Tou Faʼifaʼitakiʼi Ia Te Faʼa Kātaki ʼa Sehova
“Ko Sehova ʼe mole tuai ʼo ʼuhiga mo tana fakapapau, . . . kae ʼe faʼa kātaki.”—2 Petelo 3:9, MN.
1. Koteā te meʼa ʼofa taulekaleka ʼaē ʼe foaki e Sehova ki te malamanei?
NEʼE foaki mai e Sehova ia te meʼa ʼe mole feala ki he tahi ke ina foaki mai. Ko te meʼa ʼaia ʼe ina foaki mai ʼe matalelei ʼaupito pea mo maʼuhiga, kae ʼe mole feala hona totogi peʼe foaki mai ohage ko he fakapale. Ko te meʼa ʼofa ʼaia, ʼe ko te maʼuli heʼegata—te maʼuli ʼo talu ai ʼi he palatiso ʼi te kele. (Soane 3:16) ʼE ko he maʼuli fakafiafia anai! ʼE mole toe ʼi ai anai te ʼu meʼa fakaloto mamahi ohage ko te ʼu fihi, te agamālohi, te maʼuli masiva, te fai fakapō, te mahaki, pea mo te mate. Ko te hahaʼi ʼe nātou māʼuʼuli anai ʼi te tokalelei pea mo te logo tahi, ʼo fakalogo ki te takitaki ʼo te Puleʼaga ʼofa ʼo te ʼAtua. ʼE tou fakaʼamu mālohi ke tuʼu la ia te Palatiso ʼaia!—Isaia 9:6, 7; Apokalipesi 21:4, 5.
2. He koʼe ʼe mole heʼeki fakaʼauha e Sehova ia te tuʼu ʼa Satana?
2 Kua loto e Sehova ke hoko mai la te temi ʼaē ka ina fakatuʼu ai ia te Palatiso ʼi te kele. ʼE hoko moʼoni anai tana fakatuʼutuʼu ʼaia heʼe ko Sehova ʼe manako ki te faitotonu. (Pesalemo 33:5) ʼE mole ina leleiʼia he mālama ʼe ina meʼa noaʼi pea mo fakafeagai ki tana ʼu pelesepeto faitotonu, ki he mālama ʼe manukinuki ʼaupito ki tana pule takitaki pea mo gaohi koviʼi tana ʼu kaugana. Kae ʼe ʼi ai te ʼu tupuʼaga tāfito ʼo tana mole heʼeki fakaʼauha ia te tuʼu agakovi ʼa Satana. He neʼe malaga te ʼu fakafifihi ʼo ʼuhiga mo tana pule faʼitaliha. Moʼo fakatokatoka te ʼu fakafifihi ʼaia, ʼe ina fakahā tona kalitātē lahi, ko he kalitātē ʼe mole maʼu e te tokolahi iā ʼaho nei—ko te faʼa kātaki.
3. (a) ʼI te Tohi-Tapu, koteā te faka ʼuhiga ʼi te faka Hepeleo pea mo te faka Keleka ʼo te kupu “faʼa kātaki”? (b) Ko te ʼu fehuʼi fea ʼe tou tali anai kiai?
3 ʼE ʼi ai te kupu faka Keleka ʼi te Tohi-Tapu ʼo te Traduction du monde nouveau ʼe fakaliliu tuʼa tolu ʼaki te kupu “faʼa kātaki.” Ko tona faka ʼuhiga “lolomi tokita ʼatamai” pea ʼe tautau fakaliliu ʼaki te ʼu kupu “kātaki fualoa” pea ʼe fakaliliu ʼi ʼihi temi ʼaki te ʼu kupu “kātaki.” ʼI te lea faka Hepeleo pea mo faka Keleka, ko te kupu “faʼa kātaki” ko tona faka ʼuhiga ʼe tou ʼutakiʼi he ʼaluʼaga pea ʼe tou tuai ʼi te ʼita. ʼE fua lelei feafeaʼi kiā tatou ia te faʼa kātaki ʼa Sehova? Koteā te ʼu ako ʼe tou maʼu mai ia Sehova pea mo tana ʼu kaugana agatonu ʼo ʼuhiga mo tanatou faʼa kātaki pea mo tanatou ʼutakiʼi ia he ʼu ʼaluʼaga? ʼE tou ʼiloʼi feafeaʼi ko te faʼa kātaki ʼa Sehova ʼe ʼi ai tona tuʼakoi? Tou vakaʼi age muʼa te faʼahi ʼaia.
