Tou Fakatotonu Ke Tou Fai He Fagonogono ʼe Kātoa
“Neʼe ina fakatotonu mai ke tou fakamafola ki te hahaʼi pea ke tou fai he fagonogono ʼe kātoa.”—GĀUE 10:42.
1. ʼI tana palalau ʼaē iā muʼa ʼo Kolonelio, ko te gāue fea ʼaē neʼe fakamaʼuhigaʼi e Petelo?
KO TE tagata sōlia Italia neʼe ina fakamāʼopoʼopo ia tona ʼu kāiga pea mo tona ʼu kaumeʼa, pea ko he faʼahi kā fakahoko ai ia he toe fetogi lahi ʼi te felōgoi ʼaē ʼa te ʼAtua mo te hahaʼi. Ko te tagata ʼaia ʼaē neʼe manavasiʼi ki te ʼAtua neʼe ko Kolonelio. Neʼe ʼui e te ʼapositolo ko Petelo ki te kūtuga, ia te fakatotonu ʼaē neʼe fai age ki te kau ʼapositolo ke natou ‘fakamafola ki te hahaʼi pea ke natou fai he fagonogono ʼe kātoa’ ʼo ʼuhiga mo Sesu. Neʼe fua lelei ia te kātoa ʼo te fai fagonogono ʼa Petelo. Neʼe maʼu e te kau Senitile ia te laumālie ʼo te ʼAtua, pea neʼe papitemaʼi nātou, pea neʼe natou maʼu ia te pilivilēsio ʼaē ke natou kaugā hau mo Sesu ʼi selō. ʼE ko he fua ʼaia ʼo te fai e Petelo ia he fagonogono ʼe kātoa!—Gāue 10:22, 34-48.
2. ʼE tou ʼiloʼi feafeaʼi ko te maʼua ʼaē ke fai fagonogono neʼe mole maʼu pē e te toko 12 ʼapositolo?
2 Neʼe hoko te faʼahi ʼaia ʼi te taʼu 36 ʼo totatou temi. Kae iā taʼu e lua ki muʼa atu, neʼe hoko ia te meʼa neʼe ina fetogi ai te maʼuli ʼo te tagata fakafeagai mālohi ki te Lotu Fakakilisitiano. ʼI te temi ʼaē neʼe fagona ai ia Saulo ʼo Talesi ki Tamaso, neʼe ʼasi age ia Sesu kiā ia pea mo ʼui fēnei age: “Hū ki te kolo, pea ʼe tala atu anai kiā te koe ia te meʼa ʼaē ʼe tonu ke ke fai.” Neʼe fakamoʼoni age e Sesu ki te tisipulo ko Ananiasi, ko Saulo ʼe fai fagonogono anai “ki te ʼu puleʼaga ʼo fēia ki te ʼu hau pea mo te ʼu foha ʼo Iselaele.” (Lau ia Gāue 9:3-6, 13-20.) ʼI te kua fetaulaki ʼa Ananiasi pea mo Saulo, neʼe ina ʼui fēnei age: “Kua filifili koe e te ʼAtua ʼo ʼatatou kui . . . koteʼuhi ʼe tonu ke ke fakamoʼoni kiā te ia iā muʼa ʼo te tagata fuli.” (Gāue 22:12-16) Neʼe fakahoko lelei feafeaʼi e Saulo ʼaē ki muli age neʼe higoa ko Paulo, ia tona maʼua ʼaē ke fai fakamafola?
Neʼe Ina Fai He Fagonogono ʼe Kātoa!
3. (a) Ko te fakamatala fea ʼaē kā tou vakaʼi tāfito anai? (b) Neʼe tali feafeaʼi ia te ʼu tagata ʼāfea ʼo Efesi ki te logo ʼaē mai iā Paulo, pea koteā ia te faʼifaʼitaki lelei ʼe tou maʼu ai?
