʼaē ka ina fai maʼa te malamanei?
Te ʼu Meʼa ʼAē Ka Fai e Te Tagata Takitaki Foʼou ʼAia
ʼE fakahā mai e te Pesalemo 72 te ʼu koga faka polofeta ʼo te faʼahiga takitaki ʼo te Hau haohaoa pea mo tuputupua ʼaia. ʼI te vaega 7 pea mo te vaega 8, ʼe tou lau fēnei ai: “ ʼI tona ʼu ʼaho ʼe tupu ai anai te agatonu, pea ʼe kaku anai te mahu ʼo te tokalelei ʼo aʼu ki te puli ʼo te māhina. Pea ʼe ina maʼu anai tana ʼu hahaʼi fakalogo mai te tai ki te tai pea mai te Vaitafe ki te ʼu potu taupotu ʼo te kele.” ʼI tana takitaki lelei, ʼe maʼu anai e te hahaʼi ia te fīmālie heʼegata ʼaē ʼe mole toe pulihi anai. ʼE ina maumauʼi anai te ʼu mahafu fuli pea ʼe ina pulihi anai ʼi te loto ʼo te tagata ia te fia tau. Ia ʼaho nei, ko te hahaʼi ʼaia ʼe nātou tauʼi ʼihi ohage he ʼu laione kaikai peʼe nātou aga ʼitaʼita ki te hahaʼi ohage ko he ʼu uluso, ʼe fetogi katoa anai tanatou ʼu fakakaukau. (Isaia 11:1-9) ʼE mahu anai te tokalelei.
ʼE toe ʼui fēnei ʼi te Pesalemo 72 ʼi te ʼu vaega 12 ki te 14: “ ʼE ina hāofaki anai te masiva ʼaē ʼe pāui ke tokoni age ki ai, ʼo toe feiā mo ia ʼaē ʼe lotomamahi pea mo ia ʼaē ʼe mole he tahi ke tokoni age ki ai. ʼE fakaʼofaʼofa anai kiā ia ʼaē ʼe veliveli pea mo ʼaē ʼe masiva, pea ʼe ina hāofaki anai te ʼu nefesi ʼo te kau masiva. Mai te taʼomia pea mo te agamālohi ʼe ina totogi anai tonatou ʼu nefesi, pea ʼe maʼuhiga anai tonatou loto ki ʼona mata.” Ko ia ʼaē ʼe fakaʼofaʼofa, mo ia ʼaē ʼe masiva pea mo ia ʼaē ʼe taʼomia ʼe nātou kau anai ki te famili fiafia e tahi, mo logo tahi ʼo fakalogo ki te takitaki ʼa te Hau ko Sesu Kilisito. ʼE nātou maʼuli fiafia anai, heʼe mole kei nātou felāveʼi mo te mamahi pea mo te heʼe ʼamanaki.—Isaia 35:10.
ʼE fakapapau fēnei mai e te vaega 16: “ ʼE mahu anai te pulapula ʼi te kele; ʼe tapuke anai ʼi te tumutumu ʼo te ʼu moʼuga.” Ko te toko lauʼi miliona hahaʼi ʼi te kele ʼe nātou maʼuli pakupaku ia ʼaho nei. ʼUhi ko te politike pea mo te mānumānu, ʼe tāʼofi ai te tufa ʼo te meʼa kai ki te hahaʼi ʼaē ʼe mole hanatou meʼa kai, ʼo mamate pakupaku ai te tokolahi, kae tāfito te tamaliki. Kae ʼi te takitaki ʼa Sesu Kilisito, ʼe pulihi anai te fihifihia ʼaia. ʼE tapuakina anai te kele heʼe mahu anai mo te ʼu meʼa kai lelei. ʼE kakai lelei anai ia te hahaʼi fuli.
ʼE koutou fia maʼu koa te ʼu tapuakina ʼaia ʼo te takitaki lelei? Kapau koia ʼaia, pea ʼe mātou fakaloto mālohiʼi koutou ke koutou ako te Tohi-Tapu ke feala hakotou ʼiloʼi te Tagata Takitaki ʼaē ka ina puleʼi katoa anai te kele. ʼE fiafia anai te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi te tokoni atu kiā koutou. ʼE mole koutou fakahemala anai, koteʼuhi neʼe ʼui tonu e Sehova ʼAtua ki tona ʼAlo: “Ko au, ʼio, kua au fakanofo taku hau ki Sione, toku moʼuga maʼoniʼoni.”—Pesalemo 2:6.
[Talanoa ʼo te pasina 5]
NEʼE FAKAHIFO FAKAPUNAMAʼULI
Ko te hahaʼi fakalogo ʼe feala ke nātou fakaʼapaʼapa pea mo lagolago ki he tagata takitaki mo kapau ʼe ina tuku age kiā nātou ia te tokalelei pea mo he ʼu ʼaluʼaga ke nātou maʼuli fīmālie ai. Kae kapau ʼe mole kei falala te hahaʼi kiā ia, pea ʼe feala anai ke fakahifo kae fakanofo he tahi kehe. Koʼeni te ʼu ʼaluʼaga neʼe hoko fakapunamaʼuli ʼo tupu ai te fakahifo ʼo ʼihi tagata takitaki.
Te maʼuli fakaʼofaʼofa ʼa te hahaʼi. ʼI te fakaʼosi ʼo te 18 sēkulō, neʼe fakamaʼua ki te hahaʼi Falani ke nātou totogi te ʼu tukuhau totogi kovi kae neʼe mole lahi hanatou meʼa kai. Pea neʼe tupu ai leva te Fakafehagai Ki Te Puleʼaga Falani, ʼo tupu ai te tuʼusi ʼo te kia ʼo te Hau ko Louis 16 ʼi te taʼu 1793.
Te Tau. Ko te ʼUluaki Tau Faka Malamanei neʼe ina fakagata te pule ʼa ʼihi kau takitaki mālohi ʼo te hisitolia. Ohage la, ʼi te 1917 neʼe ʼi ai te hoge ʼi Saint-Pétersbourg, ʼi Lusia, ʼo tupu ai ia te Fakafeagai ʼi Fepualio. Neʼe fakahifo ai ia te Hau ko Nicolas 2 kae fakanofo te pule takitaki Kominisi. ʼI te māhina ʼo Novepeli 1918, neʼe loto te kau Siamani ki te tokalelei kae ko te ʼu fenua ʼaē neʼe fakatahi mo nātou neʼe hoko atu tanatou tau ʼo aʼu ki te fetogi ʼo te puleʼaga. Koia neʼe tonu ai leva ki te Pule Siamani ko Wilhelm 2 ke hola ʼo nono ʼi Holani.
Neʼe loto e te hahaʼi ki he tahi faʼahiga puleʼaga. I te 1989 neʼe tō te Puleʼaga Kominisi. Ko te ʼu puleʼaga Kominisi ʼaē neʼe hage neʼe tutuʼu mālohi, neʼe holo he neʼe lītuʼa kiai tanatou kau hahaʼi fakalogo, kae nātou haga nātou ki te ʼu faʼahiga takitaki kehekehe.
[Paki ʼo te pasina 7]
Neʼe fafaga e Sesu te hahaʼi pākupapaku, mo fakamālōlō te kau mahaki, pea mo ina tuku he faʼifaʼitaki lelei ki te kau Kilisitiano fuli
[Haʼuʼaga ʼo te paki pasina 4]
Lloyd George: Photo by Kurt Hutton/Picture Post/Getty Images