Te Faʼa Kātaki ʼa Sehova
4. ʼO ʼuhiga mo te faʼa kātaki ʼa Sehova, koteā ʼaē neʼe tohi e te ʼapositolo ko Petelo?
4 ʼO ʼuhiga mo te faʼa kātaki ʼa Sehova, neʼe tohi fēnei e te ʼapositolo ko Petelo: “Ko te meʼa ʼaia e tahi ʼe mole tonu ke puli kiā koutou, ʼu ʼofaina, ko te ʼaho e tahi kiā Sehova ʼe hage ko taʼu e afe, pea ko taʼu e afe ʼe hage ko he ʼaho e tahi. Ko Sehova ʼe mole tuai ʼo ʼuhiga mo tana fakapapau, ohage ko te faka ʼuhiga e ʼihi ia te tuai, kae ʼe faʼa kātaki kiā koutou heʼe mole ina loto ke fakaʼauha he tahi kae ʼe loto ia ke aʼu te hahaʼi fuli ki te fakahemala.” (2 Petelo 3:8, 9, MN ) ʼE tou fakatokagaʼi te ʼu puani e lua ʼi te ʼu vaega ʼaenī, pea ʼe tokoni mai anai ke tou mahino ki te faʼa kātaki ʼa Sehova.
5. E feafeaʼi kiā Sehova te temi ʼo ʼuhiga mo tana ʼu gāue?
5 ʼUluaki, ko Sehova ʼe mole ina faka ʼuhiga ia te temi ohage ko tatou. ʼE maʼuli heʼegata ia, pea ʼe ina faka ʼuhiga ia taʼu e afe ko te ʼaho e tahi. ʼE mole faka tuʼakoi tona temi pea ʼe mole he meʼa ʼe ina tulikakiʼi, pea ʼe mole tuai anai ʼo ʼuhiga mo te fakahoko ʼo tana ʼu gāue. Ko Sehova ʼe mole tuʼakoi ʼi tona poto, koia ʼaē ʼe ina ʼiloʼi ai ia te temi ʼaē ʼe lelei moʼo gāue lelei ki te lelei ʼo te malamanei, pea ʼe fakatalitali fakafiafia ke hoko mai la te temi ʼaia. Kae ʼaua naʼa tou manatu, ko Sehova ʼe mole tokaga ki te ʼu mamahi ʼaē ʼe tau ʼi ʼihi temi mo tana ʼu kaugana. Ko Sehova ʼe ko te ʼAtua “manavaofa,” pea ʼe ina fakatātā ia te ʼofa. (Luka 1:78; 1 Soane 4:8) ʼE ina lava molehi kātoa ʼo talu ai, ia te ʼu mamahi fuli ʼaē neʼe ina fakagafua ke hoko faka temi ki te hahaʼi.—Pesalemo 37:10.
6. Koteā te manatu ʼaē ʼe mole tonu ke tou maʼu ʼo ʼuhiga mo te ʼAtua, pea koteā tona tupuʼaga?
6 ʼE moʼoni, ʼe mole faigafua hata fakatalitali ki he meʼa ʼe kita holi kiai. (Tāʼaga Lea 13:12) Koia, ka mole fakahoko fakavilivili e niʼihi tanatou ʼu fakapapau, pea ko ʼihi ʼe feala ke nātou manatu ʼe mole nātou fia fakahoko tanatou ʼu fakapapau ʼaia. ʼE mole ko he aga fakapotopoto anai hata manatu feiā ʼo ʼuhiga mo te ʼAtua! Kapau ʼe mole tou mahino lelei ki te faʼa kātaki ʼa te ʼAtua, ʼo tou manatu ʼe tuai fau, ʼaki te temi ʼe tou lotolotolua anai pea mo lotovaivai, pea ʼe feala anai ke tou vaivavai ʼi te faʼahi fakalaumālie. Ko te meʼa ʼaē ʼe kovi age, heʼe feala ke fakahalaʼi tatou e nātou ʼaē neʼe ʼui e te ʼapositolo ko Petelo ki muʼa atu—ko te hahaʼi manukinuki, ʼe mole nātou tui. ʼE feala ke nātou manukinuki fēnei: “ ʼE ʼifea koa tana ʼi henī ʼaē neʼe fakapapau mai? Heʼe talu mai te ʼaho ʼaē neʼe momoe ai tatatou ʼu kui ʼi te mate ko meʼa fuli pe ʼe hoko atu ohage ko te kamataʼaga ʼo te fakatupu.”—2 Petelo 3:4, MN.