3 ʼE lelei anai ia he ako fakalelei ʼo te ʼu gāue fuli ʼaē neʼe fai e Paulo ki muli age, kae ʼi te temi nei tou vakaʼi age muʼa ia te akonaki ʼaē neʼe ina fai ʼi te taʼu 56 ʼo totatou temi, ohagē ko tona tohi iā Gāue kāpite 20. Neʼe fai e Paulo ia te akonaki ʼaia ʼi te fakaʼosiʼosi ʼo tana tolu folau misionea. Neʼe hifo ʼi Mile, te uafu ʼo te Tai Égée, pea neʼe ina fekauʼi age ia te ʼu tagata ʼāfea ʼo te kōkelekāsio ʼo Efesi ke ʼomai kiā te ia. Neʼe tuʼu ia Efesi iā kilometa e 50, pea neʼe loaloaga te ʼomai ʼa te hahaʼi ʼi te ʼu ala tokakovi. ʼE kotou fakakaukauʼi age ia te toe fiafia lahi ʼa te kau tagata ʼāfea ʼo Efesi ʼi tanatou maʼu ia te logo mai iā Paulo. (Vakaʼi ia Tāʼaga Lea 10:28.) Tatau aipē pe neʼe natou fiafia, kae neʼe tonu ke natou fai he ʼu fakatuʼutuʼu ki tanatou fagona ʼaē ki Mile. ʼE tuku anai koa e ʼihi ia tanatou gāue peʼe natou pupunu anai tonatou ʼu fale koloa? Tokolahi te kau Kilisitiano iā ʼaho nei ʼe natou fai ia te faʼahi ʼaia, ke feala hanatou kau ki te polokalama kātoa ʼo tanatou ʼu fakatahi fakatisitilike ʼaē ʼe fai ʼi te taʼu fuli.
4. Neʼe feafeaʼi ia te maʼuli ʼo Paulo lolotoga te ʼu taʼu ʼaē neʼe nofo ai ʼi Efesi?
4 ʼI takotou manatu, neʼe koteā ʼaē neʼe fai e Paulo ʼi Mile iā ʼaho e tolu peʼe fā ʼi tana fakatalitali ʼaē ke tau age ia te ʼu tagata ʼāfea? Kanapau lā neʼe ko koutou, koteā ʼapē kā kotou fai? (Vakaʼi ia Gāue 17:16, 17.) ʼI te ʼu palalau ʼaē neʼe fai e Paulo ki te ʼu tagata ʼāfea ʼo Efesi, ʼe tou ʼiloʼi ai ia te meʼa ʼaē neʼe ina fai. Neʼe ina fakahā age ia tana ʼu agamāhani ʼaē neʼe ina fai lolotoga ni ʼu taʼu, ʼo kau ai mo te temi ʼaē neʼe ʼuluaki nofo ai ʼi Efesi. (Lau ia Gāue 20:18-21.) ʼI tana ʼiloʼi ʼaē ʼe mole fakafihiʼi tana ʼu palalau, neʼe ina ʼui fēnei: “ ʼE kotou ʼiloʼi lelei pē, talu mai te ʼuluaki ʼaho ʼaē neʼe tuʼu ai ʼoku vaʼe ʼi te tisitilike ʼo Asia . . . neʼe au fai he fagonogono ʼe kātoa.” ʼEī, neʼe ina fakatotonu ke ina fakahoko ia tona maʼua ʼaē mai iā Sesu. Neʼe ina fakahoko feafeaʼi ia tona maʼua ʼaia ʼi Efesi? Neʼe fai fakamafola ki te kau Sutea, ʼo ʼalu ki te ʼu koga meʼa ʼaē ʼe natou kaugamālie ai. ʼE fakahā e Luka ʼi te temi ʼaē neʼe nofo ai Paulo ʼi Efesi ʼi te teitei taʼu 52 ki te 55 ʼo totatou temi, neʼe ina ‘fai te ʼu akonaki pea mo fakalotoʼi’ te hahaʼi ʼi te sinakoka. ʼI te temi ʼaē ‘neʼe fakafefeka ai te kau Sutea pea mole natou tui’ ki tana fai fakamafola, neʼe fai e Paulo ia tana gāue ki ʼihi age, ʼo ʼalu ki te tahi ʼu koga meʼa ʼo te kolo kae neʼe hoko atu pē ia tana fai fakamafola. ʼO fai fagonogono ai ki te kau Sutea pea mo te kau Keleka ʼo te kolo lahi ʼaia.—Gāue 19:1, 8, 9.