7. Koteā te pikipikiga ʼo te faʼa kātaki pea mo te loto ʼa Sehova ke fakahemala ia te hahaʼi?
7 Ko te lua puani ʼaē ʼe tou maʼu ʼi te ʼu palalau ʼa Petelo, ko Sehova ʼe faʼa kātaki heʼe loto ia ke fakahemala te hahaʼi fuli. Ko nātou ʼaē ʼe mole nātou situʼa mai ʼi tanatou ʼu aga ʼe kovi, ʼe fakaʼauha anai nātou e Sehova. Kae ko te ʼAtua ʼe mole fiafia ia mokā mate he tagata ʼe agakovi, heʼe ina loto ia ke fakahemala ia te hahaʼi, ke nātou maliu mai tanatou ʼu aga ʼe kovi, pea ke nātou māʼuʼuli. (Esekiele 33:11) Ko te tupuʼaga ʼaia ʼo te faʼa kātaki ʼa te ʼAtua pea mo tana fekauʼi ʼo tana ʼu kaugana ke nātou ʼolo ʼo tala ia te logo lelei ʼi te kele kātoa ke feala ki te hahaʼi ke nātou māʼuʼuli.
8. Neʼe hā feafeaʼi ia te faʼa kātaki ʼa te ʼAtua ʼi tana ʼu felogoi ʼaē mo te puleʼaga ʼo Iselaele?
8 Neʼe tou sio ki te faʼa kātaki ʼa te ʼAtua ʼi tana ʼu felogoi ʼaē mo te Iselaele ʼāfea. Lolotoga te ʼu sēkulō, neʼe ina kātakiʼi ia tanatou talagataʼa. ʼAki tana ʼu polofeta, neʼe liuliuga tanatou ʼolo ʼo fakaloto mālohiʼi fēnei nātou: “Koutou maliu mai ʼi tokotou ʼu ala ʼaē ʼe kovi pea ke koutou taupau taku ʼu folafola, taku ʼu fakatotonu, ohage pe ko te lao kātoa ʼaē neʼe au fakatotonu ki takotou ʼu kui pea mo fakahā atu ʼaki taku ʼu kaugana te kau polofeta.” Neʼe koteā tona ʼu fua? Meʼa fakaʼofaʼofa, heʼe ko te hahaʼi “neʼe mole nātou fakalogo.”—2 Hau 17:13, 14.
9. Neʼe faʼifaʼitakiʼi feafeaʼi e Sesu ia te faʼa kātaki ʼo tana Tāmai?
9 Ki muli age, neʼe fekauʼi ifo e Sehova tona ʼAlo ki te kele, pea ʼi te temi fuli pe neʼe ina uga ia te kau Sutea ke nātou felogoi lelei mo te ʼAtua. Ko Sesu neʼe ina faʼifaʼitakiʼi lelei ia te faʼa kātaki ʼo tana Tāmai. ʼI tana ʼiloʼi ʼaē kua vave hoko mai tona temi mate, neʼe tagi fēnei ia Sesu: “Selusalemi, Selusalemi, te kolo ʼaē ʼe ina matehi te kau polofeta pea mo ina taumakaʼi ia nātou ʼaē ʼe fekauʼi kiā te ia—kua tuʼa fia taku fia tānaki tau ʼu fānau ohage ko he matuʼa moa ʼe ina tānaki tona ʼu ʼuhi ʼi tona ʼu lalo kapakau! Kae neʼe mole koutou loto kiai.” (Mateo 23:37, MN ) Neʼe mole fai te ʼu palalau ʼaenī e he tuʼi fakamāu ʼe ʼamanaki ke ina tauteaʼi he tahi, kae ko te ʼu palalau neʼe fai e he kaumeʼa ʼofa ʼe loto faʼa kātaki ʼo ʼuhiga mo te hahaʼi. Ko Sesu ohage ko tana Tāmai ʼaē ʼe ʼi selo, ʼe ina loto ke fakahemala ia te hahaʼi pea ke nātou hāo mai te tautea fakamataku ʼaē ka ʼamanaki hoko. Ko ʼihi ʼaē neʼe nātou tali lelei te ʼu fakatokaga ʼa Sehova, neʼe nātou hāo ʼi te tautea ʼaē neʼe hoko ki Selusalemi ʼi te taʼu 70 ʼo totatou temi.—Luka 21:20-22.
10. ʼE fua lelei feafeaʼi kiā tatou ia te faʼa kātaki ʼa te ʼAtua?
10 Ko te faʼa kātaki ʼa te ʼAtua ʼe taulekaleka. Logola te talagataʼa tuʼumaʼu ʼa te malamanei, kae neʼe faka fealagia e Sehova kiā tatou takitokotahi pea mo te ʼu lauʼi miliona hahaʼi, ke tou ʼiloʼi ia ia pea mo maʼu ia te maʼuli. Neʼe tohi fēnei e Petelo ki tona ʼu tēhina: “Koutou faka ʼuhiga te kātaki fualoa ʼa totatou ʼAliki ko he fakamaʼuli ʼo tatou.” (2 Petelo 3:15, MN ) ʼE mahino ia, ʼe tou loto fakafetaʼi heʼe ko te faʼa kātaki ʼa Sehova neʼe ina faka fealagia ke tou maʼu ia te maʼuli. ʼE tou faikole kiā Sehova ke hoko atu tana faʼa kātaki ʼo ʼuhiga mo tatatou tauhi ʼaē kiā te ia ʼi te ʼaho fuli.—Mateo 6:12.
11. ʼI tatatou mahino ki te faʼa kātaki ʼa Sehova, koteā ʼaē ʼe tonu ke tou fai?
11 Ka tou mahino pe koʼe ʼe kātakiʼi tatou e Sehova, pea ʼe feala ai anai ke tou faʼa kātaki ʼo fakatalitali ki totatou temi hāofaki, ʼo mole tou manatu ʼi he lakaga ʼe tuai anai te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te fakahoko ʼo tana ʼu fakapapau. (Tagilāulau 3:26) ʼE tou haga faikole ke haʼu te Puleʼaga ʼo te ʼAtua, heʼe tou falala ko te ʼAtua ʼe ina ʼiloʼi lelei ia te temi ʼaē ka ina tali anai ki tatatou kole ʼaia. Tahi ʼaē meʼa, ʼe tou fia faʼifaʼitakiʼi ia Sehova ʼo tou fakahā ia tatatou faʼa kātaki ʼi tatatou ʼu felogoi mo totatou ʼu tēhina pea mo te hahaʼi ʼaē ʼe tou fai faka mafola ki ai. ʼE mole tou loto ke fakaʼauha he tahi, kae ʼe tou loto ke fakahemala te hahaʼi pea mo nātou maʼu ia te ʼamanaki ʼaē ʼe tou maʼu, ia te maʼuli heʼegata.—1 Timoteo 2:3, 4.
Koutou Fakatokagaʼi Te Faʼa Kātaki ʼa Te Kau Polofeta
12, 13. Neʼe fakahā feafeaʼi e te polofeta ko Isaia tana faʼa kātaki?
12 ʼI tatatou mahino ki te faʼa kātaki ʼa Sehova, ʼe tokoni mai anai ke tou leleiʼia pea mo fakatuputupu ia te kalitātē ʼaia. ʼE mole ko he meʼa faigafua ki ni hahaʼi agahala hanatou gāueʼi ia te faʼa kātaki, kae ʼe ko he faʼahi ʼe nātou fealagia. ʼE tou ako te faʼahi ʼaia mai te ʼu kaugana ʼa te ʼAtua ʼo te temi muʼa. Neʼe tohi fēnei e te tisipulo ko Sakopo: “ ʼU tēhina, ʼo ʼuhiga mo te ʼutakiʼi ʼo te mamahi pea mo te loto faʼa kātaki, koutou mulimuli ki te faʼifaʼitaki ʼa te kau polofeta ʼaē neʼe nātou palalau ʼaki te huafa ʼo Sehova.” (Sakopo 5:10, MN ) ʼE tou loto fīmālie pea mo lotomālohi heʼe tou ʼiloʼi ko ʼihi neʼe nātou lava kātakiʼi te ʼu fihifihia ʼaē neʼe hoko kiā nātou.