5, 6. He koʼē ʼe feala ke tou tui papau ko te fai fakamafola ʼa Paulo ʼi te ʼu ʼapi neʼe ina fai ki te hahaʼi neʼe mole heʼeki tui?
5 Ko ʼihi ʼaē neʼe liliu ko te kau Kilisitiano neʼe kua natou faiva, pea ʼaki te temi neʼe tonu ke natou liliu ko he ʼu tagata ʼāfea, pea neʼe palalau Paulo mo nātou ʼaia ʼi Mile. Neʼe fakamanatuʼi age e Paulo ia te faʼahiga fai fakamafola ʼaē neʼe ina fakaʼaogaʼi: “Neʼe mole au tātāʼofi ia au ʼi te fakahā atu kiā koutou te ʼu meʼa fuli ʼaē neʼe ʼaoga, pea mo te akoʼi ʼo koutou iā muʼa ʼo te kaugamālie pea mo te ʼu ʼapi.” ʼI totatou temi, ko ʼihi ʼe natou ʼui, ʼe talanoa ʼi henī ia Paulo ki te ʼu gāue fakatauhi ovi kiā nātou ʼaē kua tui. Kae ʼe hala te manatu ʼaia. Ko te ʼui ʼaē ʼe ‘akoʼi iā muʼa ʼo te kaugamālie pea mo te ʼu ʼapi,’ ʼe fakaʼuhiga tāfito ki te fakamafola ʼo te evaselio kiā nātou ʼaē neʼe heʼeki tui. ʼE hā lelei te faʼahi ʼaia ʼi tana ʼu palalau ki muli age, ʼaē neʼe ʼui ai e Paulo neʼe fakamoʼoni ia ki “te kau Sutea pea mo te kau Keleka ʼo ʼuhiga mo te fakahemala ki te ʼAtua pea mo te tui ki totatou ʼAliki ko Sesu.” Neʼe fai fagonogono Paulo ki te hahaʼi neʼe mole heʼeki tui, neʼe ʼaoga kiā nātou ke natou fakahemala pea mo natou tui kiā Sesu.—Gāue 20:20, 21.
6 ʼI te fakamahino loloto ia te ʼu Tohi Fakakilisitiano Fakakeleka, neʼe ʼui fēnei e te tagata sivi Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te koga tohi ʼo Gāue 20:20: “Neʼe nofo ia Paulo iā taʼu e tolu ʼi Efesi. Neʼe ina ʼaʼahi te ʼu ʼapi takitahi, peʼe lagi neʼe fai fakamafola ki te hahaʼi fuli (vaega 26). Ko te vaega Fakatohi-tapu ʼaenī ʼe fakamoʼoni kiai ia te gāue fakaevaselio ʼaē ʼe fai ʼi te ʼu ʼapi, pea mo te fai fakamafola iā muʼa ʼo te kaugamālie.” Tatau aipē pe neʼe ʼaʼahi e Paulo ia te ʼu ʼapi takitahi, ohagē ko tona ʼui e te tagata sivi Tohi-Tapu peʼe kailoa, kae neʼe mole loto e Paulo ke galo ʼi te ʼu tagata ʼāfea ʼo Efesi ia tana faʼahiga fai fagonogono pea mo tona ʼu fua. Neʼe ʼui fēnei e Luka: “Kiā nātou fuli ʼaē neʼe nonofo ʼi te tisitilike ʼo Asia ke natou fagono ki te folafola ʼo te ʼAliki, te kau Sutea pea mo te kau Keleka.” (Gāue 19:10) Kae neʼe feala ke logo feafeaʼi ia “nātou fuli” ʼaē ʼi Asia, pea koteā tona fakaʼuhiga ki tatatou fai fagonogono iā ʼaho nei?