13 Ohage la ko te polofeta ko Isaia, neʼe tonu ke faʼa kātaki ʼo fai ia te gāue ʼaē neʼe tuku age ke ina fai. Ko he faʼahi neʼe ʼiloʼi lelei e Sehova ʼi tana ʼui fēnei age kiā ia: “ ʼAlu, pea ʼe tonu anai ke ke ʼui age ki te hahaʼi ʼaia, ‘Koutou toe fagono pea mo toe fagono, kae ke ʼaua naʼa koutou mahino, pea ke koutou sisio pea mo sisio, kae ke ʼaua naʼa koutou maʼu he mālama.’ Ke ke fakafefeka te loto ʼo te hahaʼi, pea ke ke fai ke mole fia fagono tonatou ʼu taliga, pea ke ke pulusi tonatou ʼu mata, ke mole feala hanatou sisio pea ke mole fagono tonatou ʼu taliga, pea ke mole mahino tonatou ʼu loto, pea ke mole nātou toe maliu mai pea ke mole feala honatou fakamālōlōʼi.” (Isaia 6:9, 10) Logola te mole fia logo ʼa te hahaʼi ki tana fai faka mafola, kae neʼe kātaki aipe ia Isaia ʼo tala te ʼu fakatokaga ʼa Sehova iā taʼu e 46! ʼO toe feiā pe mo tatou, ʼe tou faʼa kātaki anai, ʼo hoko atu ia tatatou faka mafola ia te logo lelei, tatau aipe peʼe mole tali e te hahaʼi.
14, 15. Koteā ʼaē neʼe tokoni kiā Selemia ke ina tauʼi tona ʼu fihifihia pea mo tona lotovaivai?
14 Neʼe kaugamālie te hahaʼi ʼaē neʼe mole nātou tali ia te minisitelio ʼa te ʼu polofeta, pea neʼe fakamamahiʼi nātou. Ko Selemia neʼe haʼi ki te ʼu ʼakau, neʼe pilisoniʼi ʼi “te fale pilisoni” pea lī ia ki te vai keli. (Selemia 20:2,; 37:15; 38:6) Ko te hahaʼi ʼaē neʼe fia tokoni ki ai, ko nātou ʼaia neʼe nātou fakamamahiʼi ia ia. Kae neʼe mole meo pe la ia Selemia peʼe ʼita. Neʼe kātaki aipe ʼo fai tana minisitelio lolotoga ni ʼu taʼu.
15 Neʼe mole nofo fakalogologo ia Selemia ʼuhi ko tona fakatagaʼi peʼe ko tona manukiʼi, pea ʼe toe feiā pe mo tatou iā ʼaho nei. ʼIo, ohage pe ko Selemia ʼi ʼihi temi ʼe lagi tou lotovaivai. Neʼe ina tohi fēnei: “Kua liliu te folafola ʼa te ʼAtua ko he meʼa fakatupu lainoa pea mo faka manukinuki kiā te au ʼi te ʼaho kātoa. Pea neʼe au ʼui: ‘ ʼE mole au talanoa anai ʼo ʼuhiga mo ia, pea ʼe mole au toe palalau anai ʼo ʼuhiga mo tona huafa.’ ” Kae neʼe koteā ʼaē neʼe hoko? Neʼe tuʼu koa te fai faka mafola ʼa Selemia? ʼE ina toe ʼui fēnei: “Neʼe hage ʼi toku loto [ia te folafola ʼa te ʼAtua] ko he afi kakaha ʼe nofo ʼi toku ʼu hui; pea neʼe au fiu ʼi tona tāʼofi, pea neʼe mole feala haku kātakiʼi.” (Selemia 20:8, 9) Koutou fakatokagaʼi, ʼi te temi ʼaē neʼe tokagaʼi fau ai e Selemia ia tona gaohi koviʼi, neʼe puli ai tona fiafia, kae ʼi tana manatuʼi tāfito ia te matalelei pea mo te maʼuhiga ʼo te logo ʼaē neʼe ina tala, neʼe ina toe maʼu ai te fiafia. Tahi ʼaē meʼa, ko Sehova neʼe nofo mo Selemia “ohage ko he tagata mālohi,” ʼo ina fakaloto mālohiʼi ia ia ke faʼafai pea mo lototoʼa ʼo tala te Folafola ʼa te ʼAtua.—Selemia 20:11.
16. ʼE tou lava taupau feafeaʼi totatou fiafia ʼi tatatou faka mafola ia te logo lelei?
16 Neʼe fiafia koa ia te polofeta ko Selemia ʼi tana gāue? Ei! Neʼe ina ʼui fēnei kiā Sehova: “Neʼe maʼu tau ʼu folafola, pea neʼe au kai; pea neʼe liliu tau folafola ko taku fakafiafia pea mo te fiafia ʼo toku loto; he neʼe talanoaʼi ia au ʼuhi ko tou huafa, Ê Sehova.” (Selemia 15:16) Neʼe fiafia ia Selemia ʼi tana pilivilesio ʼaē ke ina fakafofoga te ʼAtua moʼoni pea mo faka mafola tana folafola. ʼE toe feala mo tatou ke tou fiafia. Ohage ko te fiafia ʼa te kau ʼāselo ʼi te lagi, ʼe tou fiafia mokā tali e te tokolahi ia te logo ʼo te Puleʼaga, pea mo nātou fakahemala, pea mo nātou haʼele ʼi te ala ʼo te maʼuli heʼegata.—Luka 15:10.
“Te Loto ʼUtaki ʼa Sopo”
17, 18. Neʼe feafeaʼi te faʼa kātaki ʼa Sopo, pea neʼe koteā tona fua?
17 ʼI tana ʼosi talanoa ʼo ʼuhiga mo te kau polofeta ʼo te temi muʼa, neʼe tohi fēnei e te tisipulo ko Sakopo: “Neʼe koutou logo ki te loto ʼutaki ʼa Sopo pea mo te ikuʼaga ʼaē neʼe tuku age e Sehova, ko Sehova ʼe fonu ʼi te ʼofa pea mo te manavaʼofa.” (Sakopo 5:11, MN ) Ko te kupu faka Keleka ʼaē neʼe fakaliliu ʼaki te kupu “loto ʼutaki,” ʼe tatau tona faka ʼuhiga mo te kupu ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi e Sakopo ʼi te vaega 10 ʼo ʼuhiga mo te “faʼa kātaki.” Moʼo fakakehekeheʼi te ʼu kupu ʼaia e lua, neʼe ʼui fēnei e te tagata sivi Tohi-Tapu: “Ko te ʼuluaki kupu faka Keleka [faʼa kātaki, ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi ʼi te vaega 10], ʼe faka ʼuhiga ki he tahi ʼe ina kātakiʼi tona gaohi koviʼi, pea ko te lua kupu [te loto ʼutaki, ʼaē ʼi te vaega 11], ʼe faka ʼuhiga ki te tali mamahi ʼaki he lototoʼa.”
18 Neʼe tau ia Sopo mo te ʼu mamahi faigataʼa. Neʼe puli tona ʼu koloā, mo tana ʼu fānau, pea neʼe ina maʼu ia te mahaki fakamataku. Neʼe toe fai age kiā ia mo te ʼu tukugakovi hala, ʼo lau ʼe lagi fetaulaki mo te ʼu faigataʼaʼia ʼaia heʼe ko Sehova ʼaē neʼe ina tauteaʼi ia ia. Neʼe mole nofo fakalogologo ia Sopo ʼo ʼuhiga mo tana ʼu mamahi, kae neʼe meo pea mo ʼui neʼe agatonu age ia ʼi te ʼAtua. (Sopo 35:2) Kae neʼe mole lītuʼa ki tana tui, peʼe ko tana agatonu. Neʼe mole lea kovi ki te ʼAtua ohage ko tona ʼui e Satana. (Sopo 1:11, 21) Koteā tona fua? Ko Sehova “neʼe ina tapuakiʼi te temi fakaʼosi ʼo Sopo ʼo laka age ʼi te kamata.” (Sopo 42:12) Neʼe molehi e Sehova te ʼu mahaki ʼaē neʼe tau mo Sopo, neʼe ina toe fakalahi age tona ʼu koloā, pea neʼe ina tapuakina ia ia ʼaki he maʼuli fiafia mo te hahaʼi ʼaē ʼe ʼofa ki ai. ʼAki te faʼa kātaki agatonu ʼa Sopo, neʼe toe lahi age tana mahino ʼaē ki te ʼulugaaga ʼo Sehova.