7. Neʼe feafeaʼi ia te fua ʼo te fai fakamafola ʼa Paulo kiā nātou ʼaē neʼe mole fai fagonogono fakahagatonu ki ai?
7 ʼI te fai fakamafola ʼaē ʼa Paulo ʼi te ʼu koga meʼa ʼe kaugamālie ai te hahaʼi pea mo te ʼu ʼapi, neʼe tokolahi ia nātou ʼaē neʼe natou logo ki te logo lelei. ʼI takotou manatu, ko nātou fuli ʼaē neʼe natou logo ki te logo lelei neʼe natou nonofo koa ʼi Efesi, neʼe mole natou ʼolo ki he tahi age faʼahi ʼo gāue, peʼe natou mavae ke natou nonofo ovi ki honatou kāiga, peʼe natou fia fakamamaʼo mai te maʼuli hoha ʼo te ʼu kolo lalahi? Kailoa ia. Tokolahi iā ʼaho nei ʼe natou ʼolo ki ʼihi fenua ʼuhi ko te ʼu tupuʼaga ʼaia; ʼe lagi kotou kau aipē lā. Pea ʼi te temi ʼaia, ko te hahaʼi mai ʼihi koga meʼa neʼe natou ʼomai ʼo mamata ia Efesi ʼuhi ko he ʼu ʼaluʼaga fakasōsiale peʼe fakakoloa. Neʼe lagi natou fetaulaki ai mo Paulo peʼe natou logo ki tana fai fagonogono. Koteā ʼaē neʼe hoko ʼi tanatou toe liliu ki ʼonatou ʼapi? Ko nātou ʼaē neʼe natou tali ia te moʼoni, neʼe natou fai fagonogono. Ko ʼihi neʼe mole natou tui ki te moʼoni, kae lagi neʼe natou palalau ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe natou logo kiai ʼi tanatou kei ʼi Efesi. Koia, neʼe lagi kua logo ki te moʼoni he ʼu kāiga, he ʼu hahaʼi ʼo te telituale peʼe ko he ʼu hahaʼi neʼe ʼomai ʼo faifakatau, pea neʼe natou tali. (Vakaʼi ia Maleko. 5:14.) Koteā tona fakaʼuhiga ki te fua ʼaē ʼo takotou fai he fagonogono ʼe kātoa?
8. Neʼe lagi logo feafeaʼi ia te hahaʼi ʼo te tisitilike ʼo Asia ki te moʼoni?
8 ʼO ʼuhiga mo te kamata ʼo tana minisitelio ʼi Efesi, neʼe tohi e Paulo ko te ‘matapā lahi ki te gāue kua ʼavahi age kiā te ia.’ (1 Ko. 16:8, 9) Koteā ia te matapā ʼaia, pea neʼe ʼavahi feafeaʼi age kiā te ia? ʼI te fai hoholo e Paulo tana minisitelio ʼi Efesi neʼe tupu ai te mafola ʼo te logo lelei. Tou vakaʼi age muʼa ia te ʼu kolo e tolu ko Kolose, mo Laotisē, pea mo Ielapolisi, neʼe tuʼu ʼi te loto fenua ʼo vaha mo Efesi. Neʼe mole heʼeki ʼalu Paulo ki te ʼu kolo ʼaia, kae ko te logo lelei neʼe aʼu ki te ʼu kolo ʼaia, pea neʼe tupu ia Epafalase ʼi te ʼu faʼahi ʼaia. (Kol. 2:1; 4:12, 13) Neʼe logo koa ia Epafalase ki te fai fakamafola ʼa Paulo ʼi Efesi pea mo liliu ai ko he Kilisitiano? ʼE mole talanoa ʼi te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te ʼaluʼaga ʼaia Kae ʼi te fakahā ʼaē e Epafalase ia te moʼoni ʼi tona kolo, neʼe lagi ina fakafofoga ia Paulo. (Kol. 1:7) Neʼe lagi toe aʼu ia te logo ʼo te moʼoni ki te ʼu kolo ko Filatelefia, Sāte, pea mo Tiatile ʼi te temi ʼaē neʼe fai fagonogono ai Paulo ʼi Efesi.