19. Koteā te ako ʼe tou tāʼofi mai te faʼa kātaki agatonu ʼa Sopo?
19 Koteā te ako ʼe tou tāʼofi mai te faʼa kātaki ʼa Sopo? Ohage ko Sopo, ʼe feala ke tou māhahaki peʼe tou tau mo he tahi age fihifihia. Lagi ʼe mole tou mahino kātoa pe koʼe ʼe fakagafua e Sehova ke tou felāveʼi mo he fihifihia. Kae ʼe feala ke tou ʼiloʼi papau: Kapau ʼe tou nonofo agatonu, ʼe ina tapuakina anai tatou. Ko Sehova ʼe ina tapuakina ia nātou ʼaē ʼe nātou kumi fakamalotoloto ia ia. (Hepeleo 11:6) Neʼe ʼui fēnei e Sesu: “Ko ʼaē ka faʼa kātaki anai ʼo kaku ki te fakaʼosi, ʼe ko ia ia ʼaē ka maʼuli anai.”—Mateo 10:22; 24:13, MN.
“Ko Te ʼAho ʼo Sehova ʼe Haʼu Anai”
20. He koʼe ʼe tou tui papau ko te ʼaho ʼo Sehova ʼe haʼu anai?
20 Ko Sehova ʼe faʼa kātaki, kae ʼe toe faitotonu pea ʼe mole ina kātakiʼi fualoa anai ia te agakovi. Ko tana faʼa kātaki, ʼe ʼi ai tona tuʼakoi. Neʼe tohi fēnei e Petelo: “Neʼe mole fakatātāʼofi [e te ʼAtua] . . . te tauteaʼi ʼo te mālama ʼāfea.” Ko Noe pea mo tona famili neʼe hāofaki nātou, kae ko te mālama heʼe lotu neʼe fakaʼauha ʼi te lōmaki. Neʼe toe tauteaʼi e Sehova ia te ʼu kolo ko Sotoma pea mo Komola, ʼo ina fakaʼauha kātoa ʼosi. Ko tana ʼu tautea ʼaia neʼe ko “he faʼifaʼitakiʼaga ki te hahaʼi agakovi ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼaē ka hoko ki ʼamuli.” Koia ʼe feala ke tou tui papau ai: “Ko te ʼaho ʼo Sehova ʼe haʼu anai.”—2 Petelo 2:5, 6; 3:10, MN.
21. ʼE tou lava fakahā feafeaʼi ʼe tou faʼa kātaki pea mo loto ʼutaki, pea koteā ʼaē ka tou vakaʼi anai ʼi te alatike ʼaē ka hoa mai?
21 Koia, tou haga faʼifaʼitakiʼi te faʼa kātaki ʼa Sehova ʼo tou tokoni ki te hahaʼi ke nātou fakahemala ke feala he hāofaki ʼo nātou. Tou toe faʼifaʼitakiʼi te kau polofeta ʼaē neʼe nātou kātaki aipe ʼo tala ia te logo lelei logola te fakafisi kiai ʼa te hahaʼi ʼaē neʼe nātou fai faka mafola ki ai. Tahi ʼaē, kapau ohage ko Sopo ʼe tou ʼutakiʼi totatou ʼu fihifihia pea mo tou nonofo agatonu, ʼe tou tui papau ko Sehova ʼe ina tapuakina anai tatou. ʼE lahi te ʼu tupuʼaga ke tou fiafia ʼi tatatou minisitelio mokā tou tokagaʼi peʼe feafeaʼi te tapuakina lahi e Sehova ʼo te ʼu faiga ʼo tana hahaʼi ʼaē moʼo faka mafola ia te logo lelei ʼi te kele kātoa. ʼE tou vakaʼi anai te faʼahi ʼaia ʼi te alatike ʼaē ka hoa mai.
ʼE Kei Koutou Manatuʼi Koa?
• He koʼe ʼe loto faʼa kātaki ia Sehova?
• Koteā te ako ʼe tou tāʼofi mai te faʼa kātaki ʼa te kau polofeta?
• Neʼe feafeaʼi te faʼa kātaki ʼa Sopo, pea neʼe koteā tona fua?
• He koʼe ʼe tou ʼiloʼi ko te faʼa kātaki ʼa Sehova ʼe ʼi ai tona tuʼakoi?