9. (a) Koteā ʼaē neʼe loto tāfito kiai ia Paulo? (b) Koteā anai ia te koga tohi ʼo te taʼu 2009?
9 Koia, neʼe maʼu ai e te ʼu tagata ʼāfea ʼo Efesi te tupuʼaga tāfito ke natou tali ia te palalau ʼaenī ʼa Paulo: “Mole au tokaga ki toku maʼuli ohagē ia ko he meʼa ʼe maʼuhiga ʼaupitō kiā te au, kehe pē ke au fakaʼosi taku lele pea mo te minisitelio ʼaē neʼe foaki mai kiā te au e te ʼAliki ko Sesu: ko te fai ʼo he fagonogono ʼe kātoa ʼo ʼuhiga mo te logo lelei ʼo te ʼofa makehe ʼo te ʼAtua.” Ko te vaega ʼaenī ʼe tou maʼu ai ia te manatu lelei pea mo fakalotomālohi ʼo te taʼu 2009: “Ko te fai ʼo he fagonogono ʼe kātoa ʼo ʼuhiga mo te logo lelei.”—Gāue 20:24.
Ko He Fai ʼo He Fagonogono ʼe Kātoa Iā ʼAho Nei
10. ʼE tou ʼiloʼi feafeaʼi ʼe tonu ke tou fai he fagonogono ʼe kātoa?
10 Ko te fakatotonu ʼaē ke “fakamafola ki te hahaʼi pea ke . . . fai he fagonogono ʼe kātoa” neʼe mole gata pē ʼi te kau ʼapositolo kae neʼe toe kau kiai mo ʼihi. ʼI te temi ʼaē neʼe palalau ai Sesu ki te ʼu tisipulo ʼaē neʼe fakatahitahi ʼi Kalilea ʼi tona kua fakatuʼuake, lagi neʼe ko te toko 500 iā nātou ʼaia, neʼe ina fakatotonu fēnei kiā nātou: “Kotou ʼolo pea ke kotou fai ni ʼu tisipulo ʼi te hahaʼi ʼo te ʼu fenua fuli pē, ʼo papitemaʼi ia nātou ʼi te huafa ʼo te Tamai pea mo te ʼAlo pea mo te laumālie māʼoniʼoni, ʼo kotou akoʼi ia nātou ke natou mulimuli ki te ʼu meʼa fuli pē ʼaē neʼe au fakatotonu atu kiā koutou.” ʼE ʼaoga ia te fakatotonu ʼaia ki te kau Kilisitiano moʼoni fuli iā ʼaho nei, ohagē ko tona fakahā e te ʼu palalau ʼaenī ʼa Sesu: “Koʼenī, ʼe au nofo mo koutou ʼi te ʼaho fuli pē, ʼo kaku ki te fakaʼosi ʼo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaenī.”—Mat. 28:19, 20.
11. Koteā te gāue maʼuhiga ʼaē ʼiloa ai ia te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova?
11 Ko te kau Kilisitiano faʼafai ʼe kei natou fakalogo aipē ki te fakatotonu ʼaia, ʼo natou faiga ke natou ‘fai he fagonogono ʼe kātoa ʼo ʼuhiga mo te logo lelei.’ Ko te faʼahiga fai tāfito ʼo te gāue ʼaia, ʼe ko tona fai ohagē ko tona ʼui e Paulo ki te ʼu tagata ʼāfea ʼo Efesi—ko te fai fakamafola ʼi te ʼu ʼapi. ʼI te tohi 2007 ki te fua ʼo te gāue fakamisionea, neʼe ʼui fēnei e David G. Stewart, Jr.: “Ko te faʼahiga fai ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼaē ko te akoʼi ʼo te hahaʼi peʼe feafeaʼi hanatou fakamahino ia tanatou ʼu akonaki ki niʼihi, neʼe fua lelei age ia ʼi he ʼu fakalotomālohi ʼe fai ki te hahaʼi mai te ʼu faiakonakiʼaga. Ki te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova e tokolahi, ko te fakahā ʼo tanatou tui ki niʼihi ʼe ko te gāue ʼaē ʼe natou leleiʼia ʼaupitō.” Koteā tona ʼu fua? “ ʼI te taʼu 1999, ʼe gata pē ki te 2 ki te 4 ʼo te teau ʼo te hahaʼi ʼaē neʼe au fakafehuʼi ʼi te ʼu kolo lalahi e lua ʼo te Potu ʼEsitē ʼo Te Eulopa, neʼe natou ʼui neʼe heʼeki ʼolo age ia te ʼu misionea ʼo te lotu ʼaē ʼe higoa ko te Saints des derniers jours peʼe ko te ‘Mormon.’ ʼE ko te toko 70 ʼi te teau neʼe natou ʼui neʼe kua ʼolo age kiā nātou ia te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, pea ʼi te agamāhani neʼe fai putuputu.”
12. (a) He koʼē ʼe tou ʼaʼahi “putuputu” ia te hahaʼi ʼo totatou telituale? (b) ʼE feala koa hakotou fakamatala he meʼa neʼe hoko ki he tahi neʼe fetogi ia tana manatu ʼo ʼuhiga mo te moʼoni?
12 ʼE lagi neʼe hoko ia he faʼahi fēia ki te hahaʼi ʼo tokotou telituale. ʼE lagi neʼe kotou kau ki te gāue ʼaia. ʼI takotou “ ʼolo” ʼaē ki te hahaʼi ʼi takotou gāue fai fakamafola ʼi te ʼu ʼapi, neʼe kotou palalau ʼi te ʼu muʼa matapā mo te ʼu tagata, mo te ʼu fafine, pea mo te kau tūpulaga. Ko ʼihi lagi neʼe mole natou fakalogo logolā takotou ʼolo “putuputu” ʼaē kiā natou. Lagi ko ʼihi neʼe natou fakalogo fakavilivili ʼi te temi ʼaē neʼe kotou fakahā age ia he vaega Fakatohi-tapu peʼe ko he manatu Fakatohi-tapu. Kae neʼe ʼi ai ʼihi neʼe feala ke foaki kiā nātou ia he fagonogono lelei, pea neʼe natou tali ia te logo lelei. ʼE hoko ia te ʼu ʼaluʼaga fuli ʼaia ʼaki te “fai ʼo he fagonogono ʼe kātoa ʼo ʼuhiga mo te logo lelei.” ʼE lagi kotou ʼiloʼi pē, ʼe lahi ia te ʼu faʼifaʼitaki ʼo nātou ʼaē neʼe mole natou faʼa fia logo ki te moʼoni logolā te ʼolo “putuputu” age ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova kiō nātou, kae neʼe hoko leva te fetogi. Neʼe lagi hoko he meʼa kiā nātou, peʼe ki he tahi neʼe natou ʼoʼofa ai, ʼo tupu hanatou fia logo pea mo tali ia te moʼoni. ʼI te temi nei kua natou liliu ko ʼotatou tehina mo tuagaʼane. Koia, ʼaua naʼa kotou lotovaivai, tatau aipē mo kapau ʼe mole heʼeki kotou maʼu niʼihi ʼi te hoholo atu ʼaenī ʼe natou fia logo. ʼE mole tou ʼamanaki ʼe ʼomai fuli anai ia te hahaʼi ki te moʼoni. Kae ko te meʼa ʼaē ʼe ʼamanaki kiai te ʼAtua ke tou fai tuʼumaʼu he fagonogono ʼe kātoa pea mo tou faʼafai.
ʼE Mole Feala Hatatou ʼIloʼi Ia Tona ʼu Fua
13. ʼE lava fua feafeaʼi ia tatatou fai fagonogono kae mole tou ʼiloʼi?
13 Ko te fua ʼo te minisitelio ʼa Paulo neʼe mole gata pē iā nātou ʼaē neʼe tokoni fakahagatonu ki ai ke natou liliu ko he kau Kilisitiano. ʼO toe fēia pē mo tātou. Tou tōkakaga ʼo kau tuʼumaʼu ki te minisitelio ʼaē ʼe fai ʼi te ʼu ʼapi, ʼo tou fai fagonogono mokā ʼe feala ki he tokolahi. ʼE tou fakahā ia te logo lelei ki te hahaʼi ʼo totatou telituale, ki totatou ʼu kaugā gāue, pea mo totatou ʼu kaugā ako, pea mo totatou ʼu kāiga. ʼE tou ʼiloʼi koa ia tona ʼu fua fuli? Lagi ko ʼihi, ʼe fua atu aipē, kae ʼi ʼihi ʼaluʼaga, ko te pulapula ʼo te moʼoni ʼe feala ke mole tuputupu ʼi he temi, kae ki muli age ʼe aka ʼi te kele ʼo te loto ʼo he tahi pea mo homo ake. Tatau aipē mo kapau ʼe mole hoko ia te faʼahi ʼaia, kae ko te hahaʼi ʼaē neʼe fai palalau mo tātou, ʼe lagi natou fakahā anai ki niʼihi ia te ʼu meʼa ʼaē neʼe tou ʼui age kiā nātou, te ʼu akonaki ʼaē ʼe tou tui kiai, pea mo tatatou faʼahiga aga. ʼEī, logolā ʼe mole natou ʼiloʼi ia te meʼa ʼaē ʼe hoko, kae ko te ʼu pulapula ʼaia ʼe tō anai ki he loto ʼe lelei.
14, 15. Koteā te fua ʼo te fai fagonogono ʼa te tehina?
14 Ohagē lā ko te faʼifaʼitaki ʼaenī ʼa Ryan pea mo tona ʼohoana ko Mandi ʼaē ʼe nā māʼuʼuli ʼi Floride ʼi Amelika. ʼI tana fale gāue, neʼe fai fagonogono faigamālie ai ia Ryan ki tona kaugā gāue. Ko te tagata Inituisi ʼaia, neʼe malave kiā ia ia te faʼahiga faiteuteu ʼa Ryan pea mo tana faʼahiga palalau. ʼI tanā ʼu felōgoi, neʼe lagaʼi e Ryan ia te ʼu faʼahi ohagē lā ko te fakatuʼuake pea mo te ʼaluʼaga ʼo te kau mate. ʼI te tahi afiafi ʼo Sānualio, neʼe fehuʼi age e te tagata ki tona ʼohoana ko Jodi, pe koteā ʼaē ʼe ina ʼiloʼi ʼo ʼuhiga mo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova. Neʼe Lotu Katolika pea neʼe ina ʼui age ko te meʼa pē ʼaē ʼe ina ʼiloʼi ʼo ʼuhiga mo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼe ko tanatou “fai fakamafola ʼi te ʼu ʼapi.” Pea neʼe kumi e Jodi ʼi te Itineti ia te ʼu kupu “Fakamoʼoni ʼa Sehova,” ʼo ina maʼu ai totatou tuʼasila www.watchtower.org. Lolotoga te ʼu māhina, neʼe lau e Jodi ia te ʼu tohi ʼaē neʼe tuʼu ʼi te tuʼasila ʼaia, te Tohi-Tapu pea mo te ʼu ʼalatike ʼaē neʼe ina leleiʼia.
15 ʼAki te temi, neʼe felāveʼi ia Jodi mo Mandi, he neʼe nā afilimie. Neʼe fiafia ia Mandi ʼi te tali ki te ʼu fehuʼi ʼa Jodi. Hili kiai te temi, neʼe nā fai ia te meʼa ʼaē neʼe ʼui e Jodi ko hanā fai palalau kiā “Atama ʼo aʼu ki Halamaketone.” Neʼe tali e Jodi ke fai hana ako Tohi-Tapu ʼi tona ʼapi. Mole fualoa kiai, pea neʼe kamata kau ki te ʼu fono ʼi te Fale ʼo Te Puleʼaga. ʼI te māhina ʼo ʼOketopeli, neʼe liliu ia Jodi ʼo kaugā fagona, pea neʼe papitema ʼi te māhina ʼo Fepualio. ʼE ina tohi fēnei: “ ʼI te temi ʼaenī kua au ʼiloʼi ai ia te moʼoni, kua fiafia ʼaupitō toku maʼuli pea mo ʼaoga.”
16. ʼO ʼuhiga mo te meʼa ʼaē neʼe hoko ki te tehina ʼi Floride, koteā ʼaē ʼe fakahā mai ʼo ʼuhiga mo tatatou ʼu faiga ʼaē ke tou fai he fagonogono ʼe kātoa?
16 Neʼe mole manamanatu pē lā ia Ryan ko tana fai fagonogono ki te tagata ʼe iku anai ki te hū ki te moʼoni ʼa he tahi kehe. Koia ki tona faʼahi, neʼe ʼiloʼi e Ryan ia te fua ʼo tana “fai ʼo he fagonogono ʼe kātoa.” ʼE lagi tou fai fakamafola ʼi he muʼa matapā, ʼi he fale gāue, ʼi he faleako, peʼe ʼi he fagonogono faigamālie, pea mo he koga meʼa ʼe mole tou faʼa ʼiloʼi lelei, ʼe liliu te ʼaluʼaga ʼaia ko he faigamālie moʼo fakamafola ia te moʼoni ki niʼihi. Māʼiapē lā mo Paulo neʼe mole ina ʼiloʼi ia te ʼu fua fuli ʼo tana gāue ʼi ‘te tisitilike ʼo Asia,’ ʼo fēia mo koutou ʼe mole kotou ʼiloʼi ia te ʼu fua lelei fuli ʼaē kā kotou maʼu ʼi takotou fai he fagonogono ʼe kātoa. (Lau ia Gāue 23:11; 28:23.) Kae ʼe maʼuhiga ke kotou haga fai te faʼahi ʼaia!
17. Koteā ʼaē kā kotou fakatotonu ke kotou fai ʼi te taʼu 2009?
17 Lolotoga te taʼu 2009, ʼofa pē ke tou lagolago fakamālotoloto ki totatou maʼua ʼaē ke tou fagonogono ʼi te ʼu ʼapi pea mo ʼihi age ʼaluʼaga. Koia, ʼe tou hagē anai ko Paulo, ʼaē neʼe ina ʼui fēnei: “[ʼE] mole au tokaga ki toku maʼuli ohagē ia ko he meʼa ʼe maʼuhiga ʼaupitō kiā te au, kehe pē ke au fakaʼosi taku lele pea mo te minisitelio ʼaē neʼe foaki mai kiā te au e te ʼAliki ko Sesu: ko te fai ʼo he fagonogono ʼe kātoa ʼo ʼuhiga mo te logo lelei ʼo te ʼofa makehe ʼo te ʼAtua.”
ʼE Kotou Tali Feafeaʼi Anai?
• Neʼe feafeaʼi ia te fai e te ʼu ʼapositolo ko Petelo pea mo Paulo, pea mo ʼihi age ʼi te ʼuluaki sēkulō ia he fagonogono ʼe kātoa?
• He koʼē ʼe feala ke lahi age ia te fua ʼo tatatou fai fagonogono kae mole tou ʼiloʼi tātou?
• Koteā ia te koga tohi ʼo te taʼu 2009, pea he koʼē ʼe tāu lelei?
[Paki ʼo te pasina 27]
ʼE fēnei anai ia te koga tohi ʼo te taʼu 2009: “Ko te fai ʼo he fagonogono ʼe kātoa ʼo ʼuhiga mo te logo lelei.”—Gāue 20:24.
[Paki ʼo te pasina 25]
Neʼe ʼiloʼi e te kau tagata ʼāfea ʼo Efesi ia te fai fagonogono ʼa Paulo ʼi te ʼu ʼapi
[Paki ʼo te pasina 26]
ʼE fua lahi feafeaʼi anai ia takotou fai he fagonogono ʼe kātoa?